SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Preddiplomski studij „Menadžment u turizmu“

Ivan Lončar, Geometrijsko programiranje (243.-262. Str.)

Kritički prikaz

Kolegij: Metode poslovnog odlučivanja

Mentor: dr. sc. Ime i prezime: Tea Hamerlitz
Matični broj: 22141/12
Smjer: Menadžment u turizmu
Status: Izvanredni

Zabok, 2016.
SADRŽAJ

1. OPĆI PRIKAZ DJELA..........................................................................................................3

1.1. Ime autora i osnovni podaci o njemu.............................................................................3

1.2. Opći prikaz članka................................................................................................................3

1.3. Kome je članak namijenjen i tko ga može koristiti..................................................3

2. KRITIČKA OCJENA ČLANKA.......................................................................................4

2.1. Naslov i tema članka............................................................................................................4

2.2. Kompozicija članka..............................................................................................................4

2.3. Dokumentacijska osnova...................................................................................................5

2.4. Stilske i gramatičke odlike članka..................................................................................5

3. ZAKLJUČAK............................................................................................................................6
1. OPĆI PRIKAZ DJELA

1.1. Ime autora i osnovni podaci o njemu

Ivan Lončar, diplomirao je na području matematičkih znanosti 1960. godine na PMF-u u

Zagrebu. Magistrirao je 1968. godine (PMF, matematičke znanosti/topologija). Doktorirao je
na istom području i Fakultetu 1980. godine. Profesor je na fakultetu organizacije i informatike
(FOI) u Varaždinu, gdje vodi predmet Matematičke metode na dodiplomskom studiju. Grane
posebnog interesa Ivana Lončara su topologija i specijalno interesni sustavi (obični i
aproksimativni). Za svoga života objavio je više od pedeset raznih radova, posebice
znanstvenih. Neka od njih su: A note on inverse sequences of ANR´s (1968., s Mardešićom),
Inverse limits for spaces which generalize compact spaces (1982.), Relative continuity of the
functor b (1987.), Hiperprostori H-zatvorenih prostora (1989.), Resolutions infinite-
dimensionality (1990.), Inverse systems of quasi-compact spaces (1992.), The Freudenthal
space for aproximate systems of compacta and some applications (1995.), Approximate
systems of hyperspaces (1996.), i tako dalje.

1.2. Opći prikaz članka

Znanstveni članak „Geometrijsko programiranje“ izdan je u prosincu 1977. godine u časopisu

Journal of Information and Organizational Sciences, od strane Fakulteta organizacije i
informatike, Sveučilišta u Zagrebu. Članak se sastoji od 20 stranica, gdje se kroz 6 točaka
pokušavaju pronaći razne specijalne metode optimizacije koje se mogu primijeniti na funkcije
koje se najčešće pojavljuju u primjeni. Glavni cilj članka je popuniti prazninu koja postoji u
pogledu optimizacije, a posebice u pogledu geometrijskog programiranja. Kako bi se što lakše
pronašlo rješenje problema, autor se koristi raznim matricama, tabelom, teoremima,
logaritmima, odnosno matematičkim metodama.

1.3. Kome je članak namijenjen i tko ga može koristiti

Članak je znanstvenog sadržaja pa je stoga i namjenjen, prvenstveno znanstvenoj publici. No,

članak mogu koristiti i članovi šire javnosti i publike.
2. KRITIČKA OCJENA ČLANKA

2.1. Naslov i tema članka

Znanstveni članak „Geometrijsko programiranje“ obuhvaća osnovne pojmove i probleme

istoimenog članka. Iz članka možemo vidjeti kako problemi geometrijskog programiranja
proizlaze iz minimizacije pozinoma. Tu je također i dualni problem geometrijskog
programiranja.
Ono što ovaj članak čini zanimljivim jest upoznavanje osnovnih pojmova geometrijskog
programiranja, a zatim i osnovnih problema geometrijskog programiranja. Pomoću pozinoma,
teorema i nepozinoma autor pokušava pobliže objasniti kako riješiti problematiku ovoga
članka.

2.2. Kompozicija članka

Znanstveni članak Ivana Lončara sastoji se od 20 stranica koje sadrže uvod, glavnu tematiku
od 6 točaka, te literaturu. Kroz vrlo složen sadržaj članka protežu se problemi koji zahvaćaju
metode optimizacije, posebito u pogledu na geometrijsko programiranje.

U uvodu, odnosno prvoj točki članka, autor nas uvodi u nerješivost problematike optimizacije,
ali također usmjerava na razne funkcije koje bi pripomogle poboljšanju rezultata. Također nas
uvodi u sadržaj članka. S obzirom da je cilj ovog članka dvojak, jednim dijelom se želi iznijeti
osnovni matematički aparat minimizacije pozinoma, odnosno geometrijskog programiranja, a
to je postignuto u 2., 3. i 4. točki. U petoj točki članka prikazano je proširenje metoda
geometrijskog programiranja na neke funkcije koje nisu pozinomi. Drugim riječima, u petoj
točki prikazuje kako se primjenjuje geometrijsko programiranje na nepozinome. Posljednja,
šesta točka prikazuje primjenu elektroničkih računala u zadacima geometrijskog
programiranja. Predloženi su neki jednostavni potprogrami u FORTRAN-u koji bi se mogli
koristiti pri praktičnoj primjeni geometrijskog programiranja. U samim potprogramima dani
su najnužniji komentari primjene potprograma. Tijekom cijeloga članka tekst popraćuju razne
jednadžbe i funkcije radi lakše praćenja teksta.

Slika 1, minimiziranje pozinoma; Znanstveni članak „Geometrijsko programiranje“, Ivan Lončar (str. 247)
Osim jednadžba, funkcija i ostalih matematičkih izraza te modela, autor navodi i tabelu koja
predstavlja strukturu GRAN matrice, a ujedno i potprogram POZOGR koji služi za
prihvaćanje ulaznih podataka za pozinom i ograničenja.

Tabela 1, struktura matrice GRAN; Znanstveni članak „Geometrijsko programiranje“, Ivan Lončar (str.258)

Cilj članka je pronaći rješenje optimizacije, odnosno barem djelomično popuniti praznine u
literaturi vezane za ovu temu.

2.3. Dokumentacijska osnova

Autor je pri izradi navedenog članka koristio 3 izvora od kojih je jedan inozemni, jedan zbirka
zadataka, a jedan udžbenik programiranja.

1. Daffin R., Piterson E., Geometričeskoe programmi – rovanie „MIR“ Moskva, 1972.
2. Dolenc B., Lončar I., Zbirka zadataka i riješenih primjera iz FORTRANA, Fakultet
organizacije i informatike, Varaždin, 1975.
3. Stefanini B., FORTRAN udžbenik programiranja, Tehnička knjiga, Zagreb, 1973.

2.4. Stilske i gramatičke odlike članka

Kako bi rješavanje problematike članka bilo lakše razumljivo, autor članka koristio se, osim
tekstualne obrade, raznim matematičkim funkcijama, matricama, logaritmima i teoremima te
primjerima kako u praksi funkcioniraju određene funkcije.
3. ZAKLJUČAK

Članak Ivana Lončara, sadrži sve potrebne komponente kako bi činio jedan kvalitetan
znanstveni rad. Iako sadrži mnogo složenih definicija, funkcija i izraza, može se reći kako je
članak koristan i doprinosi razumijevanju geometrijskog programiranja i optimizacije. Autor
navodi 4 različite definicije geometrisjkog programiranja kako bi čitatelje uveo u
problematiku članka. Pomoću primjera pokazuje koliko određene funkcije mogu biti složene
te na temelju tih istih primjera, koristeći teoreme, geometrijsko programiranje na pozinome i
nepozinome pokušava pridonijeti razumijevanju vrlo složene problematike.

Struktura članka je uredna te je tijek članka jasno prikazan što ujedno i olakšava shvaćanje
teme članka. Stoga, može se reći kako je članak kvalitetan i koristan za čitatelje.