Strategija Zelene Urbane Obnove Lobor KONAČNA VERZIJA

Strategija zelene
urbane obnove
Općine Lobor
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo prostornoga uređenja,
graditeljstva i državne imovine Općina Lobor
Financira Europska unija – NextGenerationEU.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta
Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se
smatrati odgovornima za njih.
Korisnik projekta: Općina Lobor

Ukupna vrijednost projekta: 14.599,51 eura
Iznos EU potpore: 14.599,51 eura
Iznos sufinanciranja: 100% bespovratna sredstva
Razdoblj provedbe: 10.1.2023. - 31.10.2023.
Više informacija o projektu: www. lobor.hr
*Svi izrazi koji se koriste, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.
NARUČITELJ:
OPĆINA LOBOR
Trg Svete Ane 26
49253 Lobor
IZRAĐIVAČ:
LEVEL PROJECT D.O.O.
Radnička cesta 80
10000 Zagreb
Slika 1 Općina Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 5
1.1. Strateško planiranje u Republici Hrvatskoj ................................................................................................... 6
1.2. Strategija zelene urbane obnove .................................................................................................................. 7
1.2.1. Konceptualna polazišta Strategije zelene urbane obnove .................................................................. 8
1.2.2. Koncept kružnog gospodarstva ........................................................................................................... 9
1.2.3. Koncept zelene infrastrukture ............................................................................................................10
1.2.4. Polazišta u zakonodavnom okviru .....................................................................................................11
2. Poveznica na programe ZI i Program razvoja KG i NPOO ...................................................................................16
3. Vizija i misija razvoja ............................................................................................................................................19
4. Razvojne potrebe i potencijali ..............................................................................................................................21
5. Osnovna prirodno – prostorna obilježja područja obuhvata ..............................................................................24
5.1. Administrativni ustroj ..................................................................................................................................24
5.2. Demografski pokazatelji ..............................................................................................................................26
5.3. Geografska obilježja ....................................................................................................................................29
5.4. Klimatska obilježja .......................................................................................................................................33
6. Analiza ulaznih podataka povezanih s temom zelene urbane obnove ...............................................................35
6.1. Analiza temeljnih dokumenata na razini jedinice lokalne samouprave ....................................................35
6.1.1 Analiza strateške dokumentacije vezane za zelenu urbanu obnovu .........................................................36
6.1.2. Analiza prostorno – planske dokumentacije .............................................................................................43
6.1.3. Analiza ulaganja u pojedinačne elemente ................................................................................................48
6.2. Povijesna analiza prostora ..........................................................................................................................49
6.2.1. Povijesna baština – zaštićena kulturna dobra ...........................................................................................54
6.3. Analiza zelene infrastrukture ......................................................................................................................59
6.3.1. Analiza infrastrukture vezane za prirodne ekosustave .............................................................................61
6.3.2. Analiza šumske infrastrukture ...................................................................................................................90
6.3.3. Analiza poljoprivredne infrastrukture ........................................................................................................99
6.3.4. Analiza zelenih površina u urbaniziranoj sredini .................................................................................... 108
6. Analiza javnog mnijenja .................................................................................................................................... 134
7. Model kružnog gospodarenja prostorom i zgradama ..................................................................................... 147
8. Područja pogodna za urbanu preobrazbu i/ili urbanu sanaciju ...................................................................... 150
9. SWOT analiza ..................................................................................................................................................... 153
10. Strateški okvir .................................................................................................................................................... 156
10.1. Posebni ciljevi ....................................................................................................................................... 156
10.2. Aktivnosti i projekti .............................................................................................................................. 164
11. Horizontalna načela ........................................................................................................................................... 168
12. Pokazatelji, indikativni financijski plan i terminski plan provedbe ................................................................... 171
13. Popis izvora/literature ....................................................................................................................................... 178
14. Popis Slika, Grafova i Tablica ............................................................................................................................. 183
1
3
Slika 2 Krajolici Općine Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
4
1. Uvod
Općina Lobor jedinica je lokalne samouprave koja se svrstava u malu urbaniziranu sredinu,
unatoč tome što većina naselja Općine nema karakter urbanosti. Kao i mnoga druga naseljena
područja i Općina Lobor se suočava s izazovima usklađivanja gospodarskog sa socijalnim
razvojem i zaštitom okoliša, odnosno s postizanjem održivog razvoja područja. Sve veći izazovi
poput neodržive urbanizacije, degradacije i gubitka prirodnog kapitala, klimatskih promjena i
povećanja rizika od prirodnih katastrofa dodatno povećavaju pritisak na sve dimenzije
održivosti. Kako bi se održivost prostora unaprijedila te kako bi se postiglo racionalno korištenje
prostora i raspoloživih resursa koje dovodi do koristi za okoliš, gospodarstvo te društvo, Općina
Lobor pristupila je prvom koraku prema unaprjeđenju održivog razvoja svog prostora kroz
izradu Strategije zelene urbane obnove.
Strategija zelene urbane obnove Općine Lobor strateški je dokument koji kroz planiranje i razvoj
područja prvenstveno usmjerenog na ciljeve razvoja zelene infrastrukture, integraciju rješenja
utemeljenih na prirodi (eng. nature based solutions), unaprjeđenje kružnog gospodarenja
prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim
promjenama i jačanja otpornosti na krize, ima za cilj poboljšati kvalitetu života. Strategija zelene
urbane obnove na ovaj način doprinosi održivom razvoj prostora Općine Lobor, odnosno
zadovoljava trenutne potrebe zajednice, dok istovremeno osigurava prilagodljivost na promjene
u budućnosti. U tome smislu Strategija zelene urbane obnove doprinosi razvoju u skladu s
okruženjem i društvenim potrebama zajednice. Takav razvoj koristi resurse na štedljiv i
ekonomičan način koji omogućava dugoročnu održivost, a kroz uporabu obnovljivih izvora
energije, održavanje ekosustava, smanjenje zagađenja, smanjenje potrošnje prirodnih resursa,
poticanje održivih oblika prijevoza i održivih oblika gradnje, te osiguranje javnog prostora za
rekreaciju i društveni život. Strategija zelene urbane obnove dokument je koji potiče
participativno planiranje kroz uključivanje šire zajednice u donošenje odluka o razviju prostora.
Tako, održivi razvoj prostora potiče stvaranje zajednica koje su inkluzivne, pravedne i otporne na
promjene.
5
1.1. Strateško planiranje u Republici Hrvatskoj
Strateško planiranje u javnoj upravi proces je definiranja ciljeva, politika i aktivnosti kako bi se
ostvarili ciljevi u javnom sektoru na najbolji mogući način. Ovaj proces uključuje identifikaciju
problema i prilika, razvoj strategija i planova te provođenje tih planova. Cilj strateškog planiranja
u javnoj upravi je osigurati efikasnu, učinkovitu i transparentnu javnu upravu koja će zadovoljiti
potrebe građana i ostalih dionika1.
Strateško planiranje i upravljanje javnim politikama u Republici Hrvatskoj uređeno je kroz Zakon
o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17, 151/22)
koji se temelji na određenim načelima poput načela točnosti i cjelovitosti, učinkovitosti i
djelotvornosti, odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, održivosti, partnerstva i
transparentnosti2.
I dok se načelo točnosti i cjelovitosti odnosi na to da se za pripremu, izradu, izvješćivanje te

praćenje provedbe i učinaka akata strateškog planiranja moraju koristiti pouzdani, provjerljivi i
usporedivi podaci, dok akti strateškog planiranja moraju biti usklađeni s aktima strateškog
planiranja više ili jednake hijerarhijske razine, ali i dokumentima prostornog planiranja, načelo
učinkovitosti i djelotvornosti odnosi se na to da se za sve razine utvrđenih ciljeva i mjera u aktima
strateškog planiranja moraju definirati odgovarajući pokazatelji, dok očekivani rezultati, ishodi i
učinci provedbe akata strateškog planiranja moraju biti razumljivi, procjenjivi i mjerljivi te se
trebaju planirati i postići uz optimalne troškove. Osim toga, prilikom odabira smjera djelovanja
mora se razmotriti više opcija, a odabrana opcija treba jamčiti veću društvenu i ekonomsku
vrijednost, odnosno optimalnu vrijednost za novac poreznih obveznika, a javna tijela dužna su
primjenjivati načelo dobrog financijskog upravljanja. Načelom odgovornosti i usmjerenosti na
rezultat obvezuju se tijela zadužena za izradu i provedbu akata strateškog planiranja na
osiguravanje odgovarajućih uvjeta, resursa i političke podrške za postizanje rezultata, ishoda i
učinaka. Tijelo zaduženo za provedbu dužno je pratiti i analizirati podatke o provedbi i postignute
rezultate. Ako se ciljevi ne postižu, ili više nisu u skladu s okolnostima, moraju se prilagođavati i
ispravljati. Načelom održivosti obvezuje se tijelo zaduženo za izradu i provedbu akata strateškog
planiranja da pripremu i provedbu novih akata strateškog planiranja temelji na rezultatima i
iskustvima iz prethodnih procesa strateškog planiranja. Ciljevi i postupci djelovanja moraju biti
usklađeni između tijela zaduženih za provedbu i različitih razina vlasti. Problemi i izazovi koje
javno tijelo nastoji riješiti kroz postupke strateškog planiranja i upravljanja razvojem moraju biti
jasno obrazloženi i relevantni. Ciljevi u aktima strateškog planiranja moraju biti jasno definirani
i mjerljivi uporabom relevantnih pokazatelja. U aktima strateškog planiranja mora biti definirana
odgovornost za provedbu i postizanje rezultata, ishoda i učinaka. Postupci strateškog planiranja
i upravljanja razvojem su javni, a akti strateškog planiranja i izvješća o provedbi i vrednovanju se
objavljuju3.
1 Mršić, Z. (2009). Strateški menadžment u javnoj upravi. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
2 Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske Narodne novine broj 123/17, 151/22.
3 Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Narodne novine broj 123/17, 151/22.
6
Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske definiraju se
različite vrste akata strateškog planiranja prema roku važenja, odnosno prema sadržajnom
obuhvatu, poput kratkoročnih akata koji se izrađuju za razdoblje od jedne do pet godina,
srednjoročnih akata koji se donose za razdoblje do deset godina, te dugoročnih akata koji se
donose za razdoblje od najmanje deset godina, odnosno akti nacionalnog značaja, značaja za
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te akti povezani s okvirom za gospodarsko
upravljanje EU4.
1.2. Strategija zelene urbane obnove
Strategija zelene urbane obnove je strateška podloga od značaja za jedinicu lokalne samouprave
koja se odnosi na ostvarivanje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju NBS rješenja,
unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske
učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike. Strategija zelene
urbane obnove u pravilu se donosi za razdoblje od 5 do 10 godina te se izrađuje za dio ili cijelo
područje jedinice lokalne samouprave.
Strategija zelene urbane obnove za Općinu Lobor donosi se za razdoblje od 10 godina te se

izrađuje za cijelo područje Općine Lobor.
Uzimajući u obzir razdoblje za koje se navedena strategija donosi, Strategija zelene urbane
obnove spada u srednjoročne akte strateškog planiranja od značaja za jedinicu lokalne
samouprave te se nadovezuje na Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
za razdoblje od 2021. do 2030. godine te Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim
područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Kako bi se Strategija zelene urbane obnove realizirala koristio se kabinetski i terenski rad, te
konzultacije kao radni postupci. Kabinetski je rad obuhvaćao analizu javnog mišljenja stanovnika
jedinice lokalne samouprave, analizu literature, a posebno zakonske, razvojno – strateške,
prostorno – planske, znanstvene i druge literature te uspostavljanje GIS baze podataka vezane
za zelenu urbanu obnovu na području jedinice lokalne samouprave. Terensko istraživanje
obuhvatilo je terenske obilaske u kojima su se bilježile karakteristike i stanje prostora i na kojima
su se izrađivale fotografske snimke područja obuhvata Strategije.
Kako bi se izradila navedena Strategija kreirana je radna skupina koja je sudjelovala u izradi
Strategije. Radna skupina davala je informacije vezane za problematiku i potrebe na razini
jedinice lokalne samouprave, te je sudjelovala u elaboriranju potencijalnih projekata vezanih za
zelenu urbanu obnovu.
Sadržajno, Strategija zelene urbane obnove polazi od konceptualnog određenja održivog

razvoja, zelene infrastrukture i kružnog gospodarstva, zakonodavnog okvira koji uređuje te
4 Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Narodne novine broj 123/17, 151/22.
7
koncepte, poveznice s Programima zelene infrastrukture i razvoja kružnog gospodarenja
prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine, srednjoročne vizije razvoja,
definiranje razvojnih potreba i potencijala, osnovnih obilježja područja obuhvata, analize
podataka vezanih s temom zelene urbane obnove, kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
te područja pogodnih za urbanu preobrazbu i/ili urbanu sanaciju, te snaga, slabosti, prilika i
prijetnji u planiranju razvoja zelene infrastrukture i nekorištenih površina javne namjene, kao i
strateškog okvira koji će doprinijeti zelenoj urbanoj obnovi zajedno s horizontalnim načelima te
pokazateljima, indikativnim financijskim planom i terminskim planom provedbe. U tome smislu
strategijom se definiraju osnovni koncepti, analizira se potreban sadržaj vezan za prirodne i
antropogene čimbenike koji mogu utjecati na zelenu infrastrukturu i kružno gospodarstvo, a
kako bi se dobili potrebni podaci za donošenje vizije i zaključka te definiranje aktivnosti i
projekata koji će doprinijeti održivom prostornom planiranju, odnosno zelenoj urbanoj obnovi
na području Općine Lobor.
1.2.1. Konceptualna polazišta Strategije zelene

Održivi razvoj urbane obnove
Održivi razvoj podrazumijeva ekonomski razvoj

koji uzima u obzir djelovanje ekonomske Konceptualno, Strategija zelene urbane obnove polazi od
aktivnosti na okoliš i kvalitetu života održivog razvoja, odnosno konkretno kružnog gospodarstva te
stanovništva*1. Održivi razvoj je proces zelene infrastrukture koji se kroz daljnji tekst definiraju.
društvenog, ekonomskog i ekološkog razvoja
koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, Održivi razvoj predstavlja jedan od ključnih ciljeva za
a ne ugrožava mogućnosti budućih generacija međunarodnu zajednicu. Ujedinjeni narodi u tome su smislu
da zadovolje vlastite potrebe. Ova definicija
glavno globalno tijelo za kreiranje smjernica vezanih za održivi
uključuje tri ključna elementa: ekonomsku,
socijalnu i ekološku održivost. Ekonomska razvoj te u skladu s time donose međunarodne dokumente
održivost podrazumijeva da se ekonomski rast koji predstavljaju opći regulatorni okvir vezan za pitanja
ostvaruje na način koji ne ugrožava dugoročne održivog razvoja. Od 1992. godine, kada je održana
ekonomske mogućnosti. Socijalna održivost Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de
podrazumijeva osiguravanje pristupa
Janeiru, poznata kao "Konferencija o Zemlji", UN kontinuirano
obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti,
zapošljavanju i drugim temeljnim potrebama promiče ciljeve održivog razvoja. Najaktualniji i najvažniji
za sve građane, bez obzira na društveni program vezan za pitanje održivog razvoja kojeg je usvojila
položaj. Ekološka održivost podrazumijeva da gotovo svaka zemlja na svijetu je Agenda 2030. Agenda 2030
se razvoj ostvaruje na način koji ne ugrožava obuhvaća 17 ciljeva održivog razvoja (SDG-ovi) koji se odnose
prirodne resurse smanjujući pritom negativan
na sve aspekte društvenog, ekonomskog i ekološkog razvoja,
utjecaj na okoliš*2.
uključujući siromaštvo, obrazovanje, zdravlje, čistu vodu i
sanitarnu infrastrukturu, održivu energiju, pravedno radno
8
zapošljavanje, te smanjenje nejednakosti i klimatskih promjena5.
Održivi razvoj dio je i političkih napora Europske unije koji kroz Ugovore Europske unije
potvrđuje njegove ekološke, ekonomske i socijalne dimenzije. U skladu s time Europska unija je
2006. godine prihvatila revidiranu Strategiju održivog razvitka za proširenu Europu. Deset godina
poslije usvojena je i Komunikacija „Budući koraci za održivu europsku budućnost – europsko
djelovanje za održivost kojim se postavljaju ciljevi
održivog razvoja te provedba Agende 2030. Naknadno Kružno gospodarstvo
je donesen dokument „Prema održivoj Europi do 2030.“
kojim se osigurava međusektorski pristup Europske
Kružno gospodarstvo je sustav proizvodnje i
unije po pitanju održivog razvoja. Europski zeleni plan
potrošnje koji omogućava održivu uporabu
usvojen je 2019. godine kako bi se ciljevi održivog prirodnih resursa putem ponovne uporabe,
razvoja Ujedinjenih naroda integrirali unutar okvira obnove i recikliranja proizvoda i materijala, što
europskog semestra, odnosno kako bi se koncept smanjuje količinu otpada, ekološki otisak i
održivog razvoja smjestio u središte donošenja politika ovisnost o ograničenim resursima *3. Za građane
kružno gospodarstvo označava ekonomiju u kojoj
i djelovanja EU-a6.
će se prioritet dati visokokvalitetnim,
funkcionalnim i sigurnim proizvodima koji su
ujedno efikasni i ekonomični, traju dulje te su
1.2.2. Koncept kružnog gospodarstva dizajnirani kako bi se nanovo upotrebljavali,
popravljali i reciklirali, a koji će funkcionirati
unutar tržišta koje će imati nove modele
Trenutačno se gospodarstvo zasniva na linearnom usmjerene na održiva i digitalna rješenja.
modelu koji počiva na pretpostavci kontinuiranog rasta. Posljedično, takvo će gospodarstvo omogućiti
bolju kvalitetu života, inovativne poslove i razvoj
Navedeni linearni model podrazumijeva stalnu opskrbu
znanja i vještina (Europska komisija, 2020)*4.
prirodnim resursima što uzrokuje da trenutačno
potrošnja prirodnih resursa za dvostruko premašuje
proizvodnju7. Osim toga, navedeni model uzrokuje
velike količine otpada i smeća koji negativno utječu na
okoliš i ljudsko zdravlje, dok se vrijednost resursa ne
koristi u potpunosti, a što sve rezultira povećanom
ovisnošću o uvozu sirovina i nedostatka inovacija novih
5 Održivi razvoj. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Posjećeno 24.04.2023. na mrežnoj stranici: https://mvep.gov.hr/vanjska-
politika/multilateralni-odnosi/globalne-teme/odrzivi-razvoj/22706
*1 Održivi razvoj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (2021). Posjećeno 24. 4. 2023.
<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44778>.
*2 Novi izazov. Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030 (2015). Zagreb: Odraz – održivi razvoj zajednice.
6 Održivi razvoj. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Posjećeno 24.04.2023. na mrežnoj stranici: https://mvep.gov.hr/vanjska-
7 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. (2021). Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za
razdoblje 2021. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:

https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/EnergetskaUcinkovitost/Program_razvoja_KG_prostorom_i_zgradama_2021-2030.pdf
*3 European Parliament (2015). Circular economy: definition, importance and benefits. Posjećeno 21.04.2023. godine na mrežnoj stranici:
https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/economy/20151201STO05603/circular-economy-definition-importance-and-
benefits?&at_campaign=20234-
Economy&at_medium=Google_Ads&at_platform=Search&at_creation=RSA&at_goal=TR_G&at_audience=circular%20economy%20european
%20commission&at_topic=Circular_Economy&at_location=HR&gclid=CjwKCAjw6IiiBhAOEiwALNqncX-
EvDmed9tLwr_hliwLkojcc9MTHSPdltLruUs6mCl9xi3AgHDBuRoCWzsQAvD_BwE
*4 European Commission. (2020). Circular Economy Action Plan. Dostupno na mrežnoj stranici: https://ec.europa.eu/environment/circular-
economy/pdf/new_circular_economy_action_plan.pdf
9
poslovnih modela. Uzimajući još u obzir konačnost i ograničenost prirodnih resursa, linearni
model pokazuje neodrživost u dugoročnoj perspektivi te sukladno tome ukazuje na nužnost
promjene na alternativni oblik funkcioniranja gospodarstva8.
Koncept kružnog gospodarstva povezuje se s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda –

Programom Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj 2030 (Program 2030) putem cilja usmjerenog
na razvoj uključivih, sigurnih, otpornih i održivih gradova i naselja, u kojemu važnu ulogu ima
korištenje već postojećih prostora kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje građevinskih
zemljišta. Osim toga, kružno gospodarstvo može se povezati s ciljevima održivog razvoja i preko
borbe protiv klimatskih promjena i ublažavanja posljedica istih, odgovornu proizvodnju i
korištenje te razvoj otporne i prilagodljive infrastrukture9.
Promicanjem kružnog gospodarstva doprinosi se Europskom zelenom planu, kao sastavnom

dijelu strategije Europske unije za provedbu Programa 2030. kojim se teži ostvarivanju ciljeva
održivog razvoja i postizanje klimatske neutralnosti Europske unije.
1.2.3. Koncept zelene infrastrukture
Zelena infrastruktura Zelena infrastruktura doprinosi održivom razvoju kroz

smanjivanje emisije štetnih plinova te poboljšavanje
kvalitete zraka i vode, odnosno doprinosi smanjivanju
Zelena infrastruktura jest „strateški planirana mreža
negativnog utjecaja na okoliš10, poboljšavanju
prirodnih i poluprirodnih površina koja je, s drugim
elementima okoliša projektirana i upravljana da otpornosti na klimatske promjene kroz povećavanje
uspostavi široki raspon usluga ekosustava. Ona otpornosti na ekstremne vremenske uvjete, poplave i
obuhvaća krajobrazne i ozelenjene prostore (ili plave suše11, poboljšavanje kvalitete života kroz utjecaj na
ako se odnosi na vodene ekosustave) i ostale fizičke
elemente u kopnenim (uključujući obalne) i morskim
područjima. Na kopnu je zelena infrastruktura
prisutna u ruralnom i urbanom okruženju.“ *5.
8 European Commission. (2020). Circular Economy Action Plan. Dostupno na mrežnoj stranici: https://ec.europa.eu/environment/circular-
economy/pdf/new_circular_economy_action_plan.pdf

*5 COM 249 (2013). Zelena infrastruktura – Unaprjeđenje Europskog socijalnog kapitala.
10 Manfredi, E. C., Rodríguez, D. A., & Gómez, L. F. (2015). Evidence on green infrastructure for urban planning in cities of developing countries:
A systematic review. Urban Forestry & Urban Greening, 14(4), 806-816.

11 McPhearson, T., Andersson, E., Elmqvist, T., & Frantzeskaki, N. (2015). Resilience of urban ecosystem services: a conceptual framework for
practical urban planning. Landscape and Urban Planning, 133, 139-145.
10
estetiku okoliša, smanjivanje buke i zagađenja zraka12, te povećanje prostora za rekreaciju i
društvene aktivnosti, ali i povećavanje društvene svijesti o važnosti očuvanja prirode te poticanja
inovacija u tehnologiji i načinima upravljanja resursima13.
Koncept zelene infrastrukture povezuje se s ciljem održivog razvoja, a koji se definira kroz
Program Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj 2030 (Program 2030). Navedeni doprinos vidljiv
je kroz cilj razvoj uključivih, sigurnih, prilagodljivih i održivih gradova i naselja, pri čemu je jedan
od prioriteta i osiguravanje univerzalnog pristupa sigurnim, uključivim i pristupačnim zelenim i
javnim površinama. Osim toga, koncept zelene infrastrukture povezan je i s ostvarivanjem
ostalih ciljeva Programa, a poput cilja usmjerenog na borbu protiv klimatskih promjena i
ublažavanje posljedica istih te razvoja otporne i prilagodljive infrastrukture.
Osim toga, promicanjem zelene infrastrukture doprinosi se i Europskom zelenom planu, kao
sastavnom dijelu strategije Europske unije za provedbu Programa 2030. kojim se teži
ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i postizanje klimatske neutralnosti Europske unije.
1.2.4. Polazišta u zakonodavnom okviru
Temeljni zakoni koji se odnose na sadržajnu dimenziju Strategije zelene urbane obnove
podrazumijevaju:
Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kojim se uređuje projektiranje, građenje,
uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi
osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te
osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine. Također,
Zakonom o gradnji osigurava se provedba Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom
unijom i djelovanjem u području klime.
Zakonom o gradnji definirano je donošenje Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim

područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine kojim se razrađuju ciljevi i mjere za razvoj zelene
infrastrukture u urbanim područjima radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i
naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene
infrastrukture u zgradarstvu te urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju, te Programa razvoja
kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine u kojem se
razrađuju ciljevi i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama kojima se među ostalim
potiču mjere kružnosti kod planiranja novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih i/ili
zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, smanjenje količine građevinskog
otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.
12 Kabisch, N., & Haase, D. (2014). Green justice or just green? Provision of urban green spaces in Berlin, Germany. Landscape and Urban
Planning, 122, 129-139.
13 McPhearson, T., Andersson, E., Elmqvist, T., & Frantzeskaki, N. (2015). Resilience of urban ecosystem services: a conceptual framework for
practical urban planning. Landscape and Urban Planning, 133, 139-145.
11
Osim toga, kroz navedeni se Zakon uređuje da „Građevine i njihove instalacije za grijanje,
hlađenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgrađene tako da količina
energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajući u obzir korisnike i klimatske uvjete
smještaja građevine. Građevine također moraju biti energetski učinkovite, tako da koriste što je
moguće manje energije tijekom građenja i razgradnje.“ te „Građevine moraju biti projektirane,
izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno moraju zajamčiti
sljedeće: 1. ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala i dijelova
nakon uklanjanja, 2. trajnost građevine, 3. uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih
materijala u građevinama."14.
Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) uređuje se sustav
prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i
području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog
razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja,
provedbu prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja
građevinskog zemljišta i nadzor. Osim toga, prostornim se uređenjem osiguravaju uvjeti za
korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske te zaštićenim
ekološko – ribolovnim pojasom i epikontinentalnim pojasom kao osobito vrijednim i
ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski
razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih
dobara.
Zakonom o prostornom uređenju definiraju se načela prostornog uređenja poput: integralnog

pristupa u prostornom planiranju, uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica,
ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, horizontalne integracije u zaštiti prostora,
vertikalne integracije te javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za
prostorno uređenje, prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje. Načelo prostorne održivosti
razvitka i vrsnoće definira nužnost uključenosti koncepta održivog razvitka u prostorno uređenje
i gradnju kroz polazišta, strategije, programe, planove, propise i druge opće akte te provedbu
koja treba poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba
današnje generacije uvažavaju jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih
generacija. Osim toga, navedeno načelo podrazumijeva uključenost održivog razvitka i u
procesima praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora,
osiguravanju kvalitete životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih
područja, učinkovitosti gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuvanju
prostorne osobnost i dugoročno zaštiti prostora kao osnove zajedničke dobrobiti, ali i kružnim
gospodarenjem prostorom i građevinama tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i
revitalizacijom prostora i ponovnom uporabom građevina kako bi se stvorila dodatna duža
vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.
14 Zakon o gradnji. Narodne Novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19.
12
Ciljevi prostornog uređenja također definiraju povezanost prostornog uređenja s održivim
razvojem prostora, posebno s konceptom kružnog gospodarenja te zelenom infrastrukturom.
U sljedećoj su tablici definirani ciljevi prostornog uređenja sukladno Zakonu o prostornom

uređenju15.
15 Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19.
13
Tablica 1. Ciljevi prostornog uređenja
Ciljevi Ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim

prostornog polazištima
uređenja:
Prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora
na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora
Povezivanje teritorija Države s europskim sustavima prostornog uređenja
Njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
Međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u

prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti
prostora
Razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i
prevencija od rizika onečišćenja
Zaštita kulturnih dobara i vrijednosti
Dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta
Kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te

siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
Cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju
Odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz
Opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih

skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i
pokretljivosti
Kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
Stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem speciičnosti pojedinih

cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog
krajobraza i kulturnog nasljeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko - turističkih područja
na obalnom i kopnenom područu uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja
Prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva

Nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita prirodnih i drugih nesreća
Zakonom o zaštiti prirode (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) uređuje se sustav zaštite i
cjelovitog očuvanja prirode i njezinih dijelova te druga pitanja s tim u vezi. Zelena infrastruktura
se u kontekstu navedenog Zakona spominje u dimenzijama zaštite krajobraza te strukturiranju
međusobno povezanih i multifunkcionalnih mreža zelene/krajobrazne infrastrukture na
lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U tome se smislu zaštita krajobraza provodi
integriranjem u postupke izrade dokumenata prostornog uređenja kao i planove gospodarenja
prirodnim dobrima16.
16 Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19.
14
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) uređuju se načela zaštite
okoliša u okviru koncepta održivog razvitka, zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja
opterećenja, subjekti zaštite okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti
zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav zaštite okoliša, osiguranje pristupa
informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup
pravosuđu, odgovornost ta štetu u okolišu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite
okoliša, upravni i inspekcijski nadzor, te druga pitanja s tim u vezi17.
Tablica 2. Ciljevi zaštite okoliša
Ciljevi zaštite okoliša Zaštita života i zdravlja ljudi
Zaštita biljnog i životinjskog svijeta, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne

raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti
Zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša
Zaštita ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena

Zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne stvari
Sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša
Trajna uporaba prirodnih dobara

Racionalno korištenje energije i poticanje obnovljivih izvora energije
Uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša

Poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih
regeneracijskih sposobnosti
Ostvarenje održive proizvodnje i potrošnje
Napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari
Održivo korištenje prirodnih dobara
Osiguranje i razvoj dugoročne održivosti
Unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša
17 Zakon o zaštiti okoliša. Narodne novine broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18.
15
2. Poveznica na programe ZI i Program razvoja KG i NPOO
Republika Hrvatska je u srpnju 2021. godine donijela Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Republike Hrvatske (NPOO) kao preduvjet za korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i
otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama kroz
vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućiti korištenje bespovratnih
sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672 milijarde eura za financiranje reformi i povezanih
investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti čini jasan i koherentan okvir za ostvarivanje reformi, kao
i razvojnih, okolišnih, socijalnih i svih drugih ciljeva ključnih za brži oporavak Hrvatske te
istovremeno predstavlja alat za transformaciju gospodarstva koji će omogućiti oblikovanje
inovativnih politika kroz modernizaciju te digitalnu i zelenu tranziciju gospodarstva čime će se
povoljno utjecati na dugoročni i održiviji razvoj Hrvatske.
Okvir Mehanizma oporavka i otpornosti određuje da najmanje 20% sredstava plana kroz
ulaganja i reforme treba biti usmjereno u digitalnu transformaciju, dok najmanje 37% sredstava
treba biti usmjereno na zelenu tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena. U skladu s tim
zadanim okvirom, kao i sa specifičnim hrvatskim razvojnim potrebama, hrvatski Plan oporavka
i otpornosti se sastoji od pet komponenti i jedne inicijative:
• Gospodarstvo
• Javna uprava, pravosuđe i državna imovina
• Obrazovanje, znanost i istraživanje
• Tržište rada i socijalna zaštita
• Zdravstvo
• Inicijativa: Obnova zgrada
Svaka navedena komponenta sadrži reforme i investicije kojima se pridonosi ublažavanju

posljedice krize, te oporavku, otpornosti i konkurentnosti gospodarstva.18
Strategija Zelene urbane obnove Općine Lobor uvelike pridonosi Inicijativi Obnova zgrada
kojom će se pridonijeti obnovi postojećih zgrada, uključujući stambene i nestambene zgrade,
privatne ili javne namjene uz dekarbonizaciju sektora zgradarstva, razvoj zelene infrastrukture
na urbanim područjima, kao i razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama čime će se
osigurati njihova mehanička otpornost i stabilnost, ali i veće uštede energije odnosno podizanje
energetske učinkovitosti.
U okviru Inicijative „Obnova zgrada“ planirano je 6 reformi i 4 investicije za koje je predviđeno

5,94 milijarde kuna odnosno 788.373.481,99 € od kojih se, između ostalih, vezano za Strategiju
Zelene urbane obnove Općine Lobor, posebno ističe reforma R5 Uvođenje novog modela
strategija zelene urbane obnove i provedbe pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i
18Vlada Republike Hrvatske. (2021). Nacionalni plan oporavka i otpornosti Republike Hrvatske 2021. - .2026., Dostupno na mrežnoj stranici:
https://planoporavka.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Plan%20oporavka%20i%20otpornosti%2C%20srpanj%202021..pdf?vel=13435491
16
kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, za koju se izdvaja 20 000 000,00 kuna odnosno
2.654.456,17 € od sveukupnog navedenog iznosa za Inicijativu.
Cilj reforme C6.1.R5. je utvrditi i razviti okvir za izradu i provedbu strategija Zelene urbane
obnove na lokalnoj razini, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na
razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja temeljenih na prirodi, integraciju modela
kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena
te kao podrška općem održivom razvoju.
Ključni programi i njihovi ciljevi za ovu reformu su definirani sljedećom tablicom.

Tablica 3. Poveznica na programe zelene infrastrukture i Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
Program Opis i ciljevi

Program razvoja kružnog gospodarenja Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje
prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2021. do 2030. razrađuje ciljeve i mjere za kružno gospodarenje prostorom i
2030.godine19 zgradama kojima se između ostaloga potiču mjere kružnosti kod planiranja
novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje
trajnosti postojećih prostora i zgrada, povećanje energetske učinkovitosti
zgrada i uporabu obnovljivih izvora energije, ponovnu uporabu građevnih
proizvoda i materijala, a sve u svrhu učinkovitog korištenja prostornih resursa
i smanjenja nastanka građevnog otpada.
• PC 1. Razvoj sustava kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

• PC 2. Kružna obnova neiskorištenih prostora i zgrada
• PC 3. Visoka razina znanja i društvene svijesti o kružnom
gospodarenju prostorom i zgradama
Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje
područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine20 2021. do 2030. razrađuje ciljeve i mjere kojima se doprinosi ublažavanju
klimatskih promjena te smanjenju efekta toplinskih otoka, smanjenju emisija
stakleničkih plinova, poboljšanju kvalitete života i uvjeta stanovanja u
gradovima, poboljšanju zdravlja ljudi, poboljšanju kvalitete urbanih područja
preobrazbom napuštenih, nedovoljno korištenih i zapuštenih zemljišta,
poticanju „zelenih“ investicija i otvaranju novih radnih mjesta te ostvarenja
ušteda u potrošnji energije.
• PC 1. Kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem zelene

infrastrukture u urbanim područjima
• PC 2.Unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena
infrastruktura u urbanim područjima
• PC 3. Visoka razina znanja i društvene svijesti o održivom razvoju
urbanih područja kroz razvoj zelene infrastrukture
Strategija Zelene urbane obnove Općine Lobor usklađena je s ranije spomenutim programima
i njihovim ciljevima te predstavlja temelj za održivi razvoj Općine Lobor, a koji uključuje ciljeve
vezane za Program zelene infrastrukture, te Program kružnog gospodarenja prostorom i
20 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. (2021). Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za

https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/EnergetskaUcinkovitost/Program_razvoja_zelene_infrastrukture_do_2030.pdf
17
zgradama. Na ovaj se način osiguravaju temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj
zelene infrastrukture i integraciju rješenja temeljenih na prirodi, integraciju modela kružnog
gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena te kao
podrška općem održivom razvoju, odnosno doprinosi se realizaciji reforma i inicijativa vezanih
za Mehanizam oporavka i otpornosti.
18
3. Vizija i misija razvoja
Vizija predstavlja opis željenog stanja koju neko administrativno područje želi postići. Vizija je
važna komponenta strateškog planiranja koja doprinosi daljnjem određivanju smjera planiranja
i realiziranja planova, odnosno definiranja ciljeva, mjera, aktivnosti i projekata21.
Vizija Općine Lobor definirana je Provedbenim programom Općine Lobor22 koji je napisan za
razdoblje 2022. – 2025. godine. Vizija Općine Lobor temelji se na korištenju postojećih
turističkih potencijala usmjerenih na vjerski, izletnički, seosko/ruralni, lovni, ribolovni i sportsko
– rekreativni razvoj, razvoj poduzetništva te ekološke poljoprivrede, očuvanju postojeće
prirodne i kulturne baštine, povećanju životnog standarda i kvalitete života ljudi koji žive na tom
području kroz razvoj svih potrebnih društvenih usluga.
Vizija Općine Lobor tako glasi:
„Općina koja zajedničkim radom, znanjem i iskustvom gradi i razvija bolji, ljepši i za život
ugodniji Lobor, oživljava tradiciju, razvija selektivne oblike turizma, ekološku poljoprivredu i
izgradnju infrastrukture koristeći svoje prirodne i gospodarske resurse te kulturna i povijesna
bogatstva u svrhu povećanja gospodarske aktivnosti, standarda i kvalitete života“.
Sukladno danoj viziji definirana je i misija Općine Lobor usmjerena na područje zelene urbane
obnove:
„Općina Lobor kroz svoj aktivni angažman usmjeren na održivi razvoj pridaje veliku pažnju
ekološkim i socijalnim načelima u skladu s kojima planira i upravlja prostornim razvojem svog
područja, kako u pogledu izgradnje, tako i u pogledu sanacije lokacija i objekata“
21
Baškarad, M., & Grd, S. (2014). Vizija i misija u javnom sektoru. Računovodstvo i financije. 62(5-6), 47-55.
22 Provedbeni program Općine Lobor za razdoblje 2022.-2025. Dostupno na mrežnoj stranici Općine Lobor: http://lobor.hr/wp-
content/uploads/2021/12/Provedbeni-program-Op%C4%87ine-Lobor.pdf
19
Slika 4 Općina Lobor, Izvor: Level Project d.o.o.
20
4. Razvojne potrebe i potencijali
Razvojne potrebe predstavljaju specifične zahtjeve i uvjete koje je potrebno zadovoljiti kako bi
se ostvario razvoj određenog područja. U tom kontekstu definirane su razvojne potrebe
područja Općine Lobor.
Razvojne potrebe koje će Strategija zelene urbane obnove ostvariti:
 Izraditi bazu podataka kroz kartiranje zelene i sive infrastrukture kako bi se

unaprijedilo upravljanje prostorom u skladu s načelima održivog razvoja, zelene
infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
Razvojne potrebe kojima će Strategija zelene urbane obnove doprinijeti:
 povećati svijest o važnosti održivog razvoja područja

 ukomponirati zelenu infrastrukturu u daljnje planiranje prostornog razvoja
područja
 unaprijediti upravljanje prostorom u skladu s načelima održivog razvoja, zelene

 smanjiti udio sive infrastrukture u odnosu na zelenu infrastrukturu
 povećati funkcionalnost i kvalitetu otvorenih prostora
 unaprijediti prostor općine kako bi bio ugodniji i funkcionalniji za život stanovnika
 unaprijediti dostupnost zelenih uređenih površina za sve stanovnike
 unaprijediti kvalitetu života stanovnika
 unaprijediti zaštitu bioraznolikosti na području općine
 unaprijediti otpornost na klimatske promjene
 staviti u ponovnu uporabu prostora oštećenih u potresu
Razvojni potencijali su resursi, sposobnosti i faktori koji doprinose ekonomskom, socijalnom i

ekološkom razvoju nekog područja, odnosno omogućavaju održivi razvoj nekog područja.
Sukladno tome definirani su razvojni potencijali na području Općine Lobor:
 Općina Lobor je još uvijek vrlo ruralna sredina u kojoj postoji mali dio urbaniziranih
dijelova zbog čega u općini prevladava zelena infrastruktura
 Prirodna baština na području je očuvana zbog čega postoji velika bioraznolikost
 Područje je bogato šumama i staništima
 Na području općine postoji osnovna javno – društvena infrastruktura oko koje postoji
dostupna zelena infrastruktura
21
 Prostor Općine nedostatno je gospodarski i socijalno razvijen što se očituje u indeksu
razvijenosti. Na prostoru općine postoji potencijal gospodarskog i socijalnog razvoja koji
uključuje načela održivog razvoja
 U Općini postoji razvijena svijest o važnosti održivog razvoja za planiranje i upravljanje
prostorom općine
Uzimajući u obzir razvojne potrebe i razvojne potencijale definirani su sljedeći ciljevi prilikom
izrade Strategije zelene urbane obnove kojima je Općina Lobor usmjerena:
 Cilj 1. Razvoj zelene infrastrukture na području Općine Lobor
 Cilj 2. Unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama na području Općine
Lobor
Kako bi ostvarila navedene ciljeve Općina Lobor unaprijedit će upravljanje razvojem svojim
područjem, realizirat će različite infrastrukturne projekte i opremanje te će raditi na podizanju
razine informiranosti svojih stanovnika, kako u pogledu zelene infrastrukture, tako i u pogledu
kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.
22
23
5. Osnovna prirodno – prostorna obilježja područja obuhvata
Osnovna prirodno – prostorna obilježja područja obuhvata kao poglavlje daju osnovne
informacije o području Općine Lobor, konkretno daju informacije o administrativnom ustroju,
demografskim pokazateljima, geografskim i klimatskim obilježjima prostora. Podaci u ovom
poglavlju prikupljeni su iz stručne literature, službenih dokumenata, zakonodavnih akata te
drugih relevantnih izvora.
5.1. Administrativni ustroj
Općina Lobor nalazi se u Krapinsko – zagorskoj županiji te obuhvaća 3,60% ukupne površine
Krapinsko – zagorske županije prostirući se na površini od 44,20 km2. Općina Lobor nalazi se na
brežuljkastom području koji se s Ivanščice pruža prema jugu. Na sjeveru graniči s Varaždinskom
županijom, na sjeverozapadu s Općinama Novi Golubovec i Mihovljan, na jugu s Općinom Mače,
dok na zapadu s Gradom Zlatarom.
Slika 7 Jedinice lokalne samouprave Krapinsko - zagorske županije, izvor: Level Project d.o.o.
24
Općina Lobor administrativno obuhvaća
10 naselja: Cebovec, Lobor,
Markušbrijeg, Petrova Gora, Stari
Golubovec, Šipki, Velika Petrovagorska,
Vinipotok, Vojnovec Loborski i Završje
Loborsko. Sjedište Općine je naselje
Lobor23. Prema podacima iz Popisa
stanovništva, kućanstva i stanova za
2021. godinu – stanovništvo po
gradovima/općinama, prosječna
naseljenost po metru kvadratnom jest
61,15 stanovnik24.
Slika 8 Naselja na području Općine Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
Općina Lobor jedinica je lokalne samouprave koja se svrstava u IV. skupinu jedinica lokalne
samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih
jedinica lokalne samouprave25 što Općinu Lobor svrstava u potpomognuto područje, odnosno
područje koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje zaostaje za
nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati26. Osim toga, zbog svojih
topografskih specifičnosti i brežuljkastog reljefa područje Općine Lobor ostvaruje status brdsko-
planinskog područja, te pripada I. skupini koju čine jedinice lokalne samouprave sa statusom
potpomognutog područja27.
23
Agencija za razvoj Varaždinske županije – AZRA d.o.o. (2016.) Strategija razvoja Općine Lobor za razdoblje do 2020. godine. Dostupno na
mrežnoj stranici Općine Lobor: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2016/06/LRS-Lobor-kona%C4%8Dni-prijedlog.pdf
24 Državni zavod za statistiku. (2021). Popis stanovništva 2021. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima. Dostupno na mrežnim
stranicama: https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx
25 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Narodne novine broj 132/2017
26 Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Narodne novine broj 147/14, 123/17, 118/18
27 Odluka o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja. Narodne novine broj 24/2019
25
5.2. Demografski pokazatelji
Slika 9 Gustoća naseljenosti na području Općine Lobor s obzirom na veličinu

površine naselja, izvor: Level Project d.o.o.
Općina Lobor prema zadnjem popisu

stanovništva iz 2021. godine broji 2.703, od
čega 17,65% (477) stanovnika živi u naselju
Lobor, dok ostatak stanovništva živi u ostalim
naseljima Općine. Prvo naselje po broju
stanovnika iza Lobora jest Petrova Gora s
14,98% ukupnog stanovništva, Markušbrijeg s
14,32% ukupnog stanovništva, Vojnovec
Loborski s 11,99% ukupnog stanovništva,
Vinipotok s 11,51% ukupnog stanovništva,
Završje Loborsko s 9,84% ukupnog
stanovništva, Velika Petrovagorska s 8,29%
ukupnog stanovništva, Stari Golubovec sa 6% ukupnog stanovništva, Šipki s 3,9% ukupnog
stanovništva te Cebovec kao najmanje naseljeno naselje s ukupno 1,55% ukupnog stanovništva
na području Općine Lobor28.
Tablica 4. Broj stanovnika po naseljima u Općini Lobor u 2011. i 2021. godini
NASELJE 2011. 2021.
Cebovec 49 42
Lobor 521 477
Markušbrijeg 488 387
Petrova Gora 464 405
Stari Golubovec 193 162
Šipki 114 105
Velika Petrovagorska 237 224
Vinipotok 400 311
Vojnovec Loborski 416 324
Završje Loborsko 306 266
U odnosu na ranije statističko razdoblje došlo je do smanjenja broja stanovništva na području

Općine Lobor. Na području Općine Lobor 2011. godine živjelo je 3.188 stanovnika, što je 485
stanovnika više u odnosu na noviji Popis stanovništva iz 2021. godine. Sukladno tome, broj
26
stanovnika na području Općine Lobor u 10 godina smanjio se za otprilike 16%. Ovaj podatak
govori u prilog trendu depopulacije prostora. U prilog trendu depopulacije govore i pokazatelji
poput prosječne starosti, indeksa starenja i koeficijenta starosti.29
 pokazatelj prosječne starosti, odnosno prosječne dobi kao srednje vrijednosti: prema
podatcima iz 2021. godine pokazatelj je iznosio 46 godina dok je 2011. iznosio 43,7 što
znači da je u periodu od deset godina stanovništvo u prosjeku postalo 2,3 godine starije;
 indeks starenja, odnosno odnos udjela starijih osoba od 60 godina i udjela mlađih osoba
do 19 godina koji je u 2021. godini iznosio 190%. Ovaj podatak nam govori da postoji
drastičan nesrazmjer između mladog i starog stanovništva, odnosno da na svaku osobu
do 19 godina postoji 1,9 osoba starijih od 60 godina. Također, vidimo da je ovaj
nesrazmjer još veći nego što je bio 2011. godine kada je indeks starenja iznosio 135,7%;
 koeficijent starosti, odnosno udio starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu koji je
2011. iznosio 27, dok je 2021. iznosio 32,4 što govori u prilog povećanja udjela starijih
osoba u ukupnom stanovništvu.
Temeljni razlozi za ovakvu sliku općine su iseljavanje mladog, radno sposobnog stanovništva te
postepeno starenje preostalog stanovništva i negativni prirast.
Tablica 5. Pokazatelji starenja stanovništva za 2011. i 2021. godinu
Pokazatelji starenja
2011. 2021.
stanovništva
Prosječna starost 43,7 46,0
Indeks starenja 135,7 190,0
Koeficijent starosti 27,0 32,4
Prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. godine, u Općini Lobor je više od 95,15%
stanovništva imalo obrazovanje koje je jednako ili niže od srednje stručne spreme,30 dok se skoro
60,44% stanovništva nije znalo koristiti internetom.31 Skoro 60% osoba na području općine
(58,7%) ekonomski je neaktivno te živi uglavnom od mirovine (33%), dok je 34,83% stanovništva
zaposleno te ostvaruje prihode od stalnog rada.32
29 Državni zavod za statistiku. (2011). Popis stanovništva 2011. Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=https%3A%2F%2Fweb.dzs.hr%2Fhrv%2Fcensuses%2Fcensus2011%2Fresults%2Fxls%2FGra
d_01_HR.xls
30 Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu.
Dostupno na mrežnoj stranici: https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_32/h01_01_32_zup02_2364.html

31 Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti, starosti i
spolu. Dostupno na mrežnoj stranici: https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_34/h01_01_34_zup02_2364.html

32 Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu.
Dostupno na mrežnoj stranici: https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_40/h01_01_40_zup02_2364.html
27
Tablica 6. Prikaz ekonomske aktivnosti stanovništva općine Lobor
Ekonomski neaktivni
Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Nepoznato

Ukupno Umirovljenici Ostali
Općina Lobor sv. 2.724 946 176 1.599 899 700 -

m 1.277 550 116 611 398 213 -
ž 1.447 396 60 988 501 487 -
Stanovništvo Općine Lobor i pripadajućih naselja u najvećoj je mjeri zaposleno u prerađivačkoj

industriji nakon čega slijedi građevinarstvo, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi,
trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, javna uprava i obrana, obvezno
socijalno osiguranje i sve ostalo.33 U najvećoj mjeri stanovništvo je zaposleno na pozicijama u
obrtu i pojedinačnoj proizvodnji te na pozicijama uslužnih i trgovačkih zanimanja. Zatim slijede
rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda, tehničari i
stručni suradnici, administrativni službenici, jednostavna zanimanja, znanstvenici, inženjeri i
stručnjaci, itd.34
Graf 1. Prikaz zaposlenosti stanovništva općine Lobor

prema području djelatnosti
33 Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu. Dostupno na mrežnoj
stranici: https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_43/h01_01_43_zup02_2364.html
34 Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Zaposleni prema zanimanju, starosti i spolu. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_42/h01_01_42_zup02_2364.html
28
5.3. Geografska obilježja
Krapinsko – zagorska županija smještena je na sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, na

samoj granici s Republikom Slovenijom. Prema krajobraznim jedinicama RH, potpuno se
smjestila u Sjeverozapadnu Hrvatsku. Osim dijeljenja granice na zapadu s Republikom
Slovenijom, Krapinsko – zagorska županija na sjeveru graniči s Varaždinskom županijom, na jugu
s Gradom Zagrebom, a na jugoistoku i jugozapadu sa Zagrebačkom županijom. Kao geografska
cjelina, pruža se od vrhova Macelja i Ivanščice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku te se
kao takva podudara s prirodnom regijom Donje Zagorje35.
Područje Krapinsko – zagorske županije odlikuje se raznovrsnom geološkom građom koja datira
iz vremena od gornjeg paleozoika do kvartara, a nastalo je uslijed tektonskih pokreta u više faza.
Posljednja faza pokreta oblikovala je tri velike strukturne zone koje su međusobno odvojene
velikim rubnim rasjedima, a među kojima se ističu „Periadrijatsko-dravski rasjed“ i „Rasjedna
zona planine Medvednice“. Navedeni rasjedi obrubljuju Krapinsko – zagorsku županiju s njezine
sjeverne i južne strane. Na ovaj način čitavo područje županije čini izdignuti dio zapadnog
rubnog dijela Panonskog bazena koji dalje na zapadu graniči s istočnim Alpama36.
Slika 10. Smještaj Krapinsko-zagorske županije u odnosu na krajobrazne regije Republike
Hrvatske. Izvor: I. Bralić (1995). Grafička obrada: IRES ekologija
35
Krapinsko-zagorska županija. Službena stranica Krapinsko – zagorske županije. Posjećeno 02.06.2023. na mrežnoj stranici: www.kzz.hr
36Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije. (2022.) Izvješće o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije 2016.-2020.
Dostupno na mrežnoj stranici: https://www.prostor-kzz.hr/assets/files/Izvjesce%20o%20stanju%20u%20prostoru%202016.%20-%202020.pdf
29
Krapinsko – zagorska županija se gotovo čitavom površinom smjestila na slivu dviju rijeka:
Krapine, većinskim dijelom te Sutle, na njenom lijevoobalnom slivu. Najniži dio naplavne ravni
je na visini od 120 metara, dok je najviši predio onaj koji pripada gorskom masivu Ivanščica, na
visini od 1059 m. Valja napomenuti i da je vršni dio Ivanščice dio ekološke mreže Natura 2000.
Na razini županije možemo Slika 11. Hipsometrijska karta Krapinsko - zagorske županije, izvor: Izvješće o
stanju okoliša Krapinsko - zagorske županije za razdoblje 2014.-2017., IRES
razlikovati tri osnovne vrste reljefa: EKOLOGIJA d.o.o.
• naplavne ravni koje se vežu

za rijeke na području
županije, posebno rijeku
Krapinu, Krapinčicu, Sutlu i
njihove pritoke. Najniža
točka od 138 m.n.v. nalazi
se u koritu rijeke Krapine
gdje sama rijeka istječe s
područja Županije.
Naplavna ravan rijeke
Krapine najznačajnija je i
površinom najveća.
• brežuljkasti krajevi koji
obuhvaćaju prigorske
pojaseve na južnim stranama prigorja obrasle šumom Maceljske gore, Strahinjčice,
Ivančice i Cesargradske gore, podgorja kojoj pripada sjeverna strana Strahinjčice,
sjeverozapadna strana Medvednice i koja su najvećim dijelom obrasla šumom, pobrđa
koja predstavljaju izdvojene reljefne cjeline na višim dijelovima s osunčanim kvalitetnim
tlima pogodnim za voćarstvo i vinogradarstvo37. Najveći dio površine Krapinsko –
zagorske županije obuhvaća nadmorsku visinu između 100 i 300 m.n.v.38
• gorski masivi Maceljskog gorja, Ivančice, Strahinjčice i Medvednice39. Najviši dijelovi koji
podrazumijevaju nadmorsku visinu od 500 do 1000 metara su hrptovi gora, dok najviša
točka obuhvaća vrh Ivanščice na nadmorskoj visini od 1060 metara40. Uzvišenja
Krapinsko – zagorske županije su međusobno razdvojene usamljene gore koje su,
geološki gledano, u osnovi ili na površini mezozojski karbonati ili čak paleozojski
metamorfiti i eruptivi te koje se izdižu gotovo neposredno iznad kvartarnih zaravni.41
37 Zagorska razvojna agencija. (2016.) Strategija razvoja Krapinsko – zagorske županije do 2020. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://kzz.hr/sadrzaj/dokumenti/strategija-razvoja-2020/01OSNOVNA_ANALIZA_FINAL.pdf
38 Ires ekologija (2018). Izvješće o stanju okoliša Krapinsko-zagorske županije za razdoblje 2014. do 2017. godine. Dostupno na mrežnim
stranicama: https://kzz.hr/wp-content/uploads/2023/01/KZZ_Izvjesce_o_stanju_okolisa_2014_2017.pdf
39 Zagorska razvojna agencija. (2016.) Strategija razvoja Krapinsko – zagorske županije do 2020. Dostupno na mrežnoj stranici:
41 Loborsko ekološko društvo (2006). Značajni krajobraz Lobor. Stručna podloga. Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-
content/uploads/2015/07/znaaeajni_krajobraz_lobor.pdf
30
Slika 12. Tla na području Krapinsko - zagorske županije; Izvješće o Na području Krapinsko – zagorske
stanju okoliša Krapinsko - zagorske županije za razdoblje 2014.-2017., županije nalazi se pet razreda tla, među
IRES EKOLOGIJA d.o.o.
kojima je najzastupljenije tlo humusno –
akumulativno tlo koje se prostire na
površini od 49 244,31 ha i eluvijalno-
iluvijalno tlo koje se prostire na površini
od 27 530,79 ha. Redovi u koje se
svrstavaju tla su terestrička, odnosno
automorfna i semiterestrička, odnosno
semiautomorfna tla42.
Na području Županije dominantna je

prisutnost nemetalnih mineralnih
sirovina od kojih je najznačajnija
eksploatacija i prerada tehničkog
kamena, pijeska i opekarske gline.
Prisutnost mineralnih sirovina
prepoznata je i u Općini Lobor gdje se
nalazio nekadašnji rudnik „Stari Golubovec“ (1875. – 1971.) od kojeg su danas ostali samo
ostaci43.
Kao bitan prirodni resurs županije izdvajaju se šume te šumska zemljišta, dok se među najvažnije
resurse ubrajaju termalni izvori te izvori pitke vode koji su uglavnom komercijalizirani, odnosno
snabdijevaju lokalne i javne vodovode. Slika 13. Reljef Općine Lobor; Izvor: Level Project d.o.o.
43 Više manjih sela u okolici čuva sjećanje na rudarske dane, a među žiteljima još uvijek ima živih rudara. zagorje.com. Posjećeno 02.06.2023.
na mrežnoj stranici: https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/vise-manjih-sela-u-okolici-cuva-sjecanje-na-rudarske-dane-a-medu-ziteljima-jos-

uvijek-ima-
31
Općina Lobor nalazi se na južnim padinama Ivančice na otprilike 262 m.n.v., pri čemu se
nadmorska visina kreće od 250 do 927 m.n.v. Područje Općine Lobor karakterizira brežuljkasti
teren s mnogim dolinama kojima teku potoci. Najviše nadmorske visine vezane su za vrhove
Jelenska peč s 927 m, Skalovke sa 766
m, Vilinska špica sa 726 m, Brišće sa
666 m i Gornji Pokojec s 578 m, dok je
najniža nadmorska visina vezana uz
vodotok potoka Rieka. Najviši dijelovi
Općine Lobor nalaze se na sjevernom
dijelu općine u naseljima Vojnovec
Loborski, Stari Golubovec te Lobor te
dostižu visinu od 700 do 900 m.n.v.,
dok se visina smanjuje od sjevera
prema jugu općine. Slične pokazatelje
prati i nagib područja koji je znano
strmiji na sjeveru u odnosu na južno
područje općine. Slika 14 Nagibi u Općini Lobor
Geološki gledano, stratigrafske prilike

na prostoru Općine Lobor su vrlo složene. Najstarije karbonske naslage su smještene uz desnu
stranu ceste Lobor – Stari Golubovec, Rakov Potok i Gornji Pokojec. Jezgra Ivanščice je izgrađena
od trijasnih vapnenaca, donosno dolomita, dok serija oligocenskih sedimenata leži na trijaskim,
vapnenim i dolomitičnim brečama. Recentni nanosi Rieke i ostalih potoka čine aluvijalne naslage
u nižim predjelima krajobraza. 44
Orografija, geološka podloga i klima su uvjetovali da na južnim stranama Ivanščice u nižim

predjelima nalazimo jake izvore, a na višim visinama mnoštvo kraških pojava. Šumski dio
krajobraza Općine Lobor obuhvaća sliv potoka Rieke koja je najveći površinski vodotok na
području.45
Na području općine Lobor prevladava 5 klasa tala i to su: humusno-akumulativna tla, kambična
tla, eluvijalno-iluvijalna tla te glejna tla, djelomično hidromeliorirana. Najrasprostranjenija vrsta
tala općine Lobor, a tako i Krapinsko-zagorske županije su humusno-akumulativna i eluvijalno-
iluvijalna tla.
44 Loborsko ekološko društvo (2006). Značajni krajobraz Lobor. Stručna podloga. Dostupno na mrežnoj strsnici: http://lobor.hr/wp-
45 Ibid
32
5.4. Klimatska obilježja
Područje cijele Krapinsko – zagorske županije i Hrvatskog zagorja karakterizira kontinentalna

klima46.
Gledajući klimatsku regionalizaciju po Köppenovoj klasifikaciji područje Općine Lobor spada u C

tip klime – umjereno topla kišna klima s toplim ljetom i najmanje oborina u zimskoj polovini
godine.
Najviše temperature na području Općine Lobor prisutne su tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.
Temperature tada prelaze 30°C. Najniže temperature zabilježene su u prosincu, siječnju, veljači,
ožujku, dok je najveći broj ledenih dana zabilježen u siječnju, veljači i prosincu.47 Lipanj, srpanj i
kolovoz jedini su mjeseci bez negativnih temperatura48.
Područje općine Lobor jest kontinentalnog oborinskog režima kojeg karakteriziraju obilne kiše
tijekom vegetacijskog razdoblja, odnosno, svibnja, lipnja i srpnja, dok je najmanje oborina
prisutno tijekom zime. Srednja količina oborina koja padne na područje obuhvaća između 900 i
1100 mm oborina. Oborinski maksimum rezerviran je za studeni, dok je najmanje oborina
prisutno u veljači i ožujku. Pod utjecajem gore Ivanščice, količina oborina smanjuje se od sjevera
općine prema jugu, te nešto neznatnije od zapada prema istoku49
Tijekom cijele godine, u jutarnjim te večernjim razdobljima karakteristična je pojava magle.

Najveći broj dana s maglom imaju rujan, listopada, studeni i prosinac.50
Za ovaj prostor također je karakteristično strujanje vjetrova. Najučestaliji vjetrovi su zapadni,

zatim istočni vjetrovi, dok je bez vjetra oko 6% dana u godini. Najjači vjetrovi javljaju se od kasne
jeseni do početka proljeća51. Uzimajući u obzir sve navedene podatke, na razini županije je
vidljivo kako klima ima obilježja umjerene kontinentalnosti bez izraženih ekstremnih stanja i
nepovoljnih meteoroloških elemenata.
S obzirom da klima cijele Krapinsko – zagorske županije pripada istom tipu klime – kontinentalno
– panonskoj klimi, za prikaz osnovnih meteoroloških elemenata na području Općine Lobor
korišteni su podaci za Grad Krapinu.
46
Horwath HTL, Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o. (2016.). Krapinsko-zagorska županija. Master-plan razvoja turizma Krapinsko-
zagorske županije. Dostupno na mrežnoj stranici: https://kzz.hr/wp-content/uploads/2023/01/KZZ-Master-plan-razvoja-turizma.pdf
47 Krapinsko-zagorska županija. Hrvatska internetska enciklopedija (2023). Posjećeno 29.05.2023. na mrežnoj stranici:
https://enciklopedija.cc/index.php?title=Krapinsko-zagorska_%C5%BEupanija
48 Horwath HTL, Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o. (2016.). Krapinsko-zagorska županija. Master-plan razvoja turizma Krapinsko-
zagorske županije. Dostupno na mrežnoj stranici: https://kzz.hr/wp-content/uploads/2023/01/KZZ-Master-plan-razvoja-turizma.pdf

49 Krapinsko-zagorska županija. Hrvatska internetska enciklopedija (2023). Posjećeno 29.05.2023. na mrežnoj stranici:
50
Ibid
51 Ibid
33
Slika 15 Srednje mjesečne (TS), apsolutne maksimalne (TMAX) i minimalne temperature za razdoblje 1984.-
2013.
U razdoblju od 1984. godine do 2013. godine prosječna godišnja temperatura na području

iznosila je 11 oC. Najviša temperatura u tome razdoblju iznosila je 39,1 oC, a najniža temperatura
-18,5 oC.
Slika 16 Srednje mjesečne (RR), te maksimalne (RRMX) i minimalne (RRMN) mjesečne količine oborina u mm za
razdoblje 1984.-2013.
U razdoblju od 1984. do 2013. godine na području Grada Krapine kao administrativnog središta
Krapinsko – zagorske županije prosječna količina padalina koja je pala kroz godinu iznosi 905,4
mm. Maksimalna količina oborina koja je pala u tom razdoblju iznosi 1166,7 mm, dok je
minimalna količina oborina koja je pala kroz to razdoblje 558,6 mm.
Slika 17 Srednje mjesečne (U), te minimalne vrijednosti relativne vlažnosti u pojedinom mjesecu (UMIN)
izražene u % za razdoblje 1984. - 2013.
Što se tiče vlažnosti, srednja godišnja vlažnost u razdoblju između 1984. i 2013. godine iznosila
je 77%, dok je minimalna godišnja relativna vlažnost iznosila 21%.
Sukladno danim podacima možemo zaključiti kako je klima na području Krapinsko – zagorske
županije umjereno topla s toplim ljetom i najmanje oborina u zimskoj polovini godine.
Na klimu na području Općine Lobor svakako utječu i klimatske promjene, a čiji se utjecaj već
danas može osjetiti. U tome smislu na prostoru Općine Lobor procijenjeno je da će do 2040.,
odnosno 2070. godine doći do porasta količine oborina tijekom cijele godine, smanjenja
snježnog pokrova, porasta temperature i vlažnosti zraka uz smanjene vlažnosti tla te povećanja
sunčevog zračenja u svim sezonama osim zimi52.
52 Strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Narodne novine broj 46/2020.
34
6. Analiza ulaznih podataka povezanih s temom zelene urbane obnove
Zelena urbana obnova predstavlja pristup koji kombinira obnovu zgrada i prostora s ciljem
poboljšanja kvalitete života građana, zaštite okoliša te jačanja otpornosti gradova na klimatske
promjene. Uključuje primjenu različitih tehnologija i praksi poput energetske učinkovitosti,
korištenja obnovljivih izvora energije, upravljanja vodama, poboljšanja zelenih površina, te
promicanja održive mobilnosti i javnog prijevoza53. U sljedećem poglavlju analiziraju se podaci
vezani za tematsko područje zelene urbane obnove.
Poglavlje Analiza ulaznih podataka povezanih s temom zelene urbane obnove poglavlje je koje
razrađuje analizu podataka vezanu za temeljne dokumente na razini jedinice lokalne
samouprave, povijesnu analizu prostora, te analizu zelene infrastrukture na području Općine
Lobor.
Navedeni tekst temelji se na podacima dobivenim iz strateških i prostorno – planskih

dokumenata, zakonodavnih akata, proračuna, stručne literature te drugih relevantnih izvora.
6.1. Analiza temeljnih dokumenata na razini jedinice lokalne samouprave
Općina Lobor je jedinica lokalne samouprave čija je djelatnost definirana Zakonom o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09,
150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20). Navedenim zakonom definiraju se
poslovi od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji Ustavom ili
zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima, a posebno poslovi koji se odnose na: uređenje
naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci,
socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu
kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu
zaštitu, promet na svom području te ostale poslove sukladno posebnim zakonima54.
Kako bi jedinica lokalne samouprave uspjela kvalitetno obavljati poslove određene zakonskom
regulativom, dužna je donijeti određene dokumente koji omogućavaju upravljanje razvojem
područja. Neki od tih temeljnih dokumenata su strateški dokumenti, prostorno – planski
dokumenti te proračun. U daljnjem se tekstu usmjeravamo na njih.
53 Europska komisija (2017). Greening the Cities. Dostupno na mrežnoj stranici:

https://ec.europa.eu/environment/europeangreencapital/greening-cities_en
54 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Narodne novine broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11,
144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20
35
6.1.1 Analiza strateške dokumentacije vezane za zelenu urbanu obnovu
Strategija zelene urbane obnove Općine Lobor izrađena je u skladu s međunarodnim,

europskim, nacionalnim i regionalnim kontekstom koji pridonosi ostvarivanju ciljeva održivog
razvoja. Ključni strateški dokumenti međunarodnog, europskog i nacionalnog konteksta su
opisani u daljnjem tekstu kako bi se dao jasan i sveobuhvatan okvir iz kojeg proizlazi planiranje,
usklađenost, izrada i naposljetku sama provedba Strategije.
Najvažniji dokument na međunarodnoj razini koji definira ciljeve održivog razvoja je Program
Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj 203055 (Agenda 2030) usvojen 2015. godine. Agenda 2030
postavlja 17 globalnih ciljeva održivog razvoja i 169 s njima povezanih podciljeva kojima se do
2030. nastoji riješiti problem klimatskih promjena, iskorijeniti svaki oblik siromaštva, pojačati
borbu protiv nejednakosti istovremeno osiguravajući da nitko ne bude isključen te doprinijeti
održivom gospodarskom razvoju. Iako sama Agenda 2030, izuzme li se u njoj uključena
poveznica na Pariški sporazum o klimatskim promjenama56, nije pravno obvezujući dokument,
sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu njegove provedbe.
Svrha Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama jest poboljšanje provedbe Okvirne

konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime57; glavnog međunarodnog sporazuma o
djelovanju u području klime, donesenog u New Yorku 9. svibnja 1992. godine. Pariški sporazum
nastoji u kontekstu održivog razvoja i nastojanja za iskorjenjivanje siromaštva pojačati globalni
odgovor na opasnost od klimatskih promjena, među ostalim i sljedećim mjerama:
(a) zadržavanjem povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2
°C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulaganjem napora u ograničavanje povišenja
temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju,
(b) povećanjem sposobnosti prilagodbe negativnim utjecajima klimatskih promjena i razvoja s

niskim razinama emisija stakleničkih plinova na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane te
(c) usklađivanjem financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih

plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.
Smatra se da su urbanizirana područja izvor globalnih ekoloških, gospodarskih i društvenih

izazova, no ujedno i rješenje za te izazove. Urbana područja prepoznata su kao pokretači
ekonomskog rasta, služe kao katalizatori kreativnosti i inovacije diljem Unije, ali imaju i najveći
utjecaj na održivi razvoj. Stoga je važan čimbenik održivog razvoja unapređenje održivosti
55 Ujedinjeni narodi – Opća skupština. (2015.) Program Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj 2030. A/RES/70/1. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N15/291/89/PDF/N1529189.pdf?OpenElement
56 Ujedinjeni narodi. (2015.) Pariški sporazum. Dostupno na mrežnoj stranici: https://unfccc.int/sites/default/files/english_paris_agreement.pdf
57 Europska unija. (1994) Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Službeni list europske unije 11/Sv. 16. Službeni liste europskih
zajednica L 33/13. Dostupno na mrežnoj stranici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:21994A0207(02)&from=SK
36
urbanih područja, poboljšanje okoliša i povećanje kvalitete života u gradovima te slijedom toga
i smanjenje raznih globalnih izazova.
Tako se u kontekstu međunarodnog okvira usmjerenog na razvoj urbanih područja ističe Nova
urbana agenda Ujedinjenih naroda58 usvojena 20. listopada 2016. godine koja utvrđuje
standarde i načela za planiranje, izgradnju, razvoj, upravljanje i poboljšanje urbanih područja te
postavlja strateška usmjerenja, globalne ciljeve i prioritete održivog urbanog razvoja, pri čemu,
između ostalog, navodi značaj primjene održivih rješenja u planiranju i razvoju urbanih
područja, kružnog gospodarenja, jačanja otpornosti od rizika i klimatskih promjena te stvaranja,
održavanja i promicanja javnih zelenih površina.
Nadalje, Nova urbana agenda UN-a se zalaže i za usvajanje konteksta „pametnog grada“ koji
koristi mogućnosti digitalizacije, čiste energije i tehnologije, kao i inovativne prometne
tehnologije, čime se građanima pružaju mogućnosti za stvaranje više ekološki prihvatljivih izbora
te potiče održivi gospodarski rast omogućavajući gradovima da poboljšaju svoje usluge i
kvalitetu života njihovih stanovnika.
Održivi razvoj već dugo vremena čini temeljnu odrednicu razvoja Europske unije. U skladu s
time, Europska unija obvezala se i na provedbu UN-ove Agende 2030, a kao sastavni dio
strategije za provedbu Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja, te drugih prioriteta vezanih za cilj
postizanja klimatski neutralne Europe do 2050. godine donijela je strateški dokument Europski
zeleni plan koji određuje odrednice za implementaciju navedene Agende na razini Europske
unije59. Europski zeleni plan nova je strategija rasta Europske unije kojom se EU nastoji
preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i
konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova
i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Također, kroz Europski zeleni plan
postavlja se strateški pristup u rješavanju problema utjecaja klimatskih promjena jačanjem
međunarodnog djelovanja te preoblikovanjem prilagodbe kako bi postala pametnija, sustavnija
i brža. U tome smislu donesena je i nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama
– Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene60.
Kako bi se osigurao bolji ekosustav i životno okruženje te klimatski neutralni grad, uz Europski
zeleni plan bitno je istaknuti i strateški dokument Europske Komisije Zelena infrastruktura -
Unapređenje Europskog prirodnog kapitala61, koji zagovara da zelena infrastruktura postane
standardni element teritorijalnoga razvoja širom EU-a tako da se u potpunosti integrira u
europske propise. Sukladno navedenom, podneseno je Izvješće Komisije pod nazivom
58 Ujedinjeni narodi: Opća skupština. (2016.) Nova urbana agenda. Dostupno na mrežnim stranicama:
https://www.un.org/en/development/desa/population/migration/generalassembly/docs/globalcompact/A_RES_71_256.pdf
59 Europska komisija. (2019.) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom
odboru i Odboru regija: Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final) od 11.12.2019. godine. Dostupno na mrežnim stranicama: https://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52019DC0640
60 Vijeće Europske unije. (2021.) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru
regija: Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (COM(2021) 82 final).
Dostupno na mrežnim stranicama: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-6521-2021-INIT/hr/pdf
61 Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2013. o zelenoj infrastrukturi – unapređenje europskog prirodnog kapitala
(2013/2663(RSP)). Službeni list Europske unije C 468/190. (15.12.2016.) Dostupno na mrežnim stranicama: https://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52013IP0600&from=NL
37
„Preispitivanje napretka u provedbi strategije EU-a za zelenu infrastrukturu62“, gdje je naglašena
potreba da se istaknu „višestruke koristi koje zelena infrastruktura može pružiti u ublažavanju
klimatskih promjena i prilagodbi njima, na primjer izravno sekvestracijom ugljika i neizravno
smanjenjem energetske potražnje i onečišćenja aktivnim prijevozom koji je povezan sa zelenom
infrastrukturom (kao što su vožnja biciklom i hodanje), ublažavanjem učinaka toplinskih otoka i
smanjenjem potreba za hlađenjem i grijanjem zgrada s pomoću zelenih krovova i zelenih
zidova.”
Na inicijativu nizozemskog predsjedništva 2016. godine u Amsterdamu održao se neformalni

sastanak ministara EU-a s ciljem da se uspješnije riješe urbana pitanja. Navedeni sastanak
rezultirao je Amsterdamskim paktom63 te inicijativom pod nazivom „Urbana agenda za EU64“,
inicijativom usmjerenom na daljnji razvoj europskih gradova koja predstavlja krovni program za
sve inicijative urbane politike. Ona podrazumijeva integrirani i koordinirani pristup koji se bavi
urbanom dimenzijom EU-a, kreiran kroz prioritetne teme za koje se izrađuju akcijski planovi kroz
do sada osnovanih 16 tematskih partnerstava: (1) Održivo korištenje zemljišta i rješenja
prihvatljiva za prirodu, (2) Kvaliteta zraka, (3) Kružno gospodarstvo, (4) Prilagodba klimatskim
promjenama, (5) Energetska tranzicija, (6) Inovativna i odgovorna javna nabava, (7) Urbana
mobilnost, (8) Urbano siromaštvo, (9) Sigurnost javnih prostora, (10) Ozelenjivanje gradova, (11)
Održivi turizma, (12) Digitalna tranzicija, (13) Poslovi i vještine u funkciji lokalnog gospodarstva,
(14) Kultura i kulturna baština (15) Uključivanje migranata i izbjeglica te (16) Stanovanje65.
Urbana agenda za EU potvrđena je ponovno u studenom 2021. godine, Ljubljanskim

sporazumom66.
Na razini Europske unije uspostavljen je poseban instrument s pratećim financijskim sredstvima,

koji državama članicama treba osigurati ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu
transformaciju radi održivijeg razvoja te veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize.
Tako je u svibnju 2020. godine Europska komisija predložila plan oporavka za Europu, a čelnici
država članica EU-a su u srpnju 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu
pod nazivom „EU sljedeće generacije67“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje
2021. – 2027.68 (VFO). U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za
oporavak i otpornost69 (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama
članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućiti korištenje
62 Europska Komisija. (2019.). Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija:
Preispitivanje napretka u provedbi strategije EU-a za zelenu infrastrukturu (COM(2019) 236 final). Dostupno na mrežnim stranicama:
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52019DC0236&qid=1562053537296
63 Europska komisija. (2016.) Urban Agenda for the EU: Pact of Amsterdam. Dostupno na mrežnim stranicama:
https://futurium.ec.europa.eu/en/urban-agenda/library/pact-amsterdam
64 Urbana agenda za EU. Posjećeno 3.5.2023. Dostupno na mrežnoj stranici: https://www.urbanagenda.urban-initiative.eu/urban-agenda-eu
65 Ibid
66 Ljubljana agreement. (2021.) Informal Meeting of Ministers responsible for Urban Matters. Dostupno na mrežnim stranicama: http://urban-
intergroup.eu/wp-content/files_mf/ljubljanaagreementen.pdf
67
Europska Unija. NextGenerationEU. Posjećeno na mrežnim stranicama: https://next-generation-eu.europa.eu/index_hr
Vijeće EU. (2020.). Uredba Vijeća (EU,Euratom) 2020/2093, od 17.prosinca 2020. kojom se utvrđuje Višegodišnji financijski okvir za razdoblje
2021. – 2027. Službeni list Europske unije LI 433/11. Dostupno na mrežnim stranicama: https://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32020R2093&from=HR
69 Europski parlament i Vijeće EU. (2021.) Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma
za oporavak i otpornost. Službeni list Europske unije L57/17. Dostupno na mrežnim stranicama: https://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32021R0241
38
bespovratnih sredstava i zajmova za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se
povećava otpornost gospodarstva i društva te ubrzava oporavak. Preduvjet za korištenje
sredstava iz RRF-a je izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026.70 (NPOO) koji,
u skladu s ciljevima RRF-a, obuhvaća reforme i investicije koje će se provesti najkasnije do 31.
kolovoza 2026.
Sukladno međunarodnom kontekstu, Republika Hrvatska je u srpnju 2019. godine u New Yorku
predstavila svoj prvi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa Ujedinjenih naroda za
održivi razvoj 203071 (Pregled 2030) te je usporedno s njime provedena izrada strateškog
dokumenta Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 203072 (NRS 2030) kao temelj
za provedbu UN-ove Agende 2030 u Republici Hrvatskoj.
U nacionalnom kontekstu, izradom Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici

Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu po prvi je puta u nekom
strateškom dokumentu za područje Republike Hrvatske implementirana procjena promjene
klime za razdoblje 2040. i 2070. godine, kao i mogući utjecaji i procjena ranjivosti na klimatske
promjene. Procjena promjene klima, utjecaji i procjena ranjivosti tako predstavljaju poticaj da
se definirani rizici dodatno integriraju u sektorske strateške i planske dokumente na nacionalnoj
i lokalnoj razini. Opći ciljevi Strategije prilagodbe RH su: (a) smanjiti ranjivost prirodnih sustava i
društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, kao i (b) jačanje otpornosti i sposobnosti
oporavka od tih utjecaja
Uz Strategiju prilagodbe kao tzv. horizontalnu strategiju koja se izrađuje u sinergiji s

Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine postoje i druge relevantne sektorske
strategije koje se u manjoj ili većoj mjeri dotiču pitanja klimatskih promjena.
Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030.

godine73 i Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do
2030. godine74 jedni su od takvih strateških dokumenata koji, uz samu Strategiju prilagodbe,
doprinose održivom razvoju prostora, ublažavanju klimatskih promjena te povećanju otpornosti
na njih.
Oba navedena programa imaju cjelovit pristup temama razvoja zelene infrastrukture, kružnog
gospodarenja prostorom i zgradama, energetske učinkovitosti i otpornosti od rizika i klimatskih
promjena te prepoznaju njihov međusobni sinergijski učinak.
70 Vlada Republike Hrvatske. (2021). Nacionalni plan oporavka i otpornosti Republike Hrvatske 2021. - .2026., Dostupno na mrežnoj stranici:
https://planoporavka.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Plan%20oporavka%20i%20otpornosti%2C%20srpanj%202021..pdf?vel=13435491
71 Vlada RH. (2019.) Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. Dostupno na mrežnim
stranicama: https://www.hgk.hr/documents/dobrovoljni-nacionalni-pregled-ciljevi-odrzivog-razvoja-hrvatska5d2daef212fdc.pdf
72
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. Narodne novine broj 13/2021.
73 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. (2021). Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za
razdoblje 2021 do 2030. godine. Dostupno na mrežnim stranicama:

74 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. (2021.). Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za
razdoblje 2021. do 2030. godine. Dostupno na mrežnim stranicama:

39
Program razvoja zelene infrastrukture je izrađen s ciljem uspostave održivih, otpornih, sigurnih
i za život ugodnih i uređenih gradova i općina u Republici Hrvatskoj te ima namjeru svim
dionicima pružiti okvir za provedbu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima RH uz
identificiranje mjera i aktivnosti, nužnih okvira i preduvjeta za provedbu, očekivanih učinaka tih
mjera i predviđene izvore financiranja, a sve u skladu s obvezama proizašlih iz međunarodnog i
europskog okvira te nacionalnog strateškog i zakonskog okvira RH. Njime će se stvoriti preduvjeti
za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi i dati doprinos održivom društvenom, gospodarskom i
prostornom razvoju.
U svrhu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima RH, Program razvoja zelene
infrastrukture predlaže tri posebna cilja: (1) Kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem zelene
infrastrukture, (2) Unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena infrastruktura u
urbanim područjima, te (3) Visoka razina znanja i društvene svijesti o održivom razvoju urbanih
područja kroz razvoj zelene infrastrukture, s pripadajućim mjerama i aktivnostima.
Održivi razvoj urbanih područja podrazumijeva racionalno korištenje prostora i raspoloživih

resursa, što usmjerava aktivnosti prema napuštenim i zapuštenim zgradama te prostoru
njihovog neposrednog okoliša. Stoga je usporedno s Programom razvoja zelene infrastrukture
izrađen i Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do
2030. godine, u kojem su postavljeni prioriteti kao što su revitalizacija nekorištenih prostora i
zgrada i smjernice za planiranje novih zgrada po načelu modela kružnog gospodarstva, dok su
mjere usmjerene na povećanje trajnosti i cjeloživotnog vijeka zgrada u prostoru, povećanje
energetske učinkovitosti zgrada, te smanjenje nastanka građevinskog otpada u cilju održivog
razvoja.
S ciljem kako bi se potaknuo održivi gospodarski i društveni razvoj, odnosno kako bi se osiguralo
okruženje koje stanovnicima općine Lobor pruža visoku kvalitetu života, a istovremeno podigla
konkurentnost gospodarstva i efikasnost javne uprave kroz primjenu novih digitalnih tehnologija
stvorena je potreba za izradom Strategije razvoja pametne Općine Lobor za razdoblje do 2026.
godine75.
Strategija razvoja pametne Općine Lobor je definirana na temelju šest strateških područja koji
predstavljaju prioritete razvoja utemeljene na prepoznatim potrebama i to su: (a) Upravljanje
općinom i uslugama, (b) Kvaliteta života, (c) Ekonomija, (d) Okoliš, (e) Temeljne usluge te (f)
Održiv promet i mobilnost. Za pojedino strateško područje definirane su prioritetne mjere kroz
koje se ostvaruju strateški ciljevi koji izravno i/ ili neizravno doprinose Programu razvoja zelene
infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine76 i Programu razvoja
kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine77 odnosno
75 Level project d.o.o. (2022). Strategija razvoja pametne Općine Lobor za razdoblje do 2026. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:
http://lobor.hr/wp-content/uploads/2022/11/OP%C4%86INA-LOBOR-STRATEGIJA-PAMETNE-OP%C4%86INE.pdf
76 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. (2021.) Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za
razdoblje 2021 do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:

77 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (2021.) Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za

40
možemo reći da Strategija zelene urbane obnove doprinosi strateškim područjima Strategije
pametne Općine Lobor.
Iz sveobuhvatne analize potreba Općine Lobor, a u skladu s njegovom vizijom i misijom

iskazanom u Provedbenom programu Općine Lobor za razdoblje od 2022. – 2025. godine78,
iskristaliziralo se nekoliko glavnih ciljeva koji su međusobno uvjetovani te koji se oslanjaju na
gospodarski rast, održivost i društvenu stabilnost. Ti posebni ciljevi obuhvaćaju oživljavanje i
održiv razvoj ruralnog područja i ruralnog turizma, stvaranje radnih mjesta i unaprjeđenje
kvalitete života te održivi razvoj poduzetništva i gospodarstva u cjelini.
Strategijom zelene urbane obnove Općine Lobor će se pridonijeti prioritetima Provedbenog

programa Općine Lobor kojima se pridodaje posebna pažnja kako bi se ostvarili glavni ciljevi i
pritom bili u skladu s vizijom i misijom samoga grada pa tako i s Nacionalnom razvojnom
strategijom RH i ostalim međunarodnim i europskim važnim dokumentima.
Tako, u svrhu ostvarivanja navedenih posebnih ciljeva Provedbenog programa, provode se

definirane mjere i aktivnosti, pri čemu se ističu one koje su u određenom segmentu povezane s
Programom razvoja zelene infrastrukture i Programom razvoja kružnog gospodarenja, odnosno
kojima će se Strategijom zelene urbano obnove Općine Lobor uvelike pridonijeti.
Uzimajući u obzir strateški dokument Strategiju razvoja turizma Općine Lobor za razdoblje od
2022. do 2030. godine79, u Tablici su također navedeni ciljevi kojima doprinosi Strategija zelene
urbane obnove Općine Lobor tako da će se unaprijediti i poboljšati postojeća i nova turistička
infrastruktura te na temelju njih stvoriti dodatne motive dolaska, ali i podignuti ambijentalnu
vrijednost prostora Krapinsko - zagorske Županije.
Kako bi se realizirali svi zadani ciljevi svih važećih i spomenutih za održivi razvoj dokumenata,
potrebno je nadvladati prepreke i poteškoće koje stoje na putu ostvarenja punog potencijala
općine Lobor te njegove ekonomske budućnosti i životnog standarda njegovih stanovnika što će
se, između ostalog, provedbom Strategije zelene urbane obnove Općine Lobor svakako moći
ostvariti.
78 Zagorska razvojna agencija. (2021.) Provedbeni program Općine Lobor za razdoblje 2022.-2025. Dostupno na mrežnoj stranici:
http://lobor.hr/wp-content/uploads/2021/12/Provedbeni-program-Op%C4%87ine-Lobor.pdf
79 APERION j.d.o.o. (2022). Strategija razvoja turizma Općine Lobor za razdoblje od 2022. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:
http://lobor.hr/wp-content/uploads/2022/11/Strategija.pdf
41
Tablica 7. Strateški ciljevi, mjere, aktivnosti i reforme važećih dokumenata i Programa koji pridonose Programima razvoja ZI i
KG te kojima se pridonosi Strategijom ZUO Općine Lobor
STRATEŠKI CILJEVI (SC)

• SC 9. Izgradnja prilagodljive infrastrukture,
promoviranje uključive i održive industrijalizacije i
poticanje inovativnosti
• SC 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim,
AGENDA 2030
prilagodljivim i održivim
• SC 12. Osigurati održive oblike potrošnje i
proizvodnje
• SC 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih
promjena i njihovih posljedica
RAZVOJNI SMJER 3
• Zelena i digitalna tranzicija
STRATEŠKI CILJ 8
• Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku
NACIONALNA RAZVOJNA STRATEGIJA RH DO 2030
neutralnost
PRIORITETNO PODRUČJE 1
• Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih
promjena
INICIJATIVA C 6.1.
• Obnova zgrada
NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI RH REFORMA R5
2021. – 2027. • Uvođenje novog modela strategija zelene urbane
obnove i provedba pilot projekata razvoja zelene
infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i
zgradama
MJERE I AKTIVNOSTI (A)
Mjera 1.2. Izgradnja Kulturnog centra Lobor

A 1.2.1. Rekonstrukcija općinske zgrade u Kulturni
centar Lobor
Mjera 1.3. Ulaganja u infrastrukturu za kulturu i

programe u kulturi
A 1.3.3. Ulaganja u infrastrukturu za provođenje
društvenih i kulturnih djelatnosti
MJERE PROVEDBENOG PROGRAMA OPĆINE LOBOR
ZA RAZDOBLJE 2022. – 2025. Mjera 1.5. Ulaganje u obnovu i proširenje Poučne
staze
A 1.5.1. Obnova i proširenje Poučne staze
Mjera 1.7. Unaprjeđenje usluga u području
predškolskog odgoja
A 1.7.1. Unaprjeđenje infrastrukture dječjeg vrtića
A 1.7.3. Izgradnja dječjeg igrališta
Mjera 1.11. Unaprjeđenje infrastrukture za sport i

rekreaciju
A 1.11.1. Izgradnja športsko – rekreativnog centra
Lobor
42
A 1.11.2. Održavanje infrastrukture i objekata
A 1.11.3. Izgradnja teniskog igrališta
Mjera 1.13. Ulaganja u protupožarnu i civilnu zaštitu

A 1.13.2. Izgradnja vatrogasnog doma u Loboru
Mjera 1.15. Unaprjeđenje komunalne infrastrukture

A1.15.1. Održavanje prostora i zgrada za obavljanje
ispraćaja i ukopa pokojnika te uređivanje putova,
zelenih i drugih površina unutar groblja
Mjera 1.16. Unaprjeđenje energetske infrastrukture

A 1.16.1. Izgradnja sustava javne rasvjete
A 1.16.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora
energije
Mjera 1.17. Zaštita i unaprjeđenje okoliša
A 1.17.1. Očuvanje u unaprjeđenje kvalitete okoliša i
sustava gospodarenja otpadom
Mjera 1.18. Unaprjeđenje i održavanje sustava

vodoopskrbe
A 1.18.1. Opskrba vodom
Mjera 1.19. Poticanje održivog razvoja i poljoprivrede

A 1.19.1. Poticanje razvoja poljoprivrede ruralnih
područja
Mjera 1.20. Unaprjeđenje prometnog sustava
A 1.20.1. Modernizacija, izgradnja i rekonstrukcija
prometnog sustava
OPĆI CILJ 1
• Poboljšati turističku infrastrukturu
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE LOBOR ZA OPĆI CILJ 2
RAZDOBLJE OD 2022. DO 2030. GODINE • Unaprijediti postojeće i razviti nove sadržaje za
selektivne oblike turizma u skladu s održivošću
6.1.2. Analiza prostorno – planske dokumentacije
Cilj ovog poglavlja je analiza važećih prostorno – planskih dokumenata Općine Lobor u svrhu
istraživanja zadanih smjernica prostornog razvoja, kao i njihovog utjecaja na sustavne elemente
zelene infrastrukture te na kružno gospodarenje prostorom i zgradama.
Prostorno-planska dokumentacija je skup dokumenata koji definiraju način korištenja prostora i

uređenja prostora na određenom području. To uključuje dokumente poput prostornih planova,
urbanističkih planova, planova uređenja i drugih dokumenata koji reguliraju način korištenja
zemljišta i izgradnje objekata na nekom području.
43
Prostorno-planska dokumentacija je važna za pravilno uređenje prostora i sprječavanje
neželjenog razvoja, te zaštitu prirodnih i kulturnih dobara. Ona definira što je dopušteno, a što
nije dopušteno graditi na određenom području te na koji način se uređuje i koristi zemljište.
U Hrvatskoj, prostorno-planska dokumentacija regulirana je Zakonom o prostornom uređenju

NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19. Prema zakonu, prostorno-planska dokumentacija
sastoji se od tri razine planiranja: državne razine, županijske razine i razine jedinica lokalne
samouprave. Na državnoj razini, donosi se Prostorni plan Republike Hrvatske, na županijskoj
razini donose se Prostorni planovi županija, a na razini jedinica lokalne samouprave, donose se
Prostorni planovi uređenja80.
Svojstvenost svih prostornih planova je njihova subordinacija, pri čemu svaki plan obuhvaća
određeni teritorij i njemu pripadajuću razinu planiranja, uz nužnu usklađenost s planovima višeg
reda. Stoga se Prostorni plan uređenja Općine Lobor81 izrađuje u skladu s Prostornim planom
Krapinsko – zagorske županije82 koji se usklađuje sa Strategijom i Programom prostornog
uređenja Republike Hrvatske83(SPURH i PPURH).8485
U Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske (SPRRH) koju je 2017. godine donio Hrvatski
sabor kao usmjeravajući dokument koji se planski operacionalizira uz pomoć sustava
prostornoga planiranja na državnoj, područnoj (regionalnog) i lokalnoj razini, razvoj zelene
infrastrukture u urbanim područjima i razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama kao
jedni od ciljeva Strategije zelene urbane obnove Općine Lobor su prepoznati kao važan aspekt
razvoja. Tako, u SPRRH otpornost na klimatske promjene je jedan od prioriteta prostornog
razvoja, koji se, između ostalog, ostvaruje jačanjem prirodnog kapitala i planiranjem razvoja
zelene infrastrukture odnosno SPRRH navodi da je „potrebno promišljati i postupcima planiranja
uspostavljati nove te čuvati postojeće sustave urbane zelene infrastrukture – mreže zelenih
površina u kojima i pomoću kojih se doprinosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode,
prirodnih funkcija i procesa u gradovima.“ Isto tako, navodi se i važnost različitih aspekata
kružnosti u održivom prostornom razvoju, poput ponovnog korištenja postojećih napuštenih
prostora, revitalizacije brownfield područja, ali i poticanja smanjenja stvaranja građevinskog
otpada i povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Prostorni plan Krapinsko – zagorske županije donesen je 2002. godine.86 Do danas su donesene
tri izmjene i dopune Prostornog plana te je zadnja izmjena objavljena 2022. godine. Prostorni
plan Krapinsko - zagorske županije je krovni županijski dokument prostornog uređenja koji
80 Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19
81.Općina Lobor. (2023.) Prostorni plan uređenja Općine Lobor. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije, broj 07/2008, 06/2010, 12/2013,
20/2015, 12/2016, 20/2019 i 02/2023. Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2023/05/06-PPUO_Lobor-
prociscene-odredbe-VI-ID-2023.pdf
82 Prostorni plan Krapinsko – zagorske županije. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj 4/02. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://www.prostor-kzz.hr/prostorni-planovi/
83 Ministarstvo prostornog uređenja Republike Hrvatske. (1997.) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Dostupno na mrežnoj
stranici: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/StrategijaRH//Strategija_I_II_dio.pdf
84 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja (1999). Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Dostupno na mrežnoj
stranici: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/ProgramRH//program-knjiga.pdf
85 Odluka o izmjeni i dopuni Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske Narodne novine broj 76/2013.
86 Službena stranica Krapinsko – zagorske županije. Posjećeno 05.06.2023. na mrežnoj stranici: https://www.prostor-kzz.hr/prostorni-planovi/
44
razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju,
zaštitu, korištenje i namjenu prostora uvažavanjem društveno-gospodarskih, kulturno-
povijesnih i prirodnih vrijednosti te daje smjernice za ciljeve prostornog uređenja s kojim se
usklađuju svi ostali planovi uređenja općina i gradova.
Osnovnu namjenu prostora PPKZŽ-e određuju dijelovi područja koji u sebi imaju
predisponiranost za korištenje (prema prirodnim karakteristikama) te postojeće formirane
strukture (naselja, gospodarstvo, infrastruktura) te se generalno, namjene površina daju prema
reljefnim karakteristikama područja Županije:
(a) nizinski dio uz vodotoke – namijenjen za poljoprivredne površine, razvoju infrastrukture te

daljnjem razvoju naselja i gospodarskih djelatnosti; dio u kojem se nalaze najveća naselja veće
ili manje urbaniziranosti,
(b) brežuljkasti krajevi i pobrđa – površine namijenjene poljoprivrednim djelatnostima

(vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo) te šumarstvu, razvoju većih ruralnih naselja te prostora
namijenjenih turizmu i rekreaciji,
(c) gorski predjeli – šumske površine, namijenjene pored šumarstva, turizmu i rekreaciji.
Također, planom su evidentirana sva zaštićena područja prirodnih i izgrađenih dijelova prostora.
Osnovna namjena i korištenje prostora prikazani su u grafičkom dijelu Prostornog plana87, koje
se s obzirom na mjerilo očitava kao plansko usmjerenje, a razgraničenje se vrši u prostornim
planovima niže razine.
87
Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije. (2023.) Grafički dio Prostornog plana Krapinsko - zagorske županije. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://www.prostor-kzz.hr/assets/files/karta1_namjenaA4.pdf
45
Slika 18. Grafički prikaz "3B" Uvjeti korištenja i zaštite prostora Općina Lobor od prostornih dokumenata ima
- posebne mjere uređenja i zaštite. Izvor: PPUO Lobor.
Prostorni plan uređenja Općine Lobor88, te
zone obuhvata Urbanističkog plana uređenja
Općine Lobor prikazane na grafičkom prikazu
„3B“ za „Uvjete korištenja i zaštite prostora –
posebne mjere uređenja i zaštite“ te na
grafičkom prikazu „4“ za „Građevinska
naselja“ 89. Izrada detaljnijih prostornih
dokumenata; Urbanističkih planova uređenja
Općine Lobor će obuhvaćati urbanistički plan
gospodarske zone (UPU-4), naselja te
dijelove naselja (UPU-1 te UPU-3),
ugostiteljsko-turističke zone (UPU-7, UPU-8 i
UPU-9), sportsko-rekreacijske zone (UPU-5)
te groblja (UPU-10).
Prostorni plan uređenja Općine Lobor

izmijenjen je do sada šest puta te posljednje
donesen 2023. godine. Njime su utvrđene
zone detaljne namjene u skladu s razvojnim
konceptom temeljenim na postojećih prirodnim i društvenim resursima90.
U okviru Prostornog plana Lobora, na kartografskom prikazu: Korištenje i namjena površina u

mjerilu 1: 25000 i detaljnije u mjerilu 1: 5000 prezentiran je prikaz korištenja i namjene površina
vezano uz razvoj i uređenje naselja i površina izvan naselja. Navedene namjene površina su:
(a) površine za razvoj i uređenje naselja,
(b) površine za razvoj i uređenje izvan naselja,
(c) cestovni promet te
(d) površine ostalih infrastrukturnih sustava.
Značajniji infrastrukturni zahvati u prostoru koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda –
Prostornog plana Krapinsko – zagorske županije su prikazani u Tablici.
88 Općina Lobor. (2023.) Prostorni plan uređenja Općine Lobor. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije, broj 07/2008, 06/2010, 12/2013,
89 Službena stranica Krapinsko – zagorske županije. Posjećeno 05.06.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/kategorija/prostorni-plan-
uredenja/
90 Općina Lobor. (2023.) Prostorni plan uređenja Općine Lobor. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije, broj 07/2008, 06/2010, 12/2013,

46
Tablica 8. Značajniji infrastrukturni zahvati u prostoru općine Lobor. Izvor: Prostorni plan uređenja Krapinsko-zagorske županije
i Prostorni plan uređenja Općine Lobor.
PROMETNI SUSTAV
• izgradnja turističke ceste južna Ivanščica na trasi: grad Krapina – Radoboj – Novi Golubovec – Lobor – Belec –
Budinščina koja bi djelom koristila postojeće prometnice uz njihovu konstrukciju
ENERGETSKI SUSTAV
• planirana izgradnja TS 20/0,4 kV s pripadajućim priključnim podzemnim srednjenaponskim 20 kV vodovima
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
• planirana obveza priključenja svih naselja, zaseoka, stambenih i gospodarskih zona na području općine na
javnu vodovodnu mrežu – proširenje vodoopskrbne mreže
• planirana gradnja vodoopskrbne mreže s protupožarnim hidrantima
Prethodno navedene infrastrukturne zahvate općine Lobor, potrebno je sagledati kroz planirani
razvoj zelene infrastrukture te ih po mogućnosti usmjeriti na „zelena rješenja“. Korištenjem
postojećih prometnica, u izgradnji turističke ceste, doprinosi se kružnom gospodarenju.
Također, pri donošenju plana nižeg reda i detaljnijeg mjerila odnosno Urbanistički plan uređenja
Općine Lobor će uzeti u obzir podržavanje i implementaciju principa kružnog gospodarenja
prostorom i zgradama za neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove istih,
planiranih za preobrazbu ili sanaciju.
Razvitak i gradnju u prostoru potrebno je provoditi kontinuirano postupcima koji se temelje na

znanstvenim i stručnim spoznajama o prostoru i procesima koji se u njemu odvijaju. Svi zahvati
u prostoru, bez obzira na kategoriju njegovog korištenja moraju se podrediti uvjetima zaštite i
osiguranja osnovne namjene tog prostora, pri čemu je na prvom mjestu briga o očuvanju
prirodnih komponenti prostora kako bi se omogućilo gospodarenje prirodnim resursima na
održiv način. Slijedom navedenog, elementi zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja, kao
jedni od preduvjeta za doprinos održivom društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju,
trebaju biti bitan razvojni, a ne ograničavajući faktor uređenja i korištenja prostora.
Nakon izrade analiza i ostalih stručnih podloga vezanih za zelenu infrastrukturu u urbaniziranim
područjima i kružno gospodarenje prostorom i zgradama, potrebno je u prostorno planske
dokumentacije općine Lobor implementirati zelene infrastrukture i kružno gospodarenje
prostorom i zgradama kako bi adekvatno bili podržani u svim segmentima.
47
6.1.3. Analiza ulaganja u pojedinačne elemente
Proračun Općine Lobor je temeljni dokument na razini jedinice lokalne samouprave kojim se
utvrđuje plan financiranja svih aktivnosti i projekata za proračunsku, odnosno kalendarsku
godinu, odnosno u kojem se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice za
proračunsku godinu, a sadrži i projekciju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka za sljedeće
dvije godine. Planirana sredstva predstavljaju važan temelj provedbe i služe kao pokazatelj koji
upućuje na važnost određene proračunske stavke, u ovom slučaju projekta/aktivnosti pojedinih
elemenata zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, odnosno zelene
urbane obnove. Kroz projekte/aktivnosti unutar proračuna za 2021. i 2022. godinu analizirana
su ukupna ulaganja u 2021. i 2022. godini, kao i udjeli povezanih aktivnosti s tematikom zelene
urbane obnove, što je opisano u daljnjem tekstu.
Proračun Općine Lobor je u 2021. godini iznosio 14.509.341,44 kn / 1.925.720,54 Eur. Ukupna
sredstva koja su u 2021. godine bila povezana s ulaganjem u zelenu infrastrukturu i kružno
gospodarenje prostorom i zgradama iznosila su 3.454.881,60 kn/ 458.541,59 Eur, odnosno
23,81% gradskog proračuna.
Tablica 9. Ulaganja u zelenu urbanu obnovu 2021. godine
Naziv projekta Iznos projekta

Poučna staza 249.137,50 kn/ 33.066,23 Eur
Otkup zemljišta za nogometno igralište 66.780,00 kn/ 8.863,23 Eur
Dječje igralište u Markušbrijegu 161.495,80 kn/ 21.434,18 Eur
Rekonstrukcija općinske zgrade u Kulturni centar 2.977.468,30 kn/ 395.177,95 Eur
Lobor
Proračun Grada za 2022. godinu iznosio je 16.418.223,13 kn / 2.179.072,68 Eur. Ukupna

sredstva koja su bila povezana s projektima /aktivnostima pojedinih elemenata zelene urbane
obnove iznosila su 2.977.914,38 kn / 395.237,16 Eur, odnosno 18,14% općinskog proračuna.
Tablica 10. Ulaganja u zelenu urbanu obnovu 2022. godine
Naziv projekta Iznos projekta

Poučna staza 1.209.508,92 kn/ 160.529,42 Eur
Izrada idejnog rješenja Spomen obilježje poginulim i 161.423,33 kn/ 21.424,56 Eur
stradalim hrvatski braniteljima u domovinskom ratu
Dječje igralište u Markušbrijegu 290.539,54 kn/ 38.561,22 Eur
Rolo staza i dječje igralište 298.895,38 kn/ 39.670,23 Eur
Dječje igralište u Dječjem vrtiću Ivančica-Lobor 64.381,25 kn/ 8.544,86 Eur
Rekonstrukcija općinske zgrade u Kulturni centar 953.165,96 kn/ 126.506,86 Eur
Lobor
Usporedbom ukupnog ulaganja 2021. i 2022. godine, vidljivo je kako je u 2022. godini došlo do
smanjenja ulaganja u elemente zelene urbane obnove za 13,81% u odnosu na prethodno
48
godinu. U oba je proračuna za teme zelene urbane obnove izdvojeno između 23,81% i 18,14%
sredstava. Shodno navedenom, možemo zaključiti da postoji trend ulaganja u izravne
aktivnosti/projekte u domeni zelene urbane obnove.
6.2. Povijesna analiza prostora
Urbanizirana morfološka analiza je interdisciplinarni pristup koji proučava i analizira fizički oblik
i prostorne strukture urbaniziranog područja. Sama morfologija područja uključuje njegov
unutarnji i vanjski tlocrtni plan, odnosno izgradnju područja, čime ujedno dolazi do isticanja
njegovih raznovrsnih funkcija. Naročito je usmjerena na proučavanje procesa nastanka i
transformacije prostorne forme na temelju njezina povijesnog razvoja 91. Stoga je glavna svrha
ove analize istražiti i opisati postojeću literaturu o ovom pristupu, a time dati i sažetak kako su
se upotrebljavale, doživljavale i mijenjale strukture prostornog oblika tijekom vremena kako bi
se obuhvatilo razumijevanje razvoja prostora današnje općine Lobor.
Prostor općine Lobor je smješten podno Ivanščice, najviše točke Hrvatskog zagorja te obuhvaća
teren sastavljen od niza brežuljaka koji se pružaju u smjeru juga. Upravo sama geomorfologija
područja je od začetaka naseljavanja na ovom području utjecala na prostorno oblikovanje,
prometnu organizaciju, povezanost i međuodnos pojedinih povijesnih cjelina.
Općina Lobor ima bogatu povijest i kulturnu baštinu. Sljedeći pisanu prošlost, Lobor se prvi put
spominje već davne 1257. godine kao Castrum Lobor, kada se pretpostavlja da su na prostoru
Općine postojale radionice i kamenolomi Rimljana. Smatra se da ime Lobor vjerojatno potječe
od latinske riječi „Labor“, što u prijevodu znači rad.92
Povijesne izvore i dokaze, ne čini samo pisana literatura. Daleku povijest općinskog središta
odnosno obitavanja na ovom prostoru, i to puno dalju od onoga što kazuju pisani izvori,
dokazuju arheološke iskopine, prikupljene prilikom dosadašnjih istraživanja. Istraživanja nam
govore da je na području današnje općine Lobor postojao organizirani život još tijekom
brončanog doba.
Na temelju nalaza licenske keramike te nalaza koji pripadaju široko rasprostranjenoj kulturi
grobnih humaka prve tragove života možemo pratiti od srednjeg brončanog doba (17. – 14. st.
pr. Kr.).
Kulturi kasnog brončanog doba (14. – 8. st. pr. Kr.), poznatoj kao kultura polja sa žarama
(urnama), koju obilježava obred spaljivanja pokojnika te pohranjivanja pepela u žare (urne) i
štovanje boga Sunca, pripadaju stambeni objekti pronađeni na sjevernom dijelu platoa na vrhu
brežuljka nazvanog Gora. Na brežuljku Gora koji se nalazi na obroncima Ivanščice, na
91 Haider Jasim E. Al-Saaidy (2020). Article : Urban Morphological Studies (Concepts, Techniques, and Methods). University of Baghdad
Engineering Journal 26(8):100-111. Posjećeno 15.05.2023. na mrežnoj stranici:
https://www.researchgate.net/publication/343375551_Urban_Morphological_Studies_Concepts_Techniques_and_Methods
92 Povijest. Službena mrežna stranica općine Lobor. Posjećeno 06.06.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/povijest/
49
prapovijesnoj gradini u kasnije vrijeme sagrađeno je i Svetište Majke Božje Gorske (Crkva Majke
Božje). Svetište je jedan od lokaliteta velike važnosti za hrvatsku arheologiju, a ujedno i jedno od
najstarijih hrvatskih svetišta.93
Iz starijeg željeznog doba (8.st.pr.Kr.) potječu ostaci keramike, dok iz mlađeg željeznog doba
(4.st.pr.Kr. – 1.st.pr.Kr.) potječe i veliki zemljani bedem koji okružuje cijeli plato te veći stambeni,
kultni objekt smješten ispod današnje crkve u kojem je pronađena mramorna glava i postolje
kipa koji sugeriraju da se radilo o poganskom hramu rimske božice Magnae Mater.
O nazočnosti Rimljana na tim prostorima govori nadgrobni spomenik na kojem je prikazana

majka Septima Lucilla i njezina dva poginula sina vojnika koji datira iz trećeg stoljeća poslije
Krista.94 Bedem je, za vrijeme Rimljana, pružao funkciju sigurnog utočišta, dok je Gora pružala
funkciju važne geostrateške točke iz koje se moglo kontrolirati gotovo cijelo zagorje.
Tijekom Srednjeg vijeka, točnije tijekom 2. st širi se kršćanstvo, te se smatra da je već tada
poganski hram na prostoru općine Lobor preuređen i pretvoren u ranokršćansku crkvu, kao i da
je započelo naseljavanje nizinskog dijela današnjeg naselja Lobor. Od 5. st. prodiru novi barbarski
narodi uslijed Velike seobe naroda. Rimsko stanovništvo je protjerano te počinje nastanjivanje
Slavena i Hrvata na ove predjele.95
Slika 19. Prikaz Crkve Sv. Marije (današnja crkva sv. Majke Božje) te
kapelice sv. Antuna (današnja kapelica sv. Antuna Padovanskog). Izvor:
Povijesni katastar Habsburške Monarhije iz 1860. godine.
Tijekom 9. st. kršćanstvo je već duboko
ukorijenjeno te se na Gori, točno ispod
današnje crkve, odnosno iznad
ranokršćanske crkve, gradi velika
trobrodna predromanička bazilika. Bila je
duga oko 24, široka oko 12 metara te
iznimne ljepote s izgrađenim grobljem
koje se pružalo okolo crkve po čitavom
platou.
Slika 20. Prikaz Crkve Majke Božje te kapelice sv. Antuna Padovanskog
iz katastarskog plana Republike Hrvatske. Izvor: Geoportal. Nedugo nakon što je izgorjela u 12 ili 13.
st. gradi se nešto manja
kasnoromanička – rano gotička crkva za
koju se ne zna je li ikada završena. Na
njenim temeljima je u 14. st. izgrađena
velika jednobrodna gotička crkva koja je
ostala sačuvana do danas. Današnja
crkva je temeljito obnovljena nakon
potresa u 18. st. te okružena cinktorom
93 Arheologija. Službena mrežna stranica općine Lobor. Posjećeno 06.06.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/arheologija/
94 Povijest. Službena stranica Krapinsko-zagorske županije. Posjećeno 06.06.2003. na mrežnoj stranici: https://www.kzz.hr/povijest
95 Povijest. Službena mrežna stranica općine Lobor. Posjećeno 06.06.2003. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/povijest/
50
koja ima oblik nepravilnog oktogona. Sakristija je dograđena sa sjeverne strane, dok se s južne
strane nalazi renesansni zvonik.96
Slika 21. Prikaz područja Lobora u 18. st. Izvor: Karta Europe iz 18. st; I.
vojna izmjera Habsburške Monarhije (1783 – 1784.). Oznaka A – Pusti
Lobor, oznaka B – Oštrc grad te oznaka C – dvorac Loborgrad.
U 13. i 14. st. počela je gradnja
srednjovjekovnih burgova Pusti Lobor i
Oštrc grad na padinama Ivanščice, te u
17. st. gradnja dvorca Loborgrada u
podnožju.
Pusti Lobor (oznaka A) je najmanja
srednjovjekovna utvrda na području
današnje Krapinsko-zagorske županije
koja se još naziva Stari grad Lobor i
Loborgrad. Smještena je na
jugozapadnim obroncima Ivanščice, tri
kilometara sjeverno od današnjeg
naselja Lobor te pripada najvažnijim
spomenicima srednjovjekovne
arhitekture sjeverozapadne Hrvatske.97
Riječ je o dvostrukoj utvrdi od čijeg su
vanjskog dijela ostali tek neznatni
ostaci obrambenih zidova uz jarak.98
Kao utvrda se Lobor prvi put spominje

1257. godine kada ju hrvatsko-ugarska
kraljica Marija poklanja varaždinskom
županu Mihajlu. Početkom 14. st. se
kao vlasnik spominje Thomas Niger (
Crni Toma Loborski), te nakon njega
1399. godine obitelj Celjski. Nakon nekoliko sljedećih vlastodržaca utvrde, zadnja obitelj koja ga
je napustila
96 Službena stranica Župe sv. Ane. Posjećeno 06.06.2023. na mrežnoj stranici: https://zupa-lobor.hr/crkva-mbg/
97 Nadilo, Branko. Ostaci utvrda na jugozapadnim obroncima Ivanščice. Časopis Građevinar. Dostupno na mrežnoj stranici: http://www.casopis-
gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-12-07.pdf
98 100 frankopanskih gradova. Dostupno na mrežnoj stranici: https://frankopanskigradovi.ppmhp.hr/
51
krajem 16. stoljeća je obitelj Keglević. Obitelj se Slika 22. Szabo, Gjuro (poč. 20 st.). Nacrt Oštrc grada.
Izvor: Mrežna stranica: http://www.casopis-
preselila u novi dvorac Loborgrad, koji je sama gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-12-07.pdf
izgradila u nižem predjelu područja tijekom 17. st. -
na karti označenoj slovom C. Razlog preseljenja se
smatra prestanak upada osmanskih postrojba na
loborsko područje, odnosno prestanak osmanske
opasnosti te sama želja za pristupačnijom lokacijom te
ugodnijim i arhitektonski bogatijim stambenim
objektom.
Oštrc grad se smjestio oko 2 km sjeveroistočno od

naselja Lobor, na nadmorskoj visini od 746 m, na
strmom brijegu, po kojoj je i dobio ime Oštrc.
Sagrađen je zbog zaštite od velikih provala Turaka, koji su ujedno potjerali sva plemstva na ovim
područjima da sele u brda.99 Ostaci Oštrc grada su nažalost neznatni pa je utvrda mnogima
nepoznata. 100 Brdo pod imenom Oštrc se prvi put spominje 1258., a istoimena utvrda tek 1330.
godine kada njome gospodari herceg Petar Gisingovac. Utvrdu 1339. godine zauzima ban Mikac
Mihaljević te mnogi drugi dok na kraju pripada obitelji Keglević kao i Pusti Lobor. Smatra se da
su obje utvrde napuštene u isto vrijeme od obitelji Keglević kada obitelj seli u novi dvorac u
nizini.
Slika 23. Prikaz dvorca Loborgrada. Izvor: Karta
Europe iz 18. st.; I. vojna izmjera Habsburške
Monarhije (1783. - 1784.)
Današnji dvorac, premda je najveći u ovome kraju, ne

može dočarati nekadašnji izgled te sami okoliš. Velikih
je dimenzija, s četiri krila nejednake visine koji
zatvaraju pravokutno unutrašnje dvorište. Južno i
zapadno krilo su dograđeni u 18. st., dok je sjeverno
krilo najstarije te potječe iz 17. st. Prema katastarskom
planu iz 1860. godine, na jugoistočnom dijelu imanja
dvorca se nalazila gospodarska zona s gospodarskim
zgradama koje danas nisu očuvane.
Također, u 19. st. feudalno imanje jugozapadno od dvorca je imalo gospodarsku zonu s vršilicom,
povrtnjacima i voćnjacima, što danas nije slučaj. Početkom 20. stoljeća, dvorac Loborgrad biva
prodan. Godine 1921. su u dvorcu stanovali ruski liječnici izbjeglice, zatim je bio bolnica pa
99Povijest. Službena mrežna stranica općine Lobor. Posjećeno 06.06.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/povijest/
100 Nadilo, B. (2007). Ostaci utvrda na jugozapadnim obroncima Ivanščice. Časopis Građevinar. Dostupno na mrežnoj stranici:
http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-12-07.pdf
52
nakon toga prazan skroz do 2. svjetskog rata kada postaje logor za zatočene žene i djecu. Danas
je u dvorac socijalna ustanova za odrasle osobe. 101
Slika 25. Prikaz područja općine Lobor danas. Izvor: Geoportal. Slika 24. Prikaz dvorca Loborgrada. Izvor: Karta Europe iz
18. st.; I. vojna izmjera Habsburške Monarhije (1783. -
1784.)
Slika 27. Prikaz područja Lobor. Izvor: Povijesni katastar Slika 26. Prikaz dvorca Loborgrada katastarskog plana
Habsburške Monarhije iz 1860. godine. Republike Hrvatske. Izvor: Geoportal.
101 Ibid.
53
Općina Lobor se razvijala, kao i ostali gradovi i naselja Krapinsko-zagorske županije, oko sakralnih
građevina. Na temelju arheoloških istraživanja, može se zaključiti da je prvo naselje današnje
općine Lobor bilo na području uzvišenja nazvano Brdo, preciznije na području današnjeg
Svetišta Majke Božje Gorske. Naseljavanje u nižim predjelima vjerojatno je došlo nešto kasnije.
Uspoređujući vojne izmjere Habsburške Monarhije (I.,II.,III.), katastarski plan Habsburške
Monarhije iz 1860. godine i današnji katastarski plan područja Lobor možemo ustanoviti da u
18. stoljeću imamo mjestimice izgrađene stambene objekte u podnožju današnje crkve sv.
Majke Božje, te uglavnom uz površinske vodotoke i ne tako razvijenu „prometnu“ povezanost,
dok na temelju katastarskog plana iz 1860. godine možemo uvidjeti da raspored cesta odgovara
više-manje današnjem položaju, dok se izgradnja stambenih objekata grupira na području
neposredno ispod Svetišta i uglavnom na križanjima prometnih koridora. Danas vidimo
stambene objekte duž skoro svake prometnice, također, koncentriranost ispod Svetišta sv. Majke
Božje Gorske, što danas predstavlja samo središte općine Lobor.
6.2.1. Povijesna baština – zaštićena kulturna dobra
Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04,
87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20,
117/21, 114/22) kulturna dobra predstavljaju nacionalno blago, a obuhvaćaju pokretne i
nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, paleontološkog, arheološkog, antropološkog i
znanstvenog značenja, arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolike i njihove dijelove koji
svjedoče o čovjekovoj prisutnosti
u prostoru, a imaju umjetničku,
povijesnu i antropološku
vrijednost, nematerijalne obilje i
pojave čovjekova duhovnog
stvaralaštva u prošlosti kao i
dokumentaciju i bibliografsku
baštinu i zgrade, odnosno
prostore u kojima se trajno
čuvaju ili izlažu kulturna dobra i
dokumentacija o njima102.
Područje Općine Lobor obiluje

kulturnom baštinom što svjedoči
o dugom razdoblju naseljenosti
Slika 28 Zaštićena kulturna baština na području Općine Lobor
102Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Narodne novine broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12,
157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/22.
54
područja. Sljedeća kulturna baština upisana je u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske103.
Crkva sv. Crkva sv. Antuna je zaštićeno kulturno dobro s liste zaštićenih kulturnih
Antuna dobara (Z-2362). smještena je u neposrednoj blizini naselja Lobor, na
uzvisini, okružena šumom. Malu, jednobrodnu kapelu čine masivan toranj i
nešto širi prostor lađe, zaključene ravnim zidom. Pročeljem dominira zvonik
koji je u gornjem dijelu, rastvorenom polukružnim prozorom, oktogonalan i
pokriven lukovičastom kapom. Kroz toranj se ulazi u križno svođenu kapelu.
Kapela se prvi put spominje u vizitaciji iz 1702. g. u kojoj se navodi da ju je
dao sagraditi Petar Keglević. Skromna arhitektura ove male kapele
zanimljiva je zbog zamjetljivog nesrazmjera ulaznog dijela s plastički vrlo
naglašenim zvonikom i jednostavnog broda, lišenog arhitektonskih ukrasa.
Slika 29. Crkva sv. Antuna Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2362
104
Crkva sv. Ane i Crkva sv. Ane i kurija župnog dvora je zaštićeno kulturno dobro s liste
kurija župnog zaštićenih kulturnih dobara (Z-2367). Barokno-klasicistička jednobrodna
dvora crkva smještena je uz glavnu cestu u naselju Lobor. Crkvu, izvana
poligonalnog oblika, čine pravokutna lađa, ravno zaključeno svetište,
snažan zvonik koji izlazi iz korpusa crkve ispred glavnog pročelja i sakristija
južno od svetišta. Sagrađena je u razdoblju od 1807-1830. g. Svojim
neuobičajenim oblikovanjem vanjskih zidova predstavlja model novog
arhitektonskog rješenja u Hrvatskom zagorju. Katnica župnog dvora nalazi
se na uzvisini, istočno od župne crkve. Sagrađena je 1803. g. prema
pojednostavljenoj kasnobaroknoj tradiciji izgradnje župnih kurija.
Dominantnim položajem nad naseljem i jednostavnošću oblikovanja
ostvaruje visoku ambijentalnu vrijednost.
Slika 30. Crkva sv. Ane i kurija župnog dvora
Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2367
105
Kapela sv. Kapela sv. Petra je zaštićeno kulturno dobro s liste zaštićenih kulturnih
Petra dobara (Z-2844). Na teško pristupačnoj uzvisini nad selom, nalazi se
jednobrodna srednjovjekovna kapela sv. Petra, zaobljenog svetišta, uz koju
je sakristija iz novijeg doba. Uz bok glavnog pročelja s gotičkim ulazom,
sagrađen je 1729. g. zvonik poduprt jakim potpornjakom. Kasnije je ispred
ulaza sagrađen trijem, od kojeg je danas ostao samo lijevi pročelni otvor s
ulazom, iznad kojeg se nalazi pjevalište. Današnji inventar pripada
neogotičkom stilu. Na ovom mjestu crkva se spominje već 1334. godine.
Slika 31. Kapela sv. Petra Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2844

106
103 Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 4.5.2023. na mrežnoj stranici
https://registar.kulturnadobra.hr/#/
104 Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Crkva sv. Antuna. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 12.6.2023. na mrežnoj
stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2362
105 Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Crkva sv. Ane i kurija župnog dvora. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 12.6.2023.
na mrežnoj stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2367

106 Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Kapela sv. Petra. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 12.6.2023. na mrežnoj
55
Dvorac Lobor Dvorac Lobor je zaštićeno kulturno dobro s liste zaštićenih kulturnih dobara
(Z-1905). Dvorac Lobor smješten je izvan istoimenog naselja u nizini, uz
cestu koja vodi prema Zlataru. Izgradnju dvorca započela je obitelj Keglević
krajem 16. ili početkom 17. stoljeća kada napušta svoj Lobor - grad.
Današnji oblik četverokrilng dvorca s dvorištem u sredini poprima u
18.stoljeću, kada sa dvama postojećim krilima dograđuju nova dva
troetažna krila. Glavno pročelje dvokatnog dvorca raščlanjeno je pilastrima
i naglašeno altanom na četiri para stupova. S dvorišne strane duž hodnika
nižu se arkade. U sklopu dvora nalazi se kapela s drvenim zvonikom. Dvorac
se ubraja među istaknutije primjere feudalne barokne arhitekture
Hrvatskog zagorja.
Slika 32. Dvorac Lobor, Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1905
107
Crkva sv. Crkva sv. Marije Gorske (Majka Božja Gorska) je zaštićeno kulturno dobro s
Marije Gorske liste zaštićenih kulturnih dobara (Z-4325). Crkva Marija Gorska nedaleko
(Majka Božja Lobora je jednobrodna longitudinalna gotička barokizirana crkva s
Gorska) cinktorom iz 18. st. Brod i svetište današnje crkve potječu iz 14. stoljeća.
Zidovi svetišta bili su oslikani, a freske su velikim dijelom očuvane i danas.
Djelomično je oslikana i izvana. Inventar potječe iz 17. i 18. st. Arheološkim
istraživanjima u arealu crkve otkriven je kontinuitet gradnje sakralnih
objekata na istom mjestu. Današnja crkva leži na temeljima starokršćanske,
jednobrodne, pravilno orijentirane bazilika s krstionicom, predromaničke
trobrodne te kasnoromaničke/ranogotičke crkve manjih razmjera. Nađeni
su i vrijedni ulomci inventara ovih ranijih zdanja.
Slika 33. Crkva sv. Marije Gorske (Majka Božja Gorska) Izvor:
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4325
108
Srednjovjekovna Srednjovjekovna utvrda Loborgrad je zaštićeno kulturno dobro s liste

utvrda Loborgrad zaštićenih kulturnih dobara (Z-7694). Ruševni ostatci srednjovjekovne
utvrde „Loborgrad“ nalaze se na jugozapadnim obroncima Ivanščice,
na oko 3 km sjeverno od Lobora. Sagrađena na vrhu brda,
nepristupačnom s tri strane, na n/v od 520 metara, utvrda se sastojala
od jezgre, koju je činila pravokutna građevina dodatno zaštićena
velikom polukružnom kulom, i vanjskog obrambenog zida. U
povijesnim izvorima prvi put se spominje u 13. st. Posljednji vlasnici
utvrde bila je obitelj Keglevići koja ju je napustila krajem 16.. ili poč.
17. st. preselivši se u novosagrađeni dvorac u Loboru.
Slika 34. Srednjovjekovna utvrda Lobrograd
Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7694
109
Na području Općine nalazi se 50 nepokretnih kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti,

od kojih su 6 (12,77%) zaštićena nepokretna kulturna dobra utvrđena i zaštićena Zakonom o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, njih 38 tj. 80,85% su evidentirana nepokretna kulturna dobra
107 Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Dvorac Lobor. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 12.6.2023. na mrežnoj stranici:
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1905
108 Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Crkva sv. Marije Gorske (Majka Božja Gorska). Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno
12.6.2023. na mrežnoj stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4325

109 Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Srednjovjekovna utvrda Loborgrad (Majka Božja Gorska). Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Posjećeno 13.6.2023. na mrežnoj stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7694
56
utvrđena i zaštićena Prostornim planom uređenja Općine Lobor110, a za 3 posebno vrijedne zone
krajobraza je podnesen prijedlog zaštite. Na području Općine nema zaštićenih nepokretnih
kulturnih dobara upisanih na Listu kulturnih dobara nacionalnog značenja niti dobara upisanih
na Listu preventivno zaštićenih dobara.
Tablica 11. Tabelarni prikaz nepokretnih kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti na teritoriju Općini Lobor iz
Prostornog plana Općine Lobor
Povijesna naselja seosko gradskih obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije

Lobor, povijesna jezgra naselja E/ZPP 2
Povijesna naselja seoskih obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije
Cebovec, zaselak Bratkovići E/ZPP 3
Lobor, zaselak Beljaki E/ZPP 3
Petrova Gora, zaselak Kralji E/ZPP 3
Petrova Gora, Galunići E/ZPP 3
Stari Golubovec, Labaši E/ZPP 3
Stari Golubovec, Behini E/ZPP 3
Vinipotok, Bezaki Gornji E/ZPP 3
Profana graditeljska baština Status zaštite Prijedlog kategorije
Dvorac Lobor, Markuš brijeg, Lobor Z-1905 1
Crkve i kapele Status zaštite Prijedlog kategorije
Župna crkva sv. Ane i kurija župnog dvora, Lobor Z-2367 2
Z-4325 2
Crkva sv. Marije Gorske (Majka božja Gorska), Lobor
Kapela sv. Antuna, Lobor Z-2362 2
Kapela sv. Petra, Petrova Gora Z-2844 2
Dvorska kapela sv. Florijana, Loborgrad 2
Kapele poklonci i raspela Status zaštite Prijedlog kategorije
Pil sv. Antuna Padovanskog, Lobor E/ZPP 2
Pil –poklonac Pieta, Lobor E/ZPP 2
Kapela poklonac, Stari Golubovec, Labaši E/ZPP 3
Kapela poklonac, Petrova gora/Petrovagorska E/ZPP 3
Kapela poklonac, Petrova Gora E/ZPP 3
Raspelo, Završje Loborsko E/ZPP 3
Stambene građevine Status zaštite Prijedlog kategorije
Tradicijska drvena kuća, Lobor, Trg sv. Ane 15 E/ZPP 3
Tradicijska drvena kuća, Velika Petr.160 E/ZPP 3
Zgrada upravitelja rudnika, Stari Golubovec E/ZPP 3
Gospodarske i industrijske građevine Status zaštite Prijedlog kategorije
Mlin na imanju Loborgrada, Lobor, Markušbrijeg E/ZPP 2
Mlin i pilana Jureković, Lobor E/ZPP 3
Vinski podrum Keglevića, Lobor E/ZPP 3
110Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Lobor. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije
broj 07/2008, 06/2010, 12/2013, 20/2015, 12/2016, 20/2019 i 02/2023. Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-
content/uploads/2023/05/06-PPUO_Lobor-prociscene-odredbe-VI-ID-2023.pdf
57
Ostaci starih ugljenokopa, Stari Golubovec E/ZPP 3
Ciglana Markušbrijeg E/ZPP 3
Mlin, Završje Loborsko 38 E/ZPP 3
Lokalitet stare pilane, Lobor E/ZPP 3
Etnološke građevine Status zaštite Prijedlog kategorije
Potez tradicijskih klijeti, Lobor E/ZPP 2
Potez tradicijskih klijeti, Petrova Gora E/ZPP 3
Nekoliko tradicijskih klijeti, Bezaki gornji E/ZPP 3
Obrambene građevine Status zaštite Prijedlog kategorije
Stari grad, castrum Pusti Lobor, Lobor E/ZPP 2
Memorijalna područja i obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije
Mjesno groblje, Lobor E/ZPP 3
Mjesno groblje, Petrova Gora E/ZPP 3
Arheološki lokaliteti i područja Status zaštite Prijedlog kategorije
Crkva sv. Marije Gorske sa samostanom, grobljem i Z-4325 -

naseljem, predpov., antika, srednji vijek
Srednjovjekovna utvrda Loborgrad PR -
Lobor, Černičevina, vila rustica, antika E/ZPP -
Lobor, oranica, stela, antika E/ZPP -
Lobor, pećina,podno Marije Gorske, prapovijest E/ZPP -
Lobor, župni dvor, srednjovjekovna crkva i groblje E/ZPP -
Petrova Gora, kapela sv. Petra s grobljem, Z-2844 -
sred.vijek
Petrova Gora, lokalitet kapele sv. Sebastijana, E/ZPP -
srednji vijek
Velika Petrovagorska, srednjovjekovni burg Velika E/ZPP -
Vinipotok, Sleme, arhitektura,srednji vijek E/ZPP -
Vinipotok, Babin zub, arhitektura, srednji vijek E/ZPP -
Posebno vrijedne zone krajobraza Status zaštite Prijedlog kategorije
Krajolik oko svetišta sv. Marije Gorske, Lobor PR 1
Krajolik oko kapele sv. Petra PR 2
Kulturni krajolik južne padine Ivančice PR 2
58
6.3. Analiza zelene infrastrukture
Zelena infrastruktura predstavlja mrežu prirodnih i poluprirodnih područja, značajki i zelenih

površina koje je moguće definirati na prostoru seoskih, urbanih, kopnenih, slatkovodnih, obalnih
i morskih područja. Funkcija zelene infrastrukture usmjerena je na unaprjeđenje zdravlja i
otpornosti ekosustava i bioraznolikosti čime se održavaju i poboljšavaju usluge ekosustava111.
Postoje mnogobrojne kategorizacije zelene infrastrukture. Tako primjerice tipologija koju je

razvio Ekološki institut i koja je objavljena na informacijskim stranicama Europske okolišne
agencije definira zelenu infrastrukturu kao infrastrukturu koja obuhvaća parkove i poluurbana
područja koja uključuje i urbane šume, zelene površine na izgrađenim objektima, urbana
područja povezana sa sivom infrastrukturom, parcele vezane za urbane vrtove i hortikulturu,
poljoprivredne površine, zelene površine uz vodu, te plave površine112. Za razliku od Ekološkog
instituta, tipologija Europske komisije obuhvaća šest kategorija zelene infrastrukture: prirodne
ekosustave, obalnu infrastrukturu, vodenu infrastrukturu, urbanu infrastrukturu, poljoprivrednu
te šumsku infrastrukturu113. Za potrebe daljnje analize korištena je tipologija zelene
infrastrukture definirana od strane Europske komisije koja je izmijenjena kako bi bila
prilagođenija za potrebe analize područja Republike Hrvatske, odnosno prostora kojeg
karakterizira većinska ruralnost, kao i nedovoljna razina usvojenosti načela održivog razvoja, te
posebice zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Korištena
tipologija kategorizira zelenu infrastrukturu kao zelenu infrastrukturu u urbaniziranoj sredini,
infrastrukturu vezanu za prirodne ekosustave koji su odvojeni od urbanizirane sredine te
poljoprivrednu infrastrukturu. U tome smislu zelena infrastruktura u urbaniziranoj sredini čini
svu zelenu infrastrukturu koja je vezana za sivu infrastrukturu, odnosno izgrađene i naseljene
dijelove područja, dok zelena infrastruktura vezana za prirodne ekosustave obuhvaća svu zelenu
infrastrukturu koja nije vezana za izgrađena i naseljena područja, poput primjerice šumske i
vodene infrastrukture, zaštićenih dijelova prirode, odnosno obalne infrastrukture.
Poljoprivredna infrastruktura zadnja je analizirana kategorija koja analizira kultivirana područja
nekog prostora.
111 Naumann S. et al. (2011): Design, Implementation and cost elements of Green Infrastructure projects
112 Typology developed by Ecologic Institute based on Cvejić et al. 2015, Xing et al, 2017; Ecologic Institute, 2011, Ndubisi et al., 1995:
https://biodiversity.europa.eu/green-infrastructure/typology-of-gi
113 Europska komisija. European Green Infrastructure Typology. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/green_infrastructure_en.htm
59
Tablica 12. Tipologija zelene infrastrukture prema Ekološkom institutu i Europskoj komisiji te tipologija korištena za daljnje
potrebe Strategije
Tipologija zelene Elementi urbane zelene Tipologija Elementi zelene infrastrukture Tipologija Elementi zelene infrastrukture korišteni
infrastrukture infrastrukture prema Ekološkom zelene prema Ekološkom institutu korištena za za daljnju analizu
prema institutu infrastrukture potrebe daljnje
Ekološkom prema analize
institutu Europskoj
komisiji
Zelene površine Balkonsko zelenilo, zeleni zid u Urbana -Balkonsko zelenilo, zeleni zid u Zelena Zelena infrastruktura uz sivu
građevina prizemlju, zeleni zid povezan s infrastruktura prizemlju, zeleni zid povezan s infrastruktura u infrastrukturu (izgrađene dijelove
fasadom, ekstenzivan fasadom, ekstenzivan urbaniziranoj područja), a koja može obuhvaćati
intenzivni zeleni krov, atrij, zeleni intenzivni zeleni krov, atrij, zeleni sredini balkonsko zelenilo, zeleni zid u
pločnici i zeleni pločnici za pločnici i zeleni pločnici za prizemlju, zeleni zid povezan s fasadom,
parkiranje, zelene ograde i parkiranje, zelene ograde i ekstenzivan
bukobrani bukobrani intenzivni zeleni krov, atrij, zeleni
- Drvored i ulično drvo/živica, ulično pločnici i zeleni pločnici za parkiranje,
zelenilo i zeleni rub, zelene ograde i bukobran, drvored i
kućni vrt, željeznička obala, zeleno ulično drvo/živica, ulično zelenilo i zeleni
igralište/školsko igralište, rub, kućni vrt, željeznička obala, zeleno
zelena parkirališta igralište/školsko igralište,
-Veliki urbani park, povijesni zelena parkirališta, urbani park,
park/vrt, mali park/parket, botanički povijesni park/vrt, mali park/parket,
vrt/arboreta, zoološki vrt, zelena botanički vrt/arboreta, zoološki vrt,
površina u susjedstvu, zelena površina u susjedstvu,
institucionalna zelena površina, institucionalna zelena površina, groblje i
groblje i crkveno dvorište, zeleni crkveno dvorište, zeleni sportski objekt,
sportski objekt, šuma, grmlje šuma, grmlje, Parcela, društveni vrt,
- Parcela, društveni vrt, hortikultura hortikultura, Kišni vrtovi ili održivi
-Kišni vrtovi ili održivi sustavi urbane sustavi urbane odvodnje,
odvodnje,
kišni vrtovi, lamele / filter trake
Urbane zelene Drvored i ulično drvo/živica, Šumska -infrastruktura vezana za šume Zelena - šumska infrastrukture – infrastruktura
površine ulično zelenilo i zeleni rub, infrastruktura infrastruktura vezana za šume
povezane sa kućni vrt, željeznička obala, vezana za - vodena infrastruktura -infrastruktura
sivom zeleno igralište/školsko igralište, prirodne uz i na jezeru, rijeci, potoku, suhom
infrastrukturom zelena parkirališta, zelenilo na ekosustave koritu rijeke, kanalu, estuariju, delti,
obali rijeke močvari
- zaštićeni dijelovi prirode i prostora koji
su odvojeni od urbanog središta
- Obalna infrastruktura - infrastruktura
vezana za more i morsku obalu
Parkovi i Veliki urbani park, povijesni Poljoprivredna - Oranice, travnjaci, livade/voćnjaci, Zelena -Oranice, travnjaci, livade/voćnjaci,
(polu)prirodne park/vrt, mali park/parket, infrastruktura proizvodnja biogoriva/ infrastruktura proizvodnja biogoriva/ agrošumarstvo,
urbane zelene botanički vrt/arboreta, zoološki agrošumarstvo, hortikultura vezana za hortikultura
površine, vrt, zelena površina u susjedstvu, poljoprivrednu
uključujući institucionalna zelena površina, infrastrukturu
urbane šume groblje i crkveno dvorište, zeleni
sportski objekt, šuma, grmlje,
napušteno i zapušteno područje s
mrljama divljine
Parcele i Parcela, društveni vrt, Vodena -infrastruktura uz i na jezeru, rijeci,
društveni vrtovi hortikultura infrastruktura potoku, suhom koritu rijeke, kanalu,
estuariju, delti, močvari
Poljoprivredno Oranice, travnjaci, Prirodni -prirodni zaštićeni i nezaštićeni

zemljište livade/voćnjaci, ekosustavi prostori koji su odvojeni od urbanog
proizvodnja biogoriva/ središta
agrošumarstvo, hortikultura
Zelene površine Kišni vrtovi ili održivi sustavi Obalna -infrastruktura vezana za more i
za upravljanje urbane odvodnje, infrastruktura morsku obalu
vodama kišni vrtovi, lamele / filter trake
Plava područja Jezero/bara, rijeka/potok, suho

korito rijeke,
kanal, estuarij, delta, morska
obala,
močvara/močvara/močvara
60
Sukladno navedenoj tipologiji, poglavlje analiza zelene infrastrukture jest poglavlje unutar kojeg
analiziramo zelenu infrastrukturu vezanu za prirodne ekosustave, zelenu infrastrukturu vezanu
za poljoprivrednu infrastrukturu, te zelenu infrastrukturu u urbaniziranoj sredini. Navedeno
poglavlje temelji se na podacima dobivenim iz prostorno – planske dokumentacije, informacija
dobivenih od strane jedinice lokalne samouprave te ostalih izvora.
6.3.1. Analiza infrastrukture vezane za prirodne ekosustave
Prirodni ekosustav je zajednica živih organizama i njihova fizička okolina koja funkcionira bez
značajnog utjecaja ili intervencije ljudi. Uključuje biljke, životinje, mikroorganizme i njihove
međusobne interakcije s prirodnim elementima poput vode, tla, zraka, sunčeve svjetlosti i klime.
U prirodnim ekosustavima, prirodni procesi kao što su prehrana, reprodukcija, razgradnja tvari i
ciklusi hranjivih tvari odvijaju se samoodrživo, održavajući ravnotežu i omogućujući opstanak
različitih vrsta114. Infrastrukturu vezanu za prirodne ekosustave definirali smo kao sve fizičke
strukture i mjere koje su dizajnirane i implementirane kako bi se podržao i očuvao prirodni
okoliš. Ova infrastruktura može imati različite svrhe, uključujući zaštitu, obnovu i održavanje
prirodnih ekosustava te može uključivati zaštićena područja, ekološke koridore, vodne
elemente, ekološke mostove i druge elemente koji promiču očuvanje prirodnih staništa,
bioraznolikost i ekološke funkcije.
Unutar poglavlja analizirani su zaštićeni dijelovi prirode i prostora, uključujući analizu

očuvanosti i potencijala staništa te analizu pritiska na bioraznolikost, vodenu infrastrukturu,
uključujući analizu stanja površinskih vodnih tijela i analizu opasnosti od poplava te šumsku
infrastrukturu.
6.3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode i prostora
Sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih dijelova definiran je Zakonom o zaštiti
prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)115. Priroda je definirana kao sveukupna
bioraznolikost, krajobrazna raznolikost i georaznolikost koja je od interesa za Republiku
Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Zaštićeni dijelovi prirode su dijelovi prirode proglašeni
Zakonom o zaštiti prirode, dok su zaštićena područja geografski jasno određen prostor koji je
namijenjen zaštiti prirode i kojima se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih
usluga ekološkog sustava. Sukladno navedenom, zaštićenu prirodu možemo podijeliti na
zaštićen dio prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode, te zaštićeno područje sukladno ekološkoj
mreži Natura.
114 Bezak, N. (2014). Ecosystems. U: Fath, B. D. (ur.), Encyclopedia of Ecology (2. izd., str. 1-6). Amsterdam: Elsevier.
115 Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19.
61
Na području Općine Lobor nema zaštićenih prostora sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ali
postoji inicijativa da se prostor površine 2000 ha, na južnim pobočjima Ivanščice, u sklopu
katastarskih općina Purga, Vojnovec i Oštrc proglasi značajnim krajobrazom. Uredbom o
ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje kao područje ekološke mreže
Nature 2000 zaštićen je sjever i sjeveroistok Općine Lobor. Dio je to većeg prostora pod
oznakom „HR2000371 Vršni dio Ivančice“ koji se rasprostire područjem sedam općina odnosno
dvije županije te obuhvaća velik broj zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta te staništa. Također,
na području Općine, na temelju odredbi Prostornog plana uređenja Općine Lobor predlaže se
zaštita krajolika – Ivanščica te prirodnog krajobraza – šireg
područja Starog Golubovca.
Slika 35 Prikaz položaja područja HR2000371 Vršni dio Ivančice pod Naturom 2000
u Općini Lobor, Izvor Bioportal
Slika 36 Zaštićeni dio Općine Lobor, izvor: Level

Project d.o.o.
Za radnje i zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja
ekološke mreže, na zaštićenom području ekološke mreže potrebno je provesti postupak ocjene
prihvatljivosti na ekološku mrežu propisane važećim Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o
ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. Za bilo kakvo građenje i
izvođenje radova, zahvata i radnji nužno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje
nadležnog tijela državne uprave sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode, a pri oblikovanju
građevina (posebno građevina izvan građevinskih područja naselja) treba koristiti materijale i
boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Također,
u svrhu očuvanja ugroženih i rijetkih staništa i vrsta prostornim planom su predviđene sljedeće
mjere zaštite:
• Gospodarenje šumama potrebno je provoditi sukladno načelima certifikacije šuma,
• U gospodarenju šuma potrebno je osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta
drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice,
• Potrebno je očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)
vrste i genetski modificirane organizme,
• U gospodarenju šumama potrebno je osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i
rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring).
• Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti
62
• Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno
dopuštenje Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode.
Uz zaštićena, ugrožena i rijetka staništa navedena u sljedećem poglavlju, ne mogu se izostaviti
ni brojne ugrožene i rijetke, biljne i životinjske ciljne vrste čija je potreba za zaštitom i očuvanjem
prepoznata i na nadnacionalnoj razini.
Tablica 13. Ciljne vrste zaštićene ekološkom mrežom Natura 2000 na području Općine Lobor
Ciljevi očuvanja - Ciljne vrste

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Skupina
Bombina variegata žuti mukač Vodozemci
Cordulegaster heros gorski potočar Kukci
Euplagia quadripunctaria danja medonjica Kukci
Leptidea morsei Grundov šumski bijelac Kukci
Lucanus cervus jelenak Kukci
Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac Kukci
Morimus funereus mrka strizibuba Kukci
Rosalia alpina alpinska strizibuba Kukci
Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš Sisavci
Pulsatila grandis velika sasa Biljke
Dactylorhiza majalis širokolisni kaćun Biljke
Daphne cneorum crveni uskolisni likovac Biljke
Dianthus giganteus ssp. croaticus hrvatski karanfil Biljke
Equisetum hyemale zimska preslica Biljke
Eriophorum latifolium širokolisna suhoperka Biljke
Ilex aquifolium božikovina Biljke
Lilium carniolicum kranjski ljiljan Biljke
Lilium martagon ljiljan zlatan Biljke
Ophrys insectifera kokica mušica Biljke
Orchis militaris kacigasti kaćun Biljke
Orchis pallens bljedoliki kaćun Biljke
Orchistridentata trozubi kaćun Biljke
Planthera bifolia mirisavi dvolist Biljke
Taxus baccata tisa Biljke
Vicia onobrychioides grahorkasta grahorica Biljke
No osim ovih vrsta navedenih pod zaštitom ekološke mreže Natura 2000 važno na području
Ivanščice, a ujedno time i općine Lobor postoje i brojne druge vrste od kojih ih se nekoliko nalazi
i u Crvenim knjigama ugroženih vrsta. Od sisavaca nalazimo lisice, jazavce, kune, divlju mačku,
dabrove, zečeve, divlje svinje, srne a može se naići i na običnog jelena ili divokozu. Među
pticama treba spomenuti sivog sokola koji se gnijezdi na dolomitnim stijenama, a uz planinske
potoke Reka i Šumi može se uočiti vodenkos. U planinskim potocima još se uvijek može vidjeti
potočna pastrva i potočni rak. Sve vrste vodozemaca su zaštićene zakonom. Zaštićeni su i svi
gmazovi od kojih na ovom području žive: poskok, smukulja, bjelouška, sljepić, zidna gušterica i
63
zelembać. Od zaštićenih vrsta leptira susrećemo prugasto jedarce, lastin rep i veliku preljevnicu.
U hrastovim šumama sve se rjeđe susreće ugroženi jelenak. Od nekoliko vrsta vretenaca
najvrjedniji je nalaz dvozubog potočara. Od biljaka, najvrjednije za spomenuti je da Ivanščica
pruža dom za 36 svojti orhideja od kojih su sve ugrožene i šteti im i najmanja promjena u
staništu. Također, na Ivanščici se može naći i strogo zaštićeni alpski jaglac. U vršnom dijelu
Ivančice rastu sva tri hrvatska ljiljana: lukovičavi, kranjski, zlatan ljiljan od kojih su posljednja
dva, kao i ostale biljne vrste iz Tablice pod zaštitom ekološke mreže Natura 2000.
6.3.1.1.1. Analiza očuvanosti i potencijala staništa
Prema Strategiji i akcijskom planu zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do
2025. godine fragmentacija i degradacija prirodnih područja smanjuje površine i kvalitetu
staništa te izolira životinjske populacije u manje i ranjivije dijelove. Uključivanje zelene
infrastrukture u prostorno planiranje može znatno doprinijeti smanjenju fragmentacije staništa.
Očuvanje velikih neprekinutih prostora i smanjivanje prostorne fragmentacije ključni je kriterij
održivog razvoja.
Slika 37. Prikaz raznolikosti staništa na području Općine Lobor, Izvor: Bioportal
Kao što se može vidjeti iz Slike, ali iz Tablice s popisom stanišnih tipova prepoznatih na području
Općine, na području Općine Lobor postoji značajan broj različitih vrsta i tipova staništa prema
Pravilniku o popisu stanišnih tipova i karti staništa (NN 27/2021). Nacionalna klasifikacija
staništa poznaje 11 glavnih kategorija staništa: Površinske kopnene vode i močvarna staništa
(A.), Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine (B.), Travnjaci, cretovi i visoke zeleni (C.), Šikare
(D.), Šume (E.), Morska obala (F.), More (G.), Podzemlje (H.), Kultivirane nešumske površine i
staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom (I.), Izgrađena i industrijska staništa (J.) i
64
Kompleksi staništa (K.). Staništa možemo još podijeliti na stanišne tipove Republike Hrvatske
prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, ugrožene ili rijetke stanišne tipove od nacionalnog i
europskog značaja zastupljenih na području RH te stanišne tipove od interesa za Europsku uniju
zastupljenih na području RH. Na području Općine Lobor mogu se identificirati stanišni tipovi
navedeni u sljedećoj tablici.
Tablica 14. Tipovi staništa prepoznati na području Općine Lobor
NKS1 NKS1 Naziv

A.1.1. Stalne stajačice
A.2.3. Stalni vodotoci
C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
C.3.4.3.4. Bujadnice
D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
E Šume
I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine
I.2.1. Mozaici kultiviranih površina
I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
I.5.1. Voćnjaci
I.5.3. Vinogradi
I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
J.1.1 . Aktivna seoska područja
Ugroženi i rijetki stanišni tipovi:
A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe
C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke
C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke
E.3.1. Mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume
E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume
E.5.1. Panonske bukovo – jelove šume
Prirodni stanišni tipovi od interesa za EU
6210 Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) - važni lokaliteti za kaćune
8210 Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom
9180 Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion
91K0 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)
91L0 Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)
Iz prikaza raznolikosti staništa vidi se da zaštićeni prostor, koji zauzima velik dio teritorija Općine
se preklapa s velikim i kontinuiranim područjem šumskih staništa. Uz naselja dominiraju mozaici
kultiviranih površina i livada te poljoprivredne površine. Područja između udaljenijih naselja
65
također zauzimaju šumska staništa. Za područje Općine Lobor ne može se zaključiti da je
pretjerano pogođeno fragmentacijom staništa, odnosno da ne postoje veći problemi u
rasprostranjenosti staništa koji bi uzrokovali fragmentaciju populacija te propadanje
ekosistema. Ako se uspije spriječiti povećano ljudsko zadiranje u divlja staništa kao što su sječa
i krčenje šumskih područja nauštrb poljoprivrednog zemljišta, krivolov kako životinja tako i
biljaka, bespravna gradnja, intervencije na postojećim vodotokovima, eksploatacija mineralnih
i drugih resursa, onečišćenje i štetne emisije onda postoje dobri izgledi da će područje Općine
Lobor ostati oaza bioraznolikosti i sigurno utočište za brojne vrste.
6.3.1.1.2. Analiza pritiska na bioraznolikost
Republika Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po raznolikosti te ujedno

zemljom s visokom razinom njezine očuvanosti i zaštite, no unatoč tome i dalje postoji trend
gubitka bioraznolikosti.116 Pritisak na bioraznolikost odnosi se na sve faktore i aktivnosti koji
negativno utječu na raznolikost života na Zemlji. Jedni od takvih pritisaka svakako su industrija,
eksploatacija mineralnih sirovina i energetika, koji se u daljnjem tekstu analiziraju s obzirom na
područje Općine Lobor.
Industrija
Prerađivačka industrija čini glavni oslonac razvoja gospodarstva Krapinsko-zagorske županije. Na

području Krapinsko-zagorske županije najviše zaposlenog stanovništva je u prerađivačkoj
industriji117. Industrija u Krapinsko-zagorskoj županiji vrlo je neravnomjerno raspoređena te je
najviše koncentrirana oko samog Grada Krapine. Vrlo mali postotak industrije smješten je u
drugim gradovima i općinama županije. Općina Lobor nije iznimka u tome. Jedini preostali
primjer industrije je tvrtka „BEZAK MTP“ d.o.o. sa sjedištem u Općini Lobor. Primarna djelatnost
navedene tvrtke jest proizvodnja plastike i proizvoda od metala odnosno proizvodnja dijelova za
alternativnu energiju (vjetroelektrane), proizvoda za hidroenergiju, proizvoda za drvnu,
građevinsku industriju, autoindustriju koje tvrtka plasira na njemačko i austrijsko tržište.
Osim navedene tvrtke, prema podacima iz Registra onečišćavanja okoliša118 za područje Općine
Lobor o gospodarskim subjektima te vrstama i količini onečišćenja koje vrše pritisak na
bioraznolikost područja Općine definirani su i ostali zagađivači. Navedeni zagađivači prikazani su
u sljedećoj tablici. Sukladno istoj tablici možemo zaključiti kako glavne prijetnje onečišćenjem
dolaze od prethodno navedene tvrtke te tvrtke koje se bavi strojnom obradom metala i tvrtkom
za javnu vodoopskrbu i odvodnju. Ukupna godišnja količina onečišćenja je relativno niska pri
čemu možemo zaključiti da na području Općine Lobor ne postoje značajniji pritisci na
bioraznolikost od strane industrije.
116Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine. Narodne novine broj 72/2017
117Zagorska razvojna agencija. Krapinsko – zagorska županija (2021). Plan razvoja Krapinsko zagorske županije 2021-2027. Dostupno na mrežnoj
stranici: https://www.zara.hr/system/zara/files/files/000/000/310/original/Plan_razvoja_KZ%C5%BD_2021.-2027.__web.pdf?1643886401.
118 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. (2023.) Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Registar onečišćavanja okoliša. Posjećeno
27.06.2023. na mrežnoj stranici: http://roo.azo.hr/rpt.html
66
Tablica 15. Podaci iz Registra onečišćenja za područje Općine Lobor
Podatci iz Registra onečišćavanja okoliša za područje Općine Lobor

Ukupna količina
Tvrtka Naziv pokazatelja/onečišćujuće tvari
(kg/god)
Ispuštanje industrijskih otpadnih voda
1. Biokemijska potrošnja kisika nakon pet dana (BPK₅) 1. 15,401

2. Detergenti, anionski 2. 0,365
3. Detergenti, neionski 3. 0,049
BEZAK MTP d.o.o. 4. Kemijska potrošnja kisika - dikromatom (kao O₂) (KPKCr) 4. 43,723
5. Teškohlapljive lipofilne tvari (ukupna ulja i masti) 5. 0
6. Ukupna suspendirana tvar 6. 2,649
7. Ukupni dušik 7. 4,997
8. Ukupni fosfor 8. 0,473
1. Biokemijska potrošnja kisika nakon 5 dana (BPK5) 1. 3,835

Zagorski vodovod 2. Kemijska potrošnja kisika – dikromatom (kao O2) (KPKCr) 2. 38,35
d.o.o. 3. Ukupna suspendirana tvar 3. 17,667
Nastanak otpada
1. 0,405
1. Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim
tvarima 2. 0,024
2. Istrošena brusna tijela i brusni materijali, koji sadrže opasne tvari
3. Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 3. 0
4. Drvena ambalaža 4. 9,76
5. Papirna i kartonska ambalaža 5. 4,7
BEZAK MTP d.o.o.
6. Emulzije i otopine za strojnu obradu, koje ne sadrže halogene 6. 1,25
7. Neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala 7. 0,023
8. ostala hidraulična ulja 8. 0,015
9. Strugotine i opiljci koji sadrže željezo 9. 248,04
10. Apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu 10. 0,025
specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća,
onečišćeni opasnim tvarima
1. Strugotine i opiljci koji sadrže željezo 1. 36.98
RISEK – METAL,
2. Strugotine i opiljci obojenih metala 2. 3,831
obrt za strojnu
3. Strugotine plastike 3. 0,37
obradu metala
Eksploatacija mineralnih sirovina
Uravnoteženost među gospodarskim, okolišnim i društvenim interesima je temeljno načelo

održivog razvoja pri gospodarenju mineralnim sirovinama. Budući da je eksploatacija mineralnih
sirovina predodređena mjestom pojavljivanja mineralnih sirovina te budući da dolazi do velikog
rasta broja stanovnika i smanjivanja životnog prostora, mora se voditi računa o prostornom
planiranju i visokoučinkovitoj zaštiti okoliša. Mineralne sirovine predstavljaju neobnovljiv
67
prirodni resurs te su nužne ne samo za razvoj nego i za opstanak društva. Stoga je bitno
racionalno eksploatirati u skladu s očuvanjem okoliša, koristiti odnosno reciklirati postojeće
mineralne sirovine, težiti otkrivanju novih rezervi usporedno s trošenjem postojećih, te postati
svjesni njihovog značaja i sve većeg opsega primjene kako bi opskrba dovoljnih količina
mineralnih sirovina bila dostatna. 119 Prekomjerna eksploatacija mineralnih sirovina je pritisak
uzrokovan ljudskom djelatnošću te kao takav najveća prijetnja georaznolikosti i bioraznolikosti.
S obzirom na količinu zastupljenosti, područje Krapinsko – zagorske županije obiluje

nemetalnim, zatim metalnim pa energetskim mineralnim sirovinama. Na području Općine
Slika 38. Ležišta nemetalnih sirovina na području Krapinsko-zagorske županije. Lobor, također prevladava
Izvor: Hrvatski geološki institut (2016). Rudarsko - geološka studija Krapinsko - zagorske zastupljenost nemetalnih
županije.
sirovina kao npr. tehničko-
građevinski kamen,
opekarska glina i sirovina
za cement. Na Karti ležišta
nemetalnih mineralnih
sirovina na području
Krapinsko – zagorske
županije su označena sva
ležišta nemetalnih
mineralnih sirovina, dok su
u tablici popisane oznake
te navedeni nazivi
pojedinog ležišta na
području Općine Lobor.
Kamenolomi tehničko-građevinskog kamena Lobor I i Lobor II su napušteni kamenolomi koji su

opisani jedino pregledom terena pri izradi Rudarsko – geološke studije Krapinsko – zagorske
županije. Njome je utvrđeno da su kamenolomi izgrađeni od različitih stijena pogodnih za
upotrebu u građevinarstvu. Kamenolom Lobor I izgrađen je od masivnih tortonskih vapnenih
pješčenjaka i konglomerata, dok je kamenolom Lobor II izgrađen od tamnosivih slabouslojenih
dolomita gornjotrijaske starosti. Eksploatacija je obustavljena zbog vodozaštite te je navedena
ležišta potrebno sanirati.120
119Rudarsko-geološko-naftni fakultet (2008). Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://zavod.pgz.hr/documents/strategija_gospodarenja_mineralnim_sirovinama_rh.pdf
120 Hrvatski geološki institut (2016). Rudarsko-geološka studija Krapinsko-zagorske županije. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://kzz.hr/sadrzaj/natjecaji/javni-uvid-rudarsko-geoloske-studije-kzz/KZZ_Rudarsko_geoloska_studija.pdf
68
Tablica 16. Popis ležišta mineralnih sirovina s pripadajućim oznakama i tipom sirovine na području općine Lobor. Izvor: Hrvatski
geološki institut (2016). Rudarsko - geološka studija Krapinsko - zagorske županije.
OZNAKA SIROVINA LEŽIŠTE

TK - 032 Tehničko–građevinski kamen Lobor I
TK - 034 Tehničko-građevinski kamen Lobor II
OS - 001 Ciglarska (opekarska) glina Vojnovec Loborski
OS - 002 Ciglarska (opekarska) glina Vinipotok
CS - 002 Sirovina za cement Lobor
UG - 025 Smeđi ugljen Stari Golubovec
RE - 002 Rude s rijetkim elementima Stari Golubovec
Slika 40. Panoramska slika ležišta Lobor I. Izvor: Slika 39. Panoramska slika ležišta Lobor II. Izvor: Hrvatski geološki
Hrvatski - geološki institut (2016). Rudarsko - institut (2016). Rudarsko - geološka studija Krapinsko - zagorske
geološka studija Krapinsko - zagorske županije. županije.
Nadalje, što se tiče glinenih nemetalnih sirovina, jugozapadno od naselja Vojnovec Loborski su
otkriveni izdanci sivih glina lapora sa žutosmeđim proslojcima koje predstavljaju značajne
količine sirovine za opekarsku industriju, dok je ciglana Vinipotok nekada spadala među 20-ak
najpoznatijih u Hrvatskoj po proizvodnji cigle te iznimno i proizvodnji crjepova. U ležištu
Vinipotok se kao sirovina eksploatirala deluvijalna kaolinitna glina onečišćena kvarcom, tinjcem
i željeznim hidroksidom.121
Mineralne sirovine koji se koriste za proizvodnju cementa su najčešće vapnenac i lapor. Za

proizvodnju cementa mogu se koristiti i glina, boksit, tufovi, pijesak, gips, rude željeza, itd., no
sve ovisi o dostupnosti tih sirovina na nekom području te o samoj vrsti i svojstvima cementa koji
želimo dobiti. Na području Općine Lobor, u ležištu sirovine za cement, oznake CS 002 na karti,
su se za proizvodnju cementa koristili tortonski lapori koji sadrže 78,66% CaCO3 te koji zauzimaju
800 m širine, 200 m dubine otkopne zone te posjeduju prosječnu debljinu od oko 100 m.122
https://kzz.hr/sadrzaj/natjecaji/javni-uvid-rudarsko-geoloske-studije-kzz/KZZ_Rudarsko_geoloska_studija.pdf.
122 Grgurić, Domagoj (2023). Mapiranje eksploatacijskih polja mineralnih sirovina u Hrvatskoj u GIS tehnologiji. Diplomski rad.
69
Što se tiče energetskih mineralnih
Slika 41. Ležišta metalnih sirovina na području Krapinsko-zagorske županije.
Izvor: Hrvatski geološki institut (2016). Rudarsko - geološka studija Krapinsko -
zagorske županije. sirovina, općina Lobor je
zastupljena smeđim ugljenom. Na
području Krapinsko zagorske
županije, smeđi ugljen se
pojavljuje u dvije zone, jedna uz
sjeverni, a druga uz južni rub
Ivanščice. Upravo se, uz južni rub
Ivanščice, na području općine
Lobor, nalazi ležište ugljenonosnih
naslaga s pijescima, glinama,
pjeskovitim glinama i laporima, na
lokalitetu Stari Golubovec; bivšeg
ugljenokopa Stari Golubovec. Na
navedenom lokalitetu je utvrđeno
sedam ugljenih slojeva, od kojih su tri podinska sloja male debljine i nepodobni za otkopavanje.
Ležište se danas zatvoreno te se može smatrati iscrpljenim.
Na području Krapinsko-zagorske županije od metalnih mineralnih sirovina su zastupljene

željezne rude i rude s rijetkim elementima; Zr (cirkonijem), Ru (rutenijem) i Se (selenom). Na
području općine Lobor je smješteno ležište Stari Golubovec koji sadrži rude s rijetkim
elementima. Koordinate vezane za pojavu ruda s rijetkim elementima su pronađene u bazi
podataka Katastra mineralnih sirovina, no daljnjih podataka o samom ležištu nema. 123
Iz navedenih podataka je evidentno da eksploatacija mineralnih sirovina na području Općine

Lobor ne vrši značajniji pritisak na bioraznolikost iz razloga ne aktivnosti prethodno spomenutih
ležišta mineralnih sirovina.
Energetika
Energetski sustav čine elektroenergetski sustav, toplinska mreža i plinoopskrbni sustav. Prirodni
ili zemni plin je najčešće korišten energent za grijanje u kućanstvima, ali i u poduzećima na
prostoru Krapinsko – zagorske županije, jer je učinkovit i jeftin energent. Što se tiče općine
Lobor, u svim naseljima je dostupan priključak na plinsku mrežu te je na mrežu priključeno više
od 50 % kućanstava. Što se tiče elektroenergetskog sustava, područje Krapinsko – zagorske
županije električnom energijom opskrbljuju tri distributera: DP Elektra Zabok, DP Elektra
Varaždin (Općina Novi Golubovec) i DP Elektra Zagreb. Na području općine Lobor distributer za
obavljanje djelatnosti električne energije je HEP Elektra Zabok i Elektra Varaždin, a u pogonu je
18 trafostanica.124 Općina je u cijelosti pokrivena sustavom električne energije, no kvaliteta je
70
relativno loša u opskrbi električnom energijom zbog dugih radijalnih vodova 10 kV s
nedovoljnim presjecima vodiča. Što se tiče obnovljivih izvora energije, Krapinsko – zagorska
županija je među prvima prepoznala prednosti energetske učinkovitosti te kontinuirano
provodi energetsku politiku.125 Općina Lobor sve više potiče iskorištavanje dopunskih,
obnovljivih izvora energije kao što su voda, sunce, vjetar i drugi te dozvoljava izgradnju objekata
izgrađenih u svrhu iskorištavanja takvih oblika energije pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš te
da se zaštite i očuvaju vrijednosti kulturne baštine i krajobraza. Korištenje obnovljivih izvora
energije na području Općine je zastupljeno u manjem obujmu na privatnim kućama.126
Elektroenergetsku mrežu područja Općine Lobor čine proizvodni uređaji, transformatorska i
rasklopna postrojenja te elektroprijenosni uređaji. Od proizvodnih uređaja na prostoru Općine
nalaze se samo foto naponske ćelije i manji vjetroagregati kao pomoćne građevine. Sve
trafostanice u Općini su 10(20)/0,4 kV, a planira se izgradnja TS 20/0,4 kV. Srednjenaponski
vodovi su predviđeni za napon 10(20) kV, a niskonaponski vodovi za napon od 0,4 kV dok su u
naseljima podzemni. U planu je izgradnja podzemnog voda od 20kV između trafostanica Lobor-
Lobor 4 (predviđena u prostornom planu)-Lobor vodovod.127
U općini nema hidroelektrana niti vjetroelektrana niti je prostornim planom predviđena njihova
izgradnja jer ne postoje uvjeti koji bi osigurali isplativost takvih investicija.
Na temelju izloženih podataka o energetskoj mreži Općine Lobor, kao i na temelju predviđenih
budućih projekata kojima će se investirati u energetsku mrežu, uzimajući u obzir potrebu za
energentima i kapacitete energetskih mreža može se zaključiti da pritisak koji energetski sektor
vrši na okoliš i bioraznolikost područja Općine Lobor nije značajan, no poticanjem investicija u
obnovljive izvore energije i povećanjem udjela energije dobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj
proizvodnji taj bi se pritisak trebao još dodatno smanjiti.
6.3.1.1.3. Opterećenje okoliša
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/2013) opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica
utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s
drugim aktivnostima, može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje
kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša, dok opterećenja kao pojam
podrazumijevaju emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka,
toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša.
U daljnjem se tekstu usmjeravamo na takva opterećenja.
125 Zagorska razvojna agencija. Krapinsko – zagorska županija (2021). Plan razvoja Krapinsko zagorske županije 2021-2027. Dostupno na mrežnoj
stranici: https://www.zara.hr/system/zara/files/files/000/000/310/original/Plan_razvoja_KZ%C5%BD_2021.-2027.__web.pdf?1643886401.
127 Infrastrukturni sustavi i mreže 2b – elektroopskrba, VI. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Lobor. Posjećeno 30.6.2023. na
mrežnoj stranici: http://lobor.hr/kategorija/prostorni-plan-uredenja/
71
Prostorne specifičnosti - Način korištenja zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i stupanj
urbanizacije
Za analizu načina korištenja i promjena u korištenju zemljišta Općine Lobor korišteni su

posljednji dostupni podaci CLC-a iz 2018. godine. CLC Hrvatska128 predstavlja digitalnu bazu
podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova Republike Hrvatske izvedenoj prema
standardiziranoj CORINE nomenklaturi i metodologiji čime je osigurana konzistentnost i
homogenost podataka na razini cijele Europske unije. CLCCro web preglednik prikazuje
vremenski slijed podataka o stanju i promjeni pokrova zemljišta za područje cijele Republike
Hrvatske. Podatci dostupni u sklopu ovog preglednika su rezultat aktivnosti Copernicus servisa
za praćenje pokrova zemljišta koje su sastavni dio programa praćenja Zemlje pod nazivom
Copernicus, čija koordinacija je odgovornost Europske komisije
Prema podacima dostupnim na web stranici Općine, površina Općine Lobor iznosi 44,2 km2 dok
prema podatcima iz CLC-a površina općine iznosi 42,6 km2. Na temelju prostornih podataka iz
baze CLC Hrvatska za 2018. godinu, analizirano je stanje u strukturi pokrova zemljišta.
Provedena analiza udjela pojedinih CLC klasa pokrova zemljišta u ukupnoj površini Općine Lobor
ukazuje na najveću zastupljenost šuma i poluprirodnih područja (57,01%), zatim ih slijede
poljoprivredna područja (40,65%) te umjetne površine kojih je najmanje i koje čine svega 2,34%
ukupne površine grada. U odnosu na 2012. godinu nije se značajno mijenjao pokrov zemljišta.
Gustoća naseljenosti Krapinsko-zagorske županije iznosi 98,21 st/km2 što je više od prosjeka
gustoće naseljenosti Republike Hrvatske (68,41 st/km2) te se time Krapinsko-zagorska županija
svrstava u jednu od naseljenijih županija u Republici Hrvatskoj.
Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2021. godine129 gustoća naseljenosti u Općini Lobor
iznosi 61,15 stanovnika po km2, dok je u 2011. godine130 iznosila 72,12 stanovnika po km2 što
bi značilo da pritisak stanovništva na okoliš u Općini Lobor slabi.
Prema zadnje dostupnim podacima iz Popisa stanovništva 2021. godine najveći broj stanovnika
ima naselje Lobor s 477 stanovnika, zatim naselja Petrova Gora s 405 stanovnika, Markušbrijeg
s 387 stanovnika, Vojnovec Loborski s 324 stanovnika, Vinipotok s 311 stanovnika, Završje
Loborsko s 266 stanovnika, Velika Petrovagorska s 224 stanovnika, Stari Golubovec sa 162, Šipki
sa 105 i Cebovec s 42 stanovnika. U odnosu na Popis stanovništva 2011. godine sva naselja
bilježe pad broja stanovnika, odnosno Općina broji 485 stanovnika manje u odnosu na broj
stanovnika utvrđen popisom 2011. što je pad od 15,21%.
Statistički podatci ukazuju progresivan trend depopulacije ruralnog prostora odnosno migraciju
stanovništva iz ruralnih područja prema urbanim sredinama s boljom mogućnosti zapošljavanja
i obrazovanja te postupno sve veće starenje stanovništva i negativne demografske pokazatelje.
128 Europska unija. Copernicus Land Monitoring Service 2018., Europska agencija za okoliš (EEA). CLCCro web preglednik. Posjećeno 3.7.2023.
na mrežnoj stranici: http://corine.haop.hr/map-page
130 Državni zavod za statistiku. (2011.). Popis stanovništva 2011. Stanovništvo po starosti i spolu po naseljima. Dostupno na mrežnim stranicama:
https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup04_4006.html
72
Zaštita od buke
Temeljem Zakona o zaštiti od buke (NN 90/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21)131 jedinice
lokalne i regionalne samouprave dužne su provoditi i osigurati zaštitu od buke, no zakon uz ovu
općenitu obvezu propisuje i obvezu izrade strateške karte buke te izrade i donošenja akcijskog
plana za sva naseljena područja koja imaju više od 100.000 stanovnika. S obzirom na to da
Općina Lobor ne spada u ovu drugu kategoriju, provedba i osiguranje zaštite od buke je
ugrađena u odredbe prostornog plana unaprjeđenja općine Lobor. Mjere zaštite od buke
predviđene prostornim planom su sljedeće:
• pri izradi prostornih planova niže razine, te projekata pojedinih građevina treba
zadržati nivo buke u dopustivim granicama
• pozicionirati pojedine bučnije sadržaje što dalje od stambenih i turističko smještajnih
građevina
• prometnim režimom regulirati prometnicu Ž 2128 u dijelu trase koja sada prolazi kroz
središnji dio naselja Lobor
• u zonama pretežito stambene izgradnje treba podizati zelenilo penjačica i živica kako
bi se amortizirala tranzitna buka uz županijsku prometnicu i novoplaniranu lokalnu
prometnicu u sjevernom dijelu teritorija općine
• uz granicu zone servisno-komunalnih i industrijskih sadržaja treba formirati zeleni
pojas srednjeg i visokog zelenila, naročito uz bučnije radionice (limarske, bravarske
radionice i sl.)132
Sagledamo li činjenično stanje Općine, broj stanovnika, raspored stanovništva po naseljima,
stupanj industrije, prometnu opterećenost i sve ostale faktore koji mogu utjecati na razinu buke
dolazi se do zaključka da je u Općini Lobor opterećenje bukom minimalno.
Gospodarenje otpadom
Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021)133 propisane su obaveze i odgovornosti

jedinica lokalne samouprave, odnosno izvršnih tijela JLS-a koje su dužne na svom području
osigurati:
• Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog
komunalnog otpada,
• Odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla,
plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
• Sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako
odbačenog otpada,
131 Zakon o zaštiti od buke. Narodne novine broj 90/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21
132 Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Lobor. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije
133 Zakon o gospodarenju otpadom. Narodne novine broj 84/2021
73
• Provedbu Plana gospodarenja otpadom RH,
• Donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom jedinica lokalne
samouprave,
• Provođenje izobrazno – informativnih aktivnosti na svom području
• Mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpad
• Predaju miješanog komunalnog otpada u centar za gospodarenje sukladno Planu
gospodarenja RH
• Prestanak rada i zatvaranje odlagališta kojim upravlja pravna osoba koja je u
vlasništvu jedinice lokalne samouprave
Također, jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog i
biorazgradivog komunalnog otpada. Javnost koja koristi usluge prikupljanja miješanog i
biorazgradivog otpada dužna je predavati ostali otpad odvojeno od navedenih vrsta otpada. Na
cijelom području Općine Lobor organizirano je sakupljanje komunalnog otpada. Više jedinica
lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više navedenih
obveza, te su dužne osigurati provedbu mjera u sustavu sakupljanja posebnih kategorija otpada
sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, te osigurati
provedbu obveze na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima
održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada.
Krapinsko-zagorska županija je izdala dozvole za gospodarenje otpadom Komunalcu Konjščina
d.o.o. za lokacije Jertovec i Tugonica te dozvole za gospodarenje odnosno skupljanje,
skladištenje i obradu neopasnim otpadom. Komunalac Konjščina d.o.o. gospodari otpadom na
područjima osam JLS-ova uključujući i na području Općine Lobor. Na području Općine Lobor
nema reciklažnog dvorišta, najbliže se nalazi u Zlataru, dok mobilno reciklažno dvorište
posjećuje gotovo sva naselja Općine, po javno objavljenom rasporedu, četiri puta godišnje.134
Posljednji dostupni podaci iz preglednika registra onečišćavanja okoliša135 za prikupljeni otpad
u općini Lobor su za 2021. godinu. U sljedećoj tablici, s pripadajućim grafom, vidljivo je da se
količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada smanjuje iz godine u godinu, dok se
količina ostalog prikupljenog otpada posljedično povećala. Bez obzira na to što su pomaci u
gospodarenju otpadom vidljivi ne može se reći, da je uslijed toga došlo do smanjenja troška
gospodarenja otpadom na području Općine Lobor jer se pri izračunu troška gospodarenja
otpadom trebaju uzeti u obzir i faktori kao što su globalni rast cijena usluga, dobara i energenata
pojačani inflacijom.
134 Komunalca Konjščina d.o.o. (2023.) Službena stranica. Posjećeno 4.7.2023. na mrežnoj stranici: http://www.komunalac.net/
135 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. (2023.) Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Registar onečišćavanja okoliša. Javno dostupni podatci
komunalnog poduzeća Komunalac Konjščina d.o.o. Posjećeno 4.7. na mrežnoj stranici: http://roo.azo.hr/rpt.html
74
Tablica 17. Prikupljeni otpad u Općini Lobor na godišnjim razinama u periodu od 2017.-2021.136
Prikupljeno otpada u tonama (t) na godišnjoj razini na području Općine Lobor

Vrsta prikupljenog otpada 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Glomazni otpad 11,21 9,2 7,08 6,23 5,68
metalna ambalaža 0,64 0,77 3,13 0,26 0,36
miješani komunalni otpad 351,98 346,46 303,57 264,59 231,64
papirna i kartonska ambalaža 16,66 17,64 18,85 21,16 25,44
plastična ambalaža 14,51 17,26 20,86 24,91 25,27
staklena ambalaža 6,01 4,59 4,99 6,42 7,28
višeslojna (kompozitna) ambalaža 1,09 1,38 1,48 0,11 0,27
Graf 2. Količina prikupljenog otpada u tonama (t) u periodu od 2017.-2021.
Količina prikupljenog otpada u tonama (t) u

periodu od 2017.-2021.
400
350
300
250
200
150
100
50
0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Svjetlosno onečišćenje
Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/2011)137 definirano je svjetlosno

onečišćenje kao promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom
svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i ugrožava sigurnost
u prometu zbog bliještanja, neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu, ometa
život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu
ravnotežu, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba i nepotrebno
troši energiju te narušava sliku noćnog krajobraza138. Kao temeljni uzročnici svjetlosnog
onečišćenja su nepravilno postavljena vanjska rasvjetna tijela koja svojom konstrukcijom
rasipaju svjetlost oko površine umjesto prema tlu te ekološki neprihvatljiva rasvjetna tijela.
136 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. (2023.) Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Registar onečišćavanja okoliša. Javno dostupni podatci
komunalnog poduzeća Komunalac Konjščina d.o.o. Posjećeno 4.7. na mrežnoj stranici: http://roo.azo.hr/rpt.html
137 Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Narodne novine broj 14/19
138 Ibid
75
Štetni učinak javne rasvjete najčešće je vidljiv na javno osvijetljenim površinama te posebno
prometnicama koje su namijenjene vozilima i pješacima poput autoputa, cesta i ulica, pješačkih
prijelaza, pješačkih pothodnika, šetališta i pješačkih staza, parkova te parkirališta.
Prema registru komunalne infrastrukture Općine Lobor iz 2019. godine, dostupnom na
općinskoj mrežnoj stranici, električna javna rasvjeta u gradu obuhvaća 819 izvora svjetlosti139
koji su napajani iz 22 trafostanice.140 Još 2013. Općina je ušla u postupak modernizacije javne
rasvjete, napravljen je Glavni elektrotehnički projekt rekonstrukcije javne rasvjete. Inicijalni
zahvat je obuhvaćao zamjenu rasvjete, uz trasu županijske ceste Vinipotok - Loborsko Završje -
Lobor – Vojnovec - Petrova gora, s ekološki prihvatljivijom i energetski učinkovitijom LED
rasvjetom. Također, Općina Lobor ozbiljno shvaća potrebu modernizacije sustava javne rasvjete
s ciljem udovoljavanja svim zdravstvenim, biološkim, ekonomskim, kulturološkim, pravnim,
sigurnosnim, astronomskim i drugim standardima potvrđuju dokumenti kao što su Provedbeni
program Općine Lobor za razdoblje 2022.-2025.141 i Strategija razvoja pametne općine Lobor
za razdoblje do 2026.142 Oba dokumenta u svojim mjerama predviđaju daljnji razvoj rasvjetne
mreže (predviđeno je 250 novih rasvjetnih tijela do 2025. godine) te nastavak zamjene
postojeće rasvjete s LED rasvjetom.
Slika 43. Svjetlosno zagađenje 2022. Slika 42. Svjetlosno zagađenje 2021.
Sukladno prikazima svjetlosnog zagađenja na području Općine Lobor prikazanog na slikama 28.
i 29.143 vidljivo je da svjetlosno zagađenje na području Općine Lobor uglavnom obuhvaća
prostore bez svjetlosnog zagađenja i isključivo zelene nijanse po čemu možemo zaključiti da je
na većini teritorija svjetlosno zagađenje nisko, ali da je u zadnjih godinu dana u vidljivom
porastu. Na cijelom području Općine najveće svjetlosno zagađenje vezano je za samo naselje
Lobor, dok se udaljavanjem od naselja svjetlosno zagađenje drastično smanjuje.
139 Općina Lobor. (2019.) Komunalna infrastruktura – Popis javne rasvjete 2019. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=http%3A%2F%2Flobor.hr%2Fwp-content%2Fuploads%2F2020%2F07%2FKomunalna-
infrastruktura-popis-javne-rasvjete-2019.xlsx&wdOrigin=BROWSELINK
140
Općina Lobor. (2023.) Prostorni plan uređenja općine Lobor – II. Izmjene i dopune. Infrastrukturni sustavi i mreže – Elektroopskrba. Službeni
glasnik Krapinsko zagorske županije“, broj 07/2008, 06/2010, 12/2013, 20/2015, 12/2016, 20/2019 i 02/2023.
142 Level project d.o.o. (2022.) Strategija razvoja pametne Općine Lobor za razdoblje do 2026. Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-
content/uploads/2022/11/OP%C4%86INA-LOBOR-STRATEGIJA-PAMETNE-OP%C4%86INE.pdf
143 Light pollution map. Posjećeno 5.7.2023. na mrežnoj stranici: https://www.lightpollutionmap.info
76
Vodoopskrbni sustav i otpadne vode
Zagorski vodovod d.o.o. nadležan je za upravljanje i kontrolu javne vodoopskrbe i odvodnje na

području Općine. Na području općine se nalazi izvorište Lobor, prvo od šest izvorišta koje
opskrbljuje vodoopskrbni sustav zagorskog vodovoda. Eksploatacija ovog izvorišta je započela
još 1965.g., a kapacitet ovog izvorišta iznosi 120 L/s. Vodom iz tog izvorišta opskrbljuju se
područja općina Lobor, Mače, Bedekovčina, Sv. Križ Začretje dio općine Mihovljan, dio grada
Zaboka, dio grada Zlatara, dio grada Donje Stubice, dio grada Oroslavja te dio općine Veliko
Trgovišće putem magistralnih cjevovoda u dva pravca. Jedan pravac obuhvaća dionicu Lobor –
Bukovec – Bedekovčina - Zabok, a drugi dionicu Lobor – Mihovljan – Dukovec – Zabok.144
Jedan od problema Općine Lobor predstavlja nepostojanje sustava odvodnje otpadnih ni

oborinskih voda zbog čega se otpadne vode prikupljaju putem septičkih jama, dok se oborinske
vode bez pročišćavanja odvajaju otvorenim jarcima u lokalne vodovode i kanale uz prometnice.
Zbog toga je prijavljen i projekt „Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda
sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar“, koji je trebao biti okončan 30.6.2023. i kojim
bi, po završetku radova, trebalo biti izgrađeno ukupno oko 170 km kolektora, 60 crpnih stanica,
53 preljevne građevine i dva uređaja za pročišćavanje voda, jedan u Zlatar Bistrici za 15.000, a
jedan u Oroslavju za 37.000 stanovnika. Izgradnjom sustava predviđeno je povećanje stupnja
priključenosti stanovništva u Aglomeraciji Zabok s 50% na 88%, a u Aglomeraciji Zlatar, kojoj
pripada Općina Lobor, s 33% na 79 posto, uključujući i 100% priključenje industrije.145
Slika 44. Planirana trasa kolektora u Općini Lobor Izvor: Prostorni plan uređenja općine Lobor - Infrastrukturni sustavi i mreže -
Odvodnja otpadnih voda
Prema Slici preuzetoj iz Prostornog plana

uređenja Općine Lobor vide se naselja,
predviđena trasa kolektora te jedan postojeći
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na samom
jugu općine, ali se isto tako vidi da će samo
polovica naselja dobiti sustav odvodnje dok se za
ostale treba predvidjeti ispuštanje otpadnih voda
u septičke ili sabirne jame, odnosno pročišćavati
iste putem vlastitog biološkog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda s ispuštanjem
pročišćene otpadne vode u površinske vode
144 Zagorski vodovod d.o.o. (2023.) Službene mrežne stranice. Posjećeno 06.07.2023. na mrežnoj stranici: https://www.zagorski-
vodovod.hr/stranica/vodoopskrba
145 U Loboru krenuli radovi na izgradnji sustava odvodnje Zlatar i okolnih općina. Portal Zagorje.com. Posjećeno 06.07.2023. na mrežnoj
stranici: https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/u-loboru-krenuli-radovi-na-izgradnji-sustava-odvodnje-zlatar-i-okolnih-opcina
77
sukladno važećoj Metodologiji primjene kombiniranog pristupa.146
Provedbom ovog projekta značajno će se poboljšati komunalna infrastruktura i kvaliteta

pružene komunalne usluge u Općini te otkloniti mogućnosti zagađenja, kako podzemnih, tako i
nadzemnih voda rijeke Krapine i njezinih pritoka.
Relativno mali broj stanovnika u općini kao i nerazvijenost industrije, unatoč nepostojanju
sustava odvodnje, ne predstavlja značajnije opterećenje za okoliš Općine, a novoizgrađena
mreža sustava odvodnje će to potencijalno opterećenje još dodatno smanjiti.
Ekološki rizici i akcidenti
Velika većina ekoloških rizika je već obrađena kroz prijašnja poglavlja pa će ovdje biti naglasak
na rizike i nesreće prikazane u državnom, županijskom i općinskom dokumentu procjene rizika
za određeno područje. Krovni dokument, Procjeni rizika od katastrofa za republiku Hrvatsku
izrađenog 2019. godine147, ističe da je Krapinsko-zagorska županija područje vrlo visokog rizika
od pojave klizišta izazvanih učestalošću i intenzitetom događaja koji ih pokreću kao što su
oborine, seizmička aktivnost, ljudski zahvati. Veliku ulogu ima i nagib te sastav tla i vrsta stijena
na određenom području. S obzirom na relativni udio područja na kojima je moguć nastanak
klizišta u odnosu na površinu županije, najveći udio ima Krapinsko-zagorska županija u kojoj je
67,9% područja podložno klizanju. Osim relativnih udjela, za procjenu ukupne opasnosti na
klizanje po županijama, relevantna je i veličina područja podložnog klizanju.148 Podatci o
klizištima na području Općine Lobor, prikazani u sljedećoj Tablici, datiraju iz 2019. godine kada
je izrađena Procjena rizika od velikih nesreća za područje Krapinsko-zagorske županije.
Nekonzistentan podatak o klizištima nalazimo u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu
Lobor149 koja navodi da su u Općini Lobor aktivna samo dva područja s klizištima i to u Vujnovcu
Loborskom i u Petrovoj Gori. Premda klizišta predstavljaju potencijalnu ugrozu za stambene
objekte i promet ona ne vrše značajnije opterećenje na okoliš.
146
Hrvatske vode. (2018.) Metodologija primjene kombiniranog pristupa – Uz Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://voda.hr/sites/default/files/2022-04/metodologija_primjene_kombiniranog_pristupa-veljaca_2018.pdf
147 Glavna radna skupina hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa. (2019.) Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
Dostupno na mrežnoj stranici: https://civilna-

zastita.gov.hr/UserDocsImages/CIVILNA%20ZA%C5%A0TITA/PDF_ZA%20WEB/Procjena_rizika%20od%20katastrofa_2019.pdf
148 Ibid
149 Općina Lobor. (2019.) Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Lobor.
78
Tablica 18. Evidentirana klizišta u Općini Lobor iz 2019. godine prema podatcima iz Procjene rizika od velikih nesreća za
područje KZŽ150
Klizišta na Klizišta uz Klizišta uz

Ukupan broj Novootvorena
nerazvrstanim stambene gospodarsk
klizišta klizišta
cestama objekte e objekte
13 7 9 4 0
Procijenjena šteta 3.800.000,00 1.900.000,00 2.442.857,00 1.085.714,00 0

Potrebna sredstva za
projektno-tehničku 355.000,00 177.500,00 228.214,00 101.428,00 0
dokumentaciju
Potrebna sredstva za
3.445.000,00 1.722.500,00 2.214.643,00 984.286,00 0
sanaciju klizišta
Nedugo po donošenju Procjena rizika za Krapinsko-zagorsku županiju i Općina Lobor izrađuje

Procjenu rizika od velikih nesreća za Općinu Lobor. Kao glavne rizike, od kojih prijeti visoka ili
vrlo visoka opasnost, su proglašene epidemije i pandemije te ekstremne temperature kao
visoko rizične, a potresi i poplave kao rizike vrlo visoke vjerojatnosti. Uz njih su prepoznate kao
pojave koje mogu imati značajne utjecaje na okoliš, ali s nešto manjom vjerojatnošću,
degradacija tla, ekstremne vremenske pojave, suša, bolesti i nametnici na biljkama i životinjama
te tehničko-tehnološke nesreće u prometu i u gospodarstvu. Dokument procjene rizika se bavi
detaljnije s njih pet koji imaju najveće potencijalne utjecaje.
Područje Općine nije izrazito rizično područje u prilog čemu govore i podatci o proglašenju
elementarnih nepogoda na području županije. U zadnjih deset godina samo tri puta je
proglašavana elementarna nepogoda.
Tablica 19. Proglašenja elementarnih nepogoda na području općine Lobor
Elementarna nepogoda Datum proglašenja Procjena štete (kn)
Obilne kiše i topljenje snijega 12.4.2013. 259.412,60

Olujni vjetar, poplava 14.11.2013. 1.021.174,09
Odron zemljišta 26.3.2018. 4.654.004,10
Osnovne mjere zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti od prirodnih i drugih nesreća
sadržane su u prostornom planu. To su odredbe kojima se definiraju područja za izgradnju i
područja gdje je gradnja ograničena, definira se gustoća i način gradnje, propisuje se udaljenost
među građevinama, najveće dopuštene visine i sl. Zaštiti od nesreća također doprinosi i pomno
planiranje i izgradnja prometne i infrastrukturne mreže.
Prostornim planom su predviđene i mjere u slučaju tehničko-tehnološke katastrofe izazvane
nesrećama u gospodarskim objektima. Građevine, u kojima se pojavljuju opasne tvari, potrebno
je izmjestiti na rubne dijelove gospodarskih zona da u slučaju nesreće ne ugrožavaju
stanovništvo te obavezno uspostaviti sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. Mjere zaštite
od tehničko-tehnološke katastrofe ili velike nesreće izazvane nesrećama u gospodarskim
150 Krapinsko-zagorska županija (2019). Procjena rizika od velikih nesreća za područje Krapinsko-zagorske županije. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://www.kzz.hr/sadrzaj/dokumenti/dokumenti-civilna-zastita/KZZ_Procjena_rizika_od_velikih_nesreca_2019.pdf
79
objektima određene su sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86,
76/07)151.
Prostorni plan uređenja Općine Lobor također predviđa mogućnost Tehničko-tehnološke
katastrofe izazvane nesrećama u prometu. Vjerojatnost ove vrste katastrofe je veća što je razina
prometnice niža. Prijevoznici opasnih tvari trebaju koristiti sigurne i adekvatno označene
prometnice, kao što su državne ceste, a samo kada je nužno koristiti lokalne prometnice.
Prilikom transporta takvih opasnih tereta potrebno je pridržavati se odredbi Zakona o prijevozu
opasnih tvari (NN 79/07)152, kao i drugih podzakonskih akata koji propisuju norme sigurnog
djelovanja pri transportu opasnih tvari. Preventivne mjere za izbjegavanje nastanka cestovnih
nesreća su: izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže koja udovoljava sigurnosnim
zahtjevima i standardima i osigurava nesmetan promet svih vrsta vozila te poboljšanje voznog
parka.153
Općina Lobor nije mjesto gdje su rizici od prirodnih katastrofa naročito izraženi, u prilog tome
govori činjenica da je stanje elementarne nepogode proglašeno svega tri puta iz različitih
razloga. Također, klizišta (i aktivna i potencijalna) koja su zbog karakteristike reljefa, morfologije
tla te raznih prirodnih, ali i ljudskih utjecaja učestala pojava kako u županiji tako i u samoj Općini
ne predstavljaju opterećenje za okoliš. Isti je slučaj i sa svim drugim potencijalnim nesrećama
na području općine koji mogu predstavljati ugrozu za ljude, gospodarstvo, infrastrukturu, itd.,
ali ne predstavljaju značajno opterećenje za okoliš. Ranije spominjane tehničko-tehnološke
katastrofe u gospodarskim subjektima i u prometnim nesrećama koje mogu uzrokovati
onečišćenje okoliša i time predstavljati opterećenje nisu toliko vjerojatne jer se općina ne nalazi
na značajnijem tranzitnom pravcu, a nema ni industrije koja bi potencijalno predstavlja ugrozu
tog tipa pa je zbog toga i opterećenje na okoliš vrlo nisko.
151 Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora. Narodne novine
broj 29/83, 36/85, 42/86, 76/07
152 Zakon o prijevozu opasnih tvari. Narodne novine broj79/07
153 Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Lobor. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije
80
6.3.1.2. Analiza vodene infrastrukture
Plavom infrastrukturom se smatraju dijelovi urbane hidrološke mreže koji obuhvaćaju važne
elemente zelene infrastrukture određenog prostora. U hidrološku mrežu možemo ubrojiti
kanale, izvore, stajaćice, tokove i privremene tokove. Uloga adekvatnog upravljanja i planiranja
plavom infrastrukturom ima za svrhu unaprjeđenje socijalnih, ekoloških, morfoloških i
ekonomskih beneficija prisutnih u otvorenim prostorima. One se odnose na povećanje
bioraznolikosti, pozitivne mikroklimatske modifikacije, ublažavanje opasnosti od poplava,
poboljšanje kvalitete voda te povećanje atraktivnosti urbanih područja. U to svakako spada
povećanje privlačnosti za boravak i rekreaciju, unapređenje prostornog ambijenta, kao i
povećanje cijene nekretnina. Uzimajući sve u obzir, cilj ove analize je prepoznati sva važna vodna
tijela, te uz to procijeniti njihovo stanje.
6.3.1.2.1. Stalne vode na području Općine Lobor
Kako bi se olakšalo upravljanje vodenim površinama na državnom području Republike Hrvatske

vode na području Hrvatske kategoriziraju se prema vodnom području, području podsliva,
području malog sliva te sektoru u kojem se nalaze sukladno Zakonu o vodama (NN 66/19, 84/21,
47/23) 154..
Vodna tijela na području Krapinsko – zagorske županije pripadaju vodnom području rijeke
Dunav, području podsliva rijeke Save, malog sliva „Krapina – Sutla“ 155.
Najveći sliv na području Krapinsko – zagorske županije predstavlja rijeka Krapina s porječjem od
1.123 km²156 dok je druga najduža rijeka na području rijeka Sutla s površinom porječja od 582
km²157.
Slivno se područje rijeke Krapine proteže od izvora na jugoistočnim padinama Ivanščice pa sve
do ušća u Savu kod Zaprešića158. Riječna mreža na slivu Krapine je vrlo dobro razvijena, pri čemu
su desni pritoci sliva dulji i imaju veće površine, dok lijevi pritoci s obronaka Medvednice su kraći
i izrazitijeg su bujičnog karaktera. Stoga, desne pritoke rijeke Krapine predstavljaju vodotoci
Batina, Selnica, Reka, Velika Reka, Vojsek, Krapinica, Horvatska i Lučelnica. S druge strane, lijeve
pritoke predstavljaju Bistrica, Bistra, Pinja i Topličina Uz samu rijeku Krapinu prostire se nizinsko
područje uz relativno usku riječnu dolinu ispresijecanu sekundarnim vodotocima. Važno je
154 Zakonu o vodama. Narodne novine broj 66/19, 84/21, 47/23.

155
Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora. Narodne novine broj 97/2010.
156 Krapina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (2021.) Posjećeno 18.7.2023. na mrežnoj stranici:
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33739
157 Sutla. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (2021.) Posjećeno 18.7.2023. na mrežnoj stranici:
158
Krapinsko-zagorska županija (2019). Procjena rizika od velikih nesreća za područje Krapinsko-zagorske županije. Dostupno na mrežnoj stranici:
81
istaknuti kako se na slivu Krapine zbog čestih oborina javljaju poplave, što je pak povezano s
rastom slabo propusnih površina kao i prenamjenom iskorištavanja tla u slivu159.
Rijeka Sutla izvire u Sloveniji te ima veliki uzdužni nagib i bujični tok. Slivna je površina
nesimetrična s izrazitim meandrima. S gornjeg dijela sliva sa slovenske strane nalazi se nekoliko
manjih desnih pritoka, dok se kod naselja Podčetrtek, ulijeva veća desna pritoka, potok
Mestinjščica. Veći pritoci nalaze se nizvodnije prema Kumrovcu, a u to spadaju: potok Bistrica,
Buča i Tinski potok. Sutla se nakon ušća Bistrice probija kroz Kumrovečko polje i usku dolinu
Zelenjak između Cesargradske gore i Bizeljskog gorja, te teče prema jugu s većim pritokama
potoka Bizeljsko i Dramlja. Sutla teče najvećim dijelom uz podnožja brda, a veći pritoci su potok
Razvor kod Kumrovca, potok Čemehovec kod Kraljevca na Sutli, Dubravica, Kladnik i Škrnik160.
Slika 46. Prikaz stalnih vodotokova Krapinsko-zagorske županije Slika 45 Stalne vode na području Općine Lobor, izvor: Level Project
d.o.o.
Stalne vode na području općine Lobor vezane su uz goru Ivanščicu. Površinski najveća stalna
voda obuhvaća potok Rieku (Loboršćicu) koji je ujedno i najveći vodotok u krajobrazu. Uz nju
javlja se i niz manjih potoka kao što su Velika, Vinipotok, Bučva i Rakov potok. Čitav sjeverni dio
krajobraza spada u slivno područje vodocrpilišta Lobor, koji je pak izgrađen na raskrsnici putova
Lobor – Stari Golubovec – Stara Pilana.161
6.3.1.2.2. Rizik od poplava
Poplava predstavlja porast vodostaja u rijekama i jezerima pri kojem razina vode doseže i
premašuje gornju razinu obale te se prelijevanjem širi u zaobalna područja. Voda se u
159
Ibid
160 Krapinsko-zagorska županija (2019). Procjena rizika od velikih nesreća za područje Krapinsko-zagorske županije. Dostupno na mrežnoj stranici:
161
Loborsko ekološko društvo L.E.D. (2006). Značajni krajobraz Lobor. Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-
82
poplavljenim područjima može zadržati kraće ili dulje vrijeme.162 Poplave predstavljaju prirodni
fenomen, a njezinu pojavnost nemoguće je izbjeći. Unatoč tome, moguće je poduzeti različite
preventivne radnje kako bi se posljedice navedenog rizika mogle smanjiti na najmanju moguću
razinu. Poplave predstavljaju opasniju vrstu elementarne nepogode s obzirom na to da imaju
potencijal ugroziti zdravlje i život ljudi, uzrokovati velike materijalne štete te ugroziti prirodnu i
kulturnu baštinu određenog područja.
Slika 47. Područja s potencijalno značajnim rizicima Izvor: Geoportal Hrvatskih voda
Prema kartama rizika od poplava i kartama opasnosti od poplava za Republiku Hrvatsku,

područje Općine obuhvaća poplavna područja velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja
velikih voda vodotoka Reka s pritocima Vinipotok i Bučva i vodotoka Velika Reka s pritokom
162 Hrvatska enciklopedija (2021)., mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Posjećeno 23. 5. 2023. na mrežnoj stanici:
https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49464
83
Šumi. Svi ovi vodotoci spadaju pod Vodno područje rijeke Dunav, podsliva rijeke Save, odnosno
u sektor C Gornja Sava, područje malog sliva Krapina-Sutla koje spada pod branjeno područje
12. Na području Općine nema izgrađenih objekata obrane od poplava.163
Poplave na području Općine mogu se javiti nakon dugotrajnih i obilnih oborina, kratkotrajnih
oborina velikog intenziteta, odnosno za vrijeme otapanja snijega u uzvodnim područjima zbog
nemogućnosti prirodnog otjecanja.
Slika 48. Opasnosti od poplava male, srednje i velike vjerojatnosti pojavljivanja u Krapinsko-zagorskoj županiji, Izvor: Geoportal
Hrvatskih voda
Prema Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Lobor, najveća ugroza od poplave postoji na
području naselja Vinipotok te bajera “Markušbrijeg” i “Vinipotok” uslijed čega su u neposrednoj
163
Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Lobor, Službeni glasnik Krapinsko zagorske
županije“, broj 07/2008, 06/2010, 12/2013, 20/2015, 12/2016, 20/2019 i 02/2023, 14.2.2023.
84
ugrozi od plavljenja nalazi 30-ak kuća te nerazvrstane ceste.164 Na tim mjestima najviše su
izložena poljoprivredna zemljišta te objekti koji se nalaze na području sliva. Plavljenja nisu
takvog obima da bi dovela u pitanje funkcioniranje stanovništva Općine ili infrastrukture. Uz
redovno održavanje vodotoka protočnima, vodni sustav će ispunjavati svoju svrhu zaštite od
poplava bez opasnosti od izlijevanja većih razmjera koje bi moglo imati za posljedicu uništenje
poljoprivrednih usjeva. Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi koji
bi mogli poginuti, ozlijediti se, oboljeti ili biti evakuirani, sklonjeni i zbrinuti. S obzirom na to da
na području općine živi 2703 stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, udio stanovnika
koji potencijalno može biti pogođen poplavom stavlja razinu posljedica na umjerenu razinu, bez
obzira na to što zapravo nema ozbiljnije ugroze za samo stanovništvo. Posljedice po
gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. U slučaju
zadnje poplave, kada je poplavilo 20-ak kuća, nastala je šteta u iznosu između 1-5% općinskog
proračuna što bi značilo da je posljedica na gospodarstvo mala. Posljedice na društvenu
stabilnost i politiku se isto gleda prema nastaloj šteti na kritičnoj infrastrukturi i na
ustanovama/građevinama javnog i društvenog značaja. Ni jedno ni drugo nije pretrpjelo
nikakvu štetu tako da su posljedice ispale neznatne.
Slika 49. Prikaz procjene posljedica u slučaju najvjerojatnijeg slučaja poplave165
Prema procjenama, u slučaju poplave s najgorim mogućim posljedicama također se ne očekuju

ozbiljnije posljedice na život i zdravlje ljudi. Procjena je da bi posljedice i u ovom najgorem
slučaju bile umjerene. Posljedice na gospodarstvo, u najgorem slučaju, iznosile bi između 5-15%
proračuna što također predstavlja umjereni utjecaj na gospodarstvo. Utjecaj na društvenu
stabilnost i politiku su i dalje zbog minimalnih posljedica na kritičnoj infrastrukturi i na
ustanovama/građevinama javnog i društvenog značaja okarakterizirani kao mali.
164 Općina Lobor. Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Lobor (2019).
165 Ibid.
85
Slika 50. Prikaz procjene posljedica u najgorem slučaju poplave166
S obzirom na izložene podatke o najvjerojatnijem događaju, kao i onom s najgorim

posljedicama, poduprti znanjima i iskustvima iz prethodnih poplava na području Općine Lobor
može se zaključiti da se takvi događaji mogu očekivati jednom svakih 2-20 godina. Uračunamo
li k tome još i relativno visoku razinu spreme svih dijelova sustava civilne zaštite i na održavanost
vodotokova u Općini, Općina Lobor ne bi trebala strahovati od većih poplava s ozbiljnijim
posljedicama.
6.3.1.2.3. Analiza stanja površinskih vodnih tijela
Najveći dio krajobraza Općine Lobor obuhvaća slivove potoka Rieke (Loboršćica) koji predstavlja
najveći površinski vodotok u krajobrazu. Uz to spada niz manjih potoka kao što su: Rakov potok,
Bučva, Vinipotok i Velika. Kroz čitav sjeverni dio krajobraza proteže se slivno područje
vodocrpilišta Lobor koji je izgrađen na raskrsnici putova Lobor – Stari Golubovec – Stara
Pilana.167 Navedeno vodocrpilište primjenjuje postupke filtracije i dezinfekcije s elementarnim
klorom u procesu pročišćavanja vode.168 Općina Lobor nema izgrađen sustav odvodnje,
otpadnih ni oborinskih voda, pa odvodnja predstavlja ključni infrastrukturni problem za razvoj
same općine. Djelomično rješenje oborinske odvodnje općine Lobor vidljivo je izgradnjom
sustava odvodnje kroz centar i duž Županijske ceste 2128. Isto je vidljivo na primjeru
domaćinstva koje otpadnu vodu prikupljaju putem individualnih septičkih jama. S druge strane
oborinske vode se odvode u otvorenim jarcima u kanale i lokalne vodovode, bez ikakvog
mehanizma nadzora i kontrole pročišćavanja. Stoga, proaktivnim pristupom i angažmanom,
poduzeće „ Zagorski vodovod“ d.o.o. s ciljem zaštite podzemnih i površinskih voda na području
općine Lobor radi na mreži uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Zlatar Bistrici, kao i na
ubrzanoj izgradnji kanalizacijske mreže.169 Na samom području općine izgrađen je sustav
vodoopskrbe temeljen na vodi iz zahvata Lobor i crpilišta Grabari. Samo manji dio stanovništva
u višim predjelima opskrbljuje se vodom iz vlastitih bunara ili malih lokalnih vodovoda. Kroz
aglomeraciju Zlatar – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Konjščina – Lobor izgrađeni su glavni
166
Ibid.
167 Loborsko ekološko društvo L.E.D. (2006). Značajni krajobraz Lobor, Posjećeno 29.05.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-
168 Zagorski vodovod d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju (2023). Kvaliteta vode, Posjećeno 29.05.2023. na mrežnoj stranici:
https://www.zagorski-vodovod.hr/stranica/kvaliteta-vode
169 Agencija za razvoj Varaždinske županije – Azra d.o.o. (2016). Strategija razvoja općine Lobor za razdoblje do 2020. godine, Posjećeno
29.05.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2016/06/LRS-Lobor-kona%C4%8Dni-prijedlog.pdf
86
kanalizacijski kolektori koji zamjenjuju prikupljanje otpadnih voda putem individualnih septičkih
jama, dok se oborinske vode odvode jarcima i kanalima.170
Prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/2019) stanje površinskih voda određuje se na
temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela površinskih voda. Ekološko stanje
površinskih voda ocjenjuje se u odnosu na biološke, hidromorfološke te osnovne fizikalno-
kemijske i kemijske elemente koji prate biološke elemente.171 Stanje površinskih voda
razvrstava se na temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće u pet kategorija: vrlo dobro,
dobro, umjereno, loše i vrlo loše, dok se ukupna ocjena stanja tijela površinskih voda
procjenjuje tako da se uzima lošija od dviju ocjena stanja s obzirom na ekološko i kemijsko
stanje.172
Tablica 20. Ires ekologija (2018). Izvješće o stanju

Slika 51. Ekološko stanje vodnih tijela na području Krapinsko-zagorske
okoliša Krapinsko-zagorske županije 2014.-20176
županije Izvor: Hrvatske vode
godine., ekološko stanje vodnih tijela tekućih voda
u Krapinsko-zagorskoj županiji, Izvor: Hrvatske
vode
Ekološko stanje Broj vodnih tijela Udio (%)

vrlo dobro 0 0
dobro 4 8,16
umjereno 19 38,78
loše 13 26,53
vrlo loše 13 26,53
U Krapinsko-zagorskoj županiji, od pet kategorija ekološkog stanja zastupljena su četiri, tj. niti
jedan vodotok na području županije nije zadovoljio kriterije za vrlo dobro ekološko stanje.
Najzastupljeniji broj vodnih tijela nalazi se u umjerenom ekološkom stanju, ali vodotoci lošeg i
vrlo lošeg ekološkog stanja čine natpolovični udio u ukupnom broju vodotokova.
Na području Općine Lobor utvrđeno je vrlo loše ekološko stanje najvećeg vodotoka Rieke. Ostali
vodotoci na području Općine su umjerenog ekološkog stanja. To je odraz činjenice da u Općini
nema sustava odvodnje već se otpadne vode zbrinjavaju u septičkim jamama čija propusnost
izravno utječe na ekološke standarde voda Loborskog područja
Za razliku od ekološkog stanja površinskih voda, kemijsko stanje površinskih voda ocjenjuje se
u odnosu na pokazatelje kemijskog stanja.173 Površinsko vodno tijelo je u dobrom kemijskom
stanju ako su prosječna i maksimalna godišnja koncentracija svake prioritetne tvari unutar
170 Apeiron j.d.o.o. (2022). Strategija razvoja turizma općine Lobor za razdoblje od 2022. do 2030. godine , Posjećeno 29.05.2023. na mrežnoj
stranici: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2022/11/Strategija.pdf
171 Uredba o standardu kakvoće voda. Narodne novine broj 96/2019.
172 Zakon o vodama. Narodne novine broj 66/19, 84/21, 47/23
173 Uredba o standardu kakvoće voda. Narodne novine broj 96/2019.
87
propisanih standarda kakvoće vodnog okoliša. Kemijsko stanje tijela površinskih voda na
području Krapinsko-zagorske županije izražava prisutnost prioritetnih tvari u površinskoj vodi
te se razvrstava na temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće u dvije kategorije kemijskog
stanja: nije postignuto stanje i dobro stanje.174
Na području Krapinsko-zagorske županije svi vodotoci imaju dobro kemijsko stanje, tj. niti u
jednom nije detektirana prevelika koncentracija prioritetnih tvari.
Ukupna ocjena stanja daje se s obzirom na ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela površinskih
voda. Površinske vode tako se mogu razvrstati u pet kategorija pri čemu se ukupna ocjena
određuje tako da se uzme lošija od dviju ocjena.175
Sukladno navedenom, ukupna ocjena stanja vodnih tijela tekućih voda u Krapinsko-zagorskoj
županiji, ali i u Općini Lobor je identična onoj kojom je ocijenjeno ekološko stanje.
Uz ekološko i kemijsko stanje površinskih voda moguće je odrediti da li vodna tijela na području
Krapinsko-zagorske županije postižu posebne ciljeve zaštite površinskih voda prema Uredbi o
standardu kakvoće voda.176 Posebni ciljevi navedeni u članku 4. Uredbe su: 1. sprječavanje
pogoršanja stanja svih površinskih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih voda na
istom vodnom području; 2. zaštita, poticanje obnavljanja i obnavljanje svih površinskih voda
radi postizanja dobrog stanja površinskih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih
voda na istom vodnom području; 3. zaštita i očuvanje svih umjetnih i znatno promijenjenih tijela
površinskih voda u cilju postizanja dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja
površinskih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih voda na istom vodnom području;
4. postupno smanjivanje onečišćenja prioritetnim tvarima i specifičnim onečišćujućim tvarima
te prekid i postupno ukidanje emisija prioritetnih opasnih tvari.
Za prvi cilj se ne može odrediti u kojoj mjeri se ispunjava jer je za to potrebno pratiti stanje
površinskih voda kroz određeni duži period, a takvih podataka za Općinu Lobor nema.
Uspješnost ostvarenja drugog cilja je moguće iščitati iz ukupnog stanja vodnih tijela u općini. S
obzirom na to da je ustanovljeno da niti jedan vodotok na području Općine nema dobru ukupnu
ocjenu onda se dolazi do zaključka da ovaj cilj nije ispunjen.
Treći cilj nije relevantan jer na području Općine nema umjetnih i znatno promijenjenih vodnih
tijela, a za četvrti, s obzirom na to da niti u jednom vodotoku nisu zabilježene povećane razine
prioritetnih tvari nema potrebe ni za njihovim smanjivanjem te se taj cilj može smatrati
ispunjenim za sva vodna tijela.
U tome smislu, u slučaju da vodno tijelo ne zadovoljava ukupnu ocjenu stanja smatra se da
također niti ne postiže ciljeve zaštite voda. U skladu s time u Općini Lobor niti jedno vodno tijelo
ne postiže ciljeve zaštite voda dok na području Županije svega 4 vodna tijela postižu dobro
stanje, od čega tri pripadaju dionicama rijeke Sutle.
174 Ires ekologija (2018). Izvješće o stanju okoliša Krapinsko-zagorske županije 2014.-2017 godine. Dostupno na mrežnim stranicama:
https://kzz.hr/sadrzaj/dokumenti/izvjesce-o-stanju-okolisa-2014-2017/KZZ_Izvjesce_o_stanju_okolisa_2014_2017.pdf
175 Ibid
88
Slika 52. Prostorna raspodjela vodnih tijela zadovoljavajućeg i Tablica 21. Vodna tijela tekućih voda u Krapinsko-zagorskoj
nezadovoljavajućeg stanja u Krapinsko-zagorskoj županiji Izvor: Hrvatske županiji u odnosu na postizanje ciljeva zaštite
vode
Broj
Postizanje ciljeva vodnih Udio (%)
zaštita voda tijela
postiže ciljeve 66 58,41
ne postiže ciljeve 47 41,59
Analizom vodnih tijela ustanovljeno da se uzroci nepostizanja zadovoljavajućeg stanja mogu

podijeliti u četiri kategorije. Pri tome se radi o nezadovoljavajućim ocjenama bioloških
elemenata kakvoće, fizikalno kemijskim pokazateljima, hidromorfološkim elementima i
kemijskim stanjem.
U Krapinsko-zagorskoj županiji najveći broj vodnih tijela ne postiže ciljeve zaštite voda zbog
fizikalno-kemijskih pokazatelja. Fizikalno – kemijski pokazatelji razlog su nepostizanja
zadovoljavajućeg stanja vodnih tijela na 40 od 49 vodnih tijela, biološki elementi kakvoće ne
postižu dobro stanje na 12 vodnih tijela, a hidromorfološki elementi ne postižu dobro stanje na
pet vodnih tijela.177
Primarni fizikalno-kemijski pokazatelj koji je uzročnik nezadovoljavajućeg stanja u vodnim
tijelima najčešće je značajna prisutnost dušika i fosfora. Otpadne vode i poljoprivredna
proizvodnja jedan su od glavnih izvora dušika i fosfora u vodi.178
178 Ibid
89
6.3.2. Analiza šumske infrastrukture
Sukladno Zakonu o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20) 179 šume i šumska
zemljišta su specifično prirodno bogatstvo koje pružaju niz općekorisnih i gospodarskih funkcija
te uvjetuju specifičan način planiranja, gospodarenja i korištenja koje se temelji na načelu
održivog gospodarenja šumom.
Održivo gospodarenje šumama definira se kao temeljno načelo koje se veže uz planiranje i
gospodarenje šumama, a kojim se teži ostvariti ravnoteža između proizvodnje biomase te općih
koristi od šuma. Načelo održivog gospodarenja šumom provodi se kroz provedbu propisa
šumskogospodarskih planova koji se temelje na načelima potrajnosti, očuvanja, unapređenja
šuma i šumskih ekosustava, ali i zakonskih i podzakonskih propisa. Sukladno tome, Helsinški
proces iz 1993. godine definira šest temeljnih mjerila za održivo gospodarenje. Sukladno njima,
potrebno je održavati i raditi na poboljšanju šumskih ekosustava te smanjiti doprinos globalnom
ciklusu ugljika, poticati održavanje zdravlja i vitalnosti šumskih ekosustava, održavati i poticati
proizvodne funkcije šuma, održavati, čuvati i odgovarajuće raditi na poboljšanju biološke
raznolikosti u šumama, održavati i odgovarajuće raditi na poboljšanju zaštitnih funkcija u
upravljanju šumom, te održavati druge socijalno – ekonomske funkcije i uvjete.
Pravilnikom o uređivanju šuma iz 2015. godine propisuju se vrednovanje i ocjena općekorisnih

funkcija šuma koje se izrađuju prilikom izrade šumskogospodarskih planova na razini odsjeka.
Pravilnikom je definirano devet vrsta općekorisnih funkcija šume180:
a. Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
Rizik od erozije tla definira se kao temeljna osjetljivost tla prema eroziji vodom, ne uključujući
vegetacijski pokrov i način korištenja zemljišta. Ključni čimbenici erozije tako čine erodibilnost
tla, erozivnost oborina te nagib terena181. Šume u poplavnim područjima čine koristan
retencijski prostor koji služi zadržavanju visokih vodnih valova, ali i sprječava padanje kamenja
te muljevitih i snježnih nanosa. Šume smanjuju udare vjetra čime pomažu u zaštiti tla,
prometnica i drugih objekata od posljedica erozije. S obzirom na to da šume štite tlo, prometnice
i druge objekte, šumski sustavi predstavljaju nužni element održivog gospodarenja prostorom.
b. Utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda
Šume direktno utječu na čistoću podzemnih i površinskih voda, kao i na opskrbu vodom te
sprječavaju njezino brzo otjecanje182. O vrsti drveća, sloju grmlja, prizemnoj flori, reljefu te
šumskoj vegetaciji ovisi raspoređivanje oborinskih voda. U slučaju velikih količina oborina, šume
179Zakonu o šumama Narodne novine broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20
180
Hrvatske šume. Šumskogospodarska osnova. Uređajni zapisnik od 2016. do 2025. godine. Posjećeno 10.07.2023. na mrežnoj stranici:
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/sume/sumarstvo/sumskogospodarska_osnova2016-
2025/SUMSKOGOSPODARSKA_OSNOVA_2016.pdf
182Hrvatske šume. Šumskogospodarska osnova. Uređajni zapisnik od 2016. do 2025. godine. Posjećeno 10.07.2023. na mrežnoj stranici:
90
utječu na smanjenje istjecanja velikih količina vode, ali isto tako utječu na njezino pročišćavanje
te stvaraju pitku vodu. U nizinskim područjima šume utječu na vodni režim te reguliraju kretanje
podzemnih, poplavnih i oborinskih voda kroz procese transpiracije, evaporacije i intercepcije183.
c. Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju
Šume utječu na plodnost tla kroz djelovanje korijena na geološku strukturu podloge čime
ubrzavaju njihovo trošenje te utječu na stvaranje humusa i povećavanje plodnosti tla. Osim toga,
šume štite poljoprivredno zemljište od odnošenja tla vjetrom, ali mogu zaštiti i od elementarnih
nepogoda i klimatskih ekstrema poput tuča, mraza, erozije, te ekstremno visokih i niskih
temperatura. Također, šume povećavaju vlažnost, kako tla, tako i zraka, utječući dodatno
pozitivno na zaštitu od klimatskih čimbenika184.
d. Utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena
Šume povećavaju vlažnost zraka čime ublažavaju klimatske ekstreme, dok na većim prostorima
omogućuju izmjenu zraka te sprječavaju hladna zračna strujanja. Utjecaj šume na klimu
prepoznat je na čak 60 km udaljenosti od ruba šumskog kompleksa veličine najmanje od 4.000
ha185. Prema podatcima UN-a šumski sustavi imaju četiri važne uloge u promjeni klime na
globalnoj razini: ako se šume krče, degradiraju ili prekomjerno sijeku to doprinosi ispuštanju
emisija 1/6 globalne emisije ugljičnog dioksida, šume imaju izraženu osjetljivost na klimatske
promjene što utječe direktno na bioraznolikost i promjenu šumskih ekosustava, šume imaju
sposobnost proizvodnje biomase kao obnovljivog izvora energije, a ako se njima potrajno
gospodari imaju sposobnost da pohrane oko 1/10 globalne emisije ugljikovog dioksida.
e. Zaštita i unaprjeđenje čovjekova okoliša
Šume predstavljaju indikator onečišćenja biosfere jer imaju sposobnost upijanja štetnih tvari iz
zraka. Osim toga, šume doprinose estetskom izgledu krajolika, što se posebno ističe u
krajolicima oko gradova i naseljenih mjesta.
f. Stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćavanje atmosfere
Šume imaju sposobnost proizvesti kisik kroz proces fotosinteze, dok istovremeno smanjuju
količinu ugljikovog dioksida iz atmosfere što utječe i na temperaturu zraka, odnosno smanjenje
klimatskih promjena. Osim toga, šuma može u svojim krošnjama zadržati više desetaka tona
tvorničke prašine što ju svrstava u prirodni pročistač zraka.
183
Hrvatske šume. Šumskogospodarska osnova. Uređajni zapisnik od 2016. do 2025. godine. Posjećeno 10.07.2023. na mrežnoj stranici:
184 Matić, S., 2012: Značenje šuma za poljoprivrednu proizvodnju, Radovi zavoda za
znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 47-66.

185 Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj, u Šume u
Hrvatskoj (ur. Đ. Rauš),, Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume p. o.
91
g. Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija
Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija šuma izraženija je u onim dijelovima šume koji su
dostupniji ljudima za odmor, rekreaciju, šetnju ili sportske aktivnosti, poput područja u blizini
naselja i prometnica. Šume pomažu ljudima u opuštanju, smirivanju te razvoju osjećaja za lijepo
te u skladu s time djeluju povoljno na ljudsku psihu i ljudsko zdravlje. Osim toga, šumski krajolici
na područjima pozitivno djeluju na razvoj turizma, posebno ako postoje u blizini kupališta,
hotela i turističkih naselja. Također, šume predstavljaju jedan od preduvjeta za razvoj tranzitnog,
seoskog, lovnog i ekološkog turizma.
h. Stvaranje povoljnih uvjet za divljač i ostalu faunu
Određena fauna ovisi o šumskim staništima te je šuma izrazito korisna za faunu. Raznovrsnost i
brojnost faune prvenstveno ovisi o specifičnostima kao što su orografski, hidrografski i geološki
uvjeti, klima i vegetacija. Među važne sastavnice faune svakako je i lovna fauna koja predstavlja
prirodno bogatstvo kojim se gospodari putem lovnogospodarske osnove. O lovnoj fauni brinu
lovci kroz poštivanje lovostaja, odabirom jedinki za odstrel, hranjenjem životinja u zimskim
uvjetima i dr. Lovna fauna ima gospodarsko značenje koje je moguće ostvariti kroz lovni
turizam186.
6.3.2.1. Šume na području Općine Lobor
Šume na području Općine Lobor prostiru se na površini od 2.235 ha te su većinom u vlasništvu

države. Državnim šumama gospodari Uprava šuma Podružnica Zagreb, Šumarija Zlatar u okviru
gospodarske jedinice Zlatarske prigorske šume. Pod upravljanjem UŠP Zagreb i Šumarije Zlatar,
nalaze se gospodarske jedinice „Južna Ivanščica“ i „Zlatarsko-prigorske šume“. Gospodarske
jedinice privatnih šuma na području Općine su „Mihovljan- Vojnovec Loborski“, „Komor-Mače“,
„Lobor-Zlatar“ i „Donja Batina-Oštrc“. U privatnom vlasništvu je oko 700 ha šuma187. Privatnim
šumama gospodare privatni vlasnici uz savjetodavnu i stručnu pomoć Savjetodavne službe u
skladu sa Zakonom o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20) odnosno programima
za gospodarenje šumama.
186 Hrvatske šume. Šumskogospodarska osnova. Uređajni zapisnik od 2016. do 2025. godine. Posjećeno 10.07.2023. na mrežnoj stranici:
187 Strategija razvoja turizma Općine Lobor za razdoblje od 2022. do 2030. godine. Posjećeno 11.07.2023. godine na mrežnoj stranici:
92
Tablica 22. Namjena šume, Iskaz površina šuma i šumskog zemljišta i otvorenost gospodarskih jedinica
Gospodarska Namjena Iskaz površina šuma i šumskog zemljišta Otvorenost

jedinica šume Obraslo Neobraslo Neplodno Ukupno
Proizvodno Neproizvodno
ha Km/1000 ha
Južna Ivančica Gospodarske 1 769,18 16,13 3,60 16,39 1 805,30
Zaštitne 244,62 244,62
Južna Ivančica Ukupno 2 013,80 16,13 3,60 16,39 2 049,92 11,83
ukupno
Zlatarsko Gospodarske 468,64 1,08 2,49 2,00 474,21
prigorske
šume
Posebne 8,96 8,96
namjene
Zaštitne 6,62 6,62
Zlatarsko Ukupno 484,22 1,08 2,49 2,00 489,79 16,43
prigorske
šume
Mihovljan – Gospodarske 2 560,35 2 560,35
Vojnovec
Loborski
Mihovljan – Ukupno 2 560,35 2 560,35
Vojnovec
Loborski
Komor - Mače Gospodarske 1 977,80 1 977,80
Komor - Mače Ukupno 1 977,80 1 977,80
Lobor - Zlatar Gospodarske 848,57 848,57
Lobor - Zlatar Ukupno 848,57 848,57 16,60
Donja Batina - Gospodarske 990,93 990,93
Oštrc
Donja Batina - Ukupno 990,93 990,93 9,74
Oštrc
Kao najveća gospodarska jedinica ističe se Mihovljan – Vojnovec Loborski s ukupnom šumskom
površinom od 2 560,35 ha, nakon koje se ističe Južna Ivančica s ukupnom šumskom površinom
od 2 049,92 ha te gospodarska jedinica Komor – Mače s ukupnom šumskom površinom od 1
977,80 ha. Šumske površine manje od 1 000 ha imaju Donja Batina – Oštrc s ukupnom šumskom
površinom od 990,92 ha, Lobor – Zlatar s ukupnom šumskom površinom od 848,57 ha te
gospodarska jedinica Zlatarsko prigorske šume s ukupnom površinom od 489,79 ha.
93
Slika 53. Prikaz šumskih gospodarskih jedinica na području Općine
Lobor te rasprostranjenosti privatnih i državnih šuma
Slika 54 Državne i privatne gospodarske jedinice u Općini Lobor
Prema Prostornom planu uređenja Općine Lobor, šumske površine na području Općine
određene su kao gospodarske i zaštitne šume. Gospodarske šume (Š1) su šume koje se, uz
očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, primarno koriste za proizvodnju drvnih i
nedrvnih šumskih proizvoda dok su zaštitne šume (Š2) one koje, uz očuvanje i unapređenje
njihovih općekorisnih funkcija, primarno služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge
imovine, a radovi u njima provode se uz uvažavanje njihove primarne namjene. Prema
prostornom planu, na području Općine nema šuma s posebnom namjenom (zaštićene šume,
urbane šume, šumski sjemenski objekti, šume za znanstvena istraživanja, šume za potrebe
obrane Republike Hrvatske, šume za potrebe utvrđene posebnim propisima). Zaštićenim
šumama se smatraju šume i šumska zemljišta unutar područja zaštićenih na temelju odredaba
Zakona o zaštiti prirode, a ona obuhvaćaju stroge rezervate, nacionalne parkove, posebne
rezervate, parkove prirode, regionalne parkove, spomenike prirode, značajne krajobraze, park
šume i spomenike parkovne arhitekture. No, područje „Vršni dio Ivanščice“ spada pod ekološku
mrežu Natura 2000 i obuhvaća brojna rijetka i ugrožena šumska staništa od interesa za EU te
kao takvo uživa zaštitu.
Kao zaštićeno stanište sukladno Direktivi o staništima ističu se staništa Šume velikih nagiba i
klanaca Tilio – Acerion.
Tablica 23. Zaštićeno šumsko stanište
CILJNA STANIŠTA (Dodatak I Direktive o staništima)

Vršni dio Ivančice (oznaka HR 2000371)
Natura 2000 kod Naziv staništa
9180 Šume velikih nagiba i klanaca Tilio - Acerion
Šume velikih nagiba i klanaca Tilio Acerion kao prioritetni stanišni tip mogu se pronaći na
području gora, odnosno brdskog vegetacijskog pojasa kao što su to Medvednica, Strahinjčica i
Ivanščica. Na tome pojasu prevladavaju šumske sastojine gorskog javora, javora mliječa, rjeđe
bukve, gorskog brijesta, običnog jasena, a u sloju zeljastih biljaka mjesečarke. Šume gorskog
javora i mjesečarki rastu u dubokim, svježim i humoznim tlima koja se nalaze na dnu uvala, jaraka
94
ili sedla, te između grebena i padina na kojima se duže zadržava snijeg i na kojima prevladavaju
nitrofilne vrste, odnosno vrste koje imaju afinitet prema visokoj koncentraciji dušika u podlozi.
U navedenom šumskom pojasu mogu se pronaći i mješovite šume tise i lipe koje prvenstveno
rastu na strmim vapnenačkim blokovima188.
Na širem prostoru Općine Lobor, osim ranije navedenih moguće je pronaći sljedeće ekološko –
gospodarske tipove šuma:
 Zona šume bukve i jele. Zona bukve i jele jest zajednica u kojoj se ističe u različitim
omjerima učešće jele s bukvom, a prisutni su još gorski javor mliječa, brijest i jarebika, u
sloju grmlja moguće je pronaći više vrste poput crvene i crne bazge, velelisne kurike,
božikovine, tise i dr., dok se u sloju prizemnog rašća ističu neutrofilne i higrofitne biljke
poput lazarkinje, režuha, mišjeg uha, bekice, odoljena, zdravice, gorčice, oslada, paprati,
okruglolisne broćike, borovnice, čestoslavice, podbjela, svilenice i dr. U zoni je
dominantno distrično smeđe tlo na kojem tla imaju kisele i ekstremno kisele reakcije,
ilovastog do glinastog sastava. U navedenoj zoni izražen je ekološko-gospodarski tip II-C-
10 (Abieti-Fagetum pannonicum) koji se prostire iznad zone bukovih šuma.
 Zona šume bukve obuhvaća zajednicu brdske šume bukve (Fagetum illyricum boreale
montanum Horvat) i šume bukve s lazarkinjom (Asperulo-Fagetum prov.). Čiste bukove
šume, osim u zoni šume bukve znaju se javljati i u zonama kitnjakovih šuma kao fenomen
inverzije vegetacijskih zona. U samoj zoni dominiraju mezofilne biljke koje predstavljaju
temeljno ekološko obilježje zajednice uz ilirske vrste. Osim bukve u zoni se može pronaći
gorski javor, a na nižim položajima i trešnja, lipa, kitnjak, obični grab i kruška. Od grmlja je
česta lijeska, kozokrvine, glog i likovci, dok je u prizemnom rašću prisutna Asperula
odorata, Cardamine bulbifera, Anemone nemorosa, Dryopteris filix mas, Veronica
chamaedrys i dr. Najzastupljenije tlo je distrično smeđe tlo te ilimerizirana tla koja su u
pravilu jako kisela, srednje duboka te su ilovastog do glinastog sastava. Dominantan
ekološko-gospodarski tip je II-D-10.
o Zajednica bukve s bekicama (Luzulo Fagetum Wrab.) koji podrazumijeva
dominantan ekološko – gospodarski tip II-D-20. Zajednica bukve s bekicama kao
bukove šume izrazito acidofilnog karaktera često se nalaze na plitkim tlima silikatne
podloge i kisele reakcije. U ovakvoj zajednici sloja grmlja skoro da uopće nema, a
od prizemnog rašća najčešća je Luzula nemorosa i druge acidofilne biljke. Tlo je
nerijetko pokriveno mahovinom. Dominantno tlo u zajednici je distrično smeđe
ilimerizirano, srednje duboko i duboko tlo, glinastog- ilovastog sastava.
o Zajednica šume gorskog javora i jasena (Aceri Fraxinetum illyricum Hovat), odnosno
ekološko – gospodarski tip II-D-40 nalazimo u udolinama. U sloju drveća
prevladavaju: Acer pseudoplatanus, Ulmus montana, Fraxinus excelsior i Fagus
silvatica, a u sloju grmlju: Corylus avellana, Sambucus nigra i Carpinus betulus. Za
navedenu zajednicu karakteristični su bujni slojevi visokih zeleni koje obuhvaća
188Martinić, I. (2014). Bioraznolikost u privatnim šumama Što je i kako je očuvati? Vodič za šumovlasnike. Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu.
95
paprat i ostale visoke zeljanice: Lunarima rediviva, Senecio nemorensis, Urtica
dioica, Aconitum vulparia, Polystichum setiferum, Dryopteris fillix mas, Dryopteris
montana, Athyrium fillix femina i dr. Karakteristična tla za zajednicu šume gorskog
javora i jasena su distrično smeđa koluvijalna tla koja su bogata humusom, te
skeletoidna do skeletna tla.
 Zona šume kitnjaka i običnog graba. Zajednica običnog graba (Carpinon bertuli illyricum
Horvat) prisutnija je u šumama nižih dijelova (pribrežja) koja pripadaju klimazonalnoj,
zajednici običnog graba. Kitnjakovo – grabove šume sežu tako i do 700 metara nadmorske
visine. Uz klimazonalne zajednice montanske šume bukve i kitnjakovo – grabovih šuma
nalazi se i niz azonalnih asocijacija poput fitocenoze medunca i crnoga graba (Querco -
Ostryetum carpinifoliae) koje su razvijene na strmijim južnim vapnenačko – dolomitnim
obroncima.
o Zajednica kitnjaka i običnog graba (Querco petreae-Carpinetum illyricum Horvat)
predstavlja II-E-10. Zajednicu čine široko rasprostranjene nesuvisle površine.
Zajednica kitnjaka i običnog graba uključuje veliki broj vrsta drveća, poput: kitnjaka,
običnog graba, trešnje, lipe, gorskog javora i mliječi, kruške i mukinje; grmlja poput:
gloga, ruže, klokočike, sviba, drijena, kozokrvine, biskupske kapice, crnog jasena,
krkavine, pavita, likovaca i dr.; i prizemnog rašča kojeg uglavnom čine mezofilne
biljke poput: Carex pilosa Lathyrus montanum, Erytronium dens canis. Polytrichum
attenuatum, Stellaria holostea, Arum maculatum. Geološku podlogu zajednice
kitnjaka i običnog graba čine praporne naslage, konglomerati, te pješčenjaci i
pjeskoviti lapori, dok je dominantan tip tla je luvisol i eutrično smeđe tlo
ilimerizirano, te distrično smeđe plitko tlo koja ima jako kiselu reakciju i siromašno
je fosforom.
o Zajednica kitnjaka sa šašem (Carici sylvaticae-Quercetum petraeae prov. Pelcer)
pripada istom ekološko – gospodarskom tipu. U okviru zajednice zastupljene su i
umjereno acidofilne sastojine koje su razvijene na dubljim tlima. Dominantni tipovi
tala zajednice kitnjaka sa šašem su: pseudoglej obronačni, distrični kambisol,
luvisol i distrični kambisol ilimerizirani.
 Zona grabovih šuma. U zoni su česte varijante ekoloških cjelina Querco petraeae-
Carpinetum illyricum Horvat, var. Fagus sylvatica i Asperulo-Fagetum prov., var. Quercus
petraea, koje čine ekološko-gospodarski tip II-E-11. U zoni grabovih šuma zastupljena je
bukva, uglavnom na sjevernim padinama i po jarugama. Geološku podlogu čine prapor,
konglomerati, te naslage pješčenjaka i pjeskovitih lapora. Kroz zonu se nalazi distrično
smeđe tlo i pseudoglej obronačni. Reakcija tla je kisela do ekstremno kisela.
o Zajednica kitnjaka sa bekicama (Luzulo-Quercetum petraeae prov.) predstavlja
ekološko – gospodarski tip II-E-20. Zajednica se javlja u pojasu kitnjakovo – grabovih
šuma na silikatnoj podlozi na ekstremno kiselim tlima te je izrazito acidofilna
zajednica. Zajednica kitnjaka s bekicama često se nalazi na grebenima i južnim
padinama. Drvo kitnjak je gotovo jedina vrsta drveća, a i sloj grmlja je siromašan
vrstama. Najčešće biljke prizemnog rašča su: Luzula memorosa, L. pilosa, L.
96
campestre, Festuca montana, Hieracium sylvaticum, H. murorum, Genista
tinctoria, Veronica officibalis i pteridium aqlinum i mahovine: Dicranum scoparium,
Leucobrium glaucum polytrichum attenatum i dr. U jače degradiranim sastojinama
zastupljeni su facijesi vrištine: Calluna vulgaris, Molinia coerulea, Vaccinium
myrthilus i Melamphyrum vulgatum. Dominantno tlo zajednice je distrično smeđe
tipično, a rjeđe ranker, dok su tla jako kisele reakcije.
o Zajednica kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castanetum illzricum Horvat)
obuhvaća ekološko – gospodarski tip II-E-21, a koja također pripada acidofilnoj
zajednici. Šume kitnjaka i pitomog kestena rasprostranjene su u pojasu od 250 do
600 metara nadmorske visine. U kestenicima se također javljaju Facijesi vrištine,
beskoljenke, borovnice i “kisele” mahovine koje se uglavnom javljaju na geološkoj
podlozi koju čine mramoriziran vapnenac i pjeskoviti lapori te tlo koje je distrično
smeđe, ilimerizirano te izrazito kiselo i siromašno fosforom.
o Zajednica medunca i crnog graba (Querco-Ostryetum carpinifoliae Horvat)
predstavlja ekološko – gospodarski tip II-E-23. Zajednica se javlja na strmim južnim
vapnenačko – dolomitnim obroncima Košenice i Cukovca, a obuhvaća ksero-
termofitne šumice medunca i crnog graba, šumu crnog graba s crnjušom i dr. Od
grmlja i drveća tu se nalazi: medunac, cer, crni grab, crni jasen, dren, mukinja a
rjeđe tisa i krušvica. U prizemnom rašču moguće je pronaći biljke
submediteranskog i pontskog geoelementa: Seratula tinctoria, Teucrium
chamaedrys, Carex humillis, Peucedanum cervaria i P. oreoselinum, Carex humillis,
Geranium sanguineum, Mercurialis ovata, Galium lucidum, Trifolium rubens i dr.
Dominantna tla su rendzina i kalkokambisol. Na strmim južnim padinama ispod
crkve Marije Gorske koje je karakterizirano kao litotamnijski vapnenac moguće je
pronaći šumu hrasta medunca i crnog jasena (Orno-Quercetum pubescentis). Na
otvorenijim mjestima moguće je pronaći endem kalničku šašiku, dok je ispod
stijena na sjevernoj strani u Zazidju obilna tisa.
o Šuma crne johe i s lelujavim šašem (Carici brisoides – Alnetum glutinosae Horvat)
je ekološko – gospodarski tip II-E-30. Često se nalazi u potočnim udolinama.
Dominiraju drveća crne johe (Alnus glutinosa), uz: poljski jasen, obični grab, brijest
i poljski javor. Od grmlja dominiraju Rubus caesius i Rubus fruticosus, dok se u sloju
prizemnog rašća ističe lelujavi šaš (Carex brizoides) i ostale biljke: Carex remota i C.
pendula, Thelypteris limbosperma, Humulus lupulus, Circea lutetiana, Solana
dulcamara, Galeopsis tetrahit, Aegopodium podagraria, Urtica dioica, Glechoma
hederacea i druge. Specifičnost tla je da su lokalno uvjetovana hidromorfna te
pripadaju tipu eugleja (epiglej, amfiglej), tuz koluvijalno tlo oglejeno i mjestimice
pseudoglej obro.
Hrvatske šume su od 2002. godine nositelji FSC (The Forest Stewardship Council), certifikata za
gospodarenje šumama, što znači da se šumama u njihovoj nadležnosti gospodari prema strogim
ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC odnosno Vijeće za nadzor šuma, neovisno
97
je međunarodno tijelo koje organizacijama daje dozvolu za izdavanje FSC certifikata. FSC je
osnovan 1993. godine uz potporu ekoloških nevladinih udruga kao što su World Wildlife Fund,
Friends of the Earth i Greenpeace. Cilj FSC-a je promoviranje odgovornog upravljanja svjetskim
šumama. Zadnja recertifikacija Hrvatskih šuma bila je u srpnju 2022. godine kada su ponovno
zadovoljile zadane uvjete i stekle pravo da i sljedećih pet godina svoje proizvode deklariraju kao
FSC certificirane. To znači da je cjelokupna površina šuma već dvadeset i jednu godinu uključena
u ovaj sustav koji jamči ispunjavanje visokih kriterija odgovornog gospodarenja bogatstvom
hrvatskih šuma. Na temelju ovih podataka dolazimo do zaključka da postoje određeni pritisci na
bioraznolikost u sektoru šumarstva kroz iskorištavanje šumske biomase, kroz prenamjenu
šumskih zemljišta, izgradnjom raznih industrijskih i gospodarskih objekata, širenjem energetske
mreže, djelovanjem stanovništva, krčenjem protupožarnih koridora itd., ali da ti pritisci nisu
značajnije prirode te da se oni u većoj mjeri ublažavaju, ako ne i u potpunosti uklanjaju
održavanjem dobre prakse kvalitetnog i ekološki odgovornog gospodarenja šumama.
6.3.2.2. Lovišta
Na području Općine Lobor, prema podatcima unesenim u Središnju lovnu evidenciju189, nalazi
se samo jedno zajedničko županijsko lovište otvorenog tipa i nizinsko-brdskog reljefnog
karaktera. Lovište je u zakupu Lovačkog društva „Oštrc“ Lobor. Divljač koja se može zateći na
loborskom lovištu dijelimo na krupnu i na sitnu. Prema podatcima dostupnim na mrežnim
stranicama Lovačkog saveza Krapinsko-zagorske županije od krupne divljači najviše ima srna i
divljih svinja, a od sitne najviše ima fazana, zečeva i divljih pataka.190 Lovačko društvo, u čijem je
zakupu lovište, djeluje na području uzgoja, zaštite, lova divljači te uz gospodarsku funkciju
obuhvaća i funkciju zaštite te očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači i
njegovanja lovačke etike i običaja, zaštite prirode i organiziranjem akcija čišćenja prirode.
189 Ministarstvo poljoprivrede. (2023.) Središnja lovna evidencija. Posjećeno 29.6.2023. na mrežnoj stranici:
https://sle.mps.hr/huntingGroundPublic/index
190 Lovački savez Krapinsko-zagorske županije. Službene mrežne stranice. Posjećeno 29.6.2023. na mrežnoj stranici:
https://www.lovsavezkzz.mikrobit.hr/o_nama.html
98
Slika 55 Područje lovišta u Općini Lobor
6.3.3. Analiza poljoprivredne infrastrukture
Poljoprivredna infrastruktura još uvijek nema univerzalnu definiciju te još uvijek postoje njene
razne podjele i objašnjenja. Prema Ljubaj i Franić pojam „poljoprivredna infrastruktura“ se
odnosi na sva materijalna, ali i nematerijalna dobra koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji
i koja pospješuju poljoprivrednu djelatnost. U najširem smislu, infrastrukturu u poljoprivredi
čine sve grane, objekti i aktivnosti u primarnoj proizvodnji, preradi, distribuciji i potrošnji
poljoprivrednih proizvoda. 191 Podjela i sastavnice poljoprivredne infrastrukture koje se
primjenjuju u ovom poglavlju izrađene su na temelju kategorizacije Agronomskog fakulteta u
Zagrebu.
Prema navedenom, poljoprivredna infrastruktura Općine Lobor dijeli se na privatnu i javnu

poljoprivrednu infrastrukturu sa svojim sastavnicama prikazanima u tablici koja slijedi. Privatna
poljoprivredna struktura podrazumijeva infrastrukturu čiji korisnik nije šira zajednica, odnosno
koja je u vlasništvu poljoprivrednog gospodarstva, dok javna poljoprivredna infrastruktura
uključuje svu infrastrukturu koja je dostupna i na raspolaganju zajednici.
191Ljubaj T. i Franić R. (2014). Ekonomika infrastrukture u agrobiznisu. Interna skripta za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Dostupno
na mrežnoj stranici: https://bib.irb.hr/datoteka/679765.Skripta_-_predavanja_EIA-Ljubaj_110114.pdf
99
Slika 56. Podjela i sastavnice poljoprivredne infrastrukture, Izvor: Vagan, Jasmina (2017). Diplomski rad: Raspoloživost
poljoprivredne infrastrukture u Krapinsko-zagorskoj županiji
Privatna poljoprivredna infrastruktura

• skladišta
• utovarne i istovarne piste i rampe
• servisne radionice i spremišta
• sustavi za navodnjavanje i odvodnju na otvorenom
• sekundarna servisna infrastruktura
• laktofrizi
• sustavi za izuzimanje hrane
• sustavi za manipulaciju stajskim otpadom i lagune
• staklenici i plastenici
• hidroponski sustavi
• zaštitne mreže od tuče
• sustavi za natapanje
• hladnjače i pakirnice
• transportna vozila
• objekti za životinje
• objekti za čišćenje, zamrzavanje i klasiranje proizvoda
• oprema za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda
• poljoprivredna mehanizacija i gospodarska vozila
• zemljište
• strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu gnojiva
• objekti za prijem, obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu
• objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda
• električni pastir s pripadajućom opremom
Javna poljoprivredna infrastruktura

• sušare
• silosi
• lokalne tržnice i veletržnice te poljoprivredne burze
• uljare
• stočne klaonice i rashladni objekti te uređaji za meso
• mljekare
• destilerije
• kudeljere i lanare
• laboratoriji
• razvojne agencije
• udruge poljoprivrednika
• programi usavršavanja poljoprivrednika
• vinske ceste i slične agroturističke atrakcije
• objekti za proizvodnju obnovljivih izvora energije iz poljoprivrednog otpada
• objekti za preradu bilo kojeg tipa poljoprivrednih sirovina ili poljoprivredniih proizvoda
• infrastruktura javnog navodnjavanja
• poslovi uklanjanja međa i građevina (ograda, bunara i sl.), građenje nove mreže poljoprivrednih putova, pripadajućih mostova i propusnih građevina
* zemljište u smislu kupljenog zemljišta ili zemljišta u najmu/zakupu
Na području Općine Lobor postoji vrlo malo javne poljoprivredne infrastrukture. Podaci o javnoj
poljoprivrednoj infrastrukturi na području Općine Lobor prikupljeni su na temelju internetskog
pretraživanja i suradnje s Općinom Lobor te su prikazani na slici u nastavku.
Informacije o privatnoj poljoprivrednoj infrastrukturi općinskog područja temelje se na

podacima iz baze podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
(APPRRR), uzimajući u obzir da navedeni rezultati nisu precizni podaci iz razloga što ne
obuhvaćanja poljoprivredne infrastrukture čiji posjednici nisu upisani u Upisnik poljoprivrednika
APPRRR-a. Podaci o privatnoj poljoprivrednoj infrastrukturi pribavljeni iz baze podataka
APPRRR-a na području Općine Lobor kao što su poljoprivredni strojevi, oprema i gospodarski
objekti također su navedeni u tablici koja slijedi u nastavku. Jednako tako, iz podataka
AGRONETA može se zaključiti da je mehanizacija zastarjela i nedostatna te je potrebna zamjena
i nabava novih.
100
Slika 57 Poljoprivreda na području Općine Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
101
VRSTA PRIVATNE
VRSTA PRIVATNE POLJOPRIVREDNE
POLJOPRIVREDNE KOLIČINA KOLIČINA
INFRASTRUKTURE
INFRASTRUKTURE
Bačve i tankovi od drva, betona, čelika, inoxa,

Traktori 87 89
plastike (vinarstvo)
Motokultivatori 39 Transportna sredstva / cisterne 2
Transportna sredstva / prikolice (za rasute
Plugovi (ravnjaci, premetnjaci) 66 44
terete, jak, za sijeno, za stoku)
Tanjurače 19 Strojevi i oprema u stočarstvu / uređaj za mužnju 3
Drljače 40 Strojevi i oprema u stočarstvu / laktofriz 2
Ravnjači 1 Strojevi i oprema u stočarstvu / mlinovi 1
Strojevi i oprema u stočarstvu / mješaone stočne
Sjetvo spremači 1 1
hrane
Priključni radni i drugi strojevi / Strojevi i oruđe
Slični strojevi 17 20
za sjetvu/sadnju / sijačica (uskoredna)
Strojevi za oruđe za žetvu/ Priključni radni i drugi strojevi / Strojevi i oruđe

2 24
berbu/ berači za sjetvu/sadnju / sijačica (širokoredna)
Strojevi za oruđe za žetvu/
2 za zaštitu i njegu / prskalice (traktorska nošena, 32
berbu/ silokombajni
vučena)
Strojevi za oruđe za sijeno/ Priključni radni i drugi strojevi / Strojevi i oruđe
38 9
kosilice (silažne, roto) za zaštitu i njegu / leđne motorne prskalice
Strojevi za oruđe za sijeno/
25 za zaštitu i njegu /raspršivači (traktorski nošeni, 2
prekretači sakupljači
vučeni)
2 2
preše za zaštitu i njegu / leđni motorni raspršivači
8 2
slični strojevi za zaštitu i njegu / kultivatori
Strojevi i oprema za preradu/
6 za zaštitu i njegu / rasipači mineralnog gnojiva 6
bačve
(nošeni, vučeni)
Strojevi i oprema za preradu/ Priključni radni i drugi strojevi / Strojevi i oruđe
1 1
kotlovi za rakiju za zaštitu i njegu / slični strojevi
Strojevi i oprema za preradu/
2
mlinovi
Oprema u vinarstvu / strojevi i Pogonski strojevi / Automobil / Automobil 1

oprema za preradu grožđa - 14
preše
Tablica 24 Popis privatne poljoprivredne infrastrukture i njihovi nazivi na području Općine Lobor, izrada autora
Poljoprivredna djelatnost na području Općine uvjetovana je konfiguracijom terena, kvalitetom

tla i tradicionalnim načinom življenja na manjim, rascjepkanim posjedima. Upravo usitnjenost
posjeda i njihova rascjepkanost utječu na daljnji razvoj poljoprivredne djelatnosti zbog čega je
nužno djelovanje usmjeriti na okrupnjavanje posjeda. Poljoprivredna proizvodnja pretežito je
bazirana na proizvodnju za vlastite potrebe te je ekstenzivna i nespecijalizirana. Tlo je pogodno
za oranične kulture, a na strmim padinama i valovitim pristancima brežuljaka pjeskovita ilovasta
tla pogodna su za razvoj vinogradarstva i voćarstva. U najnižim predjelima prevladavaju livade i
sjenokoše. Prosječna veličina parcela iznosi 0,12 ha iz čega proizlazi činjenica da je proizvodnja
102
otežana radi usitnjenosti površina te disperzije proizvodnih parcela. Prostor Općine Lobor
svakako posjeduje potencijal za intenziviranje razvoja povrtlarstva, stočarstva, voćarstva i
vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo, kao i ekološku poljoprivrednu
proizvodnju.192
APPRRR vodi evidenciju ARKOD-a - sustava za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela čiji
Preglednik, između ostalog, daje detaljan uvid u površinu ARKOD parcela (neprekinuta površina
poljoprivrednog zemljišta koju obrađuje jedan poljoprivrednik) područja Općine Lobor te vrstu
uporabe istih. Tako, s obzirom na vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta, podaci s kraja 2022.
godine pokazuju da najveći udio poljoprivrednog zemljišta otpada na oranice (481,94 ha ili
64%), livade (195,11 ha ili 26%), zatim na voćnjake (35,42 ha ili 5%), vinograde (22,08 ha ili 93%)
te pašnjake (19,49 ha ili 2%). Vrlo nizak udio opada na staklenike na oranici, iskrčene vinograde,
privremeno neodržavane parcele, ostale vrste uporabe zemljišta te mješovite višegodišnje
nasade. Krških pašnjaka, maslinika, kultura kratke ophodnje, rasadnika, matičnjaka loznih
podloga i plemki nema zabilježenih kao vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta na području
Općine Lobor u 2022. godini.
Graf 3. Prikaz zastupljenosti vrsta uporabe poljoprivrednih zemljišta u postocima na području Općine Lobor 2022. godine, Izvor:
Izrada autora
Na temelju Javnih podataka iz Upisnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i Upisnika

poljoprivrednika AGRONET-a; internetske aplikacije putem koje poljoprivrednici pregledavaju
podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju zahtjeve za potpore, na
području Općine Lobor na dan 29.5.2023. godine zabilježeno je 581,6787 ha ukupne površine
poljoprivrednog zemljišta. Površinski najveća poljoprivredna površina (116,04 ha), upisana u
ARKOD 2022. godine pripada naselju Vojnovec Loborski. Najveći dio navedene površine (71,04
ha) opada na oranice kao najzastupljeniju vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta.
103
Slika 58. Izvadak topografske karte s označenim ARKOD parcelama okarakterizirane vrstom uporabe na dijelu područja Općine
Lobor, Izvor: ARKOD
Graf 2 Prikaz zastupljenosti oblika poljoprivredne djelatnosti na području Općine Lobor 2022. godine, Izvor:
Izrada autora Graf 1 Prikaz površine poljoprivrednih kultura koje uzgajaju subjekti u
poljoprivrednoj djelatnosti na području Općine Lobor u 2022. godini, Izvor:
Izrada autora
Poljoprivredna se djelatnost manifestira u sljedećim organizacijskim oblicima: obiteljsko

poljoprivredno gospodarstvo, samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, obrt registriran za
obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje
poljoprivredne djelatnosti te druge pravne osobe. Na razini Republike Hrvatske, obiteljska
poljoprivredna gospodarstva brojčano prevladavaju, dok su samoopskrbno poljoprivredno
gospodarstvo, obrti, poljoprivredne zadruge i poljoprivredne tvrtke manje zastupljene. Slična
situacija je prisutna i na području Općine Lobor gdje je zastupljenost obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva vodeća u odnosu na ostale oblike poljoprivredne djelatnosti, s
104
time da se među njima brojčano ističe samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo s 48
poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na 216 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Na području Općine Lobor od poljoprivrednih kultura slijedom zastupljenosti prevladavaju

žitarice, livade, krmno bilje, šumarci (obilježja krajobraza), voćne vrste, ugar, povrće, plemenita
vinova loza, kontinentalni travnjaci, uljarice te soja.
Na grafikonu je prikazana površina navedenih poljoprivrednih kultura sumarno za sve gore

navedene subjekte koji se bave poljoprivrednom djelatnosti na području Općine.
Na općinskom prostoru se od žitarica najviše uzgaja kukuruz, ječam-ozimi te pšenica-ozima, dok

se u manjoj mjeri uzgajaju zob-ozima, zob-jara, kukuruz kokičar, ječam-jari, tritikale-ozime,
pšenica-jara i raž-ozima. Što se tiče krmnog bilja, najviše se uzgajaju trave i travolika paša te
lucerna, a u nešto manjoj mjeri djetelina, facelija i uljna rotkva, rauola. U sklopu voćnih vrsta
koje se uzgajaju na ovom području prevladavaju miješani nasadi voćnih vrsta, zatim slijede orah,
lijeska, kesten, aronija, breskva, jabuka i šljiva. Od povrća se najviše uzgajaju miješane povrtne
kulture, zatim buča, krumpir, bundeva, grah i batat.
Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika, u okviru stočarstva, najveći broj poljoprivrednika

se bavi uzgojem goveda, zatim uzgojem svinja, ovaca, pčela, konja, koza i naposljetku uzgojem
peradi.
Graf 3 Prikaz zastupljenosti broja poljoprivrednih

gospodarstava koji se bave stočarstvom izraženo u
postocima na području Općine Lobor, izvor: APPRRR
Što se tiče dopunskih djelatnosti, vrlo mali

broj poljoprivrednih gospodarstava se
njima bavi. Popis dopunskih djelatnosti
PG-ova s općinskog područja prikazani su
na slici u nastavku.
105
Tablica 25. Dopunske djelatnosti PG-ova na području Općine Lobor Izvor: APPRRR
Dopunske djelatnosti Broj PG

PROIZVODNJA NEPREHRAMBENIH PROIZVODA I PREDMETA OPĆE UPORABE NA
OPG-u / proizvodnja rukotvorina, nakita, igračaka i suvenira od tkanine, kamena, 1
gline, stakla i drugih materijala - 2.3.
PROIZVODNJA NEPREHRAMBENIH PROIZVODA I PREDMETA OPĆE UPORABE NA

1
OPG-u / proizvodnja proizvoda od svježeg i sušenog cvijeća te drugog bilja - 2.7.
PRUŽANJE USLUGA NA OPG-u / pružanje usluga s poljoprivrednom i šumskom

mehanizacijom, opremom, uređajima i/ili alatima koje obuhvaćaju rad s 1
traktorima i drugim poljoprivrednim strojevima u komunalnim poslovima - 3.1.
PRUŽANJE USLUGA NA OPG-u / pružanje usluga s poljoprivrednom i šumskom

mehanizacijom, opremom, uređajima i/ili alatima u građevinskim poslovima - 1
3.2.
PRUŽANJE OSTALIH SADRŽAJA I AKTIVNOSTI NA OPG-u / omogućavanje stjecanja
1
znanja i vještina o uzgoju bilja i životinja - 5.1.
PRUŽANJE OSTALIH SADRŽAJA I AKTIVNOSTI NA OPG-u / omogućavanje

edukacijskih praktikuma i/ili omogućavanje održavanja radionica, tečajeva, 1
seminara i edukacija iz registrirane dopunske djelatnosti OPG-a - 5.3.
Stočarstvo često nije jedini izvor prihoda, nego se integrira i s drugim vrstama poljoprivrede, kao
npr. s ekološkom proizvodnjom voća i povrća. Koncept ekološke proizvodnje se razvio kao
odgovor na prekomjerno korištenje pesticida, hormona i ostalih sintetskih sredstava koji štetno
utječu na sam okoliš i sva živa bića u njemu. Glavni ciljevi ove proizvodnje su poštivanje prirodnih
sustava i ciklusa, ne korištenje štetnih neprirodnih tvari u želji suzbijanja na primjer štetnika,
nego primjenjivanje sredstava na prirodnoj bazi čime se poboljšava očuvanje ponajprije zdravlja
i samog okoliša u kojem obitavamo. Subjekti u ekološkoj proizvodnji se upisuju u Upisnik
subjekata u ekološkoj poljoprivredi na temelju zahtjeva koji se podnosi u podružnicama APPRRR-
a. Upisnik vodi Agencija za plaćanja kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku, dok
Ministarstvo poljoprivrede objavljuje popis subjekata s certifikatima na svojim službenim
mrežnim stranicama. Tako su na području Općine Lobor na ažuriranom popisu iz 2022. godine
evidentirana 2 subjekta u ekološkoj proizvodnji. Uzimajući u obzir prednosti ekološke
proizvodnje u odnosu na zdravlje i sam okoliš, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se
ekološka poljoprivreda nastavila njegovati i prakticirati na području ove općine.
Slatkovodno ribarstvo i akvakultura nisu razvijeni na području Općine Lobor. Od vodotokova na
području općine najveći je potok Rieka, a među manje vodotokove još možemo ubrojiti Rakov
potok, Bučvu, Vinipotok i Veliku koji nisu adekvatni za ribolov. U Općini se nalaze dva ribnjaka
ukupne površine 2 ha u blizini Vinipotoka odnosno Markušbrijega. Ribnjacima gospodare ŠRD
„Pastrva“ iz Lobora i ŠRD „Pastrva“ iz Zlatara.
Općina Lobor je prepoznala važnost unapređenja poljoprivrede na svom prostoru te svake
godine dodjeljuje potpore poljoprivrednicima kako bi isti kvalitetno i uspješno nastavili razvijati
svoju poljoprivrednu proizvodnju. Činjenica je da se velik broj stanovnika Općine bavi
106
poljoprivredom te od toga živi i prehranjuje svoju obitelj, stoga Općina kontinuirano ulaže
napore u poticanje njezinog razvoja, odnosno u unapređenje i poticanje konkurentnosti i
razvoja svih grana poljoprivrede te proizvodnje zdravih i domaćih proizvoda. Općina Lobor tako
dodjeljuje potpore u poljoprivredi za sljedeće aktivnosti i mjere:
✓ Mjera 1: Sufinanciranje polica osiguranja usjeva, nasada i stoke;
✓ Mjera 2: Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja krava i krmača;
✓ Mjera 3: Poticanje povećanja proizvodnje voća i povrća;
✓ Mjera 4: Poticanje ekološke proizvodnje;
✓ Mjera 5: Potpora za nabavu opreme kojom se potiče uzgoj i zadržavanje pčelinje
zajednice koje su od važnosti za oprašivanje u lokalnoj zajednici.
Iz navedenih mjera vidljivi su trenutni nedostaci u sklopu postojeće poljoprivredne
infrastrukture područja Općine Lobor, odnosno elementi iste koje je nužno unaprijediti i
poboljšati s ciljem ostvarivanja punog razvojnog potencijala ove gospodarske djelatnosti,
sprečavanja depopulacije prostora te zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima Općine i
ostalih potencijalnih benefita koji proizlaze iz razvoja poljoprivrede općenito.
Ono što je također potrebno istaknuti jest činjenica da se u sklopu Provedbenog programa
Općine Lobor za razdoblje 2022.-2025. među mjerama razvoja koje predstavljaju skup
međusobno povezanih aktivnosti i projekata kojima se izravno ili neizravno ostvaruje posebni
cilj utvrđen u Planu razvoja Krapinsko-zagorske županije 2021. - 2027. te koje su usklađene i sa
strateškim ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, nalazi i
mjera 1.19. Poticanje održivog razvoja i poljoprivrede vezana uz strateški cilj: SC 9.
SAMODOSTATNOST U HRANI I RAZVOJ BIOGOSPODARSTVA te posebni cilj: PC8. Ruralni razvoj i
poticanje poljoprivredne proizvodnje. Tako će Općina Lobor putem aktivnosti u proračunu
Poticaji u poljoprivredi poticati proizvodnju u Općini. Brojne zelene površine i plodni brežuljci
predstavljaju potencijal za razvoj daljnje poljoprivredne proizvodnje i stvaranje
prepoznatljivosti Općine s potencijalom za razvoj ruralnog turizma s posebnim naglaskom na
pomoć brojnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ova mjera usklađena je s EU
prioritetom 3. Zelenija Europa kroz promicanje zelenih projekata i proizvodnje. Provedba mjere
doprinosi UN cilju održivog razvoja 2. Svijet bez gladi s ciljem povezivanja, okrupnjavanja i
udruživanja proizvođača i OPG-ova te poticanja njihove djelatnosti. Mjera također doprinosi
zelenoj tranziciji unaprjeđenjem ekološke proizvodnje, poljoprivrede, suradnje i projekata.193
107
6.3.4. Analiza zelenih površina u urbaniziranoj sredini
Urbanizacija predstavlja višeznačni pojam, koji između ostalih označava proces širenja gradskog
načina života te porast koncentracije središnjih urbanih funkcija u najvećim naseljima194.
Također, urbana infrastruktura obuhvaća fizičke strukture, sustave i usluge koji podržavaju
funkcioniranje urbanih područja i zadovoljavaju potrebe stanovnika195. U tom je smislu
urbanizirana sredina uzeta u obzir za potrebe daljnje analize zelenih područja. Urbanizirana
sredina predstavlja sredinu s prijeko potrebnom infrastrukturom i funkcijama čiji je cilj
podmirenje potreba stanovnika područja. U ovom konkretnom smislu za potrebe analize uzeta
je u obzir infrastruktura vezana za javno – društvene potrebe, te gospodarske i poslovne zone.
6.3.4.1. Analiza zelenih površina javno - društvene infrastrukture
Javno – društvena infrastruktura podrazumijeva infrastrukturu koja pruža usluge društvu kako
bi se zadovoljile osnovne potrebe stanovnika nekog područja te poboljšala kvaliteta života
zajednice. U tome smislu obuhvaća infrastrukturu vezanu za kulturu, sport i rekreaciju,
obrazovanje, zdravstvo, javnu sigurnost, promet te komunalnu djelatnost.
194 Urbanizacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (2021). Posjećeno 23. 5. 2023. na mrežnoj
stranici: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63319.
195 Križman, D., i Perman, L. (2019). Urbana infrastruktura. U: Benić, M., Bogdan, S. i Križman, D. (ur.), Uvod u urbanizam (str. 143-173).
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet.
108
Slika 59 Zelena infrastruktura uz javno - društvene objekte
6.3.4.1.1. Analiza zelenih površina vezanih za infrastrukturu za kulturu
Infrastruktura za kulturu obuhvaća fizičke, tehničke i organizacijske resurse koji podržavaju

različite aspekte kulturnih aktivnosti. To može uključivati zgrade i objekte kao što su kazališta,
muzeji, galerije, koncertne dvorane, knjižnice i arhivi. Infrastruktura namijenjena za kulturu je
ključna za stvaranje, izlaganje i promociju umjetnosti i kulturnih događaja. U ovom poglavlju
usmjeravamo se na zelene površine povezane upravo za tu infrastrukturu.
Na području Općine Lobor prisutna je infrastruktura vezana za kulturu, i to u obliku kulturne

baštine te kulturnih ustanova.
Infrastruktura kulturne baštine podrazumijeva svu već spomenutu kulturnu baštinu pod
poglavljem 6.2.1. Povijesna baština – zaštićena kulturna baština u koju su svrstani Crkva sv.
Antuna, Crkva sv. Ane i kurije župnog dvora, Dvorac Lobor, Crkva sv. Marije Gorske (Majka Božja
Gorska), te Srednjovjekovna utvrda Loborgrad, dok od kulturnih ustanova na području Općine
postoji Kulturni centar Lobor na lokaciji Trg sv. Ante 26 u naselju Lobor koji služi kao
109
multimedijski kulturni centar. Gotova sva infrastruktura vezana za kulturu obuhvaća i zelene
površine koje se nalaze uz same objekte, osim Kulturnog centra Lobor koji oko objekta ne
obuhvaća zelene površine niti zelenu infrastrukturu.
Tablica 26. Infrastruktura vezana za kulturu na području Općine
Infrastruktura za kulturu na području Općine

Naziv objekta Ukupna površina Lokacija
zelenih površina uz
objekt (m2)
Infrastruktura kulturne baštine
Crkva sv. Antuna 489,78 Zazidje bb (KČ.BR. 36/1 K.O PURGA)
Crkva sv. Ane 1615 Trg Svete Ane 1 (KČ.B.R 250 K. O
PURGA)
Župni dvor 200.000 Trg Svete Ane 1 (KČ.B.R 274/4 K. O
PURGA)
Dvorac Lobor 3412 KČ.BR.1508 K.O. PURGA
Crkva sv. Marije Gorske 4895 Antuna Gustava Matoša 1 (KČ. BR1
(Majka Božja Gorska) KO. PURGA)
Srednjovjekovna utvrda 20.738 Vojnovec Loborski (KČ.BR. 264 K.O.
Loborgrad PURGA)
Kulturne ustanove na području Općine
Kulturni centar Lobor 0 Trg Sv. Ante 26, 49253 Lobor
Ukupna površina zelene infrastrukture vezana za objekte za kulturu iznosi 231.149,78m2.
110
Slika 60 Loborgrad, Dvorac Keglević, izvor: Level Project d.o.o.
6.3.4.1.2. Analiza zelenih površina vezanih za infrastrukturu za sport i rekreaciju
Pod Infrastrukturom za sport i rekreaciju se smatraju svi sportski objekti i prostori koji služe kao
mjesta gdje se odvijaju različiti sportski događaji. Ona može biti javna, odnosno u vlasništvu
države ili jedinice lokalne i regionalne samouprave ili privatna, odnosno u privatnom vlasništvu.
Javna infrastruktura za sport i rekreaciju služi za izvođenje programa javnih potreba u sportu,
dok je privatna infrastruktura za sport i rekreaciju, kao npr. teretane i fitness centri, više
usmjerena na ostvarivanje profita.196 U ovom poglavlju se usmjeravamo na zelene površine
povezane za javnu infrastrukturu za sport i rekreaciju na području Općine Lobor.
196 Markić, Bruna (2020). Uloga infrastrukture u razvoju sportskog turizma. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A3690/datastream/PDF/view
111
Na području Općine Lobor prisutna je infrastruktura vezana za sport i rekreaciju, i to u obliku
sportskih staza, rolo staze, teniskog i nogometnog igrališta, lovačkog doma te automobilske
trkače staze. Uz svu infrastrukturu i objekte vezane za sport i rekreaciju postoji zelena površina.
Tablica 27. Infrastruktura za sport i rekreaciju na području Općine
Infrastruktura za sport i rekreaciju na području Općine

objekt (m2)
Rolo staza 970 Vojnovec Loborski (KČ.BR. 2567/6,
2567/5, 2567/4, 2567/7, 2567/3 K.O
PURGA)
Tenisko igralište 970 Vojnovec Loborski (KČ.BR. 2567/6,
2567/5, 2567/4, 2567/7, 2567/3 K.O
PURGA)
Nogometno igralište 6030 Cukovec (KČ.BR. 2335/3 K.O PURGA)
Lovački dom 4866 Zazidje (KČ.BR. 36/3 K.O PURGA)
Poučna staza Lobor 1537 Zazidje, jugozapadni obronci gore
Ivanščice
Automobilska trkača 400.000 Vinipotok 91 (KČ.BR2940/1,
staza Glinište 2940/2, 2940/3, 2940/4, 2940/5,
2946/1, 2946/2, 2946/3, 2946/3,
2946/4, 2946/5, 2942/2, 2942/3,
2943/1, 2943/2, 2943/3,
2943/4,2944/1, 2944/2,2993, 2992/,
2992/2, 2992/4, 2992/5 K.O. PURGA)
Ukupna površina zelene infrastrukture vezana za objekte za sport i rekreaciju iznosi 414.373 m2.
112
Slika 61 Lovački dom, izvor: Level Project d.o.o.
Slika 62 Poučna staza Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
113
Slika 63 NK Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
6.3.4.1.3. Analiza zelenih površina vezanih za infrastrukturu za obrazovanje
Infrastruktura za obrazovanje obuhvaća sve fizičke, organizacijske i tehničke resurse koji

podržavaju proces obrazovanja. Ova infrastruktura pruža prostor i resurse za učenje, poučavanje
i razvoj učenika. Neki od primjera infrastrukture za obrazovanje su obrazovne institucije kao što
su osnovne škole, srednje škole, fakulteti, visoke škole te ostale obrazovne organizacije. U ovom
poglavlju se usmjeravamo na zelene površine vezane upravo za tu infrastrukturu.
Od infrastrukture vezane za obrazovanje, područje Općine Lobor sadrži po jedan dječji vrtić te
jednu osnovnu školu. Dječji vrtić Ivančica - Lobor se nalazi na lokaciji Zagrebačka ulica 12 a, dok
se Osnovna škola Franje Horvata Kiša nalazi na Trgu Svete Ane 28. Uz svu infrastrukturu za
obrazovanje postoji zelena površina, odnosno zelena infrastruktura.
114
Tablica 28. Infrastruktura za obrazovanje na području Općine
Infrastruktura za obrazovanje na području Općine

objekt (m2)
Dječji vrtić Ivančica - 1185 Zagrebačka ulica 12a (KČ.BR.279
Lobor K.O PURGA)
Osnovna škola Franje 1032 Trg Svete Ane 28 (KČ.BR.266/1 K.O
Horvata Kiša PURGA)
Područna Osnovna škola 1214 Petrova Gora 17, Petrova Gora (K.Č.
Franje Horvata Kiša BR. 1442/1 K.O PETROVA GORA)
Ukupna površina zelene infrastrukture vezane za objekte za obrazovanje iznosi 3.431 m2.
Slika 64 Osnovna škola Franje Horvata Kiša, izvor: Level Project d.o.o.
115
Slika 65 Područna osnovna škola, izvor: Level Project d.o.o.
Slika 66 Igralište Osnovne škole Franje Kiša, izvor: Level Project d.o.o.
116
6.3.4.1.4. Analiza zelenih površina vezanih za infrastrukturu za zdravstvo i socijalnu skrb
Infrastruktura vezana za zdravstvo obuhvaća sve resurse, objekte i sustave koji podržavaju
pružanje zdravstvene skrbi, medicinskih usluga i podrške u zdravstvenom sektoru. Ova
infrastruktura je ključna za osiguravanje kvalitetne zdravstvene zaštite za pojedince i zajednice.
Neki od primjera infrastrukture vezane za zdravstvo su bolnice i klinike, zdravstveni centri i
poliklinike, apoteke, medicinski laboratoriji, hitna medicinska pomoć i slično.
Na području Općine Lobor od infrastrukture vezane za zdravstvo i socijalnu skrb nalazimo Dom
za odrasle osobe te Ambulantu opće medicine. Uz svu navedenu infrastrukturu i objekte postoje
zelene površine, odnosno zelena infrastruktura.
Tablica 29. Infrastruktura za zdravstvo i socijalnu skrb na području Općine
Infrastruktura za zdravstvo i socijalnu skrb na području Općine

objekt (m2)
Dom za odrasle osobe 200.000 Markušbrijeg 131 (KČ.BR 1514/10,
Zavod za socijalno - 1514/11, 1503, K.O PURGA)
zdravstvenu zaštitu
Lobor - grad
Ambulanta opće 379 Trg Sv. Ante 5, 49253 Lobor
medicine (KČ.BR.247/5 K.O PURGA)
Ukupna površina zelene infrastrukture vezane za objekte za zdravstvo i socijalnu skrb iznosi
200.379 m2.
117
Slika 67 Ambulanta opće medicine
Slika 67 Dom za odrasle osobe, izvor: Level Project d.o.o.
118
6.3.4.1.5. Analiza zelenih površina vezanih za infrastrukturu za javnu sigurnost
Infrastruktura vezana za javnu sigurnost obuhvaća skup objekata, sustava, postupaka i resursa
koji su usmjereni na održavanje sigurnosti i zaštitu građana, imovine i društva od različitih
prijetnji i rizika. Ova infrastruktura je ključna za osiguravanje sigurnog i stabilnog okruženja za
javnost. Neki od primjera infrastrukture vezane za javnu sigurnost su policijske postaje,
vatrogasne postaje, centri za nadzor i komunikaciju i slično. Infrastruktura vezana za javnu
sigurnost se može razlikovati ovisno o specifičnim potrebama i prioritetima svake države ili
religije te se u ovom poglavlju bavimo analizom zelenih površina upravo za tu infrastrukturu na
Od infrastrukture vezane za javnu sigurnost na području Općine Lobor nalazimo Vatrogasni dom
Lobor koji se nalazi na Trgu Svete Ane 30. Uz vatrogasni dom nalazi se dostupna zelena
infrastruktura.
Tablica 30.Infrastruktura za javnu sigurnost na području općine
Infrastruktura za javnu sigurnost na području Općine

objekt (m2)
Vatrogasni dom - 431 Trg Svete Ane 30 (KČ.B.R266/4 K.O
Dobrovoljno vatrogasno PURGA)
društvo Lobor
Ukupna površina zelene infrastrukture vezane za objekte za javnu sigurnost iznosi 431 m2.
Slika 68 Vatrogasni dom, izvor: Level Project d.o.o.
119
6.3.4.1.6. Analiza zelenih površina vezanih za infrastrukturu za promet
Prometna infrastruktura je fizička infrastruktura koja omogućava kretanje ljudi, vozila i tereta
između različitih lokacija, a obuhvaća cestovni, željeznički, zračni i vodeni promet, kao i pješačku
i biciklističku infrastrukturu. Na području Općine Lobor dostupan je samo cestovni promet koji
se u daljnjem tekstu analizira.
Slika 69. APE d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti (2023). Jedini oblik prometa
Prostorni plan uređenja Općine Lobor. VI izmjene i dopune. Dostupno na mrežnoj
stranici: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2022/11/PPUO_Lobor_VI-ID-PP- zastupljen na području
1c_promet.pdf općine Lobor je cestovni
promet. Općina Lobor
cestovno je dobro povezana s
ostalim područjima
Krapinsko-zagorske županije,
dok istovremeno mreža
asfaltiranih prometnica
pokriva teritorij općine Lobor
koja povezuje sva naselja.
Područjem općine prolazi

dionica državne ceste D29
Novi Golubove - Zlatar
Bistrica - Soblinec (36,68 km),
županijska cesta Ž 2128
prema Zlataru i prema
Novom Golubovcu kojoj je
djelomično potrebna
sanacija jer nije u dobrom
stanju. Uz to područjem
općine prolazi lokalna cesta L
22016 Stari Golubovec-
Lobor, te 91,298 km nerazvrstanih cesta197. Uz navedenu prometnu infrastrukturu dostupne su
zelene površine kao zelena infrastruktura.
197
APERION j.d.o.o. (2022). Strategija razvoja turizma Općine Lobor za razdoblje od 2022. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:
120
Slika 70. Linija autoceste, državne ceste i željezničke pruge, Izvor: DGU,
2019
Slika 71 Prometna infrastruktura na području Općine Lobor
Područje općine pokriveno je autobusnim linijama lokalnog prijevoznika gdje se nalazi ukupno
12 autobusnih stajališta, koje su u većini slučajeva prometne samo za vrijeme trajanja nastavne
godine u školama. Samo linije koje povezuju Zlatar prometuju kroz čitavu godinu198.
Tablica 31. Infrastruktura za promet
Infrastruktura za promet
Cestovni promet – državne, županijske i lokalne ceste
Naziv ceste Dionica Duljina kolnika (km)
D 29 Novi Golubovec (D35) - Zlatar - Marija Bistrica - Soblinec (D3) 50.267
Ž 2128 Petrova Gora (D29) - Lobor - Zlatar (D29) 11.183
L 22016 Velika Veternička (D29) - Lobor (Ž2128) 7.617
L 25111 Prigorec (Ž2085 - repetitor Ivanščica) 9.674
Slika 72 Kružni tok u naselju Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
198 Ibid
121
Slika 72 Kružni tok u naselju Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
Slika 73 Prometnica u naselju Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
122
Slika 74 Prometnica u naselju Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
6.3.4.1.7. Analiza zelenih površina vezanih za komunalnu djelatnost
Infrastruktura za komunalnu djelatnost je prema odredbama Zakona o komunalnom

gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20), javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno
suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost.
Komunalne djelatnosti su djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne
infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim
korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne
samouprave. Sukladno tome, komunalnu infrastrukturu čine: nerazvrstane ceste, javne
prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, javna parkirališta, javne
garaže, javne zelene površine, građevine i uređaji javne namjene, javna rasvjeta, groblja i
krematoriji na grobljima i građevine namijenjene obavljanu javnog prijevoza.199
Na području Općine Lobor od infrastrukture vezane za komunalnu djelatnost postoje dva groblja
– Groblje Lobor te Groblje Petrova Gora, kao i Trg svete Ane.
199 Zakon o komunalnom gospodarstvu. Narodne novine broj 68/18, 110/18, 32/20
123
Tablica 32.Infrastruktura za komunalnu djelatnost na području Općine
Infrastruktura za komunalnu djelatnost na području Općine

objekt (m2)
Groblje Lobor 4257 KČ.BR.2185/1, 2185/2, 2187/4,
2185/4, 2185/3, 2181, 3115,
2179/2, 2179,1 2180/2, 2180/1 K.O
PURGA
Groblje Petrova Gora 570 KČ.BR. 196/1, 9, 193/1, 193/2, K.O
PETROVA GORA
Trg sv. Ane / Trg sv. Ane
Slika 75 Groblje Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
124
Slika 76 Groblje Petrova Gora, izvor: Level Project d.o.o.
6.3.4.1.8. Analiza zelenih površina uz religijske objekte
Religijska infrastruktura je skup institucija, objekata i organizacija koji podržavaju i omogućavaju

vjerske aktivnosti i prakse u određenoj zajednici ili društvu. Ova infrastruktura može varirati
ovisno o vjerskom uvjerenju i kulturi, ali obično uključuje mjesta bogoslužja i obrazovne vjerske
institucije. Mjesta bogoslužja su vjerski objekti poput crkvi, džamija, sinagoga, hramova ili
svetišta, gdje se vjernici okupljaju za molitvu, službe, obrede i druge vjerske rituale. Ta mjesta
često imaju posebnu simboliku i arhitektonski dizajn prilagođen vjerskim obredima. Pod
obrazovnim institucijama se ovdje podrazumijevaju škole, sveučilišta ili teološke institucije
posvećene proučavanju vjere, vjerskih nauka, teologije i povezanih predmeta.
Od religijske infrastrukture, na području Općine Lobor imamo vjerske objekte kao što su Crkva
sv. Ane, Poklonac/Kapela sv. Josipa, Poklonac u Pećinskoj ulici 2, Raspelo u Markušbrijegu 127
O, Crkvu sv. Ane uz Župni dvor, Svetište Majke Božje Gorske, Crkvu Svetog Petra, Kapelicu Svetog
Antuna, Kapelicu Svete Barbare, te Kapelice u Vojnovcu Velikoj Petrovagorskoj, te Petrovoj Gori.
Uz sve objekte nalazi se zelena površina, odnosno zelena infrastruktura.
125
Tablica 33.Infrastruktura za komunalnu djelatnost na području Općine
Infrastruktura za komunalnu djelatnost na području Općine

objekt (m2)
Poklonac sv. Josip 30 Ulica Josipa Vedrine 25 (KČ.B.R 306 K
.O PURGA)
Poklonac 30 Pećinska ulica 2 (K.Č.BR. 3040 K.O.
PURGA)
Raspelo 63 Markušbrijeg 127 O (KČ.B.R 1505 K .O
PURGA)
Crkva sv. Ana 1615 Trg Svete Ane 1 (KČ.B.R 250 K. O
PURGA)
Župni dvor 200.000 Trg svete Ane 1 (K.Č.B.R 247/4 K. O
PURGA)
Svetište Majke Božje 4895 Antuna Gustava Matoša 1 (KČ.B.R 1 K.O
Gorske PURGA)
Crkva Svetog Petra 1062 Petrova Gora 61 (KČ.B.R 1 K . O
PETROVA GORA)
Kapelica Svetog 489,78 Zazidje bb (KČ.BR. 36/1 K.O PURGA)
Antuna
Kapelica Svete 99 Stari Golubovec 90a (KČ.B.R 2353/4
Barbare K.O. PETROVA GORA)
Kapelica 5 Vojnovec 1 Krajniki (KČ.B.R. 516/1 K. O
.VOJNOVEC LOBORSKI)
Kapelica 5 Vojnovec Plancutići (K.Č.BR. 620/1 K .
VOJNOVEC LOBORSKI)
Kapelica 5 Velika Petrovagorska (K.Č.BR. 2761 K. O
PETROVA GORA)
Kapelica 5 Kovačići, Petrova Gora 144
Kapelica 5 Petrova Gora 2, Petrova Gora 154a
(KČ.BR. 705/3 K.O PETROVA GORA)
Ukupna površina zelene infrastrukture uz religijske objekte iznosi 208.308,78 m2.
126
Slika 77 Crkva sv. Petra, izvor: Level Project d.o.o.
Slika 78 Svetište Majke Božje Gorske, izvor: Level Project d.o.o
127
Slika 79 Crkva sv. Ana, izvor: Level Project d.o.o.
128
6.3.4.1.9. Analiza zelenih površina uz gospodarske i poslovne zone
Poduzetničke zone su područja namijenjena obavljanju poslovnih odnosno gospodarskih

aktivnosti, a karakterizira ih zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog
prostora te raspoloživih resursa poduzetničke zone od strane svih poduzetnika - korisnika koji
posluju u poduzetničkoj zoni i time racionaliziraju troškove svog poslovanja.200 To su planirana
područja koja se koriste za poticanje gospodarske aktivnosti, privlačenje investicija i poticanje
poslovnog razvoja. Ona su obično fizički odvojena područja koja su namijenjena za industrijske,
komercijalne i logističke svrhe te mogu biti različitih veličina i specijalizirana za određene sektore
kao što su industrija, tehnologija, logistika ili turizam. Ovisno o državi i regiji, mogu se koristiti
različiti nazivi za poslovne i gospodarske zone, kao što su industrijske zone, slobodne zone,
tehnološki parkovi ili ekonomske zone.
Na području Općine Lobor nalazimo Prostor stare ciglane na adresi Markušbrijeg 136 koji više
nije u funkciji. Navedeni objekt predstavlja brownfield infrastrukturu Općine Lobor te je za
navedeni objekt potrebno vraćanje u iskoristivo stanje. Uz sami objekt dostupna je zelena
infrastruktura. Uz Prostor stare ciglane, na području Općine nalazi se i objekt Zagorskog
vodovoda na lokaciji Zazidje uz koji se također nalazi zelena površina.
Tablica 34.Infrastruktura vezana za gospodarske i poslovne zone na području Općine
Infrastruktura vezana za gospodarske i poslovne zone na području Općine

Naziv objekta Da li u funkciji Lokacija
Prostor stare ciglane Ne KČ.B.R 1558/1 K.O PURGA
Objekt Zagorski vodovod Da KČ.BR.2351/3 K.O. PRUGA
6.3.4.1.10. Analiza zelenih koridora i toplinskih otoka
Kao sastavnica urbanizacije ističe se siva

Slika 80 Gospodarske i poslovne zone u Općini Lobor
infrastruktura, odnosno prometnice, zgrade,
parkinzi, nogostupi, kanali i ostalo. U odnosu na
sivu infrastrukturu koja se pretežito javlja u
urbaniziranim prostorima, na ruralnim prostorima
javlja se više zelene infrastrukture povezane sa
šumama, travnjacima, poljoprivrednim područjima
i sl. Ako se ne vodi računa o međusobno
podjednakom odnosu zelene i sive infrastrukture,
u ljetnim mjesecima dolazi do stvaranja „otoka“
viših temperatura, odnosno efekta „urbanog
toplinskog otoka“, pri čemu temperatura grada
200 Ministarstvo gospodarstva I održivog razvoja. (2023.) Poduzetnička infrastruktura. Posjećeno 07.07.2023. na mrežnoj stranici:
https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-internacionalizaciju-6087/poduzetnicka-infrastruktura/7583
129
može iznositi 10 °C više u odnosu na svoje ruralne predjele. Razlog tomu je nizak albedo faktor
urbaniziranog područja, odnosno sive infrastrukture, koja ne reflektira, već apsorbira Sunčevo
zračenje te ponovo emitira toplinu u neposrednu okolinu201
Uzrok toplinskih otoka nije samo manjak

Slika 81. Prikaz izgrađenog dijela područja općine Lobor.
Izvor: Metapodaci CORINE 2018. Grafička obrada: Level prirodnih zelenih površina kao što su drveća,
project d.o.o. travnjaci, livade, poljoprivredne zelene površine,
nego i sama svojstva urbanih materijala, urbana
geometrija, toplina nastala ljudskom aktivnošću
te vrijeme i geografija područja.
Toplinski otoci su područja intenzivno visokih

ljetnih temperatura zraka unutar urbanizirane
strukture koja nastaju zbog zagrijavanja pročelja
i krovova zgrada, zagrijavanja površina
prometnog sustava, rada klima-uređaja,
prijevoznih vozila, zapriječenog protoka zraka
kroz urbanu strukturu, itd.
Temeljem navedenog, može se zaključiti da je

Slika 82. Vrijednosti dnevne i noćne temperature zraka u povišena površinska temperatura prisutna na
odnosu na segmente urbanog i ruralnog područja. Izvor:
Mrežna stranica Meteo-info. području naizgrađenijeg dijela Općine te ujedno
najkoncentriranijeg sustava prometnih mreža.
Tako se, najviša zabilježena temperatura očituje

unutar uže jezgre naselja Lobor i naselja Velika
Petrovagorska. Upotreba umjetnog materijala u
gradnji najdominantnija je na području užeg
dijela naselja Lobor i Velika Petrovagorska, što
dodatno pridonosi stvaranju efekta toplinskog
otoka. Površinama izgrađenog dijela općine
Lobor dominiraju tamni materijali - beton, asfalt i
pločnici, koji upijaju, umjesto da reflektiraju sunčevo zračenje. Udaljavanjem od jezgri najveće
izgrađenosti, prelazimo u ruralne dijelove, gdje se mjestimice povišena površinska temperatura
javlja i na područjima oranica, također zbog niskog albedo faktora obrađene zemlje bez pokrova.
Da bi urbanizirana područja postala hladnija, jedan od vodećih čimbenika u smanjivanju

temperature zraka su zeleni koridori, odnosno drveća. Čimbenik koji pridonosi smanjenju učinka
urbanih toplinskih otoka su tzv. zeleni koridori odnosno dugački zeleni prostori s uređenim
drvoredima, travnatim površinama, višom vegetacijom, koji se prostiru kroz općinu Lobor uz
prometne koridore.
201 Lovre, Monika (2020). Urbano značenje zelenila u Gradu Zagrebu. Završni rad.
130
Analiza sustava zelenih koridora provedena je pregledom satelitskih i zračnih snimaka te
Slika 83. Korelacija sjecišta važnijih prometnih zapisanih dokumenata. Najgušća mreža zelenih
koridora i najvećeg stupnja izgradnje područja koridora se nalazi u središnjem dijelu naselja Lobor te
općine Lobor. Izvor: Metapodaci Geoportala.
Grafička dorada: Level project d.o.o. na zapadnom rubu općine Lobor, u naselju Velika
Petrovagorska, gdje prolazi dionica državne ceste D29
Novi Golubovec – Zlatar Bistrica – Soblinec. U ostalom
području općine Lobor, odnosno u njenim ruralnim
predjelima imamo njihovu disperziju, odnosno dolazi
do prorjeđenja. U središnjem dijelu naselja Lobor i
naselja Velika Petrovagorska, skoro svaka prometnica
ima drvored, višu vegetaciju, uređena dvorišta
stanovnika s voćkama, cvijećem, živicom i travnjakom,
dok na periferiji općine počinju dominirati koridori s
uređenim travnatim površinama, šumama,
kukuruzištima, poljoprivrednim parcelama, odnosno
koridori u ozelenjenom području.
LEGENDA
Važnije prometnice
Pogodnosti zelenih koridora možemo svrstati u nekoliko
kategorija. U zdravstvenom i sociološkom smislu, zeleni
koridori pružaju okruženje koje daje smirujući učinak,
Slika 84. Mogućnost smanjenja urbanog toplinskog
odnosno smanjuje razinu stresa i umora te potiču
otoka vegetacijom. Izvor: Grad Zagreb; Gradski fizičku aktivnost i društvene veze, odnosno pružaju
ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada
(2021). Rješenja temeljena na prirodi. višestruku rekreacijsku i društvenu upotrebu što
pridonosi ljudskom zdravlju i kvalitetnijem životu202.
U ekološkom smislu održavani zeleni koridori

doprinose zdravim urbanim sredinama pružanjem
čistog zraka, vode i tla. Također, imaju barijersku
funkciju u smislu da prigušuju zvukove te štite od
vjetra.203 Sprječavaju prašnjavu i suhu mikroklimu, dok
je proizvodnja kisika iz ugljičnog dioksida od vitalnog
značaja za opstanak. Isto tako, povećanjem količine
zelene vegetacije, naročito drvoreda, apsorbira se,
skladišti i evapotranspirira oborinska voda te time smanjuje opasnost od poplava. Ublažuje se
ljetna temperatura pružanjem hlada te se povećava relativna vlažnost grada. U nekim
slučajevima, gdje vegetacija prekriva 50 % površine u odnosu na 15 % površine, utvrđeno je da
je temperatura zraka gotovo 7 °C niža.204
Nadalje, u biološkom smislu, zeleni koridori pridonose biološkoj raznolikosti na koju urbanizacija
ima negativan učinak. U estetskom smislu, zeleni koridori, odnosno šumska vegetacija uz ceste
203 Dumbaugh, E. and Gattis, J.L. (2005.). Guidance for noise reduction provided by tree belts. Landscape and Urban Planning.
131
i ulice općenito doprinosi sigurnijem prometnom okruženju tako da stvara pozitivne učinke na
ponašanje vozača205. Vozači prometnih vozila se osjećaju manje frustriranim206 putujući ulicama
zelenih koridora te ih doživljavaju kao sigurnije207.
Naposljetku, u ekonomskom smislu, zeleni koridori mogu smanjiti troškove hlađenja kuća,
stambenih i poslovnih zgrada za 40 % stvarajući tako pozitivne učinke na gospodarstvo, ali i
stvoriti izravnije ekonomske koristi kao npr. kroz povećanu vrijednost imovine s okolnim
zelenilom koja je od 5-7 % do 20 % veća u odnosu na nekretnine bez zelenila.208
Kako bi se smanjila razina sunčevog zračenja, preporuka je korištenje hladnih premaza, odnosno
lakših pigmenata u asfaltnim ili bijelim premazima koji se primjenjuju na ceste, krovove i fasade.
Istraživanje pokazuju da bijeli krov može smanjiti temperaturu za čak 23 °C hladniji od tipičnog
crnog krova čija temperatura doseže između čak 50 - 90 °C tijekom najtoplijeg ljetnog dana, a
čime se smanjuje i utjecaj urbanog toplinskog otoka u urbanoj sredini. Isto tako se smatra, da
se temperatura zraka, mijenjanjem crnih i tamnih asfalta vrlo svijetlom sivom bojom, smanjuje
za čak 10 stupnjeva Celzijusa209. Navedeni primjeri inovativnih rješenja lokalno su primjenjiva
rješenja koja je moguće uklopiti u planiranje razvoja određenog prostora. 210
Da bi se smanjile ili izbjegle opasnosti od ekstremnih utjecaja visoke temperature u općini,

potrebno je primijeniti dugoročno rješenje odnosno pametno planiranje općine. Pametno
planiranje općinom podrazumijeva izgradnju zelene i plave infrastrukture, pod kojima se, ne
podrazumijevaju samo novi zeleni koridori, parkovi, već i zeleni krovovi, zelene fasade, urbani
vrtovi na vrhu zgrada itd., kako bi se smanjio albedo faktor površina, odnosno smanjila stopa
upijanja sunčevih termalnih zraka koju potom ispuštaju u okolinu.
Općina Lobor je pametno planiranje općinom započela Prostornim planom Općine Lobor,
donesenim 2023. godine. Njime se ističe važnost korištenja materijala i boja prilagođenih
prirodnim obilježjima okolnog prostora pri oblikovanju građevina, posebno građevina izvan
građevinskih područja naselja. Nadalje, ističe se potreba za podizanjem zelenih penjačica i živica
u zonama pretežito stambene izgradnje kako bi se amortizirala tranzitna buka uz županijsku
prometnicu na zapadnom dijelu te uz novo planiranu lokalnu prometnicu u sjevernom dijelu
teritorija općine. Isto tako, kako do najviših temperatura dolazi tamo gdje su najveća sjecišta
prometnih koridora, kao i najveća stopa izgrađenosti, Prostornim planom Općine Lobor
regulirani su infrastrukturni prometni sustavi tako da se postigne optimalna prometna
povezanost uz minimalno opterećenje prostora, što, između ostalog, uključuje odmicanje
izgradnje od prometnica, čime se, također, pridonosi smanjivanju efekta toplinskih otoka.211
205 Dumbaugh, E. and Gattis, J.L. (2005.). Guidance for noise reduction provided by tree belts. Landscape and Urban Planning.
206 Cackowski, J.M. and Miller, R.W. (2003) The restorative effects of roadside vegetation: Implications for automobile driver anger and
frustration.
207
Rosenblatt, N.J., Kweon, B.- S. and Maghelal, P. (2008). The street tree effect and driver safety.
209 Službena mrežna stranica Prirodoslovno – matematičkog fakulteta. Klimatologija. Dostupno na mrežnoj stranici:
http://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/znanost/klimatologija/ccgg/zanimljivosti
211 Prostorni plan uređenja Općine Lobor (2023). Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj 07/2008, 06/2010, 12/2013, 20/2015,
12/2016, 20/2019 i 02/2023
132
Tablica 35 Pogled s groblja Lobor, Izvor: Level Project d.o.o.
133
6. Analiza javnog mnijenja
Tijekom lipnja 2023. godine je provedena anonimna online anketa s pitanjima vezanim za javnu
percepciju elemenata zelene infrastrukture na području Općine Lobor. Anketi je pristupilo
sedam ispitanika, od kojih je većina muškog spola (71.4%), dobne skupine od 19 do 39 godina
(57.1%). Većina ispitanika stanuje na području naselja Lobor (42.9 %), dok su ostali raspoređeni
unutar naselja Markušbrijeg (28.6%), Stari Golubovec i Petrova Gora (14.3 %). Većina ispitanika
online ankete je zaposleno (71.4 %) i to pretežno na području Općine Lobor (60 %), dok 14.3%
ispitanika spada pod status umirovljenika te 14.3% ispitanika ima status osoba na školovanju.
Navedeno je prikazano grafičkim prikazima kroz daljnji tekst.
Graf 4. Prikazi strukture ispitanika na temelju dobi i spola
Spol ispitanika Dobna skupina ispitanika
Graf 5. Prikaz strukture ispitanika prema ekonomskom statusu, mjestu obavljanja rada i prebivalištu
Status na tržištu rada ispitanika Mjesto rada zaposlenih ispitanika
134
Prebivalište ispitanika
Kroz daljnji tekst slijede pitanja anketnog upitnika vezana za elemente zelene infrastrukture na
području Općine Lobor te kratka interpretacija odgovora ispitanika.
1. Ocijenite koliko ste zadovoljni brojem sljedećih sadržaja na području Općine Lobor?
Navedeno pitanje je bilo namijenjeno istraživanju percepcije javnosti o količini zelenih/

otvorenih prostora Općine Lobor. Na temelju odgovora anketnih ispitanika, možemo vidjeti da
najveći postotak nezadovoljstva zastupljenosti sadržaja (zbroj postotka potpuno nezadovoljnih i
uglavnom nezadovoljnih ispitanika) nalazimo kod zastupljenosti zelenih površina na igralištima
uz škole i vrtiće, biciklističkom infrastrukturom, zelenim površinama uz rijeke, zelenim
površinama na dječjim igralištima, zelenim površinama na groblju te pješačkom infrastrukturom.
Zadovoljstvo zastupljenosti sadržaja (zbroj potpuno zadovoljnih i uglavnom zadovoljnih
ispitanika) na području Općine Lobor se odnosi na zelene površine uz spomen obilježja te na
zelene površine uz crkvu. Podjednaki omjer zadovoljstva i nezadovoljstva nalazimo kod broja
javnih parkova te kod zelenih površina uz sportske objekte. S obzirom na dobivene podatke,
možemo zaključiti da su građani nedovoljno zadovoljni količinom navedenih sadržaja na
Graf 6. Prikaz odgovora na pitanje o zadovoljstvu sadržajima ponuđenim u Pitanju
135
2. Koliko često posjećujete navedene prostore na području Općine Lobor?
Svrha navedenog pitanja je bilo istražiti frekventnost korištenja najznačajnijih zelenih/otvorenih

prostora te sportskih i vjerskih objekata na području Općine kako bi se dobio uvid u samu
vrijednost boravišnog potencijala pojedinog prostora. Na temelju dobivenih podataka, navedeni
prostori kao što su dječja igrališta, javni parkovi te posjećenost crkve stanovnici uglavnom
podjednako posjećuju i koriste, nekoliko puta mjesečno i nekoliko puta godišnje. Spomen
obilježja, groblje i igrališta uz škole se najčešće posjećuju nekoliko puta godišnje, dok su zelene
površine uz rijeke te pješačka infrastruktura prostori koji imaju najčešću frekventnost korištenja.
Više od polovice ispitanika navodi da koristi sportske objekte i biciklističku infrastrukturu i to
uglavnom nekoliko puta godišnje.
136
Graf 7. Prikaz odgovora na pitanje o učestalosti posjećivanja sadržaja ponuđenih u Pitanju
3. Koliko ste zadovoljni uređenošću i opremljenošću navedenih sadržaja na prostoru Općine

Lobor?
Pitanje je usmjereno na istraživanje zadovoljstva građana Općine Lobor oko stanja i

opremljenosti navedenih sadržaja. Najveći broj ispitanika, njih 86% smatra da zelene površine
za upravljanje vodom poput kišnih vrtova, na području Općine Lobor, ne postoje. Većina
ispitanika, njih 57% smatra da postoji nedostatak sadržaja kao što su zelene površine na
objektima poput zelenih krovova, terasa, zidova i sl. te urbani i zajednički vrtovi. Nadalje, 71%
ispitanika je izrazilo nezadovoljstvo uređenošću i opremljenošću zelenih površina uz sivu
infrastrukturu. Uzimajući u obzir zbroj potpuno i uglavnom nezadovoljnih ispitanika, nešto veći
postotak (86%) ispitanika je izrazilo nezadovoljstvo stanjem i opremljenošću pješačke
infrastrukture. Nezadovoljstvo je izraženo i kod zelenih površina uz sportske objekte (72%),
zelenih površina na sportsko-rekreacijskim igralištima (72%), zelenih površina na dječjim
igralištima (71%), zelenih površina uz škole i vrtiće i zelenih površina uz vodu (58%), zelenih
površina uz spomen obilježja (57%) te biciklističkom infrastrukturom (28%). Bolje stanje i
opremljenost (zbroj potpuno i uglavnom zadovoljnih ispitanika), 43% ispitanika nalazi jedino kod
zelenih površina uz crkvu. Kod zelenih površina na groblju imamo podjednak omjer zadovoljstva
i nezadovoljstva ispitanika stanjem i opremljenošću (43%).
137
Graf 8. Prikaz odgovora na pitanje o zadovoljstvu opremljenošću i urednosti sadržaja ponuđenih u Pitanju 3.
138
4. Kako najčešće koristite javne površine?
Najveći postotak anketnih ispitanika (57.1%), na području Općine Lobor, najčešće koriste
prostore za igru i boravak te prostore za sport, rekreaciju i edukaciju. Nešto manji postotak
ispitanika koristi prostore za susrete, dok su najmanjim postotkom obilježeni prostori za odmor
i za kulturna događanja.
Graf 9. Prikaz odgovora na pitanje o načinu korištenja sadržaja ponuđenih u Pitanju
5. Kojem biste od navedenih sadržaja dali prioritet realizacije (uređenje ili unapređenje) u Općini
Lobor? (Poredati po prioritetima od 1 do 14)
Navedenom pitanju je svrha utvrđivanje javnih preferencija u odnosu na potencijalne razvojne

aktivnosti iz domene zelene infrastrukture. Najveći broj ispitanika (43%) smatra da bi na prvom
mjestu prioritet realizacije (uređenje ili unapređenje) trebalo dati zelenim površinama na
objektima poput zelenih krovova, zelenih terasa, zelenih zidova, zelenih ograda i sl. Nadalje,
analizom grafičkih prikaza možemo zaključiti daljnji slijed sadržaja kojima ispitanici pridodaju
veću pozornost, odnosno viši prioritet idući prema onima koji imaju niži prioritet. To su, redom,
sljedeći sadržaji: urbani i zajednički vrtovi, zelene površine za upravljanje vodom poput kišnih
vrtova, zelene površine uz spomen obilježja, zelene površine uz sivu infrastrukturu, zelene
površine na igralištima uz škole i vrtiće, zelene površine na sportsko-rekreacijskim igralištima,
zelene površine uz sportske objekte, biciklistička i pješačka infrastruktura, zeleni javni parkovi,
zelene površine na dječjim igralištima, zelene površine uz rijeke te zelene površine na groblju i
uz crkvu.
139
Graf 10.Prikaz odgovora na pitanje o potrebi za uređenjem odnosno unaprjeđenjem pojedinih sadržaja ponuđenih u Pitanju.
140
6. Ukoliko smatrate da na području Općine Lobor nedostaju i drugi sadržaji vezani za zelene
prostore, molimo Vas da navedete koji su to.
Postotak ispitanika koji smatra da nema potrebe za drugim sadržajima vezanih za zelene
prostore je većinski, te iznosi 72.43 %, dok manjina od 28.57% smatra da je potrebno više dječjih
igrališta te da nedostaje javni park.
7.Koji je po Vama najznačajniji zeleni prostor na području Općine Lobor?
Najveći postotak ispitanika smatra da je Cukovec s nogometnim igralištem najznačajniji zeleni

prostor na području Općine Lobor. Odmah nakon Cukovca, navedeni su prostori oko crkve, dok
je najmanjem postotku ispitanika prostor oko vrtića te oko samog centra Lobora jedno od
najznačajnijih zelenih prostora na području Općine Lobor.
8. Koji zeleni prostor predstavlja neiskorišteni potencijal na području Općine Lobor?
Anketni ispitanici navode da pojedini zeleni prostori kao prostor oko Lovačkog doma, put od
Lovačkog doma prema Golubovcu, Zazidje i groblje predstavljaju neiskorišten potencijal na
području Općine Lobor, dok manji postotak ispitanika (14%) smatra da ne postoje neiskorišteni
potencijali na području Općine Lobor.
9. Gdje najčešće provodite slobodno vrijeme na području Općine Lobor?
Ispitanici najčešće provode slobodno vrijeme u Cukovcu, u okolici centra Lobor, na sportskim
igralištima, u parku oko crkve te šetnjom po šumi i oko bajera Markušbrijeg.
10. Navedite koja oprema po Vama nedostaje na javnim prostorima Općine Lobor?
Najveći postotak ispitanika smatra da na javnim prostorima Općine Lobor nedostaju koševi za
otpad. Nešto manji postotak ispitanika smatra da od opreme na javnim prostorima nedostaju
stolovi i klupe, info paneli i turistička signalizacija, sprave za vježbanje na otvorenom, cvijeće,
biljni materijali te žardinjere ukrasnog bilja. Malo više od 30 % ispitanika smatra da na javnim
prostorima Općine nedostaje umjetničke instalacije, parkinga za bicikle, nadstrešnice na
autobusnim stajalištima te prostora na otvorenom koji bi bio namijenjen za razne manifestacije.
Najmanji postotak ispitanika smatra da nedostaje zdenaca za pitku vodu, dok nijedan ispitanik
nije odabrao javnu rasvjetu kao nedostatak na javnim prostorima Općine Lobor.
141
Graf 11. Prikaz odgovora na pitanje o opremi koja nedostaje u sklopu javnih prostora
11. Koristite li bicikl ili drugi sličan oblik prijevoza u svrhu rekreacije ili putovanja?
Veći dio ispitanika (57.1 %) koristi navedeni oblik prijevoza u svrhu rekreacije ili putovanja.
12. Smatrate li da postoji potreba za formiranjem novih ozelenjenih pješačkih ili biciklističkih
staza na području Općine Lobor? Ako da, gdje?
Polovica ispitanika (50%) smatra da nema potrebe za formiranjem novih ozelenjenih pješačkih
ili biciklističkih staza na području Općine Lobor, dok ostalih 50 % ispitanika smatra da je potrebno
i to od Lovačkog doma do Cukovca, od Lobora prema Vodovodu te kod Bajera.
13. Koje probleme vezane za bioraznolikost primjećujete u svom naselju? (moguće označiti
više odgovora)
Najveći postotak ispitanika (42.9%) smatra da probleme vezane za bioraznolikost predstavlja

veći broj komaraca u blizini većih zelenila i voda te prisutnost sve manjeg broja stabala zbog
nekontrolirane sječe šuma. Nešto manjim postotkom (28.6%) su ispitanici označili problem sve
manje količine zelenih površina te sve manjeg broja ptica. Najmanji postotak (14.3%) su
pridonijeli intenzivnoj rasvjeti koja utječe na svjetlosno onečišćenje i vrste osjetljive na njega.
Graf 12. Prikaz odgovora na pitanje o primijećenim problemima vezanim za bioraznolikost
14. Ukoliko ste naveli ostalo, koje probleme vezane za bioraznolikost primjećujete u svom
naselju?
Anketni ispitanik se osvrće na problem odvodnje oborinskih voda kao problem vezan za
bioraznolikost na području svoga prebivališta.
142
15. Postoje li u Općini Lobor izgrađeni prostori koji se ne koriste ili su napušteni te propadaju, a
mogli bi se bolje iskoristiti? Ako je Vaš odgovor „Da“, možete li navesti koji su to prostori?
Više od 85% ispitanika smatra da u Općini Lobor postoje izgrađeni prostori koji se ne koriste ili
su napušteni te bespotrebno propadaju. Najveći postotak ispitanika smatra da je to Zazidje,
odnosno pozornica u Zazidju koja je zadnji put korištena prije 30 godina za koncertni događaj te
ciglana Vinipotok. Među ostalim izgrađenim prostorima koji propadaju, a mogli bi se bolje
iskoristiti, ispitanici navode i prostor oko Lovačkog doma.
16. Imate li prijedlog kako bi se taj/ti prostor/i mogli iskoristiti?
Za neiskorišten prostor odnosno pozornicu u Zazidju ispitanici navode da ju je potrebno

obnoviti, dodati klupe za sjedenje te urediti sam okoliš Zazidja kako bi se kroz ljeto mogle
održavati razne manifestacije na otvorenom, umjesto u vatrogasnom domu te školskoj dvorani.
Što se tiče Lovačkog doma, ispitanici navode da je potrebno čišćenje puta od Lovačkog doma
prema Golubovcu.
17. Postoje li u Općini Lobor neizgrađeni prostori koji su zarasli vegetacijom, a koji bi se mogli
parkovno urediti? Ako je Vaš odgovor na prethodno pitanje „Da“, možete li navesti koji su to
prostori?
Veći postotak ispitanika (60%) smatra da u Općini Lobor postoje neizgrađeni prostori koji su
zarasli vegetacijom te koji bi se mogli parkovno urediti, dok manji postotak od 40% ispitanika
smatra da takvi prostori ne postoje. Ispitanici koji su potvrdno odgovorili na prethodno pitanje
smatraju da bi se područje Zazidja, Antoneca te privatne parcele koje su na prodaju kraj vrtića
mogle parkovno urediti.
18. Imate li prijedlog kako bi se taj/ti prostor/i mogli opremiti/urediti?
Polovica ispitanika (50%) nema prijedlog ili smatra da nije potrebno opremanje/uređenje
navedenih prostora iz prethodnog pitanja, dok drugi dio ispitanika ima te smatra da bi se,
uređenjem pješačke staze, postavljanjem klupica, sadnjom drveća te postavljanjem raznih
sprava za vježbanje na otvorenom navedeni prostori mogli parkovno urediti i opremiti. Također
se navodi i potreba za izgradnjom senzornog parka na otvorenom za djecu s poteškoćama u
razvoju.
19. Što nedostaje u pogledu energetske učinkovitosti na prostoru Općine Lobor?
U pogledu energetske učinkovitosti na prostoru Općine Lobor, najvećim postotkom od 71.4 %,

ispitanici smatraju da nedostaje informacijska ploča s informacijama o koncentraciji alergena u
zraku. Nešto manjom zastupljenošću odabira, postotkom od 57.1 % i 42.9 %, ispitanici smatraju
da u Općini Lobor nedostaju informacijske ploče s informacijama o vremenu (npr.onečišćenju
zraka ili vode) te podizni spremnici za otpad, dok najmanjim postotkom od 14.3 % i 0%, ispitanici
smatraju da nedostaju punionice za električne aute ili električne bicikle te klupe s
fotonaponskim punjačima.
143
Graf 13. Prikaz odgovora na pitanje što nedostaje Općini Lobor da bi bila energetski učinkovitija
20. U nastavku navodimo niz problema koji se mogu javiti u gradu. Molimo Vas da svaki problem
na području Općine Lobor ocijenite koliko je on ozbiljan.
Graf 14. Prikaz odgovora na pitanje ozbiljnosti ponuđenih problema na području Općine Lobor
144
21. Imate li ideju za projekt koji bi mogao unaprijediti razvoj Općine Lobor?
Većina ispitanika (66.57%) nema ideju za projekt koji bi mogao unaprijediti razvoj Općine, no
33.43 % anketnih ispitanika je podijelilo svoje ideje za projekte koji bi mogli unaprijediti razvoj
Općine te se većina projekata odnosi na sportsko – rekreacijske te turističko - infrastrukturne
projekte poput izgradnje infrastrukture za sportske klubove i udruge, odnosno izgradnja
Športskog centra te izgradnja kuća/hostela od prirodnih materijala koja bi se mogla iznajmljivati
turistima te ujedno potaknuo porast zelenog održivog turizma. Također spominje se promocija
autohtone loborske hrane koja također može postati turistički proizvod Općine Lobor.
22. Koji dio Općine Lobor smatrate vizualno najprivlačnijim?
Anketni ispitanici su podjednako podijeljeni pri odabiru vizualno najprivlačnijih dijelova Općine
Lobor pa tako navode sljedeće dijelove: Cukovec, prostor oko centra Lobora, prostor od centra
prema Golubovu, Crkva Majke Božje Gorske te park pored crkve, te obronci Ivanščice.
23. Koji dio Općine Lobor smatrate vizualno neprivlačnim?
Anketni ispitanici su također podjednako podijeljeni pri odabiru vizualno neprivlačnog dijela
Općine Lobor te kao takve prostore navode bivšu ciglanu Vinipotok, prostor oko nogometnog
igrališta Cukovec, centar Lobora, Zazidje te sam ulaz od Zlatara zbog loše infrastrukture, loše
održavanih privatnih parcela.
145
Tablica 36 Općina Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
146
7. Model kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
Proces kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, poznat i kao kružno gospodarstvo, je

model koji se temelji na principu smanjenja otpada i boljem iskorištavanju resursa te promiče
održivi pristup koji naglašava obnavljanje, ponovnu uporabu i recikliranje materijala kako bi se
minimizirao otpad i negativni utjecaj na okoliš. Drugim riječima, kružno gospodarstvo se provodi
u skladu s načelima zelene gradnje koja se odnosi na cjeloviti proces osmišljavanja, izvedbe,
održavanja, uporabe i obnove prostora i zgrada zasnovane na načelu održivosti. Provedba
navedenog procesa podrazumijeva tri različite faze i tipove projekata:
 planiranje i gradnja novih zgrada u skladu s kružnim gospodarstvom
Faza planiranja i gradnje novih zgrada u skladu s kružnim gospodarstvom je faza temeljena na
promišljanju o cjeloživotnom vijeku građevnih proizvoda, odnosno u fazi projektiranja se
razmišlja o tome koji će se materijali upotrijebiti, kakva je njihova trajnost, što će se dogoditi sa
zgradom i ugrađenim materijalima na kraju njezina vijeka trajanja, koliki će biti troškovi
održavanja zgrade te kolika je količina ugrađene i operativne energije.
 revitalizacija i obnova nekorištenih prostora i zgrada
Neiskorišteni prostori i zgrade na prostoru Općine Lobor predstavljaju najznačajniju kategoriju
moguće primjene kružnog gospodarenja.
 kružna obnova i reprogramiranje korištenih prostora i zgrada.212
Dodatna problematika, uz problematiku velikog broja napuštenih prostora i zgrada, je starost i
dotrajalost korištenih prostora i zgrada na području Općine Lobor. Provođenje kružne obnove i
reprogramiranja korištenih prostora i zgrada moguće je na dva načina, energetskom ili
sveobuhvatnom obnovom zgrada. Boljom iskoristivošću postojećih struktura smanjuje se
potreba izgradnje i održavanja novih te se podiže kvaliteta, produljuje trajnost i poboljšavaju
uvjeti za korištenje postojećih struktura.
Na području Općine Lobor planirana je realizacija šest objekata vezanih za model kružnog
gospodarenja prostorom i zgradama, pri čemu se najveći broj projekata odnosi na kružnu
obnovu i reprogramiranje korištenih prostora i zgrada, dok se manji broj projekata odnosi na
planiranje i gradnju novih zgrada u skladu s kružnim gospodarstvom. U Općini Lobor nije
planirana revitalizacija i obnova nekorištenih prostora i zgrada. U narednoj je tablici dan pregled
infrastrukture i objekata koji se planiraju graditi te energetski obnoviti u skladu s načelom
kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.
212Ministarstvo prostornog uređenja , graditeljstva i državne imovine (2021). Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za
razdoblje 2021. do 2030. godine.
147
Tablica 37.Popis planirane infrastrukture za koju se planiraju projekti kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
Naziv objekta Lokacija Planovi za objekt

ŠRC Lobor K.Č. BR. 2134/4, 2134/5, 2134/6 Izgradnja sportskog kompleksa koji
2134/7, 2119, 2118/1, će uključivati nogometno igralište u
2121/7,2120, 2121/8, 2121/2, skladu s načelima kružnog
2121/6, 2121/1 2121/3, 2121/4, gospodarenja prostorom i
2121/5, 2121/6, 2118/2, K.O zgradama
PURGA
Vatrogasni dom Lobor KČ.BR. 276/1 K.O. PRUGA Izgradnja Vatrogasnog centra u
skladu s načelima kružnog
gospodarenja prostorom i
zgradama
Društveni dom Lobor K.Č.B.R. 266/4 K.O PURGA Energetska obnova zgrade
Društvenog doma u skladu s
načelima kružnog gospodarenja
prostorom i zgradama
Društveni dom Petrova Gora K.Č.B.R 1450/5 K.O. PETROVA Energetska obnova zgrade
GORA Društvenog doma u skladu s
Društveni dom Markušbrijeg K.Č.B.R.1514/20 K.O PURGA Energetska obnova zgrade
Društvenog doma u skladu s
Društveni dom Stari Golubovec KČ.B.R. 2335/7 K.O. PETROVA Energetska obnova zgrade
GORA Društvenog doma u skladu s
148
Slika 85 Planirani projekti vezani za kružno gospodarenje prostorom i zgradama
149
8. Područja pogodna za urbanu preobrazbu i/ili urbanu sanaciju
Pojam urbane preobrazbe je utvrđen Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17,
114/18, 39/19, 98/19, 67/23) tako da je urbana preobrazba skup planskih mjera i uvjeta kojima
se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže
javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih
čestica213. Zakonom o prostornom uređenju utvrđen je i pojam urbane sanacije tako da je
urbana sanacija skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja
unutar i izvan granica građevinskog području devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi
način214.
Na području Općine Lobor planirana je realizacija jednog projekta urbane sanacije. Navedeno
područje odnosi se na sanaciju klizišta vezanih za prometnice. Općinu Lobor zahvatio je potres
28. i 29. prosinca 2020. godine s nizom malih potresa koji su uzrokovali veliku materijalnu i
prirodnu štetu koja se očituje u narušenoj stabilnosti i degradaciji tla koja je posljedično dovela
do erozije tla i stvaranja klizišta čime je bilo dovedeno u pitanje sigurno korištenje okolnih
građevina i infrastrukture. Lokacije na kojima će se realizirati projekti sanacije su: kč.br. 2568/1,
2568/3, 2567/5, 2567/4, 2567/3, 2567/7 k.o.Purga; Završje Loborsko kč.br. 1119, 1120/2,
1175/5, 1175/8, 3080/2, 3080/3 k.o.Purga; Ulica Gustava Krkleca i Velika Petrovagorska; Ulica
Dragutina Domjanića, Benkovići; Stari Golubovec – Krsniki. Navedenom će se sanacijom
prostora poboljšati karakter izgrađenog područja koja su devastirana vanjskim utjecajem –
potresom te će se stvoriti sigurniji uvjeti za stanovnike s područja Općine Lobor.
213 Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23
214 Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23
150
Slika 86 Područja pogodna za urbanu sanaciju i urbanu preobrazbu
151
152
9. SWOT analiza
Svrha SWOT analize je utvrditi perspektivu za buduće djelovanje na temelju karakteristika

položaja u kojem se Općina trenutačno nalazi. Drugim riječima, svrha SWOT analize je razlučiti
što je ključno za Općinu u vremenu analize kako bi se prepoznali strateški čimbenici okruženja
subjekta. SWOT analiza predstavlja analizu unutarnjih (snage i slabosti) i vanjskih čimbenika
(prilike i prijetnje) analize. Unutarnji čimbenici predstavljaju sadašnju situaciju Općine, odnosno
trenutačna područja, resurse i sposobnosti koji doprinose (snage) ili ograničavaju (slabosti)
razvoj same Općine, dok vanjski čimbenici predstavljaju budućnost, odnosno područja, resurse
i sposobnosti izvan Općine koji pozitivno (prilike) ili negativno (prijetnje) utječu na njen razvoj.
SWOT analiza je za potrebe ovog strateškog dokumenta rađena na temelju provedenih analiza
općine Lobor, vezanih za ostvarenje i razvoj zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja
prostorom i zgradama čime se prepoznaju snage i slabosti trenutačnog stanja Općine, te prilike
i prijetnje razvoja koji će rezultirati utvrđivanjem perspektive za buduće djelovanje, odnosno,
donošenje adekvatnih strateških odluka vezanih za daljnji razvoj Općine Lobor.
Tablica 38. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
 Dobar geografski položaj kao potencijal za daljnji  Vrlo mala prosječna gustoća naseljenosti te rijetka i
razvoj neravnomjerna naseljenost otežavaju kolektivni daljnji
 Kontinentalno – humidni tip klime razvoj
 Prisutnost prirodne i krajobrazne ljepote  Ograničenju razvoja pridonose i demografski trendovi -
 Sačuvana prirodna raznolikost i očuvanost visoka starost stanovništva, nedostatak mladog, radno
prirode sposobnog stanovništva, slaba obrazovna struktura,
 Prisutnost prirodnog bogatstva vode visoki postotak stanovništva sa i bez srednje stručne
 Prisutnost prirodnog bogatstva šuma i njihova spreme
očuvanost  Pozicioniranje Općine kao ispodprosječno rangirane
 Velika raznolikost i očuvanost staništa Općine
 Mala razina pritiska na bioraznolikost  Nedovoljno valorizirana kulturna baština i prirodne
 Postojanje vodene infrastrukture vrijednosti
 Bogatstvo šumske infrastrukture  Nedovoljno razvijena i neiskorištena poljoprivredna
 Prisutnost zelene infrastrukture oko javno- djelatnost
društvene infrastrukture  Zastarjela i nedostatna privatna poljoprivredna
 Dobra zastupljenost zelenih koridora uz mehanizacija
prometnice  Nedovoljna razvijenost javno-društvene i turističke
 Visoka kultura održavanja okućnica u stambenom infrastrukture
području  Nedostatna razina razvijenosti komunalnih usluga koja
 Prisutnost plodnih poljoprivrednih tala utječe na zaštitu okoliša
 Bogata povijest i kulturna baština  Nepostojanje infrastrukture za odvodnju i pročišćavanje
 Očuvanost izvorne povijesne urbanističke osnove otpadnih i oborinskih voda
 Postojanje zaštićene prirodne i kulturne baštine  Nedovoljna osviještenost populacije o mogućnostima
 Relativno dobra pokrivenost osnovnom razvoja
infrastrukturom za vodoopskrbu, elektroopskrbu,  Nedostatno razvijeno gospodarstvo
sustavom pošte i telekomunikacija što uvelike  Nedostatak kulturnih, sportskih i ostalih sadržaja za
olakšava daljnji razvoj stanovništvo
 Veliki udio zelene infrastrukture  Nedovoljna iskorištenost funkcija zelene infrastrukture
 Mali udio sive infrastrukture  Nepostojanje podataka o fondu postojećih napuštenih,
zapuštenih i slabo iskorištenih prostora i zgrada za koje
153
je potrebno provesti mjere poboljšanja energetske
učinkovitosti i održivosti
 Nerazvijeno i nedostatno korištenje obnovljivih izvora
energije
 Slaba implementacija zelene infrastrukture i kružnog
gospodarenja prostorom i zgradama u strateška
planiranja
 Nedostatak svijesti i znanja stanovništva o vrijednostima
i prednostima održivog razvoja prema načelima zelene
infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i
zgradama
PRILIKE PRIJETNJE
 Potencijal korištenja EU fondova za poticanje  Društveno-gospodarska situacija koja ograničava održivi
urbane regeneracije i revitalizacije ruralnih razvoj te ujedno doprinosi negativnim demografskim
naselja trendovima
 Razvoj društvene infrastrukture kao osnove za  Nedovoljno ulaganje u Jedinice lokalne samouprave od
demografsku obnovu, odnosno osnove za strane Republike Hrvatske
daljnji održivi razvoj prostora  Nedovoljna usmjerenost na održivi razvoj, na ekološka
 Potencijal razvoja i prezentacije svih oblika načela, na zelenu infrastrukturu i kružno gospodarenje
turizma utemeljenog na prirodnim i kulturnim kod procesa planiranja
resursima  Preveliko iskorištavanje prirodnih bogatstava
 Potencijal razvoja poduzetništva u svrhu  Ugroženost kulturnih i tradicijskih vrijednosti
daljnjeg održivog razvoja  Pojava klimatskih nepogoda u vidu intenzivnih oborina i
 Strateško planiranje razvoja kako bi se povećane temperature zraka
povećala efikasnost upravljanja i razvoj ZI i KG  Degradacija staništa izazvana širenjem sive
 Potencijal razvoja poljoprivrede, posebno one infrastrukture
s dodanom vrijednosti poput ekološke  Ograničene mogućnosti financiranja projekata po
poljoprivrede načelima zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja
 Interes i iskustvo JLS u implementiranju načela  Otežana provedba projekata zbog nesređenih
zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja imovinsko-pravnih odnosa ili privatnog vlasništva te
prostorom i zgradama u planiranje i aktivnosti prijetnja od urušavanja
na području  Nedovoljna prepoznatljivost povijesno kulturnih
 Nastavak financiranja projekata/aktivnosti kroz kvaliteta i potencijala loborskog kraja izvan granica
Program zelene infrastrukture i program lokalne zajednice
kružnog gospodarenja  Razvojni pritisci urbanizacije, izgradnje infrastrukture,
 Uključivanje stanovništva u procese planiranja eksploatacije šuma te intenzivne poljoprivredne
što povećava šanse za postizanje održivosti proizvodnje, koji vode degradacijama krajobraza
razvoja JLS  Nepovoljno okruženje za mala tradicijska poljoprivredna
 Povećanje kvalitete postojećih i novih javnih gospodarstva, prvenstveno otežani plasman proizvoda i
prostora i zgrada korištenjem alata urbane postizanje prepoznatljivosti
sanacije i/ili preobrazbe
 Rastuća potražnja za turističkim proizvodima
koji se temelje na prirodnim vrijednostima
 Sve više prilika za financiranje istraživanja,
zaštite i upravljanja krajobraznim
vrijednostima
154
155
10. Strateški okvir
Strateški okvir uspostavljen je na realnim potrebama i razvojnim potencijalima koja su

prepoznata kroz analizu stanja i SWOT analizu. Elementi strateškog okvira definirani sukladno
Uredbi o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su razvojni smjer, strateški i posebni
ciljevi, mjere, aktivnosti i projekti te povezani pokazatelji učinka, ishoda i rezultata215. S obzirom
na to da je Strategija zelene urbane obnove srednjoročni akt strateškog planiranja konkretni
elementi strateškog planiranja koji će se primjenjivati u daljnjem tekstu su: posebni ciljevi,
mjere, aktivnosti i projekti te pokazatelji ishoda. Navedenim elementima strateškog planiranja
doprinosi se ostvarivanju strateških ciljeva i razvojnog smjera, odnosno hijerarhijsko najvišeg
elementa strateškog okvira koji predstavlja osnovni okvir razvoja i kojim se ostvaruje vizija
definirana u nacionalnoj razvojnoj strategiji216.
10.1. Posebni ciljevi
Posebni ciljevi su ciljevi definirani u srednjoročnim aktima strateškog planiranja jedinica lokalne
i regionalne samouprave kojim se ostvaruje strateški cilj iz strategije i poveznica s programom u
državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i regionalne samouprave. Posebni ciljevi
trebaju biti određeni, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski utvrđeni217.
Ciljevi definirani ovom Strategijom su:
 Cilj 1. Razvoj zelene infrastrukture na području Općine Lobor

 Cilj 2. Unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama na području Općine
Lobor
Cilj 1. Unaprjeđenje zelene infrastrukture na području Općine Lobor
Područje Općine Lobor jest područje koje se može karakterizirati kao ruralno područje s
mjestimice izraženom urbanizacijom. Najurbaniziranije naselje je svakako naselje Lobor koje je
ujedno i najnaseljenije naselje te naselje s najvećim brojem administrativnih funkcija. Ostala
naselja u manjoj su mjeri urbanizirana. Zbog tog razloga na području Općine Lobor dominira
zelena infrastruktura koja se često javlja u obliku zaštićenih dijelova prirode, te uz samu sivu
infrastrukturu, odnosno važnu javno – društvenu infrastrukturu. S obzirom na važnost samog
područja na bioraznolikost, postoji potreba za daljnjim razvojem i unaprjeđenjem zelene
infrastrukture. Navedenu potrebu jasno su iskazali i stanovnici Općine Lobor kroz provedenu
anketu. Kako bi se postojeća bioraznolikost dodatno zaštitila te se prevenirao ikakav negativan
215 Uredba o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave. Narodne novine broj 89/2018.
216 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije. (2020.) Priručnik o strateškom planiranju v.3.0. Dostupno na mrežnim
stranicama: https://www.istra-europa.eu/wp-content/uploads/2021/03/Priruc%CC%8Cnik-o-strates%CC%8Ckom-planiranju.pdf
217 Ibid
156
utjecaj, definiran je cilj 1. Unaprjeđenje zelene infrastrukture na području Općine Lobor kojim
će se poticati daljnji razvoj i unaprjeđenje zelene infrastrukture na području Općine Lobor.
Zelena infrastruktura doprinosi održivom razvoju, odnosno okolišnim, gospodarskim i

društvenim koristima ili konkretno očuvanju i obnavljanju kvalitete zraka, vode i tla, te
bioraznolikosti, smanjenju javnih i privatnih rashoda kroz izbjegavanje nepotrebnih troškova
vezanih za energiju za hlađenje, kao i smanjenje troškova vezanih za negativne utjecaje
ekstremnih klimatskih pojava, smanjenje troškova vezanih za liječenje bolesti, ali i unaprjeđenju
kvalitete života kroz poticanje aktivnog korištenja slobodnog vremena te interakciju s drugim
osobama. Osim toga zelenom se infrastrukturom potiče promocija identiteta te integracija
arhitekture i urbanizma kroz zaštitu i unaprjeđenje kulturne baštine i kulturne vrijednosti.
Pokazatelj ishoda je broj projekata unaprijeđene zelene infrastrukture na području Općine
Lobor. Cilj, pa tako i mjere i aktivnosti/projekti vezani za ovaj cilj doprinijet će sljedećim
definiranim razvojnim potrebama:
 izraditi bazu podataka kroz kartiranje zelene i sive infrastrukture kako bi se unaprijedilo
upravljanje prostorom u skladu s načelima održivog razvoja, zelene infrastrukture i
kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
 ukomponirati zelenu infrastrukturu u daljnje planiranje prostornog razvoja područja
 smanjiti udio sive infrastrukture u odnosu na zelenu infrastrukturu
 unaprijediti dostupnost zelenih uređenih površina za sve stanovnike
 unaprijediti zaštitu bioraznolikosti na području općine
Pod posebni cilj 1. Razvoj zelene infrastrukture na području Općine Lobor definirane su sljedeće
mjere:
 Upravljanje razvojem zelene infrastrukture

 Razvoj infrastrukturnih projekata i opremanje vezano za zelenu infrastrukturu
 Podizanje razine informiranosti i znanja o zelenoj infrastrukturi
 Mjera 1.1. Upravljanje razvojem zelene infrastrukture
Kako bi se postigao razvoj i unaprjeđenje zelene infrastrukture na području potrebno je

pristupiti upravljanju razvojem zelene infrastrukture, odnosno realizirati Mjeru 1.1. Upravljanje
razvojem zelene infrastrukture. Upravljanje razvojem omogućuje definiranje trenutačnog stanja
prostora, planiranje razvoja, odnosno identifikaciju ciljeva i prioriteta razvoja, procjenu
157
raspoloživih resursa i određivanje najboljeg načina za njihovu upotrebu. Upravljanje razvojem
tako omogućava promišljeno i održivo upravljanje rastom koje uzima u obzir kako okolišne i
društvene, tako i ekonomske aspekte razvoja. Upravljanje razvojem nekog područja je ključno
jer omogućava učinkovito korištenje resursa, održivo upravljanje razvojem, izgradnju
infrastrukture, unaprjeđenje kvalitete života i smanjenje rizika od katastrofa. To pomaže u
postizanju dugoročnog održivog razvoja, koji zadovoljava potrebe sadašnjih i budućih
generacija. U skladu s time definirane aktivnosti unutar mjere 1.1. su: 1.1.1. Evidentiranje i
mapiranje potreba za zelenom infrastrukturom kojom će se evidentirati i mapirati trenutačno
stanje te daljnje potrebe za zelenom infrastrukturom te 1.1.2. Planiranje razvoja prostora u
skladu s načelom zelene infrastrukture sukladno kojoj će biti donesen strateški dokument
usmjeren na prostorno planiranje zelene infrastrukture. Pokazatelj rezultata jest Unaprijeđeno
upravljanje razvojem zelene infrastrukture na području JLS kroz izrađenu bazu podataka i
implementiranu bazu podataka u nove dokumente.
 Mjera 1.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i opremanje vezano za zelenu infrastrukturu
Mjera 1.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i opremanje vezano za zelenu infrastrukturu odnosi
se na realizaciju infrastrukture i opremanje zelene infrastrukture na području Općine Lobor te
realizaciju svih onih radnji koje su potrebne kako bi se navedeni infrastrukturni projekti i
opremanja ostvarili. U tome smislu podrazumijeva: 1.2.1. Izradu mape potencijalnih projekata
koje je u budućnosti moguće realizirati, 1.2.2. Izradu potrebne dokumentacije za realizaciju
projekata zelene infrastrukture kojom će se izraditi sva potrebna projektno – tehnička i druga
dokumentacija koja je potrebna za realizaciju projekata zelene infrastrukture, 1.2.3. Realizacija
projekata zelene infrastrukture koja podrazumijeva aktivnosti građenja, rekonstrukcije, obnove
i opremanja projekata zelene infrastrukture, te 1.2.4. Implementacija inovativnih rješenja
vezanih za unaprjeđenje otpornosti na klimatske promjene koja podrazumijeva kreiranje i
implementaciju inovativnih rješenja vezanih za povećanje otpornosti na posljedice klimatskih
promjena. Pokazatelja rezultata jest broj projekata razvoja zelene infrastrukture.
 Mjera 1.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o zelenoj infrastrukturi
Mjera 1.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o zelenoj infrastrukturi odnosi se na

povećanje educiranosti i informiranosti stanovnika jedinice lokalne samouprave o potrebi
razvoja zelene infrastrukture, a kako bi i sami doprinijeli danjem razvoju i zaštiti zelene
infrastrukture na tome području. U tome smislu obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1.3.1.
Informiranje o zelenoj infrastrukturi koja obuhvaća prijenos informacija vezanih za zelenu
infrastrukturu te 1.3.2. Edukacija o zelenoj infrastrukturi koja podrazumijeva aktivno
sudjelovanje u radionicama i edukacijama. Pokazatelj rezultata jest broj informiranih i educiranih
osoba o zelenoj infrastrukturi.
158
Tablica 39. Posebni ciljevi, mjere, aktivnosti
Posebni ciljevi Pokazatelj Mjere Pokazatelj rezultata Aktivnosti

ishoda
Posebni cilj 1. Broj projekata 1.1. Upravljanje Unaprjeđeno Evidentiranje i

Razvoj zelene razvoja zelene razvojem zelene upravljanje razvojem mapiranje potreba za
infrastrukture na infrastrukture infrastrukture zelene infrastrukture zelenom
području Općine na području JLS kroz infrastrukturom
Lobor izrađenu bazu Planiranje razvoja
podataka i prostora u skladu s
implementiranu bazu načelom zelene
podataka u nove infrastrukture
dokumente
1.2. Razvoj Broj projekata razvoja Izrada mape
infrastrukturnih zelene infrastrukture projekata vezanih za
projekata i zelenu infrastrukturu
opremanja
Izrada potrebne
vezanih za
dokumentacije za
zelenu
realizaciju projekata
infrastrukturu
razvoja zelene
infrastrukture
Realiziranje projekata
zelene infrastrukture
Implementiranje
inovativnih rješenja
vezanih za
unaprjeđenje
otpornosti od
klimatskih promjena
1.3. Podizanje Broj informiranih i Informiranje o zelenoj
razine educiranih osoba o infrastrukturi
informiranosti i zelenoj infrastrukturi Edukacija o zelenoj
znanja o zelenoj infrastrukturi
infrastrukturi
Cilj 2. Unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama na području Općine Lobor
Područje Općine Lobor ima bogatu povijest koja je utjecala na prostorni razvoj područja. Danas
prostor Općine spada u potpomognuto područje koje je karakterizirano ispodprosječnim
gospodarskim i socijalnim razvojem u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Navedeno stanje
uvelike doprinosi i načinu gospodarenja prostorom i zgradama, a koje u vrlo maloj mjeri
159
uključuje načelo kružnosti. Kako bi se to promijenilo definiran je cilj 2. Unaprjeđenje kružnog
gospodarenja prostorom i zgradama na području Općine Lobor.
Kružno gospodarenje prostorom i zgradama ima potencijal za unaprjeđenje razvoja Općine

Lobor kroz unaprjeđenje infrastrukture na području, ali i kroz smanjenje potrošnje prirodnih
resursa, emisija stakleničkih plinova i otpada, te poticanje inovacija i suradnje između različitih
sektora. Osim ekoloških koristi, ovaj koncept može rezultirati financijskim uštedama,
poboljšanjem kvalitete građevina, stvaranjem novih radnih mjesta te jačanjem otpornosti na
klimatske promjene. Pokazatelj ishoda jest broj projekata kružno obnovljenih prostora i zgrada.
Cilj, pa tako i mjere i aktivnosti/projekti vezani za ovaj cilj doprinijet će sljedećim definiranim
razvojnim potrebama:
 Izraditi bazu podataka kroz kartiranje zelene i sive infrastrukture kako bi se

unaprijedilo upravljanje prostorom u skladu s načelima održivog razvoja, zelene

 staviti u ponovnu uporabu prostora oštećenih u potresu
Pod posebni cilj 2. Unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama na području
Općine Lobor definirane su sljedeće mjere:
 Mjera 2.1. Upravljanje kružnim gospodarenjem prostorom i zgradama

 Mjera 2.2. Kružna obnova prostora i zgrada
 Mjera 2.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o kružnom gospodarenju prostorom
i zgradama
 Mjera 2.1. Upravljanje kružnim gospodarenjem prostorom i zgradama
Kako bi se postigao razvoj i unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama na

području Općine Lobor potrebno je pristupiti upravljanju kružnim gospodarenjem prostorom i
zgradama, odnosno realizirati Mjeru 1.1. Upravljanje kružnim gospodarenje prostorom i
zgradama. Upravljanje razvojem omogućuje definiranje trenutačnog stanja prostora, planiranje
razvoja, odnosno identifikaciju ciljeva i prioriteta razvoja, procjenu raspoloživih resursa i
određivanje najboljeg načina za njihovu upotrebu. Upravljanje razvojem tako omogućava
promišljeno i održivo upravljanje rastom koje uzima u obzir kako okolišne i društvene, tako i
ekonomske aspekte razvoja. Upravljanje razvojem nekog područja je ključno jer omogućava
daljnje korake poput učinkovitog korištenja resursa, održivog upravljanja razvojem, izgradnju
160
infrastrukture, unaprjeđenje kvalitete života i smanjenje rizika od katastrofa. To pomaže u
postizanju dugoročnog održivog razvoja, koji zadovoljava potrebe sadašnjih i budućih
generacija. U skladu s time definirane aktivnosti unutar mjere 2.1. su: 2.1.1. Evidentiranje i
mapiranje potreba za kružnim gospodarenjem prostorom i zgradama kojom će se evidentirati i
mapirati trenutačno stanje te daljnje potrebe za kružnim gospodarenjem prostorom i zgradama,
2.1.2. Planiranje razvoja prostora u skladu s načelima kružnog gospodarenja prostorom i
zgradama sukladno kojoj će biti donesen strateški dokument usmjeren na prostorno planiranje
u skladu s načelom kružnog gospodarstva. Pokazatelj rezultata jest Unaprijeđeno upravljanje
kružnim gospodarenjem prostora i zgrada na području JLS kroz izrađenu bazu podataka i
implementiranu bazu podataka u nove dokumente.
 Mjera 2.2. Kružna obnova prostora i zgrada

Mjera 2.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i opremanje vezano za kružnu obnovu prostora i
zgrada odnosi se na realizaciju infrastrukture i opremanja vezano za kružnu obnovu prostora i
zgrada na području Općine Lobor te realizaciju svih onih radnji koje su potrebne kako bi se
navedeni infrastrukturni projekti i opremanja ostvarili. U tome smislu podrazumijeva: 2.2.1.
Izrada mape projekata vezanih za kružnu obnovu prostorom i zgradama koje je u budućnosti
moguće realizirati, 2.2.2. Izrada potrebne dokumentacije za realizaciju kružne obnove prostora
i zgrada kojom će se izraditi sva potrebna projektno – tehnička i druga dokumentacija koja je
potrebna za realizaciju projekata vezanih za kružno gospodarenje prostorom i zgradama, 2.2.3.
Realizacija kružne obnove prostora i zgrada koja podrazumijeva aktivnosti građenja,
rekonstrukcije, obnove i opremanja projekata vezanih za kružno gospodarenje prostorom i
zgradama, te 2.2.4. Implementacija inovativnih rješenja vezana za kružno obnovljene prostore
i zgrade koja podrazumijeva kreiranje i implementaciju inovativnih rješenja vezanih za
povećanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena. Sve to doprinijet će realizaciji
pokazatelja rezultata - Broju realiziranih projekata vezanih za kružnu obnovu prostora i zgrada.
 Mjera 2.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o kružnom gospodarenju prostorom

i zgradama
Mjera 2.1.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o kružnom gospodarenju prostorom i
zgradama odnosi se na povećanje educiranosti i informiranosti stanovnika jedinice lokalne
samouprave o potrebi razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, a kako bi i sami
doprinijeli danjem razvoju kružnog gospodarenja na tome području. U tome smislu obuhvaća
sljedeće aktivnosti: 1.3.1. Informiranje stanovnika o važnosti kružnog gospodarenja prostorom
i zgradama koja obuhvaća prijenos informacija vezanih za zelenu infrastrukturu te 1.3.2.
Edukacija stanovnika o važnosti kružnog gospodarenja prostorom i zgradama koja
podrazumijeva aktivno sudjelovanje u radionicama i edukacijama. Broj informiranih i educiranih
osoba o kružnom gospodarenju prostorom i zgradama.
161
Tablica 40. Posebni ciljevi, Mjere, Aktivnosti 2
Posebni ciljevi Pokazatelj Mjere Pokazatelj rezultata Aktivnosti

ishoda
Posebni cilj 2. Broj projekata 2.1. Upravljanje Unaprjeđeno Evidentiranje i mapiranje

Unaprjeđenje kružnog kružno kružnim upravljanje kružnim potreba za kružnim
gospodarenja prostorom obnovljenih gospodarenjem gospodarenjem gospodarenjem prostorom
i zgradama na području prostora i prostorom i prostora i zgrada na i zgradama
Općine Lobor zgrada zgradama području JLS kroz
izrađenu bazu podataka
Planiranje razvoja prostora
i implementiranu bazu
u skladu s načelima
podataka u nove
kružnog gospodarenja
dokumente
2.2. Razvoj Broj realiziranih Izrada mape projekata

infrastrukturnih projekata vezanih za vezana za kružnu obnovu
projekata i kružno gospodarnje prostorom i zgradama
opremanje prostorom i zgradama
Izrada potrebne
vezano za kružnu
dokumentacije za
obnovu prostora i
realizaciju kružne obnove
zgrada
prostora i zgrada
Realizacija kružne obnove

prostora i zgrada
Implementacija inovativnih
rješenja vezana za kružno
obnovljene prostore i
zgrade
2.3. Podizanje Broj informiranih i Informiranje stanovnika o

razine educiranih osoba o važnosti kružnog
informiranosti i kružnom gospodarenju gospodarenja prostorom i
znanja o kružnom prostorom i zgradama zgradama
gospodarenju
prostorom i Edukacija stanovnika o
zgradama važnosti kružnog
zgradama
162
Tablica 41. Posebni ciljevi, Pokazatelji ishoda, Mjere, Pokazatelji rezultata i Aktivnosti
Posebni ciljevi Pokazatelj ishoda Mjere Pokazatelj rezultata Aktivnosti

Posebni cilj 1. Razvoj Broj projekata 1.1. Upravljanje Unaprjeđeno upravljanje Evidentiranje i mapiranje
zelene infrastrukture razvoja zelene razvojem zelene razvojem zelene potreba za zelenom
na području Općine infrastrukture infrastrukture infrastrukture na području infrastrukturom
Lobor JLS kroz izrađenu bazu Planiranje razvoja
podataka i implementiranu prostora u skladu s
bazu podataka u nove načelom zelene
dokumente infrastrukture
1.2. Razvoj Broj projekata razvoja Izraditi mapu projekata
infrastrukturnih zelene infrastrukture vezanih za zelenu
projekata i opremanja infrastrukturu
vezano za zelenu Izraditi potrebnu
infrastrukturu dokumentaciju za
razvoja zelene
infrastrukture
Realizirati projekte zelene
infrastrukture
Implementirati inovativna
rješenja vezana za
unaprjeđenje otpornosti
od klimatskih promjena
1.3. Podizanje razine Broj informiranih i Informiranje o zelenoj

informiranosti i znanja o educiranih osoba o zelenoj infrastrukturi
zelenoj infrastrukturi infrastrukturi Edukacija o zelenoj
infrastrukturi
Posebni cilj 2. Broj projekata 2.1. Upravljanje kružnim Unaprjeđeno upravljanje Evidentiranje i mapiranje
Unaprjeđenje kružnog kružno obnovljenih gospodarenjem kružnim gospodarenjem potreba za kružnim
gospodarenja prostora i zgrada prostorom i zgradama prostora i zgrada na gospodarenjem
prostorom i zgradama području JLS kroz izrađenu prostorom i zgradama
na području Općine bazu podataka i Planiranje razvoja
Lobor implementiranu bazu prostora u skladu s
podataka u nove načelima kružnog
dokumente gospodarenja prostorom
i zgradama
2.2. Razvoj Broj realiziranih projekata Izrada mape projekata
infrastrukturnih vezanih za kružno vezana za kružnu obnovu
projekata i opremanje gospodarenje prostorom i prostorom i zgradama
vezano za kružnu zgradama Izrada potrebne
obnovu prostora i dokumentacije za
zgrada realizaciju kružne obnove
prostora i zgrada
Realizacija kružne obnove
prostora i zgrada
Implementacija
vezana za kružno
obnovljene prostore i
zgrade
2.3. Podizanje razine Broj informiranih i Informiranje stanovnika o
informiranosti i znanja o educiranih osoba o važnosti kružnog
kružnom gospodarenju kružnom gospodarenju gospodarenja prostorom
prostorom i zgradama prostorom i zgradama i zgradama
Edukacija stanovnika o
važnosti kružnog
gospodarenja prostorom
i zgradama
163
10.2. Aktivnosti i projekti
U ovom poglavlju obrađuju se prioritetni projekti koje će Općina Lobor provesti u narednih 10
godina, a koji će doprinijeti zelenoj urbanoj obnovi.
Općina Lobor definirala je sedam prioritetnih projekata koje će se realizirati u narednom
razdoblju od 10 godina. Navedeni projekti su:
 Donošenje Strategije zelene urbane obnove Općine Lobor
 Informiranja stanovnika o važnosti zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja
 Izgradnja Centra za starije osobe
 Izgradnja Sportsko rekreativnog centra Lobor
 Modernizacija nerazvrstanih cesta
 Rekonstrukcija Vatrogasnog doma Lobor
 Urbana sanacija prometnica na području Općine Lobor
Ukupna financijska sredstva potrebna za realizaciju navedenih projekata iznose 13.866.528,34
Eur. Najveći broj projekta i potrebnih sredstava financirat će se iz Mehanizma za oporavak i
otpornost, dok će manji broj potrebnih sredstava za realizaciju projekata biti financirano iz
nacionalnih županijskih i lokalnih sredstava te drugih izvora financiranja.
164
Tablica 42. Prioritetni projekti koji će biti provedeni na području Općine Lobor s indikatorima ostvarenja rezultata i razdobljem provedbe projekata
Br. Naziv projekta Nositelj Cilj projekta Ciljano područje Ključne točke ostvarenja Indikator ostvarenja rezultata Razdoblje Potrebni koraci za
projekta projekta provedbe realizaciju projekta
projekta
1 Donošenje Općina Unaprjeđenje Javna uprava Izrađen dokument Unaprijeđeno upravljanje razvojem 2023.-2023. -prijava za
Strategije Lobor upravljanjem zelenom usmjeren na razvoj zelene infrastrukture na području sufinanciranje SZO
zelene urbane infrastrukturom i zelene infrastrukture i JLS kroz izrađenu bazu podataka i -donošenje odluke o
obnove Općine kružnim gospodarenjem kružnog gospodarenja implementiranu bazu podataka u sufinanciranju SZO
Lobor prostora i zgradama prostorom i zgradama nove dokumente -izrada SZO
-donošenje SZO
Unaprijeđeno upravljanje kružnim
gospodarenjem prostora i zgrada na
području JLS kroz izrađenu bazu
podataka i implementiranu bazu
podataka u nove dokumente
2 Informiranje Općina Povećanje Javna uprava Izrađeni promotivni Broj informiranih i educiranih osoba 2023.- 2023. -prijava za
stanovnika o Lobor informiranosti i materijali koji nude o zelenoj infrastrukturi sufinanciranje
važnosti zelene educiranosti stanovnika informacije o zelenoj -donošenje odluke o
infrastrukture i s područja Općine Lobor infrastrukturi i kružnom Broj informiranih i educiranih osoba sufinanciranju
kružnog vezano za teme zelene gospodarenju o kružnom gospodarenju prostorom -izrada promotivnih
gospodarenja infrastrukture i kružnog prostorom i zgradama i zgradama materijala vezanih za
prostorom i gospodarenja kružno gospodarstvo i
zgradama prostorom i zgradama zelenu infrastrukturu
3 Izgradnja Općina Povećanje javno – Javno – Izgrađen Centar za Broj realiziranih projekata vezanih 2024.-2028. -izrada projektno –
Centra za Lobor društvene infrastrukture društvena starije osobe u skladu s za kružnu obnovu prostora i zgrada tehničke dokumentacije
starije osobe vezane za socijalnu skrb infrastruktura - načelom kružnog -prijava za
u skladu s načelom Zdravstvo i gospodarenja sufinanciranje
kružnog gospodarenja socijalna skrb prostorom i zgradama -donošenje odluke o
prostorom i zgradama i sufinanciranju
zelenom -izgradnja
infrastrukturom -dobivanje uporabne
dozvole
4 Izgradnja Općina Povećanje javno – Javno – Izgrađen Sportsko Broj realiziranih projekata vezanih 2030.-2032. -izrada projektno –
Sportsko Lobor društvene infrastrukture društvena rekreativan centar za kružnu obnovu prostora i zgrada tehničke dokumentacije
rekreativnog vezane za sport i infrastruktura – Lobor u skladu s -prijava za
centra Lobor rekreaciju u skladu s načelom kružnog sufinanciranje
164
načelom kružnog sport i gospodarenja -donošenje odluke o
gospodarenja rekreacija prostorom i zgradama sufinanciranju
prostorom i zgradama i -izgradnja
zelenom -dobivanje uporabne
infrastrukturom dozvole
5 Modernizacija Općina Povećanje javno – Javno – Modernizirano Broj realiziranih projekata vezanih 2023.- 2032. -izrada projektno –
nerazvrstanih Lobor društvene infrastrukture društvena minimalno 500 m za kružnu obnovu prostora i zgrada tehničke i druge
cesta vezane za promet u infrastruktura nerazvrstanih cesta u potrebne
skladu s načelom prometna skladu s načelom Broj projekata razvoja zelene dokumentacije
kružnog gospodarenja infrastruktura kružnog gospodarenja infrastrukture -prijava za
prostorom i zgradama i prostorom i zgradama i sufinanciranje
zelenom zelenom -donošenje odluke o
infrastrukturom infrastrukturom sufinanciranju
-rekonstrukcija
6 Rekonstrukcija Općina Povećanje javno – Javno – Rekonstrukcija i Broj realiziranih projekata vezanih 2030.- 2032. -izrada projektno –
Vatrogasnog Lobor društvene infrastrukture društvena energetska obnova za kružnu obnovu prostora i zgrada tehničke dokumentacije
doma Lobor vezane za javnu infrastruktura – Vatrogasnog doma -prijava za
sigurnost u skladu s javna sigurnost Lobor sufinanciranje
načelom kružnog -donošenje odluke o
gospodarenja sufinanciranju
prostorom i zgradama i -rekonstrukcija
zelenom
infrastrukturom
7 Urbana Općina Povećanje javno – Javno – Provedena urbana Broj realiziranih projekata vezanih 2022.-2023. -izrada projektno –
sanacija Lobor društvene infrastrukture društvena sanacija na sljedećim za kružnu obnovu prostora i zgrada tehničke i druge
prometnica na vezane za promet u infrastruktura prometnicama: potrebne
području skladu s načelom prometna kč.br. 2568/1, 2568/3, dokumentacije
Općine Lobor kružnog gospodarenja infrastruktura 2567/5, 2567/4, -prijava za
prostorom i zgradama i 2567/3, 2567/7 sufinanciranje
zelenom k.o.Purga; Završje -donošenje odluke o
infrastrukturom Loborsko kč.br. 1119, sufinanciranju
1120/2, 1175/5, -sanacija
1175/8, 3080/2, 3080/3
k.o.Purga; Ulica Gustava
Krkleca i Velika
Petrovagorska; Ulica
Dragutina Domjanića,
Benkovići; Stari
Golubovec – Krsniki
Tablica 43. Terminski plan provedbe projekata
Naziv projekta Vremensko razdoblje provedbe Indikativni Mogući načini financiranja

2023. 2024. 2025. 2026. 2027. 2028. 2029. 2030. 2031. 2032. ukupni projekta
trošak (s
PDV-om)
1.Donošenje Strategije 13.268,75 Mehanizam za oporavak i
zelene urbane obnove Eur otpornost
Općine Lobor
2.Informiranja stanovnika o 663,61 Eur Mehanizam za oporavak i
važnosti zelene otpornost
infrastrukture i kružnog
zgradama
3. Izgradnja Centra za 6.138.000,00 Mehanizam za oporavak i
starije osobe Eur otpornost, sredstva
županije, sredstva općine
4. Izgradnja Sportsko 1.350.000,00 Mehanizam za oporavak i
rekreativnog centra Lobor Eur otpornost,
nacionalna sredstva,
sredstva županije, sredstva
općine
5. Modernizacija 5.000.000,00 Mehanizam za oporavak i
nerazvrstanih cesta Eur otpornost,
općine
6. Rekonstrukcija 1.350.000,00 Mehanizam za oporavak i
Vatrogasnog doma Lobor Eur otpornost,
općine
7. Urbana sanacija 14.595,98 Fond solidarnosti, sredstva
prometnica na području Eur općine
Općine Lobor
Tablica 44 Svetište Majke Božje Gorske, izvor: Level Project d.o.o.
167
11. Horizontalna načela
Strategija zelene urbane obnove i njezini projekti u skladu su s nacionalnim zakonodavstvom

vezanim za promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca te zabrani diskriminacije, pristupačnosti
za osobe s invaliditetom te održivom razvoju.
Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije
Prilikom pisanja, donošenja, kao i realiziranja definiranih projekata iz Strategije zelene urbane
obnove poštivale su se i poštivat će se sve odredbe nacionalnog zakonodavstva, konkretno
Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) i Zakona o suzbijanu diskriminacije (NN
85/08, 112/12). Osim toga provesti će se pozitivne mjere vezane za uklanjanje rodnih stereotipa
i nametnutih rodnih uloga u aktivnostima informiranja i vidljivosti koje obuhvaćaju izradu
promotivnih materijala te predstavljanja Strategije, vodit će se računa o verbalnom i vizualnom
izražavanju o rodnoj perspektivi, uključujući i jezični odabir terminologije. Gdje god je to moguće
koristit će se nazivi u ženskom i u muškom rodu odnosno svi će tiskani materijali sadržavati izjavu
sljedećeg sadržaja: ''Izrazi koji se koriste, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose
se jednako na muški i ženski spol.‘’. Također, poduzet će se pozitivne mjere za uklanjanje rodnih
i ostalih stereotipa o manjinama u aktivnostima informiranja i vidljivosti. U tom smislu promicat
će se okruženje koje ravnopravno vrednuje sve osobe, a sve aktivnosti informiranja i vidljivosti
podrazumijevat će jednaku pristupačnost sadržajima svima, bez obzira na njihove različite
potrebe.
Pristupačnost za osobe s invaliditetom
obnove poštivale su se i poštivat će se sve odredbe nacionalnog zakonodavstva, konkretno
vezane za Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (NN 78/2013). Prilikom izrade Strategije vodilo se računa o isticanju važnosti
pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti. Naime, fokus ove Strategije je,
uz ostalo, i zelena infrastruktura. Upravo je javna dostupnost, između ostaloga i dostupnost bez
barijera osobama smanjene pokretljivosti jedno od najvažnijih zajedničkih obilježja svih tipova
zelene infrastrukture. Mjere kojima se osigurava pristupačnost odnose se na elemente
pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika prostora kojim se kreću osobe smanjene
pokretljivosti. Prilikom realiziranja projekata razmatrat će se sljedeći elementi pristupačnosti:
rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma, koso podizna sklopiva platforma i sl. u
skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti. Osim toga prilikom realiziranja projekata uzimat će se u obzir načela univerzalnog
dizajna Univerzalni dizajn za cilj ima ukloniti ograničenja pristupu i poduprijeti društveno
sudjelovanje. Osjetilni dizajn kao dio univerzalnog dizajna omogućuje da mjesta postanu
pristupačna, atraktivna i značajna za sve, bez obzira na dob, invaliditet i status. On pruža
168
maksimalnu pristupačnost u destinacijama za posjetitelje i stvara iskustva bogata za osjetila za
osobe koje obično nemaju pristup takvim mjestima, od novih pristupnih staza sa sjedalima i
skloništima, prilagođenih oznaka, do osjetilnih iskustava u vrtovima i parkovima.
Održivi razvoj
obnove poštivale su se i poštivat će se načela održivog razvoja kroz provedbu zelene javne
nabave, uzimanje u obzir klimatskih izazova, učinkovitost resursa te načela zelenog rasta. U tom
kontekstu, za potrebe nabave Strategije zelene urbane obnove provela se zelena javna nabava,
dok su se prilikom pisanja Strategije uzeli u obzir klimatske promjene i izazovi koje one stvaraju.
U skladu s time definiran je razvoj zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i
zgradama kojem je cilj povećati otpornost jedinice lokalne samouprave na posljedice klimatskih
promjena. Također, projekti koji će izniknuti iz provedbe Strategije zelene urbane obnove bit će
izrađeni u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), čime se osiguravaju
bitni zahtjevi za građevinu-mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara, higijena, zdravlje
i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke, ušteda energije i toplinska zaštita. Zahvati
će biti projektirani tako da količina energije ostane na niskoj razini tijekom građenja i izgradnje.
Svi zahvati će biti projektirani tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno moraju
zajamčiti ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala i dijelova
nakon uklanjanja, trajnost građevine te uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih
materijala u građevinama. Svi građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se ugrađivati
samo ako je njihova kvaliteta dokazana certifikatom (atestom). Za gospodarenje otpadom koji
nastaje tijekom građenja odgovoran je izvođač radova. Zahvati će se izvoditi sukladno načelu
''ne nanosi bitnu štetu''. Korištenje obnovljivih izvora energije promovirat će se prilikom
izgradnje zelene urbane infrastrukture te će se gdje god je to moguće ugrađivati elementi koji
koriste obnovljive izvore energije. Sva ulaganja sufinancirana sredstvima Mehanizma za
oporavak i otpornost bit će usklađena s načelom ''ne čini značajnu štetu'', odnosno ne smiju
nanijeti bitnu štetu okolišnim ciljevima u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 Europskog
parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost te u
smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za
olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.),
čija je primjena detaljnije razrađena u Obavijesti Komisije - Tehničke smjernice o primjeni načela
nenanošenja bitne štete (2021/C 58/01).
169
Slika 45 Krajolici Općine Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
170
12. Pokazatelji, indikativni financijski plan i terminski plan provedbe
U poglavlju se obrađuju podaci o ključnim pokazateljima rezultata s ciljanim vrijednostima koji

su usklađeni s pokazateljima ishoda na nacionalnoj razini navedenim u Programima zelene
infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, okvir za praćenje i vrednovanje
uspješnosti provedbe definiranih aktivnosti temeljem ostvarenja pokazatelja, indikativan
financijski plan s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu aktivnosti/projekata, terminski
plan provedbe odabranih aktivnosti/projekata koji doprinose ostvarenju utvrđenih pokazatelja
rezultata s označenim ključnim točkama ostvarenja.
Na razini definiranih ciljeva i mjera, najveći udio financiranja odnosit će se na realiziranje
investicija infrastrukture, posebno vezano za kružno gospodarenje prostorom i zgradama.
Najveći udio financiranja tako se odnosi na Posebni cilj 2. Unaprjeđenje kružnog gospodarenja
prostorom i zgradama na području Općine Lobor, mjeru 2.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i
opremanje vezano za kružnu obnovu prostora i zgrada, zatim na Posebni cilj 1. Razvoj zelene
infrastrukture na području Općine Lobor, mjeru 1.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i
opremanja vezano za zelenu infrastrukturu, dok ostale mjere i ciljevi obuhvaćaju vrlo mali udio
od ukupnog financiranja.
171
Tablica 46. Ključni pokazatelji rezultata s ciljanim vrijednostima, okvir za praćenje i vrednovanje uspješnosti te terminski plan provedbe odabranih aktivnosti
Aktivnost Ključni pokazatelji rezultata s ciljanim vrijednostima Vrijeme

Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Početna Ciljna Ključna točka ostvarenja provedbe
vrijednost vrijednost
Posebni cilj 1. Razvoj zelene infrastrukture na području Općine Lobor
Mjera 1.1. Upravljanje razvojem zelene infrastrukture
1.1.1. Evidentiranje i mapiranje Unaprijeđeno upravljanje Baza podataka 0 1 Donošenje Strategije zelene 2023.-
potreba za zelenom razvojem zelene infrastrukture na zelene urbane obnove Općine Lobor 2033.
infrastrukturom području JLS kroz izrađenu bazu infrastrukture
1.1.2. Planiranje razvoja podataka i implementiranu bazu
prostora u skladu s podataka u nove dokumente
načelom zelene
infrastrukture
1.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i opremanja vezano za zelenu infrastrukturu
1.2.1. Izrada mape projekata Broj projekata razvoja zelene Projekt razvoja 0 1 Modernizacija nerazvrstanih 2023.-
vezana za zelenu infrastrukture zelene cesta u skladu s načelima zelene 2033.
infrastrukturu infrastrukture infrastrukture
1.2.2. Izrada potrebne
dokumentacije za
razvoja zelene
infrastrukture
1.2.3. Realizacija projekata
zelene infrastrukture
1.2.4. Implementiranje
vezanih za unaprjeđenje
otpornosti od klimatskih
promjena
1.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o zelenoj infrastrukturi
1.3.1. Informiranje o zelenoj Broj informiranih i educiranih Stanovništvo 0 2.703 Izrađeni promotivni materijali 2023.-
infrastrukturi osoba o zelenoj infrastrukturi koji nude informacije o zelenoj 2033.
infrastrukturi
172
1.3.2. Edukacija o zelenoj
infrastrukturi
Posebni cilj 2. Unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama na području Općine Lobor
2.1. Upravljanje kružnim gospodarenjem prostorom i zgradama
2.1.1. Evidentiranje i mapiranje Unaprijeđeno upravljanje kružnim Baza podataka 0 1 Donošenje Strategije zelene 2023.-
potreba za kružnim gospodarenjem gospodarenjem prostora i zgrada prostora i zgrada urbane obnove Općine Lobor 2033.
prostorom i zgradama na području JLS kroz izrađenu vezanih za kružnog
2.1.2. Planiranje razvoja prostora u bazu podataka i implementiranu gospodarenje
skladu s načelima kružnog bazu podataka u nove dokumente prostorom i
gospodarenja prostorom i zgradama
zgradama
2.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i opremanje vezano za kružnu obnovu prostora i zgrada
2.2.1. Izrada mape projekata Broj realiziranih projekata vezanih Projekti kružnog 0 5 Izgradnja Centra za starije osobe 2023.-
vezana za kružnu obnovu za kružno gospodarenje prostora i gospodarenja 2033.
prostorom i zgradama zgrada prostorom i Izgradnja Sportsko rekreativnog
2.2.2. zgradama centra Lobor
Izrada potrebne dokumentacije za
realizaciju kružne obnove prostora Modernizacija nerazvrstanih
i zgrada cesta
2.2.3. Realizacija kružne obnove
prostora i zgrada Rekonstrukcija Vatrogasnog
2.2.4. Implementacija inovativnih doma Lobor
rješenja vezana za kružno
obnovljene prostore i zgrade Urbana sanacija prometnica na
području Općine Lobor
2.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o kružnom gospodarenju prostorom i zgradama
2.3.1. Informiranje stanovnika o Broj informiranih i educiranih Stanovništvo 0 2.703 Izrađeni promotivni materijali 2023.-
važnosti kružnog gospodarenja osoba o kružnom gospodarenju koji nude informacije o zelenoj 2033.
prostorom i zgradama prostorom i zgradama infrastrukturi i kružnom
gospodarenju prostorom i
zgradama
2.3.2. Edukacija stanovnika o
važnosti kružnog gospodarenja
Tablica 47. Indikativni financijski plan s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu posebnih ciljeva i projekata
Aktivnost Ukupna
Pokazatelj 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. 2028. 2029. 2030. 2031. 2032. 2033. alokacija
rezultata
Mjera 1.1. Upravljanje razvojem zelene infrastrukture
1.1.3. Evidentiranje i Unaprijeđeno 13.268,75 Eur 13.268,75
mapiranje upravljanje Eur
potreba za razvojem zelene
zelenom infrastrukture na
infrastrukturom području JLS kroz
1.1.4. Planiranje izrađenu bazu
razvoja podataka i
prostora u implementiranu
skladu s bazu podataka u
načelom zelene nove dokumente
infrastrukture
1.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i opremanja vezano za zelenu infrastrukturu
1.2.5. Izrada mape Broj projekata 500.000 Eur 500.000 Eur 500.000 Eur 500.000 Eur 500.000 500.000 500.00 500.00 500.00 500.00 500.00 5.000.000,0
projekata razvoja zelene Eur Eur 0 Eur 0 Eur 0 Eur 0 Eur 0 Eur 0 Eur
vezana za infrastrukture
zelenu
infrastrukturu
1.2.6. Izrada potrebne
dokumentacije
za realizaciju
projekata
razvoja zelene
infrastrukture
1.2.7. Realizacija
projekata
zelene
infrastrukture
1.2.8. Implementiranj
e inovativnih
rješenja vezanih
za unaprjeđenje
otpornosti od
klimatskih
promjena
1.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o zelenoj infrastrukturi
1.3.1. Informiranje o Broj informiranih i 663,61 Eur 663,61 Eur
zelenoj infrastrukturi educiranih osoba
1.3.2. Edukacija o zelenoj o zelenoj
infrastrukturi infrastrukturi
2.1. Upravljanje kružnim gospodarenjem prostorom i zgradama
2.1.1. Evidentiranje i Unaprijeđeno 13.268,75 Eur 13.268,75
mapiranje potreba za upravljanje Eur
kružnim gospodarenjem kružnim
prostorom i zgradama gospodarenjem
2.1.2. Planiranje razvoja prostora i zgrada
prostora u skladu s na području JLS
načelima kružnog kroz izrađenu
gospodarenja prostorom i bazu podataka i
zgradama implementiranu
bazu podataka u
nove dokumente
2.2. Razvoj infrastrukturnih projekata i opremanje vezano za kružnu obnovu prostora i zgrada
2.2.1. Izrada mape Broj realiziranih 514.595,98 1.727.600,00 1.727.600,0 1.727.600,00 1.727.60 1.727.600, 500.00 1.400. 1.400. 1.400. 1.400. 13.852.595,
projekata vezana za kružnu projekata vezanih Eur Eur 0 Eur Eur 0,00 Eur 00 Eur 0,00 000,00 000,00 000,00 000,00 98 Eur
obnovu prostorom i za kružno Eur Eur Eur Eur Eur
zgradama gospodarenje
2.2.2. prostora i zgrada
Izrada potrebne
dokumentacije za
realizaciju kružne obnove
prostora i zgrada
2.2.3. Realizacija kružne
obnove prostora i zgrada
2.2.4. Implementacija
inovativnih rješenja vezana
za kružno obnovljene
prostore i zgrade
2.3. Podizanje razine informiranosti i znanja o kružnom gospodarenju prostorom i zgradama
2.3.1. Informiranje Broj informiranih i 663,61 Eur 663,61 Eur
stanovnika o važnosti educiranih osoba
kružnog gospodarenja o kružnom
prostorom i zgradama gospodarenju
prostorom i
2.3.2. Edukacija stanovnika zgradama
o važnosti kružnog
zgradama
Planirani izvori financiranja Fondovi EU, državni proračun, županijski proračun, općinski proračun
Tablica 48 Općina Lobor, izvor: Level Project d.o.o.
177
13. Popis izvora/literature
1. *1 Održivi razvoj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (2021). Posjećeno 24. 4. 2023.
<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44778>.
2. *2 Novi izazov. Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030 (2015). Zagreb: Odraz – održivi razvoj zajednice.
3. *3 European Parliament (2015). Circular economy: definition, importance and benefits. Posjećeno 21.04.2023. godine na mrežnoj
stranici: https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/economy/20151201STO05603/circular-economy-definition-
importance-and-benefits?&at_campaign=20234-
Economy&at_medium=Google_Ads&at_platform=Search&at_creation=RSA&at_goal=TR_G&at_audience=circular%20economy%2
0european%20commission&at_topic=Circular_Economy&at_location=HR&gclid=CjwKCAjw6IiiBhAOEiwALNqncX-
EvDmed9tLwr_hliwLkojcc9MTHSPdltLruUs6mCl9xi3AgHDBuRoCWzsQAvD_BwE
4. *4 European Commission. (2020). Circular Economy Action Plan. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://ec.europa.eu/environment/circular-economy/pdf/new_circular_economy_action_plan.pdf
5. *5 COM 249 (2013). Zelena infrastruktura – Unaprjeđenje Europskog socijalnog kapitala.
6. 3 E projekti d.o.o., (2023). Strategija zelene urbane obnove grada Bjelovara za razdoblje od 2022. do 2027. godine (nacrt), Dostupno
na mrežnim stranicama: https://www.bjelovar.hr/wp-content/uploads/2023/03/2.-Nacrt-odluke-o-usvajanju-Strategije-zelene-
urbane-obnove.pdf
7. Agencija za razvoj Varaždinske županije – Azra d.o.o. (2016). Strategija razvoja općine Lobor za razdoblje do 2020. godine. Dostupno
na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2016/06/LRS-Lobor-kona%C4%8Dni-prijedlog.pdf
8. APERION j.d.o.o. (2022). Strategija razvoja turizma Općine Lobor za razdoblje od 2022. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj
stranici: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2022/11/Strategija.pdf
9. Arheologija. Službena mrežna stranica općine Lobor. Posjećeno 06.06.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/arheologija/
10. Bezak, N. (2014). Ecosystems. U: Fath, B. D. (ur.), Encyclopedia of Ecology (2. izd., str. 1-6). Amsterdam: Elsevier.
11. Bioportal. Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode. Posjećeno 26.06.2023. na mrežnoj stranici:
https://www.bioportal.hr/gis/
12. Bureau Veritas Hrvatska. (2023.) Što je to FSC Certifikacija. Posjećeno 28.6. na mrežnoj stranici:
https://www.bureauveritas.hr/certifikacija-fscr
13. Državni zavod za statistiku (2003). Popis poljoprivrede iz 2003. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://web.dzs.hr/PXWeb/Menu.aspx?px_db=Popis+poljoprivrede+2003&px_language=hr
14. Državni zavod za statistiku. (2011). Popis stanovništva 2011. Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama. Dostupno na mrežnoj
stranici:
https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=https%3A%2F%2Fweb.dzs.hr%2Fhrv%2Fcensuses%2
Fcensus2011%2Fresults%2Fxls%2FGrad_01_HR.xls
15. Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti
i spolu. Dostupno na mrežnoj stranici:
16. Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti,
starosti i spolu. Dostupno na mrežnoj stranici:
17. Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti
i spolu. Dostupno na mrežnoj stranici:
18. Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_43/h01_01_43_zup02_2364.html
19. Državni zavod za statistiku. (2011.) Popis stanovništva 2011. Zaposleni prema zanimanju, starosti i spolu. Dostupno na mrežnoj
stranici: https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_42/h01_01_42_zup02_2364.html
20. Državni zavod za statistiku. (2011.). Popis stanovništva 2011. Stanovništvo po starosti i spolu po naseljima. Dostupno na mrežnim
stranicama: https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup04_4006.html
21. Državni zavod za statistiku. (2021). Popis stanovništva 2021. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima. Dostupno na mrežnim
22. European Commission. (2020). Circular Economy Action Plan. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://ec.europa.eu/environment/circular-economy/pdf/new_circular_economy_action_plan.pdf
23. Europska komisija (2017). Greening the Cities. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://ec.europa.eu/environment/europeangreencapital/greening-cities_en
24. Europska Komisija (2020). Preporuke Komisije za strateški plan Hrvatske u okviru ZPP-a. Dostupno na mrežnoj stranici: https://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020SC0384
25. Europska komisija. (2016.) Urban Agenda for the EU: Pact of Amsterdam. Dostupno na mrežnim stranicama:
https://futurium.ec.europa.eu/en/urban-agenda/library/pact-amsterdam
26. Europska komisija. (2019.) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija: Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final) od 11.12.2019. godine. Dostupno na mrežnim
stranicama: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52019DC0640
27. Europska Komisija. (2019.). Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i
Odboru regija: Preispitivanje napretka u provedbi strategije EU-a za zelenu infrastrukturu (COM(2019) 236 final). Dostupno na
mrežnim stranicama: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52019DC0236&qid=1562053537296
28. Europska komisija. European Green Infrastructure Typology. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/green_infrastructure_en.htm
178
29. Europska unija. (1994) Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Službeni list europske unije 11/Sv. 16. Službeni liste
europskih zajednica L 33/13. Dostupno na mrežnoj stranici: https://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:21994A0207(02)&from=SK
30. Europska unija. Copernicus Land Monitoring Service 2018., Europska agencija za okoliš (EEA). CLCCro web preglednik. Posjećeno
3.7.2023. na mrežnoj stranici: http://corine.haop.hr/map-page
31. Europska Unija. NextGenerationEU. Posjećeno na mrežnim stranicama: https://next-generation-eu.europa.eu/index_hr
32. Europski parlament i Vijeće EU. (2021.) Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi
Mehanizma za oporavak i otpornost. Službeni list Europske unije L57/17. Dostupno na mrežnim stranicama: https://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32021R0241
33. Fidon (2018). Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: uređenje potoka Črnec u naselju
Velika Ves (grad Krapina), od km 2+728 do km 5 +268.Dostupno na mrežnoj stranici: https://kzz.hr/sadrzaj/natjecaji/potok-crnec-
informacija-zahtjev-ocjena-o-potrebi-procjene-utjecaja-na-okolis/Elaborat%20za%C5%A1tite%20okoli%C5%A1a.pdf
34. Glavna radna skupina hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa. (2019.) Procjena rizika od katastrofa za Republiku
Hrvatsku. Dostupno na mrežnoj stranici: https://civilna-
zastita.gov.hr/UserDocsImages/CIVILNA%20ZA%C5%A0TITA/PDF_ZA%20WEB/Procjena_rizika%20od%20katastrofa_2019.pdf
35. Grgurić, Domagoj (2023). Mapiranje eksploatacijskih polja mineralnih sirovina u Hrvatskoj u GIS tehnologiji. Diplomski rad.
36. Haider Jasim E. Al-Saaidy (2020). Article : Urban Morphological Studies (Concepts, Techniques, and Methods). University of Baghdad
Engineering Journal 26(8):100-111. Posjećeno 15.05.2023. na mrežnoj stranici:
https://www.researchgate.net/publication/343375551_Urban_Morphological_Studies_Concepts_Techniques_and_Methods
37. Horwath HTL, Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o. (2016.). Krapinsko-zagorska županija. Master-plan razvoja turizma
Krapinsko-zagorske županije. Dostupno na mrežnoj stranici: https://kzz.hr/wp-content/uploads/2023/01/KZZ-Master-plan-razvoja-
turizma.pdf
38. Hrvatske Šume d.o.o. Javni podatci o šumama. WEB preglednik., Posjećeno 28.6.2023. na mrežnoj stranici:
https://webgis.hrsume.hr/arcgis/apps/webappviewer/index.html?id=8bb3e1d6b80d49ad9e0193f8b62380e2
39. Hrvatske šume d.o.o. obilježile 20-u obljetnicu FSC certifikata. Hrvatske Šume. Posjećeno 28.6.2023. na mrežnoj stranici:
https://www.hrsume.hr/2022/10/14/hrvatske-sume-d-o-o-obiljezile-20-u-obljetnicu-fsc-certifikata/
40. Hrvatske vode. (2018.) Metodologija primjene kombiniranog pristupa – Uz Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.
Dostupno na mrežnoj stranici: https://voda.hr/sites/default/files/2022-04/metodologija_primjene_kombiniranog_pristupa-
veljaca_2018.pdf
41. Hrvatski geološki institut (2016). Rudarsko-geološka studija Krapinsko-zagorske županije. Dostupno na mrežnoj stranici:
42. Infrastrukturni sustavi i mreže 2b – elektroopskrba, VI. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Lobor. Posjećeno
30.6.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/kategorija/prostorni-plan-uredenja/
43. Ires ekologija (2018). Izvješće o stanju okoliša Krapinsko-zagorske županije za razdoblje 2014. do 2017. godine. Dostupno na mrežnim
44. Kabisch, N., & Haase, D. (2014). Green justice or just green? Provision of urban green spaces in Berlin, Germany. Landscape and
Urban Planning, 122, 129-139.
45. Komunalca Konjščina d.o.o. (2023.) Službena stranica. Posjećeno 4.7.2023. na mrežnoj stranici: http://www.komunalac.net/
46. Krapina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (2021.) Posjećeno 18.7.2023. na mrežnoj
stranici: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33739
47. Krapinsko-zagorska županija (2019). Procjena rizika od velikih nesreća za područje Krapinsko-zagorske županije. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://www.kzz.hr/sadrzaj/dokumenti/dokumenti-civilna-
zastita/KZZ_Procjena_rizika_od_velikih_nesreca_2019.pdf
48. Krapinsko-zagorska županija. Hrvatska internetska enciklopedija (2023). Posjećeno 29.05.2023. na mrežnoj stranici:
49. Krapinsko-zagorska županija. Službena stranica Krapinsko – zagorske županije. Posjećeno 02.06.2023. na mrežnoj stranici:
www.kzz.hr
50. Križman, D., i Perman, L. (2019). Urbana infrastruktura. U: Benić, M., Bogdan, S. i Križman, D. (ur.), Uvod u urbanizam (str. 143-173).
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet.
51. Level project d.o.o. (2022.) Strategija razvoja pametne Općine Lobor za razdoblje do 2026. Dostupno na mrežnoj stranici:
http://lobor.hr/wp-content/uploads/2022/11/OP%C4%86INA-LOBOR-STRATEGIJA-PAMETNE-OP%C4%86INE.pdf
52. Light pollution map. Posjećeno 5.7.2023. na mrežnoj stranici: https://www.lightpollutionmap.info
53. Loborsko ekološko društvo (2006). Značajni krajobraz Lobor. Stručna podloga. Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-
54. Lovački savez Krapinsko-zagorske županije. Službene mrežne stranice. Posjećeno 29.6.2023. na mrežnoj stranici:
https://www.lovsavezkzz.mikrobit.hr/o_nama.html
55. Ljubaj T. i Franić R. (2014). Ekonomika infrastrukture u agrobiznisu. Interna skripta za studente Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Dostupno na mrežnoj stranici: https://bib.irb.hr/datoteka/679765.Skripta_-_predavanja_EIA-Ljubaj_110114.pdf
56. Ljubljana agreement. (2021.) Informal Meeting of Ministers responsible for Urban Matters. Dostupno na mrežnim stranicama:
http://urban-intergroup.eu/wp-content/files_mf/ljubljanaagreementen.pdf
57. Manfredi, E. C., Rodríguez, D. A., & Gómez, L. F. (2015). Evidence on green infrastructure for urban planning in cities of developing
countries: A systematic review. Urban Forestry & Urban Greening, 14(4), 806-816.
58. Markić, Bruna (2020). Uloga infrastrukture u razvoju sportskog turizma. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A3690/datastream/PDF/view
59. Martinić, I. (2014). Bioraznolikost u privatnim šumama Što je i kako je očuvati? Vodič za šumovlasnike. Zagreb: Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.
60. McPhearson, T., Andersson, E., Elmqvist, T., & Frantzeskaki, N. (2015). Resilience of urban ecosystem services: a conceptual
framework for practical urban planning. Landscape and Urban Planning, 133, 139-145.
61. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. (2023.) Poduzetnička infrastruktura. Posjećeno 07.07.2023. na mrežnoj stranici:
https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-internacionalizaciju-6087/poduzetnicka-infrastruktura/7583
179
62. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. (2023.) Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Registar onečišćavanja okoliša. . Posjećeno
27.06.2023. na mrežnoj stranici: http://roo.azo.hr/rpt.html
63. Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Crkva sv. Ane i kurija župnog dvora. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno
12.6.2023. na mrežnoj stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2367
64. Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Crkva sv. Antuna. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 12.6.2023. na
mrežnoj stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2362
65. Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Crkva sv. Marije Gorske (Majka Božja Gorska). Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Posjećeno 12.6.2023. na mrežnoj stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4325
66. Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Dvorac Lobor. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 12.6.2023. na mrežnoj
67. Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Kapela sv. Petra. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 12.6.2023. na
mrežnoj stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2844
68. Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posjećeno 4.5.2023. na mrežnoj stranici
https://registar.kulturnadobra.hr/#/
69. Ministarstvo kulture i medija. (2023.) Srednjovjekovna utvrda Loborgrad (Majka Božja Gorska). Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske. Posjećeno 13.6.2023. na mrežnoj stranici: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7694
70. Ministarstvo poljoprivrede (2021) Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://ruralnirazvoj.hr/files/sfc2021-2023HR06AFSP001_1.0_2864247665224368970.pdf
71. Ministarstvo poljoprivrede. (2023.) Sportski ribolov na slatkim vodama.. Posjećeno 29.6.2023. na mrežnoj stranici:
https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=20
72. Ministarstvo poljoprivrede. (2023.) Središnja lovna evidencija. Posjećeno 29.6.2023. na mrežnoj stranici:
https://sle.mps.hr/huntingGroundPublic/index
73. Ministarstvo prostornog uređenja Republike Hrvatske. (1997.) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/StrategijaRH//Strategija_I_II_dio.pdf
74. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. (2021). Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i
zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/EnergetskaUcinkovitost/Program_razvoja_KG_prostorom_i_zgradama_2021-
2030.pdf
75. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. (2021). Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim
područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:
76. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja (1999). Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/ProgramRH//program-knjiga.pdf
77. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije. (2020.) Priručnik o strateškom planiranju v.3.0. Dostupno na mrežnim
stranicama: https://www.istra-europa.eu/wp-content/uploads/2021/03/Priruc%CC%8Cnik-o-strates%CC%8Ckom-planiranju.pdf
78. 100 frankopanskih gradova. Dostupno na mrežnoj stranici: https://frankopanskigradovi.ppmhp.hr/
79. Mršić, Z. (2009). Strateški menadžment u javnoj upravi. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
80. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. Narodne novine broj 13/2021.
81. Nadilo, Branko.Ostaci utvrda na jugozapadnim obroncima Ivanščice. Časopis Građevinar. Dostupno na mrežnoj stranici:
http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-12-07.pdf
82. Naumann S. et al. (2011): Design, Implementation and cost elements of Green Infrastructure projects
83. Odluka o izmjeni i dopuni Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske Narodne novine broj 76/2013.
84. Odluka o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja. Narodne novine broj
24/2019
85. Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Narodne novine broj
132/2017
86. Održivi razvoj. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Posjećeno 24.04.2023. na mrežnoj stranici: https://mvep.gov.hr/vanjska-
87. Općina Lobor. (2019.) Komunalna infrastruktura – Popis javne rasvjete 2019. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=http%3A%2F%2Flobor.hr%2Fwp-
content%2Fuploads%2F2020%2F07%2FKomunalna-infrastruktura-popis-javne-rasvjete-2019.xlsx&wdOrigin=BROWSELINK
88. Općina Lobor. (2019.) Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Lobor.
89. Općina Lobor. (2023.) Prostorni plan uređenja općine Lobor – II. Izmjene i dopune. Infrastrukturni sustavi i mreže – Elektroopskrba.
Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije“, broj 07/2008, 06/2010, 12/2013, 20/2015, 12/2016, 20/2019 i 02/2023.
90. Općina Lobor. (2023.) Prostorni plan uređenja Općine Lobor. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije, broj 07/2008, 06/2010,
12/2013, 20/2015, 12/2016, 20/2019 i 02/2023. Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2023/05/06-
PPUO_Lobor-prociscene-odredbe-VI-ID-2023.pdf
91. Općini Lobor 35.600 eura za uređenje nerazvrstanih makadamskih cesta. Radio Stubica (2023). Posjećeno 9.6.2023. na mrežnoj
stranici: https://radio-stubica.hr/opcini-lobor-35-600-eura-za-uredenje-nerazvrstanih-makadamskih-cesta/
92. Poplava. Hrvatska enciklopedija (2021)., mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Posjećeno 23. 5. 2023. na mrežnoj
stanici: https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49464
93. Povijest. Službena mrežna stranica općine Lobor. Posjećeno 06.06.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/povijest/
94. Povijest. Službena stranica Krapinsko-zagorske županije. Posjećeno 06.06.2003. na mrežnoj stranici: https://www.kzz.hr/povijest
95. Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora. Narodne novine broj 97/2010.
96. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora. Narodne
novine broj 29/83, 36/85, 42/86, 76/07
97. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Narodne novine broj 78/13
98. Pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Lobor. Službeni glasnik Krapinsko zagorske
županije broj 07/2008, 06/2010, 12/2013, 20/2015, 12/2016, 20/2019 i 02/2023. Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-
180
99. Prostorni plan Krapinsko – zagorske županije. Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj 4/02. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://www.prostor-kzz.hr/prostorni-planovi/
100. Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2013. o zelenoj infrastrukturi – unapređenje europskog prirodnog kapitala
(2013/2663(RSP)). Službeni list Europske unije C 468/190. (15.12.2016.) Dostupno na mrežnim stranicama: https://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52013IP0600&from=NL
101. Rudarsko-geološko-naftni fakultet (2008). Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske. Dostupno na mrežnoj
stranici: https://zavod.pgz.hr/documents/strategija_gospodarenja_mineralnim_sirovinama_rh.pdf
102. Službena stranica Krapinsko – zagorske županije. Posjećeno 05.06.2023. na mrežnoj stranici: https://www.prostor-kzz.hr/prostorni-
planovi/
103. Službena stranica Krapinsko – zagorske županije. Posjećeno 05.06.2023. na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/kategorija/prostorni-
plan-uredenja/
104. Službena stranica Župe sv. Ane. Posjećeno 06.06.2023. na mrežnoj stranici: https://zupa-lobor.hr/crkva-mbg/
105. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine. Narodne novine broj 72/2017
106. Strategija poljoprivrede do 2030. Narodne novine broj 26/2022
107. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.
Narodne novine broj 46/2020
108. Sutla. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (2021.) Posjećeno 18.7.2023. na mrežnoj stranici:
109. Turistička zajednica grada Zlatara. (2023.) Lov i ribolov. Posjećeno 29.6.2023. na mrežnoj stranici: https://tzgzlatar.hr/lov-i-ribolov/
110. Typology developed by Ecologic Institute based on Cvejić et al. 2015, Xing et al, 2017; Ecologic Institute, 2011, Ndubisi et al., 1995:
https://biodiversity.europa.eu/green-infrastructure/typology-of-gi
111. U Loboru krenuli radovi na izgradnji sustava odvodnje Zlatar i okolnih općina. Portal Zagorje.com. Posjećeno 06.07.2023. na mrežnoj
stranici: https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/u-loboru-krenuli-radovi-na-izgradnji-sustava-odvodnje-zlatar-i-okolnih-opcina
112. Ujedinjeni narodi – Opća skupština. (2015.) Program Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj 2030. A/RES/70/1. Dostupno na mrežnoj
stranici: https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N15/291/89/PDF/N1529189.pdf?OpenElement
113. Ujedinjeni narodi. (2015.) Pariški sporazum. Dostupno na mrežnoj stranici:
https://unfccc.int/sites/default/files/english_paris_agreement.pdf
114. Ujedinjeni narodi: Opća skupština. (2016.) Nova urbana agenda. Dostupno na mrežnim stranicama:
https://www.un.org/en/development/desa/population/migration/generalassembly/docs/globalcompact/A_RES_71_256.pdf
115. Urbana agenda za EU. Posjećeno 3.5.2023. Dostupno na mrežnoj stranici: https://www.urbanagenda.urban-initiative.eu/urban-
agenda-eu
116. Urbanex d.o.o. (2019). Razvojna strategija Šibensko-kninske županije do 2021.. Dostupno na mrežnim stranicama: https://www.rra-
sibenik.hr/stranice/razvojna-strategija-sibensko-kninske-zupanije-za-razdoblje-do-2020/104.html
117. Urbanizacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (2021). Posjećeno 23. 5. 2023. na mrežnoj
stranici: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63319.
118. Uredba o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Narodne novine broj 89/2018.
119. Uređajni zapisnik. Posjećeno 13.06.2023. godine na mrežnoj stranici:
https://www.slunj.hr/images/dokumenti/GJ_Veljun_UREDAJNI_ZAPISNIK%20(002).pdf
120. Vagan, Jasmina (2017). Diplomski rad: Raspoloživost poljoprivredne infrastrukture u Krapinsko-zagorskoj županiji. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://repozitorij.agr.unizg.hr/islandora/object/agr%3A520/datastream/PDF/view
121. Vijeće EU. (2020.). Uredba Vijeća (EU,Euratom) 2020/2093, od 17.prosinca 2020. kojom se utvrđuje Višegodišnji financijski okvir za
razdoblje 2021. – 2027. Službeni list Europske unije LI 433/11. Dostupno na mrežnim stranicama: https://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32020R2093&from=HR
122. Vijeće Europske unije. (2021.) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru
i Odboru regija: Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama
(COM(2021) 82 final). Dostupno na mrežnim stranicama: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-6521-2021-
INIT/hr/pdf
123. Više manjih sela u okolici čuva sjećanje na rudarske dane, a među žiteljima još uvijek ima živih rudara. zagorje.com. Posjećeno
02.06.2023. na mrežnoj stranici: https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/vise-manjih-sela-u-okolici-cuva-sjecanje-na-rudarske-
dane-a-medu-ziteljima-jos-uvijek-ima-
124. Vlada Republike Hrvatske. (2021). Nacionalni plan oporavka i otpornosti Republike Hrvatske 2021. - .2026., Dostupno na mrežnoj
stranici:
https://planoporavka.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Plan%20oporavka%20i%20otpornosti%2C%20srpanj%202021..pdf?vel=
13435491
125. Vlada RH. (2019.) Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. Dostupno na
mrežnim stranicama: https://www.hgk.hr/documents/dobrovoljni-nacionalni-pregled-ciljevi-odrzivog-razvoja-
hrvatska5d2daef212fdc.pdf
126. Zagorska razvojna agencija. (2016.) Strategija razvoja Krapinsko – zagorske županije do 2020. Dostupno na mrežnoj stranici:
127. Zagorska razvojna agencija. (2021.) Provedbeni program Općine Lobor za razdoblje 2022.-2025. Dostupno na mrežnoj stranici:
128. Zagorska razvojna agencija. Krapinsko – zagorska županija (2021). Plan razvoja Krapinsko zagorske županije 2021-2027. Dostupno na
mrežnoj stranici: https://www.zara.hr/system/zara/files/files/000/000/310/original/Plan_razvoja_KZ%C5%BD_2021.-
2027.__web.pdf?1643886401.
129. Zagorski vodovod d.o.o. (2023.) Službene mrežne stranice. Posjećeno 06.07.2023. na mrežnoj stranici: https://www.zagorski-
vodovod.hr/stranica/vodoopskrba
130. Zagorski vodovod d.o.o. (2023). Kvaliteta vode. Posjećeno 29.05.2023. na mrežnoj stranici: https://www.zagorski-
vodovod.hr/stranica/kvaliteta-vode
131. Zakon o gospodarenju otpadom. Narodne novine broj 84/2021
181
132. Zakon o gradnji. Narodne Novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19.
133. Zakon o komunalnom gospodarstvu. Narodne novine broj 68/18, 110/18, 32/20
134. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Narodne novine broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09,
150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20
135. Zakon o poljoprivredi. Narodne novine broj 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda RH, 52/21
136. Zakon o prijevozu opasnih tvari. Narodne novine broj79/07
137. Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19
138. Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Narodne novine broj 147/14, 123/17, 118/18
139. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Narodne novine broj 123/17, 151/22.
140. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Narodne novine broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12,
136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/22.
141. Zakon o zaštiti od buke. Narodne novine broj 90/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21
142. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Narodne novine broj 14/19
143. Zakon o zaštiti okoliša. Narodne novine broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18.
144. Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19.
145. Zakon o šumama. Narodne novine broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20
146. Zakonu o vodama. Narodne novine broj 66/19, 84/21, 47/23.
147. Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije (2016). Izvješće o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije. Dostupno
na mrežnoj stranici: https://www.prostor-kzz.hr/assets/files/Izvjesce%20o%20stanju%20u%20prostoru%20KZZ%202011-2015.pdf
148. Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije. (2022.) Izvješće o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije 2016.-
2020. Dostupno na mrežnoj stranici: https://www.prostor-
kzz.hr/assets/files/Izvjesce%20o%20stanju%20u%20prostoru%202016.%20-%202020.pdf
149. Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije. (2023.) Grafički dio Prostornog plana Krapinsko - zagorske županije.
Dostupno na mrežnoj stranici: https://www.prostor-kzz.hr/assets/files/karta1_namjenaA4.pdf
150. Zbog testiranja za Croatia Rally zatvara se 4,5 km županijske ceste u Zagorju. Zagorje.com (2023). Posjećeno 7.6.2023 na mrežnoj
stranici: https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/zbog-testiranja-za-croatia-rally-zatvaranje-ceste-stari-golubovec-lobor
182
14. Popis Slika, Grafova i Tablica
Slika 1. Jedinice lokalne samouprave Krapinsko - zagorske županije, izvor: Provedbeni program Općine Lobor; Zagorska razvojna agencija
........................................................................................................................................................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Slika 2. Smještaj Krapinsko-zagorske županije u odnosu na krajobrazne regije Republike Hrvatske. Izvor: I. Bralić (1995). Grafička obrada: IRES
ekologija ........................................................................................................................................................................................................................ 29
Slika 3. Hipsometrijska karta Krapinsko - zagorske županije, izvor: Izvješće o stanju okoliša Krapinsko - zagorske županije za razdoblje 2014.-
2017., IRES EKOLOGIJA d.o.o. ...................................................................................................................................................................................... 30
Slika 4. Tla na području Krapinsko - zagorske županije................................................................................................................................................ 31
Slika 5. Tijela podzemnih voda na području Krapinsko - zagorske županije. Izvor: IRES ekologija. ........................................................................... 31
Slika 6. Grafički prikaz "3B" Uvjeti korištenja i zaštite prostora - posebne mjere uređenja i zaštite. Izvor: PPUO Lobor. ........................................ 46
Slika 7. Prikaz Crkve Sv. Marije (današnja crkva sv. Majke Božje) te kapelice sv. Antuna (današnja kapelica sv. Antuna Padovanskog). Izvor:
Povijesni katastar Habsburške Monarhije iz 1860. godine. ........................................................................................................................................ 50
Slika 8. Prikaz Crkve Majke Božje te kapelice sv. Antuna Padovanskog iz katastarskog plana Republike Hrvatske. Izvor: Geoportal. .................... 50
Slika 9. Prikaz područja Lobora u 18. st. Izvor: Karta Europe iz 18. st; I. vojna izmjera Habsburške Monarhije (1783 – 1784.). Oznaka A – Pusti
Lobor, oznaka B – Oštrc grad te oznaka C – dvorac Loborgrad. ................................................................................................................................. 51
Slika 10. Szabo, Gjuro (poč. 20 st.). Nacrt Oštrc grada. Izvor: Mrežna stranica: http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-
12-07.pdf ...................................................................................................................................................................................................................... 52
Slika 11. Prikaz dvorca Loborgrada. Izvor: Karta Europe iz 18. st.; I. vojna izmjera Habsburške Monarhije (1783. - 1784.) ................................... 52
Slika 12. Prikaz područja općine Lobor danas. Izvor: Geoportal. ............................................................................................................................... 53
Slika 13. Prikaz dvorca Loborgrada. Izvor: Karta Europe iz 18. st.; I. vojna izmjera Habsburške Monarhije (1783. - 1784.) ................................... 53
Slika 14. Prikaz područja Lobor. Izvor: Povijesni katastar Habsburške Monarhije iz 1860. godine. ......................................................................... 53
Slika 15. Prikaz dvorca Loborgrada katastarskog plana Republike Hrvatske. Izvor: Geoportal. ................................................................................ 53
Slika 16. Crkva sv. Antuna Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2362.............................................................................................. 55
Slika 17. Crkva sv. Ane i kurija župnog dvora ............................................................................................................................................................... 55
Slika 18. Kapela sv. Petra Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2844 ............................................................................................... 55
Slika 19. Dvorac Lobor, Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1905 ................................................................................................... 56
Slika 20. Crkva sv. Marije Gorske (Majka Božja Gorska) Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4325............................................... 56
Slika 21. Srednjovjekovna utvrda Lobrograd ............................................................................................................................................................... 56
Slika 22. Prikaz položaja područja HR2000371 Vršni dio Ivančice pod Naturom 2000 u Općini Lobor ................................................................... 62
Slika 23. Prikaz raznolikosti staništa na području Općine Lobor Izvor: Bioportal ..................................................................................................... 64
Slika 24. Ležišta nemetalnih sirovina na području Krapinsko-zagorske županije....................................................................................................... 68
Slika 25. Panoramska slika ležišta Lobor II. Izvor: Hrvatski geološki institut (2016). Rudarsko - geološka studija Krapinsko - zagorske županije. .. 69
Slika 26. Panoramska slika ležišta Lobor I. Izvor: Hrvatski - geološki institut (2016). Rudarsko - geološka studija Krapinsko - zagorske županije... 69
Slika 27. Ležišta metalnih sirovina na području Krapinsko-zagorske županije. Izvor: Hrvatski geološki institut (2016). Rudarsko - geološka studija
Krapinsko - zagorske županije. ...................................................................................................................................................................................... 70
Slika 28. APE d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti (2023). Prostorni plan uređenja Općine Lobor. VI izmjene i dopune.
Dostupno na mrežnoj stranici: http://lobor.hr/wp-content/uploads/2022/11/PPUO_Lobor_VI-ID-PP-1c_promet.pdf ...................................... 120
Slika 29. Svjetlosno zagađenje 2022. ........................................................................................................................................................................... 76
Slika 30. Svjetlosno zagađenje 2021. ........................................................................................................................................................................... 76
Slika 31. Planirana trasa kolektora u Općini Lobor Izvor: Prostorni plan uređenja općine Lobor - Infrastrukturni sustavi i mreže - Odvodnja
otpadnih voda............................................................................................................................................................................................................... 77
Slika 32. Prikaz stalnih vodotokova Krapinsko-zagorske županije .............................................................................................................................. 82
Slika 33. Područja s potencijalno značajnim rizicima Izvor: Geoportal Hrvatskih voda ............................................................................................ 83
Slika 34. Opasnosti od poplava male, srednje i velike vjerojatnosti pojavljivanja u Krapinsko-zagorskoj županiji, Izvor: Geoportal Hrvatskih voda
....................................................................................................................................................................................................................................... 84
Slika 35. Prikaz procjene posljedica u slučaju najvjerojatnijeg slučaja poplave ........................................................................................................ 85
Slika 36. Prikaz procjene posljedica u najgorem slučaju poplave............................................................................................................................... 86
Slika 37. Ekološko stanje vodnih tijela na području Krapinsko-zagorske županije Izvor: Hrvatske vode ................................................................. 87
Slika 38. Prostorna raspodjela vodnih tijela zadovoljavajućeg i nezadovoljavajućeg stanja u Krapinsko-zagorskoj županiji Izvor: Hrvatske vode89
Slika 39. Prikaz šumskih gospodarskih jedinica na području Općine Lobor te rasprostranjenosti privatnih i državnih šuma ................................ 94
Slika 40. Podjela i sastavnice poljoprivredne infrastrukture..................................................................................................................................... 100
Slika 41. Izvadak topografske karte s označenim ARKOD parcelama okarakterizirane vrstom uporabe na dijelu područja Općine Lobor ......... 104
Slika 42. Linija autoceste, državne ceste i željezničke pruge, Izvor: DGU, 2019 ...................................................................................................... 121
Slika 43. Prikaz izgrađenog dijela područja općine Lobor. Izvor: Metapodaci CORINE 2018. Grafička obrada: Level project d.o.o..................... 130
Slika 44. Vrijednosti dnevne i noćne temperature zraka u odnosu na segmente urbanog i ruralnog područja. Izvor: Mrežna stranica Meteo-
info. ............................................................................................................................................................................................................................. 130
Slika 45. Korelacija sjecišta važnijih prometnih koridora i najvećeg stupnja izgradnje područja općine Lobor. Izvor: Metapodaci Geoportala.
Grafička dorada: Level project d.o.o. ........................................................................................................................................................................ 131
Slika 46. Mogućnost smanjenja urbanog toplinskog otoka vegetacijom. Izvor: Grad Zagreb; Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj
Grada (2021). Rješenja temeljena na prirodi. ........................................................................................................................................................... 131
183
Graf 1. Prikaz zaposlenosti stanovništva općine Lobor prema području djelatnosti ................................................................................................ 28
Graf 2. Količina prikupljenog otpada u tonama (t) u periodu od 2017.-2021. .......................................................................................................... 75
Graf 3. Prikaz zastupljenosti vrsta uporabe poljoprivrednih zemljišta u postocima na području Općine Lobor 2022. godine ............................ 103
Graf 4. Prikaz zastupljenosti oblika poljoprivredne djelatnosti na području Općine Lobor 2022. godine Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Graf 5. Prikaz površine poljoprivrednih kultura koje uzgajaju subjekti u poljoprivrednoj djelatnosti na području Općine Lobor u 2022. godini
Graf 6. Prikaz zastupljenosti broja poljoprivrednih gospodarstava koji se bave stočarstvom izraženo u postocima na području Općine Lobor
Graf 7. Prikazi strukture ispitanika na temelju dobi i spola ...................................................................................................................................... 134
Graf 8. Prikaz strukture ispitanika prema ekonomskom statusu, mjestu obavljanja rada i prebivalištu ................................................................ 134
Graf 9. Prikaz odgovora na pitanje o zadovoljstvu sadržajima ponuđenim u Pitanju 1. ......................................................................................... 135
Graf 10. Prikaz odgovora na pitanje o učestalosti posjećivanja sadržaja ponuđenih u Pitanju 2. .......................................................................... 137
Graf 11. Prikaz odgovora na pitanje o zadovoljstvu opremljenošću i urednosti sadržaja ponuđenih u Pitanju 3. ................................................ 138
Graf 12. Prikaz odgovora na pitanje o učestalosti korištenja sadržaja ponuđenih u Pitanju 4. .............................................................................. 139
Graf 13.Prikaz odgovora na pitanje o potrebi za uređenjem odnosno unaprjeđenjem pojedinih sadržaja ponuđenih u Pitanju 5. ................... 140
Graf 14. Prikaz odgovora na pitanje o opremi koja nedostaje u sklopu javnih prostora ........................................................................................ 142
Graf 15. Prikaz odgovora na pitanje o primijećenim problemima vezanim za bioraznolikost ................................................................................ 142
Graf 16. Prikaz odgovora na pitanje što nedostaje Općini Lobor da bi bio energetski učinkovitiji ........................................................................ 144
Graf 17. Prikaz odgovora na pitanje ozbiljnosti ponuđenih problema na području Općine Lobor ........................................................................ 144
Tablica 1 Ciljevi prostornog uređenja .......................................................................................................................................................................... 14

Tablica 2. Ciljevi zaštite okoliša .................................................................................................................................................................................... 15
Tablica 3. Poveznica na programe zelene infrastrukture i Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama ................................... 17
Tablica 4. Broj stanovnika po naseljima u Općini Lobor u 2011. i 2021. godini ........................................................................................................ 26
Tablica 5. Pokazatelji starenja stanovništva za 2011. i 2021. godinu ......................................................................................................................... 27
Tablica 6. Prikaz ekonomske aktivnosti stanovništva općine Lobor ........................................................................................................................... 28
Tablica 7. Meteorološki podatci za period od 2010.-2017. dobiveni na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir ......Pogreška! Knjižna oznaka nije
definirana.
Tablica 8. Strateški ciljevi, mjere, aktivnosti i reforme važećhi dokumenata i Programa koji pridonose Programima razvoja ZI i KG te kojima se
pridonosi Strategijom ZUO Općine Lobor ................................................................................................................................................................... 42
Tablica 9. Značajniji infrastrukturni zahvati u prostoru općine Lobor. Izvor: Prostorni plan uređenja Krapinsko-zagorske županije i PPUO Lobor.
....................................................................................................................................................................................................................................... 47
Tablica 10. Ulaganja u zelenu urbanu obnovu 2021. godine ..................................................................................................................................... 48
Tablica 11. Ulaganja u zelenu urbanu obnovu 2022. godine ..................................................................................................................................... 48
Tablica 12. Tabelarni prikaz nepokretnih kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti na teritoriju Općini Lobor ........................................ 57
Tablica 13. Tipologija zelene infrastrukture prema Ekološkom institutu i Europskoj komisiji te tipologija korištena za daljnje potrebe Strategije
....................................................................................................................................................................................................................................... 60
Tablica 14. Ciljne vrste zaštićene ekološkom mrežom Natura 2000 na području Općine Lobor .............................................................................. 63
Tablica 15. Tipovi staništa prepoznati na području Općine Lobor ............................................................................................................................. 65
Tablica 16. Podaci iz Registra onečišćenja za područje Općine Lobor ....................................................................................................................... 67
Tablica 17. Popis ležišta mineralnih sirovina s pripadajućim oznakama i tipom sirovine na području općine Lobor. Izvor: Hrvatski geološki
institut (2016). Rudarsko - geološka studija Krapinsko - zagorske županije. ............................................................................................................... 69
Tablica 18. Prikupljeni otpad u Općini Lobor na godišnjim razinama u periodu od 2017.-2021. ............................................................................. 75
Tablica 19. Evidentirana klizišta u Općini Lobor iz 2019. godine prema podatcima iz Procjene rizika od velikih nesreća za područje KZŽ ........... 79
Tablica 20. Proglašenja elementarnih nepogoda na području općine Lobor ............................................................................................................ 79
Tablica 21. Ires ekologija (2018). Izvješće o stanju okoliša Krapinsko-zagorske županije 2014.-20176 godine., ekološko stanje vodnih tijela
tekućih voda u Krapinsko-zagorskoj županiji, Izvor: Hrvatske vode ........................................................................................................................... 87
Tablica 22. Vodna tijela tekućih voda u Krapinsko-zagorskoj županiji u odnosu na postizanje ciljeva zaštite ......................................................... 89
Tablica 23. Namjena šume, Iskaz površina šuma i šumskog zemljišta i otvorenost gospodarskih jedinica ............................................................. 93
Tablica 24. Ciljna staništa ............................................................................................................................................................................................. 94
Tablica 25. Popis javne poljoprivredne infrastrukture i njihovi nazivi na području Općine Lobor, izrada autora .................................................. 102
Tablica 26. Popis privatne poljoprivredne infrastrukture i njihova količina na području Općine Lobor ... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 27. Dopunske djelatnosti PG-ova na području Općine Lobor Izvor: APPRRR .............................................................................................. 106
Tablica 28. Popis subjekata u ekološkoj proizvodnji na području Općine Lobor u 2022. godini, Ministarstvo poljoprivrede RH. . Pogreška! Knjižna
oznaka nije definirana.
Tablica 29. Infrastruktura vezana za kulturu na području Općine ............................................................................................................................ 110
Tablica 30. Infrastruktura za sport i rekreaciju na području Općine ........................................................................................................................ 112
Tablica 31. Infrastruktura za obrazovanje na području Općine ................................................................................................................................ 115
Tablica 32. Infrastruktura za zdravstvo i socijalnu skrb na području Općine ........................................................................................................... 117
Tablica 33.Infrastruktura za javnu sigurnost na području općine ............................................................................................................................ 119
Tablica 34. Infrastruktura za promet ......................................................................................................................................................................... 121
Tablica 35.Infrastruktura za komunalnu djelatnost na području Općine ................................................................................................................. 124
Tablica 36.Infrastruktura za komunalnu djelatnost na području Općine ................................................................................................................. 126
Tablica 37.Infrastruktura vezana za gospodarske i poslovne zone na području Općine ......................................................................................... 129
Tablica 38.Popis planirane infrastrukture za koju se planiraju projekti kružnog gospodarenja prostorom i zgradama ........................................ 148
184
Tablica 39. SWOT analiza ............................................................................................................................................................................................ 153
Tablica 40. Posebni ciljevi, mjere, aktivnosti ............................................................................................................................................................. 159
Tablica 41. Posebni ciljevi, Mjere, Aktivnosti 2 ......................................................................................................................................................... 162
Tablica 42. Posebni ciljevi, Pokazatelji ishoda, Mjere, Pokazatelji rezultata i Aktivnosti ......................................................................................... 163
Tablica 43. Prioritetni projekti koji će biti provedeni na području Općine Lobor s indikatorima ostvarenja rezultata i razdobljem provedbe
projekata ..................................................................................................................................................................................................................... 164
Tablica 44. Terminski plan provedbe projekata ......................................................................................................................................................... 166
Tablica 45. Ključni pokazatelji rezultata s ciljanim vrijednostima, okvir za praćenje i vrednovanje uspješnosti te terminski plan provedbe
odabranih aktivnosti................................................................................................................................................................................................... 172
Tablica 46. Indikativni financijski plan s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu posebnih ciljeva i projekata ........................................ 174
185

Strategija Zelene Urbane Obnove Lobor KONAČNA VERZIJA

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Zelene Urbane Obnove Lobor KONAČNA VERZIJA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Strategija zelene

Financira Europska unija – NextGenerationEU.

Korisnik projekta: Općina Lobor

I dok se načelo točnosti i cjelovitosti odnosi na to da se za pripremu, izradu, izvješćivanje te

1.2. Strategija zelene urbane obnove

Strategija zelene urbane obnove za Općinu Lobor donosi se za razdoblje od 10 godina te se

Sadržajno, Strategija zelene urbane obnove polazi od konceptualnog određenja održivog

1.2.1. Konceptualna polazišta Strategije zelene

Održivi razvoj podrazumijeva ekonomski razvoj

razdoblje 2021. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:

Koncept kružnog gospodarstva povezuje se s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda –

Promicanjem kružnog gospodarstva doprinosi se Europskom zelenom planu, kao sastavnom

1.2.3. Koncept zelene infrastrukture

Zelena infrastruktura Zelena infrastruktura doprinosi održivom razvoju kroz

razdoblje 2021. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:

A systematic review. Urban Forestry & Urban Greening, 14(4), 806-816.

practical urban planning. Landscape and Urban Planning, 133, 139-145.

1.2.4. Polazišta u zakonodavnom okviru

Zakonom o gradnji definirano je donošenje Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim

practical urban planning. Landscape and Urban Planning, 133, 139-145.

Zakonom o prostornom uređenju definiraju se načela prostornog uređenja poput: integralnog

14 Zakon o gradnji. Narodne Novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19.

U sljedećoj su tablici definirani ciljevi prostornog uređenja sukladno Zakonu o prostornom

Ciljevi Ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim

Njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti

Međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u

Zaštita kulturnih dobara i vrijednosti

Dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta

Kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te

Cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju

Odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz

Opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih

Stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem speciičnosti pojedinih

Prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva

Ciljevi zaštite okoliša Zaštita života i zdravlja ljudi

Zaštita biljnog i životinjskog svijeta, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne

Zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša

Zaštita ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena

Sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša

Trajna uporaba prirodnih dobara

Uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša

Svaka navedena komponenta sadrži reforme i investicije kojima se pridonosi ublažavanju

U okviru Inicijative „Obnova zgrada“ planirano je 6 reformi i 4 investicije za koje je predviđeno

Ključni programi i njihovi ciljevi za ovu reformu su definirani sljedećom tablicom.

Program Opis i ciljevi

• PC 1. Razvoj sustava kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

• PC 1. Kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem zelene

razdoblje 2021. do 2030. godine. Dostupno na mrežnoj stranici:

Slika 3 Općina Lobor, izvor: Level Project d.o.o.

Vizija Općine Lobor tako glasi:

Razvojne potrebe koje će Strategija zelene urbane obnove ostvariti:

 Izraditi bazu podataka kroz kartiranje zelene i sive infrastrukture kako bi se

Razvojne potrebe kojima će Strategija zelene urbane obnove doprinijeti:

 povećati svijest o važnosti održivog razvoja područja

 unaprijediti upravljanje prostorom u skladu s načelima održivog razvoja, zelene

 smanjiti udio sive infrastrukture u odnosu na zelenu infrastrukturu

 povećati funkcionalnost i kvalitetu otvorenih prostora

 unaprijediti prostor općine kako bi bio ugodniji i funkcionalniji za život stanovnika

 unaprijediti dostupnost zelenih uređenih površina za sve stanovnike

 unaprijediti kvalitetu života stanovnika

 unaprijediti zaštitu bioraznolikosti na području općine

 unaprijediti otpornost na klimatske promjene

 staviti u ponovnu uporabu prostora oštećenih u potresu

Razvojni potencijali su resursi, sposobnosti i faktori koji doprinose ekonomskom, socijalnom i