Etičko učenje svjetskih religija: Islam

U suvremenom globalnom kontekstu gdje se susreću različite kulture i svjetonazori,

nužno je produbiti razumijevanje etičkih načela koje promiču svjetske religije. Islam je
monoteistička povijesna religija objave, a muslimani boga zovu
Alah (Preuzvišeni). Vjeruju da se Bog objavljuje proroku Muhamedu i diktira mu svetu
knjigu - Kur'an - koji sadržava i moralni zakon - pravno uobličen u šerijat (islamski
zakon temeljen na Kur'anu i tumačenju Muhamedova života). Također, vjeruju u sudnji
dan (kijamet) i zagrobni život u kojemu se nagrađuju ili kažnjavaju djela. Riječ islam na
arapskome znači „pokoravanje Božjoj volji", što upućuje na narav islamske etike - etike
dužnosti. Pet je stupova islama, pet temeljnih dužnosti koji obvezuju sve vjernike. Osim
Kur'ana, sveti je tekst za muslimane i Sunna - predaja o Muhamedovim djelima koja
sadrži razrađena pravila za život. Poslije se muslimani dijele na dvije podskupine -
sunite i šijite, koji se najviše razlikuju po pravno-političkim uvjerenjima i između kojih
se posljednjih nekoliko vode vojni sukobi.

Većina musimana su Suniti. Suniti nastoje slijediti Sunnu odnosno Muhamedov život kao
moralni uzor te uglavnom smatraju da vjerski moralni zakon - šerijat - treba
predstavljati temelj društvenoga uređenja. Šijiti su većinom azijski muslimani te
slijede imame, duhovne i moralne učitelje. lako vrhovni imam uglavnom nije smatran
političkim vodom, u suvremenom Iranu, primjerice, on ima i znatnu političku moć.

Razvija se i mistična struja - sufizam. Sufiji su po mnogočemu posebna struja unutar

islama: redovnici koji naglašavaju ljubav prema Bogu i unutarnju posvećenost vjernika,
a ne tek izvanjsko vršenje zapovijedi. Jedinstvo s Bogom i moralno savršenstvo u
sufizmu se postiže dubokom molitvom, i ovladavanjem strastima. Zapadnjački mislioci
često kritiziraju podređenost žena, odnosno nejednakost i neravnopravnost žene u
odnosu na muškarca. Primjer svima poznat je Malala Yousfzai, Pakistanka koja je 2009.
u dobi od 11 godina iskoristila mrežu kako bi putem bloga poslala BBC-ju poruku o
teroru talibanskoga režima i zabrani školovanja za djevojčice. Poebno se mnogo
rasprava vodi i o obvezi svake punoljetne muslimanke za nošenjem Hidžaba - pokrivala
za glavu. Prema Kur'anu, muškarac smije imati do četiri žene, uz uvjet
Da ih može uzdržavati i da ne pravi razliku medu njima. Također, muškarci ženama
duguju poštovanje i one imaju pravo nasljedstva. No muslimani širom svijeta različito
tumače sveti tekst glede položaja žena, pri čemu neki mislioci ističu da su moralna
učenja u Kur'anu o postuanju prema ženama donijela veća prava ženama nego što su ih
imale do pojave islama. Šerijat, islamski zakon, u nekim zemljama ima status političkog
zakona, što otvara političko i etičko pitanje o opravdanosti religijskih vjerovanja u
državnim zakonima. Suprotnost takvoj, teokratskoj državi (grč. theos = bog, kratein =
vladati), u kojoj religijska zajednica ima i duhovnu i političku vlast, jest sekularna (lat.
secularis = svjetovan) država. Na Zapadu su države već više od jednog stoljeća
sekularne što znači da se zakoni donose prema demokratskim načelima, a ne izvode se
izravno iz religijskih etičkih učenja. Naposljetku, najviše prijepora izaziva
pojam džihada - svetog rata protiv nevjernika. U Kur'anu se na nekim mjestima doista
poziva na takav rat, no pitanje je treba li sveti tekst doslovce tumačiti. Mnogi islamski
mislioci širom svijeta osuđuju nasilje pojedinih skupina i pokreta te naglašavaju da se
džihad odnosi na unutarnji rat protiv grijeha i moralno pročišćenje čovjeka radi istinske
predanosti božanskome.

Proučavanje etičkih načela islama u suvremenom globalnom kontekstu otkriva

bogatstvo raznolikosti unutar ove monoteističke religije. Dok većina muslimana slijedi
put Sunnita, koji promiču šerijat kao temelj društvenog uređenja, tu su i Šijiti, čije
duhovne i moralne vodilje imaju značajan utjecaj, posebno u određenim regijama poput
Irana. Sufizam, kao mistična struja, donosi naglasak na unutarnjoj posvećenosti i ljubavi
prema Bogu, dok se pitanje ženskih prava unutar islamskog okvira baca u središte
suvremenih rasprava. Odnos između vjerskih uvjerenja i državnih zakona, posebno u
kontekstu šerijata, izaziva politička i etička pitanja, a globalna percepcija džihada varira,
potičući duboke diskusije o interpretaciji islamskih tekstova i praksi. Stoga, istraživanje
etičkog učenja svjetskih religija, s posebnim naglaskom na islamu, pruža dubok uvid u
kompleksnost moralnih vrijednosti koje oblikuju živote milijuna vjernika širom svijeta.

Nola Cakić, 1.c

Literatura:

 Religija i poslovna etika, Šeljka, Josip, diplomski rad, 2022.g.

 https://hrcak.srce.hr/file/349027

 https://fin.unsa.ba/tradicionalna-muslimanska-moralna-teologija-i-komunalna-etika-
odgovornosti-i-brige-za-susjedstvo-i-drustvo/

 https://hr.wikipedia.org/wiki/Islam

 https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27927