Na današnji dan

Sokratova smrtna presuda: Simbol neustrašive

mudrosti
Sokrat, antički grčki filozof i jedan od najutjecajnijih mislilaca u povijesti, osuđen je na smrt
od strane atenskog suda 15. veljače 399. godine prije Krista. Njegova smrtna presuda
označila je kraj života jednog od najizuzetnijih mislioca antičke Grčke.

Optužen za bezbožništvo i kvarenje atenske mladeži, Sokrat je suočio sudsku bitku koja je
promijenila tijek zapadne filozofije.

Sudski proces održan je javno u Ateni i prisustvovali su mu tri tužitelja, porota i veliki broj
gledatelja. Tri sata su tužitelji iznosili svoje optužbe, a tri sata Sokrat je branio svoju stav.

Sokrat je pred sudom odlučno branio svoje uvjerenje i filozofske ideje, odbijajući se pokajati
ili povući svoje stavove. Ova hrabra obrana, koja je zabilježena u djelima njegovih učenika,
kao što su Platonski dijalozi, postala je simbol otpora nepravdi i izraz neustrašive
intelektualne čestitosti.

Na kraju, svakog porotnika su zamolili da stavi malu oznaku u jednu od dvije posude: jednu
označenu kao 'kriv' i drugu kao 'nevin'. Porota, sastavljena od 500 članova, proglasila je
Sokrata krivim sa 280 glasova, dok je 220 glasova bilo za oslobađajuću presudu.
Nakon što je donesena presuda krivice, porotu se pita kakva je prikladna kazna. Tužitelj
Sokrata podržavao je izricanje smrtne kazne. Nakon nekog razmatranja, Sokrat je predložio
plaćanje novčane kazne, ali je sud taj prijedlog smatrao preblagom kaznom.

U slučaju da je Sokrat predložio izgnanstvo iz Atene, njegov život je mogao biti spašen, ali
na kraju je porota ipak odlučila osuditi Sokrata na smrt. Prema atenskom zakonu tada, smrtna
kazna se izvršavala ispijanjem čaše kukute, biljke čiji je otrov bio toliko smrtonosan da je
Sokrat kasnije počinio samoubojstvo.

"Molimo bogove da naš boravak na zemlji nastavi biti sretan i nakon smrti," rekao je prije
nego što je popio smrtonosni napitak.

Još jedan razlog koji dovodi do Sokratovog suđenja je malo nejasan i možda nema veze s
religijom. Međutim, Sokratova filozofija i pouke, koje su smatrane antidemokratskim, bile su
viđene kao prijetnja atenskim vladarima.

Smrtna presuda Sokrata ima dubok i trajan utjecaj na povijest filozofije. Njegove ideje,
uključujući kritičko razmišljanje, moralnu introspekciju i filozofsku metodu, oblikovale su
temelje zapadne misli i nastavile inspirirati generacije filozofa i intelektualaca diljem svijeta.

Iako je njegov život okončan nasilno, Sokratova filozofska ostavština ostaje živa i relevantna
i danas. Njegova smrtna presuda ne samo da podsjeća na hrabrost i integritet pojedinca, već
nas i potiče da nastavimo postavljati pitanja, izazivati status quo i težiti istini i pravdi.