ETIENNE MAURICE FALCONET –

MAJSTOR DETALJA, MAJSTOR GRANDIOZNOSTI

Etienne Maurice Falconet, jedan je od najslavnijih kipara u povijesti, poznat je po svojoj

izvanrednoj vještinu, rijeka osoba koja je bila sposobna s jednakom sposobnošću izraditi male,
delikatne porculanske kipove kao i monumentalne konjičke spomenike, Njegov život svjedoči o
snazi kreativnosti te moći predanog i ustrajnog rada jednog umjetnika, a njegove skulpture ostavile
su neizbrisiv trag u svijetu umjetnosti.
RANI ŽIVOT
Rođen 1. prosinca 1716. godine u Parizu u obitelji iz niže klase, ograničenih materijalnim
mogućnosti, Unatoč tome, Rani život obilježila mu je obiteljska napoklonost prema kreativnosti,
posebice njegovog oca, koji je bio istinski zaljubljenik u umjetnost, te ujaka, Nicola Gulliamea koji
je izrađivao kipove u mramoru. Falconet se prvotno educirao za stolara, a u slobodno vrijeme je
izrađivao kipiće od gline. Ove kipiće primjetio je Jean-Baptiste Lemoynea, ugledni kipara tog
vremena. Lemoyne je pozvao 13-godišnjeg Falconeta da mu postane šegrt. Ovo naukovanje
postavilo je temelje Falconetovog umjetničkog izričaja. Pod Lemoyneovim mentorstvom, Falconet
je usavršavao svoje vještine i razvijao duboko razumijevanje klasičkog stila, koji će kasnije postati
temelj njegovog opusa.
Lemoyne je pripomogao Falconetu da se educira u mnogim područjima, i omogućio mu da posjeti
Versailles i druge kraljevske posjede. Falconet nije imao priliku posjetiti Italiju, ali skulpture koje je
imao priliku vidjeti u Versaillesu, posebice djela vrhunskih majstora iz 17. stoljeća, postale su
njegova “sveučilišta”. Budući da nije imao službenu naobrazbu niti išao u školu, Falconet je
samostalno čitao, osobito antičke autore, učio je latinski i pokušavao naučiti grčki i zanimao se za
modernu filozofiju. Upoznao je velikane toga vremena kao Denis Diderota, Voltairea i d'Alemberta,
te je često provodio vrijeme s njima u diskursu oko mnogih tema, uključujući umjetnost i politiku.
ZLATNO DOBA
Nakon otprilike 1744. godine Falconetova karijera doživila je strelovit uspod. Sudjelovao je u
mnogim salonima i izložbama tog vremena, te su njegove skulpture počele privlačiti pažnju i
divljenje zbog svoje gracioznosti i emocionalnog intenziteta. U ovo doba nastala je jedna od
njegovih najpoznatijih djela, "Pigmalion i Galatea", Ova skulptura prikazuje priču o Pigmalionu,
kiparu koji se zaljubljuje u vlastito kreaciju, Galateu, i vrlo spretno prenosi nježnu igru ljubavi, želje
i čežnje mežu figurama ljubavnika.
Falconet je kao malo koji kipar znao unijeti živost u svoja djela. Njegove statue izgledaju gotovo
kao pravi ljudi, što je bio revolucionaran tehnički doseg za to vrijeme. Dvije skulpture, "Kupka" i
"Milon iz Krotona" otkrivaju vješti način na koji je Falconet klesao figure, sa zapanjujuće
prirodnim prikazom napetosti mišića, mekoće kože i fluidnosti pokreta.
Falconet je bio umjetnik mnogih materijala, jednako sposoban u izradi kipova od mramora, bronce
ili terakote. Njegova naklonost eksperimentiranju pomogla je probiti granice tradicionalnog
kiparstva i utrla put za neoklasicistički pokret krajem 18. i početkom 19. stoljeću.
Falconetova ime postalo je nadaleko poznato u Europi. Madame Pompadour bila je njegov vjerni
obožavatelj, kao i mnogi drugi aristokrati. Imenovan je direktorom odjela za kiparstvo u
porculanskoj tvornici Sevres, gdje je primijenio svoj umjetnički genij na proizvodnju minijaturnih
porculanskih figurica i vaza. Njegova djela iz tog perioda postala su neke od najelegantnijih i
najtraženijih porculanskih komada svih vremena.
Iako je Falconet uživao ogroman uspjeh kao umjetnik, njegova karijera nije bila bez kontroverzi.
Buntovni duh i nagla narav često su ga dovodili u sukob s etabliranim institucijama svog vremena.
Često se sukobljavao s Akademijom likovnih umjetnosti i dvorom, osobito u kasnijim godinama.
Unatoč svim izazovima, Falconet je ostao nepokolebljiv u posvećenosti umjetničkom integritetu i
inovaciji.
FALCONET U RUSIJI
Falconetovo veliko remek-djelom je kultna skulptura, Brončani jahač, nastala tijekom njegova
boravka u Rusiji. Taj period Falconetovog života je izvanredno poglavlje u povijesti umjetnosti,
unikatni prikaz spajanja talenta, pravog trenutka i političkih ambicija.
Brončanog konjanika naručila je carica Katarina Velika, koja je stupila na prijestolje 1762.
Narudžba je bila u čast njezinog prethodnika, cara Petra Velikog, koji je odigrao ključnu ulogu u
transformaciji Rusije u modernu europsku silu. Katarina je željela odati počast Petru Velikom na
veličanstven i simboličan način, a Falconeta je vidjela kao idealnog umjetnika za taj zadatak.
Skulptura je trebala prikazati Petra na konju, što je bio ambiciozan i izazovan projekt koji je od
Falconeta zahtijevao ne samo da uhvati lik cara, već i prenese njegovu moć i vizionarski duh. Konj
se trebao propinjati na stijeni, simbolizirajući Petrov nesalomivi volju koja je oblikovala sudbinu
Rusije.
Falconetov rad na Brončanom jahaču bio je mukotrpan i dugotrajan proces koji je trajao više od
desetljeća. Suočio se s brojnim izazovima, od nabave potrebnih materijala do izvođenja
mnogobrojnih detalja skulpture. Falconet je pomno proučavao Petra Velikog, čitao sve o njemu,
pregledao sve dostupne portrete. Godinama je tražio prikladnoga kolja kao model. Jedan od
najistaknutijih aspekata Falconetovog rada na Brončanom jahaču bila je njegova inovativna
upotreba bronce. Postolje kipa je takozvani „Kamen munja”, najveći kamen koji su ljudi ikada
pomaknuli. Kamen je izvorno težio oko 1500 tona, ali je isklesan tijekom transporta do sadašnje
veličine i težine od 1250 tona. Skulptura, visoka otprilike šest metara, svjedočanstvo je
Falconetovog majstorstva u više medija. Dinamična kompozicija zaokuplja pozornost gledatelja i
prenosi osjećaj snage i pokreta.

Skulptura prenosi ideju o monumentalnom vođi koji je oblikovao sudbinu nacije i ostavio trajno
nasljeđe. Na postolju su ispisani stihovi iz pjesme Aleksandra Puškina, "Brončani konjanik",
dodatno naglašavajući vezu između skulpture i ruske povijesti i kulture. Ostavština Falconetovog
rada u Rusiji proteže se daleko dalje od izrade Brončanog konjanika. Njegov utjecaj na rusku
umjetnost i skulpturu može se uočiti i danas. Sama skulptura postala je simbol St. Petersburga i
popularna turistička atrakcija, podsjetnik na bogatu povijest Rusije i trajnu moć umjetnosti da
uhvati trenutak rođenje nacije. Falconetov rad u Rusiji tako ostaje sjajan primjer sposobnosti
umjetnosti da nadiđe vrijeme i prostor ostavi trajne tragove na svim razinama civilizacije.
Nedugo nakon povratka iz Rusije 1788. godine, Falconet je doživio moždani udar koji je prekinuo
njegov umjetnički rad. Umro je 24. siječnja 1791 godine u Parizu. Mnoga djela bila su nažalost
uništena za vrijeme Francuske revolucije, ali mnoga su ostala u privatnim kolekcijama I tako ostala
očuvana do današnjeg dana.
TRAJNI UTJECAJ
Falconetov utjecaj na kasnije generacije umjetnika bio je golem. Njegovo djelo postavilo je temelje
za neoklasicistički pokret, koji će dominirati svijetom umjetnosti krajem 18. i početkom 19.
stoljeća. Umjetnici poput Antonija Canove i Jean-Antoinea Houdona crpili su inspiraciju iz
Falconetove posvećenosti klasičkim idealima i neumornim istraživanjima ljudske anatomije.
Danas se Falconetova djela čuvaju u brojnim muzeje i zbirkama. te dalje očaravaju i inspiriraju
ljubitelje umjetnosti. Promatrajući zagonetnu ljepotu "Venere nakon kupke" ili nježni zagrljaj
"Kupida i Psihe", ove skulpture ostaju svjedočanstvo o moći umjetnosti da prenese dubinu emocije i
ljepotu ljudske forme.
Etienne Maurice Falconet bio je istinski vizionar. Njegovo putovanje od mladog naučnika u Parizu
do priznatog umjetnika u srcu neoklasicističke ere svjedoči o transformirajućoj moći predanosti,
talenta i neumoljive umjetničkog ideala. Falconetove skulpture ostaju izvor inspiracije, podsjećajući
gledatelje na vječnu ljepotu i emocionalni odjek umjetnosti.