TJUDSKIMPOTENCIJALIMAU

ULOGA UPRAVTJANJA
UNAPREDENJUSUSTAVAKVATITETE

losiP lurtevit'

UDK/UDC: 658.3:658.562.3
IEL:1..
PrimljenoiReceived:15.stuclenog2007/Novernber l5' 2007.
for
Prihvacenoza tisak/Acepted 22.
publishing: prosinca er 22,2007
2007/Deccmb

Saietqk

Uslijedrttzvojainformacijsketehnologije postajeevidentnokakosnogagospodarstva i
njezinirazvojnipotencijalisyeviie oyiseo klaliteti ljudi, njihovom0brazovan.iu i kreativnim
potencijalima,ukratko o ljudima s kojima raspolaZe, a svemanje o snazistroieva,opreme
i kapitala.Najproduktivnijetvrtke nastalesu ostvarenjempremiseoktivrtogukljuiivanja
zaposlenihu 2ivot tvrtke, a rad im u njimtt pritinja zadovoljstvo.U razvijenimdruitvirna
glavnirazvojniresurs jeljudskikapital,'a njegovukvolitetubitnoodredu.ieobrazovanje i odgoj.
Obrazovanjei odgojtrebajudoprinijeti odrLivomnacionalnom razvoiu i tralnom razvojrt
pojedinaca.Zbog toga syerazvijenezemljedr2e obrazovanjenacionalnimprioritetom te
primjeniujuonestrategijerazvoja,obrazovanjai odgojakojenajviiedoprinose gospodnrskom,
socijalnorni kulturnomrazvojudrultva teosobnomrazvojunjegovihtlanovo.,,Usuvremenom
otvorenomi globaliziranomsvijetuizvrsnostje nesumnjivojedan od naiina za osigurattje
razlikovanjaotl drugih",istite se u strateikomokviru za raztoj ReptthlikeHrvatske.
Izvrsnostu radnirnprocesima,kvalitetiproizvoda,organizacijii uslugamamotepostati dio
prepoznatljivoghrvatskog,,brenda". Iz tog razlogaovaj rad s posebnompoLnjom raztnatrLl
kvalitetui tjudskikapitalkao imperativi temeljprosperitetahrvatskoggospodarstva i driave
ukupno.Kao varijablekoje najviie utjeiu na primjenu sustavakvalitetepretpostavljajuse
obrazovanjei kontinuiranousavriavanje(posebnornanagementa), tepostojanlekvalitetnog
sustava motivacije i n agradivanja.
Ktjuine rijeti: Ijudskikapital,kvaliteta'unapredenjesustavakvslitete.

Mr. losip Jurtevii, ponroinik ravnateljaza pravne,kirtlrovskci materijalno-linancijske poslove,SC)A,Zagreb'

F - m a i l j:o s i p . i u r c\ (i c { ,/ 8 . 1c o m . h r
Empirijskeekonomskeanalizegospodarskograstaizazivaiubrojne priiepore medu struitrjacirlra.NIedutim,
varijablakoja se u svir.nistrazivanjinapotvrduje kiro laina odrednica rastajest tzr'.ljudski kapital odnosno
obrazovanie.ObrazoYanjeima jak, pozitivan i univerztrlirnutjecajna gospodarskirast.

99
 GOD.
ZAGREB,
IZVRSNO5T
PO5tOVNA I (2007)
BR.2 J.:Uloga
Jurcevii

I. UVOD
Cllobalizacijskitrend sver.i5eizazi,amanagerskemislioce,orgallizacijskepraksei
naiine 1a koje kompanijesudjelujuu interakcijisasr.ojimkuPcimai dobal'ljaiirlir, katl i sir
ostalimsegmentimaclruitva.Jednaod tih orgar.rizacijskih praksi,TotolQuolil' '\Ianttgetnent
(TeNI), nastaoje iz paradigrle miin.lgcrlentir za postizanjem vecih orgar-rizacijskih
performansii profitabilnostii razr.iosedo te rnjereda ga
sr.r smatrali,,drugom industrijskonl
revolucijoni' (Kanji, 1990).
Izazoypostojanjastrateikogpartnerai suclionikar-rstrateSkorn planiranjuorganizacije
bio je znaiajan za HR (Hurnan Resources)uiitelje i praktitare kao naiin ponlaganja
organizacijipostizanjakonkurentskeprednosti'U mnogim HR odjelima(Odjelima za
partnerst\o;rostalo je jedna od vaZnijihitinkcijai sluZikao
ludske resgrsc)to strate$ko
izvor motiyacijei, laravno u krajnjern sluiaju,kao doprinosrezultatuorganizacije. OVo
je karakteristikamnogih kompanija u razvijenim zemljama, ali i u zenrljama u raz"'oju'U
nlnoge istiiu
orgirnizacije kako su njihor'l ljudi - zaposlenici
svojim gociiinjim izvjeStajima
- njihor;anajr.reclnija
imot ina.Ipak,najveciizaz-ov s podrudjaHRNI-aje ef'ektivr.ro i efikasno
upravljarrje organizacijskim lj udskirr kapitrrlorr.r.

OrganizacijepostajuniZe,decentraliz.iranije i kreiu seoclinclividualnihka timski

baziralim nletoclamaproizvodnje.U eri kaclase businessi radr"riul'ieti i clinarnikatako
brzo mijeljaju i kada je konkurencijana siorl vrhuncu, organizacijese nalazeu stiilnoj
borbi zapostizanjemveie kvalitetei povecanihperformansikao naiinakakobiti strateiki,
produktivni i kako bi ispunili svaoiekivanja kupaca.Slijedom toga'quality managernent
(QM), inicljativezapostizanjemboljih rezultatau danainjemposlovnomokru2enjui riidna
snagaizraslisu u oruda zaostvarenjeorganizacijske konkurentnosti,strateikogusmjerer.rja,
inovacije, prilagodljivosti i maksin'ralne iskori5tenosti ljudskog kapitala dostupnog
organizaciji.Postizanje sarno jednog od ovih ciljevapokazalo upravljanje
senedovoljr.rim:
kvalitetornkoje ne vodi do boljih performansi ili povecanjeperformarrsimanjkal'e kr.'alitete
ne funkcionira i ne bi setrebalo promatr.rtiodvojeno.

Pretpostavljase da te uspjelna implementacijaQiv{ inicijative pozitivno utjecati

na uspjehi rezuitatezaposlenika,kupter.oprihvaianjeproizvodai opstanakorganizticije.
Slijedomtoga, QN{ pomaZeorganizacijamada efikasnoiskoriStavajui optimizirair-rsvoje
ograniiene resurse,a pogotovoljudski kapital. Stogaovaj rad razmatramedusobnu
interakcijuprocesaQM-a i HRNI-ai rnogr,rcnosti stvaranjasinergijena svimorgar.rizacijskir.n
razinamate postizanjeorganizacijskog uienja i konstantnograzvoja.

2. INTERAKCIIAGOSPODARSKOG RAZVOIAI
INVESTICIJAU LJUDSKEPOTENCIJATE
Gospodarskirazvitakje bitno konipleksniiai heterogenijapojavanego Stoto
moZeprikazati ortodoksnipristup ekonorlskil.rznanosti.Razvitakje rez-ultat lokalnih
i institucija,koje stvarajuosobituteritorijalnttmreZu
meduzavisnostipocluzeia,kucanstava

100
P0sLO\/NA | (2007)
zAGREB,60D.
tz\/RsN0sT BR.2 c: l o q. .a
J u r i e vJ i,U

loki,rlnihslsta\.au kojima se prepoznajuspecitiinesituacijerazvitka.Prostor,clefiniran

gcljeserrkurluliraju i sedirrentirajurnaterijalni,ali i Ijudski i socijal.riresllrsi,
kao n.rjestcl
je kljudnai,arijabla:proizvodniprocesinisu vez.inisamoza pojedinainopoduzeie,nego
i za lokalnookruienjekojem ono pripacla.[z-togasiijediclasepolitikerazvitkane snriju
centrapremaperiferiji,r'ecmorajLlbiti sposobne
ir.rten'enciju
ograliiiti na lcclilerer.rciranu
poticati i pocl12at'atiendogenirazvitirk tlclozdo.

Unutarlokalnogsustava raznisubiekti(pojeclinci
i organizacije,ekonot.nski i ostali
subjekti,privatni i jar.ni subjekti)stupajuu meclusobneodnose,clonose odh.rkei razvijaju
-l'i
strategijeu kontekstukoiihje istovrentenokoo;rerativani konkurentski. subjektistvaraju
sloienumreZuoc1nosa kupce,istraZivatkei obrazovtreorganizacije'
kojapovezujepodr.rzeca,
'l-a
lokalne viasti i kuiirnstva. vrsta interakciieu lokalnoj zaiedniciiztnccluekorlomskih'
sociokulturnih,politiikih i institucionalnihsubjekata moie pokrenutilokaliziraniproces
uienjai unaprijediti sposobnost tih da
subjekata svojepoliaSanje
prilagodat'aju i pronalaze
odgovorena slcli-ene i brze prornjene u konkurentskom okru2ju'

Proizr,odneekonomijese postii.Llsredstvimakompleksnijei iire t'rrgar.rizacije

pocluzeia:konkurentnostne proizlazisamoiz ekotromijainternihpocluzeca, r'eci eksternih,
koieproizlazeiz neformalnihmeduzavisnosti i tiiekovainfbrrnacijai znar.rja koie stvaraju
specifidanrnilje u lokalnojzaiednici.Poredekonomskihodnosaproizvodnje,sociialni
odnosi suradnjei integracijapoduzeia u lokalni sustavimaju kljuinu vaT.nost. Danas,
kada tvrtke mogu prikupljati kapital, sirovine,intbrmacijei tehnologijuiz iitavog svijeta
"klikom' radunalnogmiia, rnnogo togir u konvencionalnomznanju o tonle kako tvrtke i
nacijekonkuriraju mora biti preispitano.Globtrlnakonkurencijastt'araparadoks:nloclerna
sredstvatransporta,r.elikabrzinai lakoia komurrikacije, pristupglobalnimtrZiitima i sl.,
trebalibi smanjitiznaiaj lokacijeproiz.vodne aktivnosti, no istinaje upravosuprotna.Trajne
konkurentskeprednostiu globalnoj ekononriji su vrlo iesto usko lokalne,jer proizlaz.e
iz koncentraciievisokospeci.ializiranih sposobt.rosti i znanja, institucija,konkurentskih
i sro{nih poduzeia i sohsticiranih potnriata. Zemljopisna, kultttrna i institucionalna
bliskostvodi do osobitog pristupa,bli2ih odnosa, bolje informirirnosti, snaZnijih poticaja
i drugih preclnostiu proizvodnosti i inovativnosti koje je teiko usi'ojiti iz daljine. Sto
s1'jetskaekonomijapostaiekornpleksnija, clinamiinija i zasnovaniia na znanju, to je ova
tvrdnja istinitija.3

Problernkonkurentnostiu osnovisesvodina problenleveliiine i kvaliteteulaganjau

fiziiki i ljudski kapital.Samodovoljnai kvalitetnaulaganjau frzidkii ljudski kapitaldovodc
do poveianjakonkurentnostiputemrastaproizvodt.rclsti. ZdravrastproizvocLrtlstine moZc
sezasnivatina pasivnomgospodarskomrestrttktr.triranju kroz smirnjenjezirposlenosti.On
mora poiivati na istodobnomrastuzaposlenosti i proizvodnje,pri ienru rirstproizvodnje
mora biti brZi kako bi raslaproizvoclnosti konkurer.rtnost. Samoce na taj naiin i najSiri
dru$tvenislojevisudjelovatiu koristima oclgospodarskograsta.

Da bi seto ttstvarilo,ulaganjimase moraju uvoditi novetehnologije,usvajatinova

znanja,promicati inovativnosti kvaliteta,ito ujednoodredujekriterije prioritcta ulagar-rjir.

Porter.N'lichaelE. f l u s t e r s a l d t h e N e u . E c o n o r n i c s o l f o m p e t i t i t x r . l l a r t , a r l B u . s r i t , r i R . , r ' l e ' i r -s t u t i e n i -

p r o s i n a c1 9 9 t . .s t r 1 i - 9 0 .

t0l
p0slo\/NA 60D.I (200i)BR.2
zA6RE8,
rzvR5N05T J.:Uloga
lurtevit

Ulaganjau ljr.rdskikapitalnuzansu uvjet za uspjehtakvarazvojnogrnoclela.I-)abi opstaliu

dobroplacenaradnamjesta,raclniciu FlrYatskoj
iznimr.rokor1knreltlotn okruZjui osigr.rrali
svojim prgizvodin.ra ntoraju dodati r.i!e vrijednostinegclpr1ie.7'ato stt Potrt'btlellovc
-
tehnologije,no\.aznanja,nove ideje,novi procesi,ukratko nova kvaliteta.'
produktivnost,a ne priroclniresursi,odredujeprosperitetnacije.Spoznajuc'i to, r'1ade
trebajuteiiti stvaraniuokrr.r2enja koje potite rast Zclrava
proizvodnosti. nrakroekonomska
politika je nu2rra,ali ne i clovoljna.Nlikroekonotnskeosnovekonkurentnostir"rkonainici
odreduluproiztodnosti konkurentnost.Nosiociodlukau poslovnojsf'eri'nacionalnimi
Iokallim vlastirnai clrugiminstitucijarnamoraju preuzetinovu ulogu.Lokalni proizl'odni
sustaviotkrir.aiu medusobnuzavisnosti kolektivnu odgovornostsvih tih strbjekataza
jedinstvenosti.Tajzadatak
stvaranjeprocluktivnekonkurentnosti,odnosnogradnjulokalne
zahtijevaspremnostnapuStanjatradicionalnog o
razmiSljanja podjeli ulogau gospodarstvu.
Graniceizn1ecluprivatnogi javnog blijede,kao ito blijedegraniceiznleclugospodarstvai
zajednice.
ostalihsferalivota druStvene

Hrvatskaje kroz povijeststavljalanaglasakna obrazovattje kao jedan od svojih

glavnih prioriteta,no danasima tek nereformiran i nedovoljno hntrnciran visokoSkolski
sustavkoji nije pokretat rasta. (Jbrazovanost hrvatskih radnika uglavnonr je na niskoj
razini.Viie negojedanod pet hrvatskihradnikaima niZu struinu spremn' pa i nlanjeod
-
toga.Velikavecinahrvatskihradnika -56,89b 2002. godine, zavriila je struinu srednju
biio u trajanju od jedne do tri godine ili u trajanju
St<olu, od ietiri gocline.Preostalih 2070
pohadaloje nekuviiu ili visokuSkolu(vidi graf l).
potrebnoje, uz medunarodneindikatore kontrole kvalitete,promicati ulogu
privatnogsektorau ponudi obrazovnihusluga.TvrtkesetrebajuudruLirri ran'irilzajednidke
programeobr:rzovanja zaposlenikati managerskirni poslovnimvjeitinanlir.Gospodarstvu
je potrebani razvojprivatnih struinih Skolakoje nude strukovnoobrrz()\'anjeza niZe
razineupravljanjaprocesimai proizvodnimdjeiatnostima. Potrebnoje povecatiizravna
ulaganjagospodarstvau obrazovanje,tako da se pribliZe razinama u zernljamatrZi5noga
je
gospodarstva.U tu svrhu potrebno uvesti i rnlerenja izravnih ultrganjagospodarstva.
poticanjemdonacijaiz gospodarstvanroZese pomoii ostvarenjucilj:.rinformatizacije
Skola.U okviru programaotkrivanja i potpore darovitih potrebnoie razviti sustavkojinr
bi poslodavcimogli stipendiratidaroviteutenike te tako osiguratinajkvalitetnijekadrove
'odljev
za vlastitirazvoji urnanjiti mozgoiri

Svaka"nacionalnaekonomija" i njczin konkurentskipoloZajtrrise ponajpri.le

o kvaliteti raspoloZivihljudskih resursa.KoriStenjetih resursai ulaganjc u njiliovu
sgdinbenicirazvoja.Obrazovanje
kvalitetuglar,.ni poveiavakonkurentnost gospodarstva
osiguranjempotrebnekvaliteteljudskih resursa. Upral.oobrazovanjeomogucuje stjecanje
znanja,rjeStina.stavovai vrijednostikoji su pojedincu potrebni
za ostvarilanjeradnihi
druStvenih uloga.

Zakljtttuk iti-uionalnog L'iietu za konkurentno;t. sijeeanj 20t)'l

102
 J r r c eJv.iU
:c l o g a
P05L0VNA
IZVRSN0ST G0D| (2007)BR.2
ZA6REB,

'l:
Graf Strukturazaposlenihprema stru'noj sprerniu 2002 goclini

Gimnaz4a
ViSaSkola(2 god.)

VisokaSkolai
p o sl i j e di pl o m s k i
stupnjevi
S r e d n j as t r u c n aS k o l a
31slo u t r a l a n j uo d 4 g o d .

OsnovnaSkolaili
manje
Sredn.lastrudnaSkola
u trajanjuod 1 do 3 god

Izvor: Statistiikigodiinjak za 2003.'DrZavni zavodza statistiku, Republika Hrvatskir.

3. KONKURENTNOST I KVALITETA
poduzeiamoraiubitikonkurentnakakobi mogiauspjeinoprodavatisvojeproizvode
na trZiStu.Konkurentnostje vaZantimbenik o kojem ovisi hoie li pocluzeccnrpredovati,
jeclvapreZivljavatiili moida 6akbankrotirati.

U proteklim desetlje6imaprogrami razvojabili su usrnjerenina to da seproiz"'ode

udini itoleftinijima. Osamdesetihgodina spoznalose,medutim, da proizvocletreba
ponajprijeproizvestisto kYalitetnijima,jer se pokazaioda je to u clanimokolnostirna
jasrlu
najbolji put za brZu i veiu prodaju.Najbolje srjetskekompanije izgraduju za sebe
poslovnustrategijuna naielupremakojemjekvalitetaiimbenik istovremenogi uskladenog
postizanjazadovoljstvapotroiata i njihova poslovnoguspjeha.U takvoj situacijiinteresi
proizvodaiai potroSata,koji sedestosmatrajusuprotstavljenima, uskladuiLlsena visokoj
razini kvalitete.Nledutim, to ne znaii da je potroSai zainteresiranza svakuviiu rirzit-ttt
je
kvaiitete.Zainteresiran samo zaonu koj azanjegaznaii zadovoljenje njegovihkonkretnih
potreba,i.elja,paiprohtjeva. Poduzeia trebaju,prema tome, proizvoditi onu ki'alitetukoju
jer
potroSaiitraZe, te tako stvoriti realnu pretpostavku da,zadovoljavajuii r-ranajboljinaiin
potrebepotroiada,postiZuistodobno visoku djelotvornosti uiinkovitost poslovar.rja.

kolrcepcijeieta da,zapostizanje
kojastojiu osnovir.narketinike
Kljuina pretpostavka
Lrspjeinihrezultlra,kompanijamoraodreditipotrebei ielje specilidnihciljnihtriiita te na
premisida ponudat trebaizraditiono 5to moZeprodati,a ne nastojatiprodationo Stoje
izradio.Dok seprodajnakoncepcijafokusirana potrebeprodavaia,marketinSka koncepcija
fokusirase na potrebekupaca.

r03
 6OD.I (2007)BR,2
ZA6REB,
IIVRSNOSI J u r c eJv.U
:i cl o g. .a.
POSLOVNA

proutavanjeponaSanja sena nadinekakopojedincioclluiuju

potroiata usreclotoduje
ploiiti svttjeclostupueresurse(r'rijene, novac'trud) u stavkevez'lneza potro!njr'r'To
ukljutuje.:ito rtni kupuju,zastoto kupuju, kaclato kupuju, gcljeto ktrpuju,kako iesto
to kupr4u i kako iesto to upotrebljavaju.Osin'rprouiavanjiipotroiacevih uporabate
poslijekupovnihvrednovanjaproizvodalto su ih kupili, istrazil'atepotroiaia takocler
ianima na koji naiin pojedinciraspola2r-rs'ojim nekoi novokuplje'ini preclmetitna.

trZistai ponaSanja
RezultatiistraZivanja znaiajneinltuteza
potroSaiapredstavliaju
sustavapotpunekvalitete.Oni or.nogucavaju
strateikoplaniranjepoboljianjai usavrSaVanji.r
spoznajuo zacloyoljenjukupdevihotekivanja potpune kvaliteteptclizrrrdir'kao i sustav
potpunekyalitete,a ujedno omoguiavajuspoznajukonkurentnili poduzecate r.rjihov
s u s t a vp o t p u n ek v a l i t e t e .
Mn6gim orgalizacijamatrebalesugodinekakobi slivatileda trebaiurazvitiPosebnu
kulturu unutar organizacije kako bi postiglestahropoboljSanje. 70-ih i 80-ih
U literatr-rri
opisivanesr.rkultuie u kojima je TQIVIsustav cvjetao i kulture u organizacijania koje nisu
uspijetale uspostavitinapredakka potpunom upravljanju kvalitetom Najveca imena tog
dobai uopceu povijestirazvojateorijepotpLulog uPrar4janja kvalitetonl, Julan,:Derning5 i
'pola kvalitete
Imai,: sioiili su sekakoje ugradnjasustavirkvaliteteu liude puti ka ugradnji
u proizvocl/uslugu. PremaImaiu, radnici bi trebalipocljednakokoristiti svojrnozakkoliko
i iuke, a u nekim dijelovimarazmatraoje i promjeneu korporativnoikulturi na naiin
clasvi mogu pozitit,noutjecatina konstantnopoboljianjei priclonositikilnkurentnosti
organizacije.

Star,ljajuiiova saznanjau praksu,mnoge svjetskeorganizacijettbrzalesu svoje

kretanjeka sustavupotpunog upravljanjakvalitetom.U kriterijima rlagracleza k"'alitetu
NlalcolmBaldrige,znadajnavrijednost doclijeljenaje kulturalnojdimenziji.Neki kulturalni
izgradujuii biokovi identificiranisu kao velika potPora TQIvI-u:ot\'orenakomunikacija,
povjerenje, stabilnostzaposlenja i procjenarezultata i podudavanje'

4. TJUDSKIPOTENCIIALII SUSTAVPOTPUNOG
UPRAVLJANJAKVALITETOM

S u s t a vp o t p u n o g u p r a v l j a n j ak v a l i t e t o i l j e s u s t a vu n a p r e c l e n j ap, o v e c a n j a
llcksibilnosti,ef-ektivnosti i efrkasnostiposlovanjai svakeaktivnosti.Sr-rstav potptrnog
upravljanjakvalitetom nastoji osigurati, st.,,oriti 111,jete da svi zaPosleni zajedniikim
snasarnaostvarernaksimalnoefikasnoi ef-ekti.,'no jedan cilj: proizvestiproizvod i pruZiti

i ) ' o r k ,1 9 8 9 .
furan,Joseph,\{.,/araironLeadershipJbrQwllill:.\nExecutiveHsndbook,Thet^reePt1'i.r,Nr'r!
"- t)emit.tg,\\r. Edu'ards,
Out oJ-the N{IT
Crisis, Press'Cambndge' XlA.' l9E6'
Random House Business[)jvi:ion' Nerv \brk,
Kaizen:The Keyto lapan'sConpetitile Srcce-ss,
Imai, I\'{asaraki,
19 u 6 .

104
POSLOVNA ZAGREE,
IZVRSNO5T GOD.I (2007)
BR,2 J.:Uloga
Jurcevii ..

usluge onda kada, gdje i kako kupac i potroSat Zele i oiekuju, i to prvi i svaki slijedeii
put. Sustav potpllnog upravljanja kvalitetotn te ntelji se nn konceptu stalnos unirpredenja
i poboljiavanja procesa, nir trainoj kvaliteti i timskon-r radu, Sto sl'e inla zir rezultat stalno
unapredivanje. Poznati i priznati u teoriji i;rraksi ,,Porterclvmodel", takocler u sebi integrira
stalno uienie, obrazovanje i trening.

Slika1: Porterov,,diiirmant"

STRATEGIJAPODUZECAI RIVALITET
- STRATEGIJAI STRUKTURA
- CILJEVI
- OSOBNIC]LJEVI
. RIVALSTVOI\,4EDU
DOMACIMTVRTKAMA

FAKTORSKIUVJETI
- LJUDSKIPOTENCIJALI
. RESURSIZNANJA
- KAPITAL
- FIZICKIRESURSI
. INFRASTRUKTURA

-poslov
Izvor:http:// oliver.efri.hr/ ij-or8'ppt
a-2 kolokv
na/predavanj

Znanjejaia konkurentskusposobnost pocluzcia.VaZnuulogu ima managernent koji

je spremanna uienje i zna tu spremnosti potrebuprenijeti tra svezaposlene.Investiranje
u tehnologiju,opremu i procesnepromjenevrkr su vaZni,no tr inputi ne osiguravajurast
poslovanjai prednostpred konkurentima bez oclgovarajuieinvesticijeu ljude. Ljudi su
pokretadii nositcljisvih aktivnosti.
Gospodarskinajrazvijenijei najbogatijezemliesvijetatemeljesvojustrategijurazvoja
i ulaganjuu znanje.Primjerice,SAD u strategijirazyojaprioritet daje
na industriji zr-ranja
poveianjukvaliteteobrazovanja.Ujedinjeni narodi u svojim istra2ivanjima'ijudskog

* GodiSnjiizr.jeltajUN o ljudskom razvoju UN tluman Dil'elopment Report,Prema: http:i,hdr.undp.org

105
 I (2007)
BR2 iurceviiJ,:Ulog.,.
ZA6REB,60D.
IZVRsNOST
POSLOVNA

- koji u sebi
razvojakoristeIndeksljudskograzvoja(HDI Human Dewlopment Indicators)
integriraslijedeiepokazatelje:
- pismenost,5kole
1.obrirz.o','anje
2.duZinuZivota- zdravlje
iii po kopitu u siromaitlinlzemljama'
3.brutodoma6iproizvod- po stanovrriku
Premirtom indeksu,Hrvatskaje rangiranana 44.rnjestuod ukupno I i7 promatranih
zemaljasvijeta.

Z e m l j e s v i s o k i m b r u t o d o m a i i m p r o i z v o d o mp o s t a n o Y n i k ui n r a j u i Y i s o k i
indeksobrazovanja.To je dokaz da je gospodarskirazvoju visokoj korelaciji sa znanjerni
obrazovanjem radnika. Hrvatska trebaprioritetu strategijirazvojadati ulaganjuu tehnoloSki
razviienuinclustrilu,te u obrazovanje radnesnagei kvalitetnaradna rnjesta'

Graf 1: HDI incieksF{rvatske

Europe and the CIS

0.2

Izvor : ht tP:/ / h dr.wrdp.org/ hdr2006/stat isti cs/

r06
p05l0vNA Jurievic ...
i.:Uloga
G0D.
ZAGREB,
|lVR5N05T | (2007)
BR.2

Stvaranjeintegrativnogprocesakontinuirane edukacijeliudskih potencijala

prema potpunoj kr,alitetiznaii primiieniti irdekr,atanprocesformacije,informacije,
sustavamotir,acijei r-ragraclivanja,upravljanjaprocesima,podrike i upravljanjaljudskiln
-Iaj rad ustolidenje u funkciji ljuclskihpotencijala'
potencijalimir. opsezan i sveobuhvatan
bna postajeledna oci presuclnih funkcija, te zbog toga izisk*je i toliko potpore ostalih
funkiiya i nanaqera. Kvalitetno upravljanje ljLrclskimpoter.rcijalima kliui je podizanja
proizvodnostirada i kvalitete.Malo gospodarstr,cl kao 3to je hrl'atsko moZena taj natin
prosperiratii konadnodoti do gdje
realnosti ie veiinu dodanevrijednostiproizvodadiniti
liudskirad i znanie.

s. ZAKLIUCAK
UravnoteZivanje konkurentskihvrijednostimanagementaljudskihpotencijalakroz
vrijememo2esepromatratikaoproceskonstantnogpoboljdavanja. Demingi Taguchigovore
kai<okonstantnopoboljiavanjeovisio boljem ispunjavanjuotekivanjakupacauz sustavno
smanjivanjevarijanceoclstranemanagementa i zaposienika.KakoefektivnostHRM-a ovisi
o nrnogim izyorinta kvalitetekoji izviru iz viSestrukog elektorata,izazovzt'ankvaliteta'u
odnosu na HR, ukljutuje management interakcija medu izborima. Kako
konkurentt.tiil.t
Deming kaze,balansiranje ciljeva kvalitete HR-a traZi I'rlo duboko znanie o uiincima HR
sustavana zaposlenike, managere, kupce i iiru javnost'
problem konkurentnostiu osnovisesvodina problemevelidinei kvaliteteulaganiau
fizitki i ljudski kapital.Samodovoljnai kvalitetnauiaganjau frziiki i ljudskikapitaldovode
do pove6anjakonkurentnostiputemrastaproizvoclnosti.Zdrav rastproizvodnostine mo2e
sezasnivatina pasivnomgospodarskomrestrukturiranjukroz smanjenjezaposlenosti. On
mora poiivati na istodobnomrastuzaposlenostii proizvodnje,Pri iemu rastproizvodnje
mora biti brZi kako bi raslaproizvodnosti konkurentnost.Samoie na taj naiin i naj5iri
druitveni slojevi sudjelovatiu koristima od gospodarskograsta'

t01
 60D.| (200i)BR.2
ZA6REB,
lZVR5N05T J.:UIoga
Jurcevic ,,,
P05L0VNA

LITERATURA:
1. Ashkelras,R. N., Beyold the Fads:Horv LcadersDrive Changervith Results,Hutnan
Resource Plannirtg17, 1994.
flotelijerskithkultet,
poslovnimrezultototrt,
2. Avelini-Holieyac,I., Kontroling:uprail.ian.ie
Opatija,1998.
3. Bebek,8., Integrativnovodstvo(leadership),Sinergija,Zagreb,2005'
4. Deming, W. Eclrvards, NII'l'Press,Cambridge'XIA'' 1986'
Out of theCrisi's,
5. Drucker, P.,Inovaciiei poduzetniitvo,Globus, Zagreb,1992'
6. Imai, Masaaki,Kaizen:TheKeytolapan'sCompetitiveSuccess, RandomHouseBusiness
Division, Nerv York, 1986.
7. Juran,foseph M., Juranon Leaderslrip Jor Quality: An ExecutiveHandbook'The Free
Press,Nerv \brk, 1989.
8. Noe,R.,Llollelbeck,J.,Gerhart,B.,\\iright,P.,N[enad|mentIjudskihpotenciittln,Nlate'
Zagreb,2005.
9. porter,Michael E.,Clustersand the Neu'Economicsof Compelition,Horvttrd[]usiness
Review.studeni-prosinac 1998

108
 J.:Uloga
Jurcevir
G0D.
ZA6REB,
lZVR5N05T
P05LOVNA I (2007)
BR.2

THE ROLEOF HUMAN RESOURCES MANAGEMENT

IN THE IMPROVEMENTOF THE QUATITYSYSTEM

losiP lurievii"

SununarY
thot the strength of
Thegrol,lth of the ittforntationtec|mologyhasmade it eyident
potentialtlepend on people' their educationtrl let'elond
o, ,roro^y oncl itstlevelopment
on machines' eqtripnreti tnd the
creativepotentiulincrcasirglymoie so tlran itsdependence
they based tlrcir dct'elopnrcnt on
capital.'Themostprottuctiie'Jtrmshavebecomeso because
of itsemplo|'ees into the very life of the cttrnpatt ttnd thot
th'epremiseof activeengagement "
havt:recttgnized thot
*oikingfor iurh o ,nrrpiry shoull be a pleasure.Developedsocieties
qualitf is nuinll' deterrrined
th, maii ,lerdoltttertaTresorrc,is their huntancapitttll1whose
whichpositivell'cttrttriLtute to a
by their educati-otrleveland upbringing the t|o components
asawholeasv'ellas
of the society to itsindividualmernbtrs"lhus' most
sustained development
developed couniri* cleim eclucation as a priorit.'
ncttionttl and are thereioreappl;'ingthose
clettelopment strategies, education,and upbringingu'hichfoster themostdesirableeconomic,
social,an(Jculturalclet,elopment of the societyastt wholeas wellas thepersonttldet'elopnrcnt
'In globaland opensocietyexcellerrce is tr'ltalsefs
of itsindiviclualntembers. the contemporary
, premise of the Croatian Developntent Strtttegt''Ercellence
ine apartfrotn the 6thers' is the
product quality, organization, and services should Ltecotttc tlrc mairr
in thi workprocesses, 'brand'. Thereforethis puper Ltttemptsto
recognizabliingrerlierrtof the so called CrLtatian
,orrlrily ,ru*ine qualitl,anclhuman capitalasan imperativeaud trsa sotntd.t'ountl.ti.n Jbr
of our societyand o countryas a whole. As the variables tvhich bettr tlrc bigge st
thettevelopment
we positthe continuous educatittn (especially oJ
inJTuence on theapplicntionoJ'qualitysystem
the managementj,'tmtl the implementationof a good tnotivtttionaland au'ardschenrcs
quality,improt'ementoJthequality ,'stetil
Key words:huntan resources,

e rnaterialll'financialaflairs'SOA, Zagreb' E mail

JosipJurievic, M.Sc.,Assistantclireclorfor legal,staft atld
r
iosip.iurcevic(lzg.t-colll.lt
,. The empirical econornic analvsisis often the causeoi son'iestir among economists llorvevcr' tht- otth
important Yariableall thoseanal,vsesshareis the importanceoithe so calledhunlan capitalancl eclucation
Educationhas strong, xnd
urtiversal, very positiveeilecttltl the econonricgrorvth'

109