168 BROD, PLOVNOST

orijskih formi na skoro mističan način postići smanjenje otpora broda. J. Nystròm tačka M 0 leži ispod G, brod se neće vratiti u prijašnji položaj
je 1860, prema prijedlogu Chapmana, sastavio brodske linije od parabolnih
lukova, i time mogao proračunati ovisnost istisnine i položaj njenog težišta od nego će se i dalje nagibati, pa se može prevrnuti.
gaza broda, za neki odabrani koeficijent istisnine. I on je predlagao forme naj­ Sva tri uvjeta plovnosti vrijede za tijelo koje slobodno pluta
povoljnijeg otpora, zasnovane na izvjesnoj zakonitosti raspodjele površina re­
bara po dužini broda (areala rebara). Početkom X X st. D . W. Taylor je razvio na vodi i na koje ne djeluju i hidrodinamičke sile uzgona (kao
matematičku metodu za brzo projektiranje brodske forme određenih karakteri­ što su deplasmanski brodovi). D a se ispita da li je ispunjen treći
stika i primijenio je u svojim sistematičnim ispitivanjima modela brodova. N je­
gova namjera nije bila da matematičkim definiranjem linija poluči forme mini­ uvjet plovnosti, treba odrediti matematički izraz za položaj po­
malnog otpora, nego samo da dobije linije željenog oblika. Time je znatno olak­ četnog metacentra M 0. Za male nagibe vrijedi:
šano sistematično mijenjanje forme mnogobrojnih grupa modela, ne samo pri
njihovu osnivanju nego i pri crtanju njihovih linija. Dok je Taylor dao posebne
jednadžbe za vodne linije, a posebne za rebra, G. Weinblum je nastojao 15 godina FFn
kasnije da nađe općenitu formulu koja bi predočivala cjelokupnu brodsku MF =
formu. Taj rad on je nastavio u U SA poslije Drugog svjetskoga rata u Taylorovu
basenu za ispitivanje modela. Osim pri ispitivanju modela, matematičke forme
igraju veliku ulogu u teorijskim proračunima, kao što su proračuni plovnosti, Prem a poučku o pomaku težišta:
stabiliteta i otpora broda, a imaju i znatnu praktičnu vrijednost, jer čine suvišnim
crtanje brodskih linija u naravnoj veličini u crtari brodogradilišta.
FoF : S ig 2 = F7k : tj. F0F =
PL O V N O ST B R O D A
gdje je p7k volumen uronjenog odnosno izronjenog dijela broda
U vjeti p lovn osti. Brod pluta na vodi na osnovu Arhimedova (uronjenog ili izronjenog klina) između vodnih linija VL0 i V L,
zakona, po kojem na svako tijelo uronjeno u tekućinu djeluje
sila uzgona koja je jednaka težini istisnute tekućine. Dakle, da a g1g2 razmak njihovih težišta. Volumen uronjenog klina mora
biti jednak volumenu izronjenog klina, jer se prema prvom uvjetu
bi brod plutao, umnožak volumena njegova podvodnog dijela
plovnosti veličina istisnine nakon nagibanja ne smije prom ijeniti.
sa svim privjescima (vanjskom oplatom čeličnih brodova, kormilom,
propelerom , skrokovima, osovinskim nogavicama itd.) i speci­ M om ent kimova Fk *£i£2 dobiva se (si. 2) iz jednadžbe:
fične težine tekućine u kojoj brod plovi mora biti jednak ukup­ V *'gig2 = Fk l-*iO + Fku g20 ,
noj težini broda i svih predm eta na njemu. T o je prvi uvjet
plovnosti, koji se može izraziti jednadžbom: gdje je O ishodište koordinatnog sistema, a d P k diferencijalni
volumen klina. Volumen uronjenog klina jest:
A = F l = V y, L L L
gdje je A težina broda i svih predm eta na njemu, tzv. težina si­
stema, ili jednostavno težina broda, F L sila uzgona, V volumen
J dt7ku= f iy y 8 < p -d x = y J y 2 d*,
podvodnog dijela broda s privjescima, y specifična težina vode 0
u kojoj brod plovi. gdje je y ordinata vodne linije, a dx diferencijalni dio njene du­
Sila uzgona, koja se može sm atrati rezultantom svih verti­ žine. M om ent uronjenog klina jest:
kalnih komponenata pritiska tekućine, prolazi kroz težište is­
tisnute tekućine (težište istisnine F 0), analogno kao što se uzima da %<P f
ukupna težina broda djeluje iz jednog zajedničkog težišta (;te­ ^ku dFku - ì y = - y I y z dx.
žišta sistema G). Budući da dvije sile mogu biti u ravnoteži - !
0 0
samo ako djeluju u istom pravcu, a pravac sila težine i uzgona je
vertikalan, moraju se težište istisnine F 0 i težište sistema G na­ Analogno je mom ent izronjenog klina:
laziti na istoj okomici na plovnu liniju (si. 1). T o je drugi uvjet L
plovnosti. ------ *<P f
P V S i0 = - y y dx.
0
A Prema tome je

VL
Fk-gigz = 8¥>· §J y 3 dx.
n 0
Kako £j>3d;c predstavlja mom ent trom osti površine pravokut­
nika visine y i baze dx s obzirom na osnovku, to je:
L
y 3 dx = I T ,
Sl. 1. Drugi uvjet plovnosti SI. 2. Treći uvjet plovnosti * /■
o
m om ent tromosti površine plovne linije VL0 s obzirom na njenu si-
T reći je uvjet da brod mora ploviti u stabilnom položaju. T o
znači: ako se uslijed djelovanja vanjskih sila (vjetra, valova itd.) m etralnu uzdužnu os, pa je moment klinova V ^'g ig 2 = / T‘^99·
brod nagne za neki mali kut, on se mora sam vratiti u prijašnji Dakle, pomak težišta istisnine je:
položaj kad te sile prestanu djelovati. K ad se brod nagne, m i­ —— - I T · $(p
jenja se njegov podvodni dio i položaj težišta tog dijela, pa smjer FoF _ -
uzgona djeluje na nagnutom brodu iz tačke F umjesto iz F 0,
odnosno početni metacentarski radijus r0:
dok težina broda djeluje kao i ranije iz težišta sistema G, ukoliko
za vrijeme nagibanja sve težine ostaju na svojim mjestima (si. 2).
M 0F 0 =
N a brod djeluje prem a tome par sila veličine A = V · y, koje
pomnožene s njihovim razmakom G H = h daju mom ent po­ Visina početnog metacentra iznad kobilice broda (osnovke), tj.
četnog statičkog stabiliteta: udaljenost K M Q, određuje se za poznati položaj težišta istisnine
M st = A ’ G H = A ·M 0G · sin (p. po visini K F Q iz jednadžbe:
O n se naziva početnim jer vrijedi samo za male nagibe, dakle u I*
XT
K M 0 = K F a + M 0F0 = K F a
početku nagibanja broda. (Kad se brod nagne jače, smjer uzgona v'
siječe simetralu broda u nekoj tački N 3 koja za norm alne brodske
forme obično leži iznad Ai0.)T aj mom ent je pozitivan ako uspravlja Ako je poznat i položaj težišta broda po visini K G , mogu se
brod (pa djeluje u smislu kako je nacrtan na si. 2). Tačka M Q odrediti početna metacentarska visina i treći uvjet plovnosti iz
u kojoj smjer uzgona siječe simetralu broda, a koja se naziva jednadžbe:
početni metacentar, nalazi se iznad G, a početna metacentarska M 0G = K M Q- K G .
visina M QG je pozitivna. Ako je metacentarska visina negativna, Analogni odnosi vrijede i za nagib broda & u uzdužnom smjeru.
 BROD, PLOVNOST
Prem a si. 3 uzdužna metacentarska visina je AiLG. U zdužni
metacentarski radij us M LF'o odredi se pomoću momenta tromosti
J L površine plovne linije za poprečnu os kroz njeno težište,
prem a formuli:
K od uzdužnih nagiba nije toliko važan uzdužni stabilitet broda,
jer je redovito dovoljan, koliko je važna promjena gaza na pram cu
i krmi. Razlika gazova broda na krm i i pram cu, nastala uslijed
uzdužnog nagiba broda, naziva se trim broda, a m om ent koji
izaziva taj trim ili uzdužni nagib broda zove se moment trima.
169
posade), teret, putnici, prtljaga i namirnice za putnike, balast
(ako je potreban). Prve tri grupe čine vlastitu težinu broda, a
ostale grupe ukupnu nosivost broda (deadweight). G rupe težine
ratnih brodova jesu: tru p broda, oklop, oprema trupa (samo
oprema potrebna za plovidbu), pogonski uređaj, gorivo, mazivo
i pojna voda, artiljerijsko naoružanje, torpedno naoružanje, ostali
vidovi naoružanja (mine, podvodne bom b/, avioni itd.), posada
s efektivima, rezerva. Suma svih tih težina je tzv. konstrukcijska
istisnina. Prim jer proračuna centracije dan j j u tablici 1.
T a b lic a 1
PRORAČUN CENTRACIJE
Stanje opterećenja: brod potpuno opremljen i natovaren

Udalje­ Uzdužni Udalje­ Verti­

Grupa Težina nost moment nost od kalni
Broj Mp odT & M pm osnovke moment
m Mpm
m

1 Trup i oprema 844 - 0 ,5 0 -4 2 2 ,0 5,00 420,0

2 Pogonski uređaj 417 - 0 ,6 0 -2 5 0 ,0 5,85 2439,5
3 Gorivo i mazivo 90 + 5,71 + 514,0 3,24 292,0
4 Posada 13 - 0 ,6 9 - 9,0 9,75 126,8
5 Putnici 8 - 0 ,2 0 - 1,6 9,00 72,0
6 Teret 1408 + 1,21 + 1 700 4,35 6130,0

A = Z P = 2780 t 2M Z = - 682,6 HMx = 13 280,3

+ 2214,0
+ 1531,4

SM2 1531,4 ZM x 13280,3

+ 0,5508 m ZG — = 4,7770 m
Ako je gaz na pram cu veći, brod je pretežan, a ako je na krmi Xg = — 2780 A 2780
veći, brod je zatezan. Za mom ent trim a M t može se postaviti
da je jednak mom entu klinova (si. 3): K ad je brod izgrađen, položaj se težišta istisnine po visini
može odrediti eksperimentalno, pokusom nagiba ili pokusom
Ait = = V ■ = h ■M- ljuljanja broda. Položaj po duži­
ni određuje se iz drugog uvjeta
plovnosti, tj. uvjeta da se težište
Kako je 8& = - > to je M t = -j- (tp + ik).
sistema i težište istisnine moraju
nalaziti na istoj okomici na plov­
M om ent koji prouzrokuje ukupni trim t = tp + tk = 1 m, zove se
nu liniju. Dakle, ako je iz hidro-
»jedinični moment« trim a M x = I J L . Ukupni trim određuje se
statičkih proračuna poznat polo­
kao kvocijent između brojčanih vrijednosti momenta M t i »je­
žaj težišta istisnine po dužini,
diničnog momenta« M x:
određen je ujedno i položaj teži­
t = šta sistema po dužini. Položaj te­
m ; žišta sistema po visini određuje SI. 4. Pokus nagiba
T rim na pram cu i krmi određuje se iz formule: se pomoću pokusa nagiba tako
da se poznate težine (obično željezni blokovi) premještaju iz
k
simetrale broda na jedan od bokova broda i onda m jeri kut nagiba
T broda. Iz si. 4 proizlazi:
gdje su L p i L k udaljenosti težišta plovne linije od pramčanog
x GG1
i krmenog perpendikulara. Gazovi na pram cu i krmi iznose: tg (p = — = - = -
1 M nG
T P = T ± tp, tk
a kako je:
gdje gornji predznak vrijedi za pretežan, a donji za zatežan brod.
Proračun plovnosti broda sastoji se u određivanju istisnine G G l : d = p : A , ili G G l = P
-% -,
broda, položaja njezina težišta, položaja početnih metacentara
dobiva se:
M Qi M L — (što se svodi na računanje mom enta trom osti površine
pd
plovne linije 7T i / L) i položaja težišta sistema G. tg (j? =
O dređivanje položaja težišta sistem a . Težište sistema se A 'M 0G
normalno nalazi na uzdužnoj simetralnoj ravnini broda, što znači pa je početna metacentarska visina:
da je položaj težišta određen sa svega dvije koordinate: po dužini ____ pd pdl
i po visini broda. Pri projektiranju se te koordinate određuju M QG = ---- =
metodom poznatom iz m ehanike: izračunaju se momenti svih 0 tg (p A x
pojedinačnih težina za dvije međusobno okomite osi, pa kvocijenti U ovoj formuli znači p ukupnu težinu tereta za nakretanje, d
mom enata i ukupne težine broda daju udaljenosti težišta od do­ pomak tereta iz simetrale broda, A deplasman broda, l dužinu
tičnih osi. T o je tzv. proračun centracije. Kao vertikalna os z obično njihala pomoću kojeg se očitavaju kutovi nagiba, x očitanje na
se odabire krmeni perpendikular ili simetrala glavnog rebra, mjernoj letvi. Položaj težišta sistema po visini odredi se iz jed­
a kao horizontalna os x osnovka broda. nadžbe :
Cjelokupna težina broda dijeli se u pojedinačne grupe, od KG = KAL· - M J3.
kojih se svaka dalje dijeli na niz podgrupa. Glavne grupe težina
trgovačkog broda jesu: trup broda, oprema broda (brodski uređaji Udaljenost K M 0 početnog metacentra od osnovke poznata je
i pomoćni strojevi izvan strojarnice), pogonski uređaj (pogonski iz hidrostatičkog proračuna. Da bi rezultati bili dovoljno tačni,
strojevi, kotlovi, osovinski vodovi, propeleri i pomoćni strojevi pokus nagiba treba izvoditi s najvećom pažnjom. Kutovi nagiba
i uređaji unutar strojarnice), gorivo, mazivo i voda potrebni za moraju biti mali (za brodove oštrih formi do 1,5°, za brodove
pogonski uređaj, posada s efektivima (prtljaga, namirnice itd. punijih formi najviše 3°), jer samo tada smjer uzgona nagnutog
 170 BROD, PLOVNOST
broda prolazi kroz početni metacentar M 0. D a se izbjegnu ne­ za određivanje istisnine poslužiti i horizontalni presjeci (površine
poznati utjecaji vjetra, valova, strujanja vode i priveza na nagib vodnih linija) i integracija po visini broda (si. 6):
broda, treba brod postaviti u zavjetrinu, a broj konopa za privez
ograničiti na minim um. Sve pomične težine na brodu moraju
biti poznate i popisane, po veličini i po položaju. D a se izbjegne
utjecaj slobodnih površina, sve tankove treba prije pokusa na­
giba isprazniti. Radi što veće tačnosti očitan ja kutova nagiba
treba upotrijebiti više njihala (obično tri), i to veće dužine. Umjesto
njihala mogu se upotrijebiti i drugi instrum enti za mjerenje
nagiba (klinometri, sekstant ili spojene posude). T reba nastojati
da trim i nagib broda prije samog pokusa budu što manji.
Položaj težišta sistema po visini može se odrediti i mjerenjem
periode ljuljanja broda. Brod se zanjiše ili ritmičkim pretrčavanjem
posade s jednog boka na drugi ili tako da se pomoću brodske di­
zalice podigne jedna veća težina iz vode (npr. plutača), koja se
naglo ispusti kad je brod dobio stanoviti nagib. Vrijeme potrebno
da se brod vrati u položaj maksimalnog nagiba na isti bok zove
se perioda ljuljanja i praktički ne ovisi o veličini kuta nagiba. Zbog
toga se može izmjeriti nekoliko perioda i uzeti srednja vrijednost.
Početna metacentarska visina M 0 G može se onda izračunati iz
form ule:

A -M J 3
u kojoj je T perioda jednog potpunog njihanja, a I moment tro­ SI. 5. Određivanje istisnine pomoću površine
mosti mase broda i okolne vode, definiran kao: rebara. Skala areale rebara.

A
I = m i2 = — i2,
g
ako je m masa broda i okolne vode, a i radijus trom osti (i = C‘B,
gdje je c koeficijent koji se određuje na osnovu pokusa za pojedine
tipove brodova, a B širina broda). Skupivši sve konstantne vri­
jednosti u jedan koeficijent:
2 t zc
/ = 7 r
dobiva se nakon jednostavne operacije

M nG =
№■
Odredivši položaj početnog metacentra M 0 iz dijagramskog lista
i vrijednost koeficijenta / iz tablice 2, pomoću gornje formule
može se izračunati položaj težišta sistema G po visini.

T a b lic a 2
V R IJE D N O ST KOEFICIJENTA / ZA FO RM U LU AI0 G

Veliki teretni i putnički brodovi 0,85

Mali putnički brodovi 0,77
SI. 7. Određivanje istisnine pomoću površina
Teretni brodovi natovareni 0,78 uzdužnica
Brodovi za prevoz rude u balastu 0,81
Teglenice 0,76
Barkače 0,79
ili vertikalni presjeci {površine uzdužnica) i integracija po širini
broda (si. 7):
Koeficijent / mijenja se s gazom i s opterećenjem broda, pa ga
je vrlo teško tačno ocijeniti. Zato ova metoda služi samo za p ri­
V = J A ady.
B
bližno određivanje položaja težišta sistema po visini i za usporedbu
s drugim metodama. M om enti istisnine potrebni za određivanje njenog težišta do­
bivaju se integracijom momenata diferencijalne istisnine. Za po­
O dređivanje istisn in e i njenog težišta . Za proračun is­
prečne presjeke je:
tisnine broda i njenog težišta služe isti presjeci kao i za predo-
čivanje brodske forme. Dva neizmjerno bliza poprečna presjeka dM x = d V ‘ZT, odnosno dMz = d|7-;cr ,
sijeku iz podvodnog volumena brodske forme diferencijalni volu­ gdje su dM x i dMz momenti diferencijalnog volumena d[7 za
men d V — A T dx, gdje je A T površina rebra, a dx diferencijalni osnovku, odnosno za glavno rebro, a z r i x T udaljenosti težišta tog
razmak između ta dva presjeka (si. 5). U kupni volumen, istisnina volumena (koje se poklapa s težištem rebra, zbog diferencijalne
broda, dobiva se integracijom po dužini broda debljine sloja d;c) od koordinatnih osi. Iz jednadžbi:
V = (*d p = J A Td x. dM x = A T z T dx = M TX dx i dM z = A r x T dx = M TZ dx
L L
dobivaju se momenti istisnine broda integracijom momenata
Integracija se obavlja grafički: površine pojedinih rebara nanesu površina rebara (.MTX i M TZ) po dužini broda:
se u pravokutni koordinatni sistem u ovisnosti o dužini i odredi
se površina ispod tako dobijene krivulje rebara (areale rebara) M, M „dx i = dx.
Umjesto poprečnih presjeka i integracije po dužini broda mogu L
 BROD, PLOVNOST
T i integrali mogu se izračunati određivanjem površine ispod
krivulje momenata rebara, nanesenih u ovisnosti o dužini broda.
K oordinate težišta istisnine računaju se iz formula:
\ M IZ dx
j M IX dx
M1 _ L _____
L
j' A r dx vr - ^| A„r ,dx
L L
U slučaju horizontalnih presjeka proizlazi analogno:
M, J M VLxd z i Mz — J M VLz d z 3
gdje su M VL momenti površina vodnih linija za odnosne osi. Za
vertikalne presjeke je:
¡ M uxdy i M z = J M uz d y ,
gdje su M u momenti površine uzdužnica za koordinatne osi.
Prema tome računanje istisnine i položaja njenog težišta svodi se
na računanje površina karakterističnih presjeka brodskog trupa
i njihovih težišta. Za uspravan brod i položaj težišta isti­
snine u uzdužnoj simetralnoj ravnini broda, ako se računaju
vertikalni momenti pomoću vodnih linija a horizontalni pomoću
rebara, nije potrebno odrediti težišta površina. Vertikalni mo­
menti su dati jednadžbom :
Ai, = M X = J A ^zd z,
gdje je z udaljenost dotične vodne linije od osnovke (osi x)3 a
horizontalni mom enti sa:
j A rxdx,
gdje je x udaljenost dotičnog rebra od krmenog perpendikulara
ili glavnog rebra (osi Z). Integrali u gornjim formulama mogu
se egzaktno riješiti samo ako je poznat analitički izraz funkcije
pod integralnim znakom (matematičke forme). Kako to obično
nije slučaj, ti integrali se rješavaju približnim metodama, koje se
svode na određivanje površine ispod neke grafički zadane krivulje.
T a površina se određuje ili numeričkom ili mehaničkom inte­
gracijom.
SI. 8. Krivulja površina vodnih linija i njena
prva i druga integrala
U brodogradnji je uobičajeno površine ispod neke krivulje
do njenih pojedinih ordinata predočiti u vidu krivulje, koja se
naziva prva integrala. Površine ispod prve integrale do pojedinih
njenih ordinata (koje daju drugu integralu) jednake su statičkim
mom entima površina ispod izvorne krivulje. N pr. na si. 8 kon­
struirana je krivulja površina vodnih linija kao funkcija gaza,
pa površina između te krivulje, osi T i pojedinih vodnih linija
daje istisninu broda do dotične vodne linije prem a formuli:
T T
V = jd |7 = J
A wd z .
0 0
Ako se na taj način odrede istisnine do pojedinih vodnih linija,
nanesu na dotičnu vodnu liniju u nekom određenom mjerilu i
dobivene tačke spoje, dobiva se prva integrala, iz koje se može
očitati istisnina broda za bilo koji gaz T. Površina između prve
171
integrale, osi T i neke vodne linije daje statički mom ent istisnine
broda za tu vodnu liniju, prem a formuli:
T
M v — J z ' dV ■
0
Ako se ti statički momenti nanesu na odgovarajuće vodne linije,
dobiva se druga integrala, pomoću koje se može za bilo koju
vodnu liniju odrediti i statički mom ent istisnine te vodne linije,
dakle i položaj težišta istisnine po visini. N a analogan način od­
ređuje se iz površine ispod prve integrale areale rebara horizon­
talni mom ent istisnine M h i položaj težišta istisnine po dužini.
Svi navedeni hidrostatički proračuni broda provode se m e­
todama numeričke integracije (trapeznim pravilom, Simpsonovim
pravilom, Čebiševljevim pravilom) ili mehaničkim integriranjem
pomoću planimetra ili integratora (v. članak Numeričke, grafičke
i instrumentalne metode računanja).
D ijagram sk i list. Rezultati hidrostatičkih proračuna broda,
tj. proračuni istisnine i položaja njenog težišta, površina rebara
i njihovih momenata s obzirom na osnovku, površina, položaja
težišta i momenata trom osti vodnih linija, te položaja poprečnih
i uzdužnih metacentara, prikazuju se grafički kao funkcije gaza
broda u dijagramskom listu (si. 9). U dijagramski list se po­
vršine rebara i njihovi mom enti nanose od odgovarajućih rebara.
T e krivulje, koje se nazivaju zajedničkim imenom Bonjeanove
krivulje, omogućuju određivanje istisnine i položaja njenog te­
žišta za bilo koju pravu, kosu ili valovitu liniju. Od krmenog p er­
pendikulara P nanose se: istisnina broda na rebrim a, istisnina
broda s privjescima (oplatom, kormilom, ljuljnom kobilicom,
skrokovima propelera itd.), istisnina u morskoj vodi A = J7-y,
položaj težišta istisnine po visini, površine vodnih linija i njihovi
uzdužni i poprečni mom enti tromosti I L i / T, uzdužni meta-
ćentarski radij us jedinični mom ent pretege Aix = I J L ,
i tone po centimetru zagažaja A w · y. Od glavnog rebra se
nanose: položaj težišta istisnine po dužini i položaji težišta vodnih
linija po dužini. Poprečni metacentarski radijus M 0F0 nanosi se
od krivulje težišta istisnine po visini, i to u istom mjerilu. U dija­
gramski list se unose i krivulje koeficijenta vodne linije a, koefici­
jenta glavnog rebra /?, koeficijenta istisnine <5, uzdužnog prizma-
tičkog koeficijenta (p i vertikalnog prizmatičkog koeficijenta cpv.
Osim za teorijske proračune, dijagramski list služi u praksi
i za određivanje trim a broda i njegovog početnog stabiliteta pri
prem ještanju ili ukrcavanju tereta. U tu svrhu treba prije prem je­
štanja tereta očitati gazove na pram cu i krmi, i ako razlika tih
gazova nije prevelika, računa se sa srednjim gazom. Za srednji
gaz određuje se iz dijagramskog lista veličina jediničnog momenta
pretege M 13 težište plovne linije i udaljenosti težišta plovne linije
L p i Lk od pramčanog i krmenog perpendikulara. M om ent trim a
jednak je umnošku tereta p i njegova horizontalnog pomaka d:
M t = p · d. U kupni trim dobiva se pomoću form ule: t =
= M J M 19 trim na pram cu: rp = t- L J L , trim na krm i: tk =
= t ’L J L , a novi gazovi na pram cu: T vl = T p ± tp i na krm i:
T kl = T k =p rk. Za slučaj ukrcaja tereta zamišlja se da je teret
najprije ukrcan iznad ili ispod težišta plovne linije. Tim e se po
čitavoj dužini broda gaz jednako poveća (paralelni zagažaj), jer
se hvatište dodatnog uzgona (težište paralelnog sloja) i dodatne
težine (težište ukrcanog tereta) poklapaju, pa na brod ne djeluje
nikakav prekretni moment. Iznos tog paralelnog povećanja gaza
broda A T odredi se pomoću krivulje težine po centim etru zagažaja.
Zatim se za teret pom aknut na odgovarajuće mjesto izračuna trim
kao što je kasnije objašnjeno kod pomaka tereta. Gazovi nakon
ukrcaja tereta jesu:
na p ram cu : T pl = T p - • A T ± t , na krm i: Tkl = T k + A T ^ rk .
Za iskrcaj tereta postupa se analogno pomoću paralelnog izrona
- AT.
Početna metacentarska visina određuje se tako da se najprije
izračuna pomak težišta G G 1 = p · h/(A + p), gdje je p težina
ukrcanog tereta (ako se teret iskrcava onda je p negativan), h uda­
ljenost njegovog težišta od težišta sistema prije ukrcaja (iskrcaja)
tereta, A prvotna istisnina broda. Zatim se odredi iz dijagramskog
lista udaljenost početnog metacentra od osnovke K M Q za gaz
172 BROD, PLOVNOST — BROD, STABILITET
nakon ukrcaja (iskrcaja) tereta, pa se nova početna metacentarska praktičnu upotrebu najzgodniji je Petersenov dijagram (si. 10).
visina dobiva prem a formuli: N a apscisnu os toga dijagrama naneseni su uzdužni momenti
težine broda (tj. umnožak težine broda A i udaljenosti težišta sistema
M ^G [ = KM~0 - ( K G + GG[).
Za pomak tereta postupa se analogno, samo onda h znači vertikalnu
udaljenost između težišta tereta prije i poslije pomaka.

m 3,5

SI. 9. Dijagramski list. Nanesene su krivulje: 1 površine rebara, 2 momenti površina rebara, 3 istisnina broda na rebrima (od rebra 0), 4 istisnina broda
s privjescima (kormilo, ljuljna kobilica, oplata; od r. 0), 5 istisnina u morskoj vodi, 6 apscisa težišta istisnine (od glavnog rebra), 7 aplikata težišta
istisnine (od r. 0), 8 površine vodnih linija (od r. 0), 9 apscise težišta vodnih linija (od glavnog rebra), 10 uzdužni moment tromosti vodne linije (od r0),
11 poprečni moment tromosti vodnih linija, 12 uzdužni metacentarski radijus, 13 poprečni metacentarski radijus (od krivulje aplikata težišta istisnine u isto
mjerilu), 14 jedinični moment pretege (od r. 0), 15 tone po centimetru zagažaja (od r. 0), 16 koeficijent vodne linije a, 17 koeficijent glavnog rebraP,
18 koeficijent istisnine <5, 19 uzdužni prizmatički koeficijent 9?, 20 vertikalni prizmatički koeficijent <pv

Za veće promjene trim a, kao npr. brodova sa strojarnicom na
krm i, dijagramski list, u kojemu se računa sa srednjim gazom, ne
daje više tačne podatke. Zbog toga se za takve brodove konstruiraju
dijagrami trim a iz kojih se u ovisnosti od gaza na pram cu i krmi
broda može odrediti istisnina i položaj njenog težišta, kao i položaj
početnog metacentra. Im a više tipova takvih dijagrama, a za
Slatko vodo (^-1,00)
Laka vodna Linija
Tp-2,Om 7i,-5 5 m sic k it
G od glavnog rebra), a na ordinatnu os njegova istisnina, odnosno
nosivost za različne vrijednosti gazova na pram cu i krmi broda
(ukrižane linije u dijagramu). Prije ukrcaja tereta kapetan očita
gazove na pram cu i krm i broda pa unese u sjecištu odgovarajućih
linija jednu tačku u dijagram. Ona određuje nosivost i uzdužni
mom ent prije ukrcaja (iskrcaja) tereta. Nosivost nakon ukrcaja
tereta dobiva se tako da se zbroje ukrcani teret i nosivost prije
ukrcaja tereta, a uzdužni moment tako da se umnožak težine tereta
i njegove udaljenosti od glavnog rebra pribroji uzdužnom momentu
prije ukrcaja tereta ako se težište tog tereta nalazi iza glavnog
rebra, odnosno odbije od uzdužnog momenta ako je teret ispred
glavnog rebra. S tako dobivenim vrijednostima za nosivost (is­
tisninu) i uzdužni mom ent nalazi se nova tačka u dijagramu,
pomoću koje se određuju novi gazovi na pram cu i krmi. Nedostatak
je tog dijagrama da ne daje ujedno i položaje početnog metacentra,
kao drugi dijagrami trim a (npr. dijagram Russo).

SI. 10. Petersenov dijagram trima. (Lijevo oznaka najmanjeg nadvođa prema
međunarodnim propisima: F slatka voda, T tropi, S ljeto, W zima)
ST A B IL IT E T B R O D A
Stabilitet je sposobnost broda da se odupire nagibanju izazva­
nom djelovanjem vanjskih sila ili pomakom masa na brodu, kao i
sposobnost da se vrati u raniji položaj ravnoteže nakon što uzroci
poremećenja prestanu djelovati. S obzirom na smjer nagibanja
razlikuje se poprečni stabilitet broda i uzdužni stabilitet broda.
Stabilitet ovisi o formi tru p a broda i rasporedu masa na brodu,
pa se može podijeliti na stabilitet forme i stabilitet težina. Sta­
tički stabilitet je otpor broda protiv djelovanja prekretnih mo­
menata koji nagibaju brod. Dinamički stabilitet je rad koji treba da
vrše vanjske sile da bi izvele brod iz položaja uspravne ravnoteže.
D a bi se mogao odrediti stabilitet nekog broda, treba poznavati
prirodu i veličinu vanjskih sila koje na njega djeluju i unutarnje sile
sistema koje im se odupiru. Brod mora uvijek ploviti u položaju