Professional Documents
Culture Documents
Službeni Glasnik BiH (Godina 28, Broj 12 16.2.2024)
Službeni Glasnik BiH (Godina 28, Broj 12 16.2.2024)
Službeni Glasnik BiH (Godina 28, Broj 12 16.2.2024)
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA 165
Stanković Silvi, sudiji Kantonalnog suda u Tuzli, prestaje На основу члана 88. став (1) тачка а) Закона о Високом
mandat sudije tog suda, sa danom 27.02.2024. godine, zbog судском и тужилачком савјету Босне и Херцеговине
odlaska u penziju. ("Службени гласник БиХ", бр. 25/04, 93/05, 48/07, 15/08 и
Ova odluka će biti objavljena u "Službenom glasniku BiH". 63/23) и члана 117. Пословника Високог судског и
тужилачког савјета Босне и Херцеговине ("Службени гласник
Obrazloženje БиХ", бр. 55/13, 96/13, 46/14, 61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16,
Na osnovu službene evidencije Visokog sudskog i 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, 12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22, 26/23
tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće), и 83/23), Високи судски и тужилачки савјет Босне и
konstatovano je da Stanković Silva, sudija Kantonalnog suda u Херцеговине је на сједници одржаној 18.01.2024. године,
Tuzli, dana 27.02.2024. godine, navršava starosnu dob od донио
sedamdeset (70) godina života.
Članom 88. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću ОДЛУКУ
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o VSTV-u BiH), О ПРЕСТАНКУ МАНДАТА
propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandat sudije ili tužioca, a Томић Биљани, судији Врховног суда Републике
jedan od razloga je kada navrše starosnu dob propisanu za Српске, престаје мандат судије тог суда, са даном 20.02.2024.
obavezan odlazak u penziju. Prema članu 90. Zakona o VSTV-u године, због одласка у пензију.
BiH, propisana starosna dob za obavezan odlazak u penziju je Ова одлука ће бити објављена у "Службеном гласнику
navršenih sedamdeset (70) godina života. БиХ".
Na osnovu navedenog, utvrđeno je da su ispunjeni uslovi za Образложење
prestanak mandata radi obaveznog odlaska u penziju, a što je u
На основу службене евиденције Високог судског и
konkretnom slučaju 27.02.2024. godine, te je na osnovu odredbe
тужилачког савјета Босне и Херцеговине (у даљем тексту:
člana 88. stav (1) tačka a) Zakona o VSTV-u BiH, kao i člana 117.
Савјет), констатовано је да Томић Биљана, судија Врховног
Poslovnika VSTV-a BiH, donesena odluka kao u dispozitivu.
суда Републике Српске, дана 20.02.2024. године, навршава
Broj 04-07-3-353-3/2024 Predsjednik VSTV-a BiH старосну доб од седамдесет (70) година живота.
18. januara 2024. godine Halil Lagumdžija, s. r. Чланом 88. Закона о Високом судском и тужилачком
савјету Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Закон о ВСТС-
у БиХ), прописани су разлози због којих престаје мандат
Temeljem članka 88. stavak 1. točka a) Zakona o Visokom судије или тужиоца, а један од разлога је када наврше
sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni старосну доб прописану за обавезан одлазак у пензију. Према
glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07, 15/08 i 63/23) i članka 117. члану 90. Закона о ВСТС-у БиХ, прописана старосна доб за
Poslovnika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i обавезан одлазак у пензију је навршених седамдесет (70)
Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 55/13, 96/13, 46/14, година живота.
61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16, 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, На основу наведеног, утврђено је да су испуњени услови
12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22, 26/23 i 63/23), Visoko sudbeno i за престанак мандата ради обавезног одласка у пензију, а што
tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj је у конкретном случају 20.02.2024. године, те је на основу
18.01.2024. godine, donijelo одредбе члана 88. став (1) тачка а) Закона о ВСТС-у БиХ, као
Број 12 - Страна 12 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
и члана 117. Пословника ВСТС-а БиХ, донесена одлука као у Republike Srpske, dana 20.02.2024. godine, navršava starosnu
диспозитиву. dob od sedamdeset (70) godina života.
Број 04-07-3-353-4/2024 Предсједник ВСТС-а БиХ Člankom 88. Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom
18. јануара 2024. године Халил Лагумџија, с. р. vijeću Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o VSTV-u
BiH), propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandat suca ili
tužitelja, a jedan od razloga je kada navrše starosnu dob propisanu
Na osnovu člana 88. stav (1) tačka a) Zakona o Visokom za obavezan odlazak u mirovinu. Prema članku 90. Zakona o
sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni VSTV-u BiH, propisana starosna dob za obavezan odlazak u
glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07, 15/08 i 63/23) i člana 117. mirovinu je navršenih sedamdeset (70) godina života.
Poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Temeljem navedenog, utvrđeno je da su ispunjeni uslovi za
Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 55/13, 96/13, 46/14, prestanak mandata radi obaveznog odlaska u mirovinu, a što je u
61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16, 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, konkretnom slučaju 20.02.2024. godine, te je temeljem odredbe
12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22, 26/23 i 83/23), Visoko sudsko i članka 88. stavka (1) točka a) Zakona o VSTV-u BiH, kao i članka
tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 117. Poslovnika VSTV-a BiH, donesena odluka kao u dispozitivu.
18.01.2024. godine, donijelo Broj 04-07-3-353-4/2024 Predsjednik VSTV-a BiH
18. siječnja 2024. godine Halil Lagumdžija, v. r.
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA
Tomić Biljani, sudiji Vrhovnog suda Republike Srpske, УСТАВНИ СУД
prestaje mandat sudije tog suda, sa danom 20.02.2024. godine,
БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ
zbog odlaska u penziju. 166
Ova odluka će biti objavljena u "Službenom glasniku BiH". Уставни суд Босне и Херцеговине у пленарном сазиву, у
Obrazloženje предмету број У-11/23, рјешавајући захтјев Кантоналног
суда у Тузли (судија Амира Феризбеговић), на основу
Na osnovu službene evidencije Visokog sudskog i
члана VI/3ц) Устава Босне и Херцеговине, члана 57 став (2)
tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće),
тачка б), члана 59 ст. (1) и (2) и члана 61 ст. (2) и (3) Правила
konstatovano je da Tomić Biljana, sudija Vrhovnog suda
Уставног суда Босне и Херцеговине – пречишћени текст
Republike Srpske, dana 20.02.2024. godine, navršava starosnu
("Службени гласник Босне и Херцеговине" бр. 94/14 и 47/23),
dob od sedamdeset (70) godina života.
у саставу:
Članom 88. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
Валерија Галић, предсједница
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o VSTV-u BiH),
Мирсад Ћеман, потпредсједник
propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandat sudije ili tužioca, a
Helen Keller, потпредсједница
jedan od razloga je kada navrše starosnu dob propisanu za
Сеада Палаврић, судија
obavezan odlazak u penziju. Prema članu 90. Zakona o VSTV-u
Angelika Nußberger, судија
BiH, propisana starosna dob za obavezan odlazak u penziju je
Леди Бианку, судија
navršenih sedamdeset (70) godina života.
на сједници одржаној 18. јануара 2024. године донио је
Na osnovu navedenog, utvrđeno je da su ispunjeni uslovi za
prestanak mandata radi obaveznog odlaska u penziju, a što je u ОДЛУКУ О ДОПУСТИВОСТИ И МЕРИТУМУ
konkretnom slučaju 20.02.2024. godine, te je na osnovu odredbe Одлучујући о захтјеву Кантоналног суда у Тузли
člana 88. stav (1) tačka a) Zakona o VSTV-u BiH, kao i člana 117. (судија Амира Феризбеговић) за оцјену уставности члана 3
Poslovnika VSTV-a BiH, donesena odluka kao u dispozitivu. став 1 тачка 4 и став 2, те члана 12 Закона о комуналним
Broj 04-07-3-353-4/2024 Predsjednik VSTV-a BiH таксама ("Службени лист СРБиХ" бр. 21/77, 35/88 и 26/89),
18. januara 2024. godine Halil Lagumdžija, s. r. утврђује се да члан 3 став 1 тачка 4 и став 2, те члан 12
Закона о комуналним таксама ("Службени лист СРБиХ" бр.
21/77, 35/88 и 26/89) нису у складу са чланом II/3к) Устава
Temeljem članka 88. stavak (1) točka a) Zakona o Visokom Босне и Херцеговине и чланом 1 Протокола број 1 уз
sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni Европску конвенцију за заштиту људских права и основних
glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07, 15/08 i 63/23) i članka 117. слобода.
Poslovnika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i У складу са чланом 61 став (2) Правила Уставног суда,
Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 55/13, 96/13, 46/14, укида се члан 3 став 1 тачка 4 и став 2, те члан 12 Закона о
61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16, 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, комуналним таксама ("Службени лист СРБиХ" бр. 21/77,
12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22, 26/23 i 83/23), Visoko sudbeno i 35/88 и 26/89).
tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj У складу са чланом 61 став (3) Правила Уставног суда,
18.01.2024. godine, donijelo члан 3 став 1 тачка 4 и став 2, те члан 12 Закона о
комуналним таксама ("Службени лист СРБиХ" бр. 21/77,
ODLUKU 35/88 и 26/89) престају да важе наредног дана од дана
O PRESTANKU MANDATA објављивања одлуке Уставног суда Босне и Херцеговине у
Tomić Biljani, sucu Vrhovnog suda Republike Srpske, "Службеном гласнику Босне и Херцеговине".
prestaje mandat suca tog suda, sa danom 20.02.2024. godine, zbog Одлуку објавити у "Службеном гласнику Босне и
odlaska u mirovinu. Херцеговине", "Службеним новинама Федерације Босне и
Ova odluka će biti objavljena u "Službenom glasniku BiH". Херцеговине", "Службеном гласнику Републике Српске" и
"Службеном гласнику Брчко дистрикта Босне и
Obrazloženje
Херцеговине".
Temeljem službene evidencije Visokog sudbenog i
tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće),
konstatovano je da Tomić Biljana, sudac Vrhovnog suda
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 13
ОБРАЗЛОЖЕЊЕ тога, у вези с правом на имовину, подносилац захтјева указује
I. Увод и на могућност двоструког опорезивања многих обвезника
1. Кантонални суд у Тузли (судија Амира Феризбеговић; спорне таксе, односно плаћање већих пореза по основу
у даљњем тексту: подносилац захтјева) поднио је 23. марта остварених прихода и плаћање спорне таксе по основу
2023. године Уставном суду Босне и Херцеговине (у даљњем обављања одређене дјелатности.
тексту: Уставни суд) захтјев за оцјену уставности члана 3 став 6. У вези с правом на имовину подносилац захтјева даље
1 тачка 4 и став 2, те члана 12 Закона о комуналним таксама наводи да спорна такса има формални законски основ у
("Службени лист СРБиХ" бр. 21/77, 35/88 и 26/89; у даљњем Закону о комуналним таксама СРБиХ (у даљњем тексту:
тексту: оспорене одредбе) са чланом II/3к) Устава Босне и спорни закон), али истиче да наведени закон није у довољној
Херцеговине и чланом II/4 Устава Босне и Херцеговине, мјери разрадио најважнија питања која се тичу плаћања
односно чл. 6 и 14 Европске конвенције за заштиту људских спорне таксе. Као примјер наводи да спорни закон није
права и основних слобода (у даљњем тексту: Европска прописао критерије за одређивање висине ове врсте таксе,
конвенција) у вези са чланом 1 Протокола број 1 уз Европску њену максималну висину, обвезника, начин плаћања итд.
конвенцију. Умјесто тога, препуштено је да се о свим тим питањима
одлучује општинским актима који понекад прописују врло
II. Поступак пред Уставним судом високе износе спорне таксе. Стога, подносилац захтјева
2. На основу члана 23 Правила Уставног суда, од сматра да спорни закон није формулисан с довољном
Представничког дома Парламента Федерације Босне и тачношћу и прецизношћу да би се омогућила његова
Херцеговине (у даљњем тексту: Представнички дом) и Дома правична примјена, нарочито зато што општинска вијећа
народа Парламента Федерације Босне и Херцеговине (у могу подзаконским актима произвољно наметнути
даљњем тексту: Дом народа) затражено је 8. маја 2023. непредвидљиве и непримјерене јавне намете.
године да у року од 30 дана од пријема дописа доставе 7. Надаље, подносилац захтјева истиче да у је
одговоре на захтјев. Републици Хрватској дуже времена постојала такса за
3. На основу члана 34 Правила Уставног суда, од истицање фирме, која је касније замијењена порезом на
Пореске управе Федерације БиХ (у даљњем тексту: Пореска фирму. Одредбе о наведеној врсти пореза на фирму су
управа) затражене су 15. јуна 2023. године додатне брисане Законом о измјенама и допунама Закона о
информације, а од подносиоца захтјева спис предмета у финанцирању јединица локалне и подручне самоуправе, које
управном спору по тужби "Спорт плус" д.о.о. Нови Травник су у Републици Хрватској ступиле на снагу 1. јануара 2017.
(у даљњем тексту: тужилац) против Рјешења Федералног године. Посебно се истиче да након тога у Републици
министарства финансија (у даљњем тексту: тужени) број 03- Хрватској ова новчана обавеза није прописивана релевантним
15-1405/16 од 7. јула 2022. године. законима, тако да у Републици Хрватској више не постоји
4. Представнички дом и Дом народа нису доставили обавеза плаћања било које врсте давања за истицање фирме.
одговор на захтјев у остављеном року. Пореска управа је 26. 8. Подносилац захтјева се позива и на праксу Уставног
јуна 2023. године доставила тражене информације, а суда Федерације БиХ у предметима у којима је разматрао
Кантонални суд је 27. јула 2023. године доставио спис уставност општинских, градских и кантоналних прописа који,
предмета. такође, прописују плаћање комуналне таксе на истакнуту
III. Захтјев фирму. У вези с тим, подносилац захтјева указује на Пресуду
а) Наводи из захтјева Уставног суда Федерације БиХ број У-15/18 од 7. маја 2019.
године којом је утврђена неуставност Закона о комуналним
5. Подносилац захтјева тражи од Уставног суда да
таксама Босанскоподрињског кантона Горажде у дијелу у
испита да ли су оспорене одредбе у складу са чл. II/3к) и II/4
којем је прописана комунална такса на истакнуту фирму.
Устава БиХ, односно са чл. 6 и 14 Европске конвенције у вези
са чланом 1 Протокола број 1 уз Европску конвенцију. б) Предмет поводом којег је покренут захтјев
Подносилац захтјева у образложењу наводи да се комунална 9. Подносилац захтјева наводи да је пред Кантоналним
такса за истакнуту фирму (у даљњем тексту: спорна такса) судом у Тузли у току управни спор по тужиочевој тужби
плаћа због истицања или постављања фирме на згради, против рјешења туженог министарства. Тим рјешењем је
просторији или неком другом локалитету, а општине и одбијена тужиочева жалба против пријаве Кантоналне
градови не доносе било каква рјешења, нити предузимају пореске канцеларије Тузла – Пореска испостава Лукавац
било какве радње или активности у вези с постављањем којом је тужилац обавезан да плати спорну таксу за 2016.
фирме. Спорна такса нема суштински карактер и сврху таксе, годину. Из документације у спису произлази да су новчане
нити било које друге врсте оправданог давања, него сврху и обавезе одређене, између осталог, и позивањем на члан 3
карактер који су, како наводи подносилац захтјева, спорног закона и тарифни број 1 Одлуке о комуналним
најприближнији некој врсти пореза. Међутим, спорном таксама ("Службени гласник Општине Лукавац" бр. 10/09,
таксом се не опорезује и не оптерећује било који конкретан 2/10, 3/16 и 10/16; у даљњем тексту: Одлука).
приход који би био основ за опорезивање. У погледу права на ц) Информација Пореске управе
имовину, подносилац захтјева сматра да не постоји основан и
разуман разлог за плаћање спорне таксе. Наиме, како истиче, 10. Уставни суд је од Пореске управе затражио да се
истицање фирме није у вези с било каквом противуслугом изјасни да ли је спорни закон на правној снази и да ли се
коју пружа држава/јавна власт па да би се могло сматрати примјењује на територији ентитета Федерација БиХ. Пореска
таксом, нити се може довести у везу с оствареним приходом управа је навела да њене организационе јединице које врше
па да би се могло сматрати порезом. Слиједом тога, надзор и контролу обрачунавања и плаћања комуналних
подносилац захтјева сматра да плаћање спорне таксе није у такси примарно примјењују одлуке о комуналним таксама
сразмјери с јавним интересом који, у суштини, и не постоји. општина или градова. Међутим, увидом у неке одлуке
Стога, како истиче подносилац захтјева, не може бити општина и градова констатовано је да су оне донесене на
постигнута правична равнотежа између непостојећег јавног основу спорног закона (наведено је седам одлука).
интереса и било које висине ове врсте новчане обавезе. Осим
Број 12 - Страна 14 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
IV. Релевантни прописи Таксени обвезници из става 1. овог члана плаћају таксу
11. Закон о комуналним таксама ("Службени лист у року од 15 дана, рачунајући од дана доставе рјешења.
СРБиХ" бр. 21/77, 35/88 и 26/89). За потребе ове одлуке 12. Одлука о комуналним таксама са Тарифом
користи се неслужбени пречишћени текст прописа, сачињен комуналних такси ("Службени гласник Општине Лукавац"
у Уставном суду БиХ, како је објављен у службеним бр. 10/09, 2/10, 3/16, 10/16, 8/17, 3/21 и 7/21)
гласилима јер није објављен на свим службеним језицима и У конкретном случају примјењује се неслужбени
писмима, а који у релевантном дијелу гласи: пречишћени текст Одлуке о комуналним таксама са
Тарифом комуналних такси ("Службени гласник Општине
Члан 1. Лукавац" бр. 10/09, 2/10 и 3/16) сачињен у Уставном суду
Комуналне таксе прописује скупштина општине својом БиХ, који је важио у вријеме пријаве тужиоца за спорну
одлуком. таксу, и како је објављен у службеним гласилима јер није
Члан 3. објављен на свим службеним језицима и писмима, а који у
Комуналне таксе могуће [је] прописати за: релевантном дијелу гласи:
1. држање музике у угоститељским објектима као и у Члан 2.
угоститељским објектима друштвеног стандарда; Таксе се плаћају за:
2. запремање тротоара испред пословних просторија; 1. сваку истакнуту фирму,
3. држање средстава за игру (билијар, карте за игру и 2. ангажовање живе музике у хотелима, мотелима,
сл.) у угоститељским објектима, као и у угоститељским дискотекама и другим угоститељским објектима,
објектима друштвеног стандарда; 3. одржавање концерата на отвореном простору,
4. сваку истакнуту фирму; 4. заузимање јавних површина испред пословних
5. привремени боравак у хотелима, мотелима, објеката,
преноћиштима, камповима и кућној радиности (привремени 5. постављање рекламних паноа на јавним површинама,
боравак); 6. истицање објава, огласа и саопштења на посебно
6. објаве и огласе истакнуте на јавним мјестима; одређеним и уређеним јавним мјестима,
7. саопштења, објаве и огласе путем мјесних разгласних 7. привремено заузимање јавних површина
станица и других сличних средстава; постављањем продајних столова (продаја бижутерије,
8. држање витрина ради излагања робе ван пословне цвијећа, књига, разгледница, честитки, сезонског воћа и
просторије; поврћа и слично),
9. коришћење простора за паркирање аутомобила и 8. организовање дневних и седмичних пијаца,
њихових приколица, мотоцикла и бицикла на мјестима која 9. организовање љетњег и јесенског вашара,
за то одреди скупштина општине; 10. привремено заузимање јавних површина за потребе
10. коришћење слободних површина за кампове, шаторе грађења (одлагање грађевинског материјала, шута и слично),
или другу привремену употребу; 11. за прекопавање јавних зелених површина у сврху
11. изградњу грађевинских објеката. грађења и постављања подземних инсталација и
Под истакнутом фирмом, у смислу тачке 4. став 1. 12. стубове уличне расвјете који су у власништву
овог члана, подразумијева се свака ознака или натпис која опћине Лукавац, а користе се за потребе кабловске
означава да одређено физичко или правно лице обавља телевизије.
извјесну дјелатност или занимање изузев ознака и 13. Самостојећи ормарић за монтажу
натписа на зградама органа и организација друштвено- телекомуникацијске опреме.
политичких заједница, државних органа, организација
удруженог рада и других самоуправних организација и Члан 3.
заједница које врше послове од посебног друштвеног Мјерила за утврђивање висине комуналне таксе из
интереса. члана 2. тачка 1. ове Одлуке су коефицијент положајне
[…] погодности, зона у којој је фирма истакнута и коефицијент
дјелатности.
Члан 12. Висина комуналне таксе се одређује множењем
Висина комуналних такса не може се одмјеравати јединствене основице комуналне таксе са коефицијентом
према вриједности предмета, извршеном промету или положајне погодности и коефицијентом дјелатности.
оствареном приходу. Основица комуналне таксе јединствена је за све
Комунална такса за истакнуту фирму може се дјелатности из тарифног броја 1. Тарифе и износи 200,00
прописивати у различитој висини зависно од врсте и КМ уз примјену осталих мјерила за утврђивање висине
мјеста обављања дјелатности. комуналне таксе.
Скупштина општине може, за одређене […]
дјелатности, прописати комуналну таксу из претходног Висина комуналне таксе утврђује се Тарифом такси (у
става у двоструко већем износу за фирму истакнуту на даљем тексту: тарифа), која је саставни дио ове Одлуке.
објектима који су регистровани као споменици културе
као и на објектима који се налазе у оквиру подручја које је Члан 7.
проглашено добром културно-историјског насљеђа. Правна и физичка лица која обављају дјелатност на
основу одобрења надлежне опћинске Службе за управу,
Члан 14. дужна су на видном мјесту свих просторија гдје обављају
Такса из тач. 3, 4. и 8. члана 3. овог закона плаћа се у дјелатност истакнути назив фирме.
годишњем износу. Под називом фирме подразумијева се: назив фирме под
Општинска управа друштвених прихода врши сваке којим је таксени обвезник регистрован код надлежног
године, према стању на дан 1. јануара, попис лица која органа, сједиште лица, као и број, односно, назив пословне
подлијежу плаћању таксе из претходног става. На основу јединице, када се фирма истиче на пословној јединици.
података добивених пописом утврђује се рјешењем за сваког Фирма се истиче најкасније даном почетка обављања
таксеног обвезника износ таксе који треба да плати. дјелатности.
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 15
ТАРИФНИ БРОЈ 1. Члан 26. тачка а)
За сваку истакнуту фирму, ознаку, обиљежје или (Дужности обртника и радника у обављању обрта)
натпис на пословним и другим просторијама и објектима, Обртник и радник запослен код обртника, дужан је:
којим се означава да одређено правно или физичко лице а) истакнути фирму на улазу у сједиште обрта и
обавља извјесну дјелатност или занимање, плаћа се издвојене просторе у којима се обавља обрт;
годишња такса у износу како слиједи: Члан 78. став (1) тачка ц)
[…] (Прекршај обртника, лица које обавља сродну дјелатност,
Ако се под једном фирмом обавља више дјелатности за водитеља и привременог радника)
које је прописана различита висина таксе, такса се разрезује (1) Новчаном казном у износу од 1.000,00 КМ до
и плаћа за ону дјелатност за коју је овом Одлуком прописан 3.000,00 КМ казниће се обртник или лице које обавља сродну
највиши износ таксе. дјелатност ако:
Ако се фирма истиче или одјављује у току године, ц) не истакне фирму под којом обрт или сродна
такса се обрачунава за сваки мјесец пословања у текућој дјелатност послује (члан 26. став (1), тачка а));
години. 15. Закон о регистрацији пословних субјеката у
За све обвезнике таксе који послују у више пословних Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине
јединица, такса се обрачунава и наплаћује за сваку Федерације БиХ" бр. 27/05, 68/05, 43/09, 63/14, 32/19 – одлука
пословну јединицу. УСФБиХ, 94/20 – рјешење УСФБиХ и 85/21) у релевантном
За обвезнике таксе који се баве превозом роба и дијелу гласи:
путника такса се обрачунава и наплаћује за свако
регистровано возило за обављање дјелатности. Члан 11.
13. Закон о привредним друштвима ("Службене Трошкови регистрације
новине Федерације БиХ" бр. 81/15 и 75/21) у релевантном Сваки учесник у поступку за упис у судски регистар
дијелу гласи: сноси своје трошкове.
16. Закон о комуналним таксама ("Службене новине
Члан 11. КС" број 8/22). За потребе ове одлуке користи се текст
(Појам) прописа како је објављен у службеним гласилима јер није
(1) Фирма је име под којим друштво послује. објављен на свим службеним језицима и писмима, а који у
(2) Фирма се обавезно истиче на пословним релевантном дијелу гласи:
просторијама друштва. Члан 2. став (1) тачка а) и став (2)
Члан 14. (Врсте такси)
(Додатни елементи) (1) Такса се може утврдити за:
(1) Фирма може да садржава додатне елементе који а) сваку истакнуту фирму,
ближе означавају друштво и сједиште друштва. (2) Изузетно од става (1) тачке а) овог члана такса се
(2) Друштво може да користи скраћену фирму, која не плаћа за истакнуту фирму до величине табле 200x300
мора да садржава ознаке по којима се разликује од других милиметара.
фирми и ознаку облика друштва. Члан 4.
(3) Фирма подружнице мора да садржава пуну фирму (Истицање назива фирме)
друштва, ознаку да је подружница и сједиште подружнице. (1) Правна и физичка лица која обављају дјелатност на
Члан 367. тачка ц) основу одобрења надлежног органа дужна су на улазу у
(Казнене одредбе за друштво) ограђени пословно-производни простор или на улазу у
За прекршај казниће се новчаном казном у износу од пословни објекат или на улазу у пословни простор гдје
500,00 КМ до 200.000,00 КМ друштво које: обављају пословну дјелатност истакнути назив фирме.
c) има или користи фирму противно одредбама овог (2) Под називом фирме подразумијева се: назив фирме
закона или у својим пословним писмима и наруџбама не под којим је таксени обвезник регистрован код надлежног
наводи све податке у складу с одредбама овог закона; органа, сједиште лица као и број, односно назив пословне
Члан 368. јединице када се фирма истиче на пословној јединици.
(Казнене одредбе за одговорно лице) (3) Истакнутом фирмом сматра се ознака, обиљежје
За прекршај из члана 367. овог закона казниће се и или натпис на радним и другим просторијама, на фасади
одговорно лице у друштву новчаном казном у износу од 50,00 грађевине у којој се налазе радне просторије или ван
КМ до 20.000,00 КМ. габарита те грађевине, на улазним вратима,
14. Закон о обрту и сродним дјелатностима у излозима/порталима или унутар излога радних просторија,
Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине којим се означава да одређено правно или физичко лице
Федерације БиХ" број 75/21) у релевантном дијелу гласи: обавља извјесну дјелатност или занимање.
(4) Ако су, на радним и другим просторијама, на фасади
Члан 13. ст. од (1) до (4) грађевине у којој се налазе радне и друге просторије или ван
(Фирма обрта) габарита те грађевине, истакнута два истовјетна имена,
(1) Фирма је име под којим обрт послује. истакнутом фирмом се сматра само једно, а све остало је у
(2) Фирма садржи назив обрта, име и презиме третману рекламе.
обртника и сједиште обрта, а може садржавати и посебне (5) Фирма се истиче најкасније даном почетка
ознаке. обављања дјелатности.
(3) Фирма не може садржавати називе и ознаке које су
у супротности са важећим прописима и међународним Члан 6.
конвенцијама. (Утврђивање критерија и висине таксе)
(4) На фирму обрта примјењују се одредбе прописа (1) Опћинско вијеће ће својом одлуком утврдити
везаних за фирму привредних друштава, ако овим законом критерије и висину таксе за обвезнике који су регистровани
није другачије прописано. и/или послују на подручју опћине.
Број 12 - Страна 16 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
(2) Одлуком из става (1) овог члана утврдиће се и Уставни суд сматра да је захтјев допустив зато што га је
врста, рокови, начин плаћања и ослобађања од плаћања поднио овлашћени субјекат те да не постоји ниједан
таксе, у складу са овим законом. формални разлог из члана 19 став (1) Правила Уставног суда
(3) Опћинско вијеће је дужно да најкасније у року 30 због којег захтјев не би био допустив.
дана од дана ступања на снагу овог закона донесе одлуку из VI. Меритум
става (1) овог члана.
22. Подносилац захтјева сматра да оспорене одредбе
V. Допустивост нису у складу са чланом II/3к) Устава Босне и Херцеговине и
17. При испитивању допустивости захтјева Уставни суд чланом II/4 Устава Босне и Херцеговине, односно чл. 6 и 14
је пошао од одредбе члана VI/3ц) Устава Босне и Европске конвенције у вези са чланом 1 Протокола број 1 уз
Херцеговине. Европску конвенцију.
18. Члан VI/3 Устава Босне и Херцеговине у 23. У Уставу Босне и Херцеговине релевантне одредбе
релевантном дијелу гласи: гласе:
ц) Уставни суд има надлежност у питањима која му Члан II
упути било који суд у Босни и Херцеговини, а односи се на то Људска права и основне слободе
да ли је закон на чијој ваљаности почива његова одлука, 3. Набрајање права
сагласан са овим Уставом, Европском конвенцијом о Сва лица на територији Босне и Херцеговине уживају
људским правима и основним слободама и њеним људска права и основне слободе из става 2 овог члана, а она
протоколима, или са законима Босне и Херцеговине; или у обухватају:
погледу постојања или дјелокруга неког општег правила [...]
међународног јавног права које је од значаја за одлуку тог е Право на правичан поступак у грађанским и
суда. кривичним стварима и друга права у вези с кривичним
19. Захтјев за оцјену уставности поднио је Кантонални поступком.
суд у Тузли (судија Амира Феризбеговић), што значи да је [...]
захтјев поднијело овлашћено лице из члана VI/3ц) Устава к) Право на имовину.
Босне и Херцеговине (види Уставни суд, Одлука о [...]
допустивости и меритуму број У-5/10 од 26. новембра 2010. 4. Недискриминација
године, тач. 7–14, објављена у "Службеном гласнику Босне и Уживање права и слобода, предвиђених овим чланом или
Херцеговине" број 37/11). На заснивање надлежности међународним споразумима наведеним у Анексу I овог
Уставног суда не утиче чињеница да је оспорен закон који је Устава, обезбијеђено је свим лицима у Босни и Херцеговини
донио законодавни орган бивше СРБиХ а не законодавни без дискриминације по било којој основи као што су пол, раса,
орган/органи Босне и Херцеговине, који су конституисани боја, језик, вјероисповијест, политичко или друго мишљење,
након ступања на снагу Устава БиХ. Наиме, израз "закон" из национално и социјално поријекло или повезаност са
члана VI/3ц) Устава БиХ није ограничен само на законе који националном мањином, имовина, рођење или други статус.
су донесени након ступања на снагу "овог устава", већ је 24. Члан 6 став 1 и члан 14 Европске конвенције гласе:
битно да се тај закон примјењује у БиХ. У вези с тим,
Уставни суд запажа да спорни закон није наведен у Уредби са Члан 6. став 1.
законском снагом о преузимању и примјењивању савезних Право на правично суђење
закона ("Службени лист РБиХ" бр. 2/92 и 6/94) и Закону о 1. Приликом утврђивања његових грађанских права и
потврђивању уредби са законском снагом ("Службени лист обавеза или кривичне оптужбе против њега, свако има право
РБиХ" бр. 13/94 и 33/94), којима је преузет велики број закона на правичну и јавну расправу у разумном року пред
и осталих прописа из бивше СФРЈ или СРБиХ. У ентитету независним и непристрасним судом установљеним законом.
Република Српска Закон о комуналним таксама СРБиХ Пресуда се изриче јавно, али се штампа и јавност могу да
престао се примјењивати ступањем на снагу Закона о искључе из цијелог или дијела суђења у интересу морала,
комуналним таксама Републике Српске из 2012. године. јавног реда или националне безбједности у демократском
20. Међутим, чланом 2 Анекса II на Устав БиХ друштву, када то захтијевају интереси малољетника или
прописан је континуитет правних прописа, односно да ће сви заштита приватног живота странака, или у мјери која је,
закони, прописи и судски пословници, који су на снази на по мишљењу суда, строго потребна у посебним околностима
територији БиХ, у тренутку када Устав ступи на снагу, остати када би јавност могла да нашкоди интересима правде.
на правној снази у оној мјери у којој нису у супротности с Члан 14.
Уставом док другачије не одреди надлежни орган власти Забрана дискриминације
БиХ. Уставни суд запажа да Парламент Федерације БиХ није Уживање права и слобода предвиђених у овој конвенцији
прогласио спорни закон неважећим, али запажа и да су обезбјеђује се без дискриминације по било ком основу, као
кантонална законодавна тијела донијела законе о комуналним што су пол, раса, боја коже, језик, вјероисповијест,
таксама којима је, такође, прописана такса на истакнуту политичко или друго мишљење, национално или социјално
фирму. Међутим, како је то наведено и у изјашњењу Пореске поријекло, повезаност с националном мањином, имовина,
управе, спорни закон се и даље примјењује у Федерацији БиХ рођење или други статус.
(види тачку 8 ове одлуке). Осим тога, из списа предмета 25. Члан 1 Протокола број 1 уз Европску конвенцију
поводом којег је поднијет захтјев за оцјену уставности гласи:
произлази да је новчана обавеза утврђена и на основу Заштита имовине
оспорених одредби Закона о комуналним таксама СРБиХ. Свако физичко или правно лице има право на мирно
Стога, Уставни суд сматра да је Закон о комуналним таксама уживање своје имовине. Нико не може бити лишен своје
СРБиХ и даље на правној снази, те да је испуњен овај услов имовине, осим у јавном интересу и под условима предвиђеним
допустивости захтјева. законом и општим принципима међународног права.
21. Имајући у виду одредбе члана VI/3ц) Устава Босне и Претходне одредбе, међутим, ни на који начин не
Херцеговине и члана 19 став (1) Правила Уставног суда, умањују право државе да примјењује законе које сматра
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 17
потребним да би регулисала коришћење имовине у складу с https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_finansiranju_
општим интересом, или да би обезбиједила плаћање пореза lokalne_samouprave.html). У Републици Хрватској Законом о
или других доприноса или казни. локалним порезима није прописана такса за истакнуту фирму
26. Оспорене одредбе спорног закона гласе: (извор: https://www.zakon.hr/z/875/Zakon-o-lokalnim-porezima).
Члан 3. став 1. тачка 4. и став 2. У Црној Гори Законом о локалним комуналним таксама из
Комуналне таксе могуће [је] прописати за: 2019. године није прописана такса за истакнуту фирму
4. сваку истакнуту фирму; (извор: https://www.katalogpropisa.me/propisi-crne-gore/zakon-
Под истакнутом фирмом, у смислу тачке 4. став 1. o-lokalnim-komunalnim-taksama-3/).
овог члана, подразумијева се свака ознака или натпис која 30. У ентитету Република Српска Законом о
означава да одређено физичко или правно лице обавља комуналним таксама из 2012. године било је прописано
извјесну дјелатност или занимање изузев ознака и натписа плаћање комуналне таксе за истицање пословног имена
на зградама органа и организација друштвено-политичких правног лица или предузетника на пословним просторијама.
заједница, државних органа, организација удруженог рада и Међутим, наведена одредба је брисана ступањем на снагу
других самоуправних организација и заједница које врше Закона о измјенама Закона о комуналним таксама 1. јануара
послове од посебног друштвеног интереса. 2022. године.
Члан 12. 31. У ентитету Федерација БиХ кантонални и
Висина комуналних такса не може се одмјеравати општински законодавни органи су донијели прописе о
према вриједности предмета, извршеном промету или наплати комуналне таксе на истакнуту фирму. Уставни суд
оствареном приходу. Федерације БиХ је донио низ одлука којима је утврдио да
Комунална такса за истакнуту фирму може се одлуке општинских органа, у дијелу који се односи на
прописивати у различитој висини зависно од врсте и мјеста наплату комуналне таксе на истакнуту фирму, нису у складу
обављања дјелатности. с Уставом Федерације БиХ. Када су у питању кантонални
Скупштина општине може, за одређене дјелатности, закони којима се регулише ово питање Уставни суд
прописати комуналну таксу из претходног става у Федерације БиХ је у Одлуци број У-15/18 од 7. маја 2019.
двоструко већем износу за фирму истакнуту на објектима године утврдио да одредбе Закона о комуналним таксама
који су регистровани као споменици културе као и на Босанскоподрињског кантона Горажде, у дијелу у којем се
објектима који се налазе у оквиру подручја које је проглашено прописује такса на истакнуту фирму, нису у складу с правом
добром културно-историјског насљеђа. на једнакост која је загарантована свим лицима у Федерацији
БиХ.
Досадашња пракса Уставног суда
б) Анализа права на имовину
27. Уставни суд подсјећа на своју праксу у предметима
из надлежности оцјене уставности аката који су се тицали 32. Општи принципи за процјену да ли је мијешање у
таксе на истакнуту фирму, али не према одредбама спорног имовину у складу са чланом 1 Протокола број 1 уз Европску
закона. У Одлуци број У-9/17 од 30. новембра 2017. године конвенцију утврђени су у пракси Европског суда за људска
(доступна на www.ustavnisud.ba) Уставни суд је одбацио као права (у даљњем тексту: Европски суд), коју слиједи и
недопуштен захтјев Кантоналног суда у Ливну за оцјену Уставни суд. Прво се мора утврдити да ли постоји имовина
уставности члана 16 Одлуке о комуналним таксама и тарифи заштићена чланом 1 Протокола број 1 уз Европску
комуналних такси Општине Дрвар због ненадлежности за конвенцију, а онда да ли је дошло до мијешања у такву
одлучивање. Наиме, у том предмету подносилац захтјева није имовину. Затим, мијешање у право на имовину мора бити
тражио оцјену уставности закона, већ оцјену уставности извршено "у складу са законом". Осим тога, мијешање у
одлуке органа управе. имовину мора бити у јавном интересу и мора постојати
28. Питање наплате комуналних такси на истакнуту правична равнотежа између јавног интереса и права на
фирму Уставни суд је разматрао и у поступцима о имовину. Такође, треба имати у виду широко поље слободне
апелацијама правних лица (види нпр. Уставни суд, одлуке о процјене коју држава ужива када су у питању опште мјере
допустивости бр. АП-2657/22 од 23. марта 2023. године и АП- економске политике или социјалне стратегије, као и
3659/18 од 6. децембра 2018. године, доступне на приликом уобличавања и спровођења политике у области
www.ustavnisud.ba). У тим одлукама Уставни суд је закључио опорезивања (види Европски суд, Iofil АЕ против Грчке,
да су наводи о кршењу права на имовину очигледно (prima одлука од 7. септембра 2021. године, представка број
facie) неосновани, а наводи о кршењу права на правично 50598/13, тач. 32–36).
суђење ratione materiae инкомпатибилни с Уставом Босне и Да ли се ради о "имовини" и "мијешању" у смислу члана
Херцеговине. Међутим, у наведеним случајевима наплата 1 Протокола број 1 уз Европску конвенцију
комуналних такси на истакнуту фирму вршена је на основу 33. У конкретном случају оспореним одредбама спорног
општинских одлука о комуналним таксама, чија уставност закона прописана обавеза плаћања комуналне таксе на
није била предмет испитивања. истакнуту фирму је неспорно новчана и пада на терет
Право на имовину правних или физичких лица која обављају пословну
а) Упоредна пракса у вези са спорним питањем дјелатност (обрт). На основу тога, Уставни суд сматра да у
29. Уставни суд сматра сврсисходним указати на овом случају постоји "имовина" заштићена чланом II/3к)
регулисање обавезе плаћања спорне таксе у сусједним Устава БиХ и чланом 1 Протокола број 1 уз Европску
државама. У Републици Србији Законом о финансирању конвенцију, као и да је дошло до мијешања у такву имовину.
локалне самоуправе прописане су локалне комуналне таксе за Законитост мијешања
истицање фирми на пословном простору, тзв. фирмарина. 34. У погледу одговора на питање да ли је мијешање у
Фирмарину не плаћају предузетници и правна лица која су имовину извршено на основу закона, Уставни суд наглашава
према закону којим се уређује рачуноводство разврстана у да се у конкретном случају ради о оцјени уставности законске
"мала правна лица", изузев одређених изузетака чији одредбе. Значи, мијешање је неспорно прописано законом, тј.
годишњи приход не прелази одређени износ (извор: оспореним одредбама члана 3 став 1 тачка 4 и став 2 истог
Број 12 - Страна 18 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
члана и члана 12 спорног закона. За потребе ове одлуке 38. Надаље, подносилац захтјева истиче да се спорна
Уставни суд прихвата да оспорене одредбе задовољавају такса не може сматрати ни неким видом пореза. У вези с тим,
стандард законитости јер су доступне и имају одређени ниво Уставни суд указује да су порези неповратни, деривативни
прецизности. Међутим, Уставни суд оставља могућност да се приходи државе који се убиру на основу финансијског
бави овим питањем након оцјене пропорционалности суверенитета државе, за које се не даје непосредна
мијешања у обиму који је неопходан. противнакнада. Држава убире порезе у јавном интересу као
Постојање "јавног интереса" новчани приход према принципу територијалности.
Опорезивање подразумијева одузимање једног дијела дохотка
35. Уставни суд указује да обавезу истицања фирме, као од пореских обвезника у корист државе и јавних органа (види
и обавезу плаћања комуналне таксе на истакнуту фирму Уставни суд, Одлука о допустивости и меритуму број У-17/11
имају правна и физичка лица која обављају одређену од 30. марта 2012. године, тач. 25 и 26, доступна на
пословну дјелатност, тј. обрт (у даљњем тексту: пословни www.ustavnisud.ba). Имајући у виду да спорна накнада није
субјекти), и то према низу релевантних закона донесених на заснована на било каквом дохотку или приходу који је
различитим нивоима (види "Релевантне прописе", тач. 13–16 пословни субјекат остварио на основу свог пословања, таква
ове одлуке). Према тим прописима, пословни субјекти су се накнада не може сматрати ни порезом.
обавезни да истакну фирму након што се региструју у складу 39. Дакле, Уставни суд сматра да се у конкретном
с релевантним законом. Сврха ове обавезе истицања фирме је случају ради о sui generis јавном приходу који пословни
да пословање пословног субјекта постане видљиво за јавност субјекти плаћају само зато да би испунили законску обавезу
(потрошаче, пословне партнере и сл.), као и за државне да истакну фирму на простору који користе након што се
органе који контролишу њихово пословање (разне региструју. Парламент Федерације БиХ није ни покушао да
инспекције). Уставни суд запажа да су пословни субјекти оправда овакво прописивање задирања у имовину пословних
обавезни да истакну фирму на својој адреси на јавно субјеката. Наиме, Уставни суд истиче да ни Представнички
видљивом простору (врата, излози, прозори, портали, зидови дом, нити Дом народа Парламента Федерације нису
и сл.), дакле на простору који је у својини или у закупу доставили изјашњење на овај захтјев. Иако Парламент
пословног субјекта. Обавеза истицања фирме се односи и на Федерације БиХ није доносилац спорног закона, он је, како је
пословне јединице (филијале) пословног субјекта. већ истакнуто, преузет (види тачку 19 ове одлуке) и
Несумњиво је да за истицање фирме на пословном простору примјењује се на територији Федерације БиХ. Осим тога,
није потребна посебна дозвола неког надлежног органа јер се спорни закон је основ који, према информацијама које је
ради о извршавању обавезе прописане законом. Пропуштање доставила Пореска управа, користе општинска и градска
регистрације или истицања фирме законом је санкционисано вијећа за доношење сопствених прописа о наплати спорне
као прекршај, за који се изриче новчана казна пословном таксе. С друге стране, како је већ речено, у Републици
субјекту и одговорном лицу у пословном субјекту, како је то Српској законодавац је у потпуности укинуо обавезу плаћања
прописано релевантним законима (види тач. 13 и 14 ове таксе за истицање фирме, а слична је ситуација и у државама
одлуке). Уставни суд запажа и да се ова обавеза не може у окружењу (види тач. 29 и 30 ове одлуке).
поистовјетити ни с "рекламирањем" фирме јер рекламирање 40. Осим тога, Уставни суд запажа да се и висина
зависи искључиво од воље пословног субјекта који, ако жели накнада за спорну таксу може одредити у врло широком
да се јавно рекламира, за то треба платити одговарајућу распону. Према Регистру такси и накнада Министарства
накнаду оглашивачу, што овдје није случај. финансија ФБиХ (https://tin.fmf.gov.ba), ове накнаде се, у
36. С обзиром на све наведено, а нарочито узимајући у зависности од општине у којој пословни субјекат ради,
обзир сврху истицања фирме пословног субјекта – да годишње могу плаћати у распону од 5 до чак 15.000 КМ, што
пословање пословног субјекта постане видљиво за јавност, зависи од врсте пословне дјелатности и зоне у којој се обавља
Уставни суд ће поћи од претпоставке да за мијешање у право дјелатност, али и од органа који о томе одлучује (кантон,
на имовину у овом случају постоји јавни интерес. Ипак, Суд општина). Уставни суд подсјећа да надлежни органи власти
ће то питање пажљиво узети у обзир приликом анализе уживају широко поље слободне процјене приликом
постојања правичне равнотеже између прописане обавезе и уобличавања и спровођења политике у области опорезивања.
права на мирно уживање имовине. Међутим, у конкретном случају ради се о, како је већ речено,
Пропорционалност мијешања sui generis јавном приходу који није ни порез ни такса за
37. Уставни суд најприје запажа да је надлежни услугу. Управо због тога, Уставни суд сматра да је поље
законодавац спорну накнаду одредио као "комуналну таксу". слободне процјене у конкретном случају уже. Наиме,
У вези с тим, Уставни суд указује да су таксе облик јавног Уставни суд поново указује да се не може утврдити природа
прихода и њих наплаћују државни органи у вези с пружањем спорних такси ни разлози због којих се оне наплаћују, и то у
одређених услуга (нпр. такса за издавање грађевинске ситуацији када се за њих не добија било каква услуга, нити су
дозволе, такса за издавање извода из матичних књига, такса у вези с оствареним приходима, те да је пракса наплаћивања
за издавање извода из разних регистара и сл.). Међутим, у такси за истакнуту фирму напуштена у Републици Српској и
конкретном случају пословни субјекат за истицање фирме не у државама у окружењу. Стога, Уставни суд сматра да
добија никакву услугу од било којег државног органа, већ оспорене одредбе дају веома широко дискреционо
само испуњава законом прописану обавезу тако што своју овлашћење општинским, градским и кантоналним властима
фирму чини видљивом за јавност, дакле обавезу коју не може за њихову овакву разраду кроз акте ниже правне снаге, а да се
избјећи. Уставни суд, такође, сматра да се ова врста накнаде за то не могу утврдити прихватљиви разлози. Осим тога, ово
не може изједначити ни с таксом којом се дозвољава рад за посљедицу може имати и то да се висина спорне таксе и
пословном субјекту. Наиме, пословни субјекти су дужни да критеријуми на основу којих се она утврђује могу драстично
приликом регистрације плате таксу за упис у регистар код разликовати међу општинама, градовима и кантонима. У
надлежног суда ако је пословни субјекат основан према недостатку било каквог другог образложења Парламента
Закону о привредним друштвима или код надлежне општине Федерације БиХ, Уставни суд не може утврдити да постоје
ако је пословни субјекат основан према Закону о обрту. разумни и релевантни разлози због којих би се могло
закључити да је мијешање у право на имовину наплаћивањем
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 19
спорних такси оправдано јавним интересом, односно да су Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i
оспорене одредбе пропорционалне циљу који се жели Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i
постићи. Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i
41. Имајући у виду све наведено, Уставни суд сматра да "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".
оспорене одредбе нису у складу са чланом II/3к) Устава Босне OBRAZLOŽENJE
и Херцеговине и чланом 1 Протокола број 1 уз Европску I. Uvod
конвенцију.
1. Kantonalni sud u Tuzli (sutkinja Amira Ferizbegović; u
Остали наводи daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 23. marta 2023.
42. Напосљетку, Уставни суд запажа да је подносилац godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
захтјева оспорио уставност оспорених одредби и с аспекта Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 3. stav 1. tačka 4. i
члана II/4 Устава Босне и Херцеговине и чл. 6 и 14 Европске stav 2, te člana 12. Zakona o komunalnim taksama ("Službeni list
конвенције. Међутим, Уставни суд сматра да, с обзиром на SRBiH" br. 21/77, 35/88 i 26/89; u daljnjem tekstu: osporene
већ усвојене закључке, нема потребе посебно испитивати те odredbe) sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom
наводе. II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno čl. 6. i 14. Evropske
VII. Закључак konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u
daljnjem tekstu: Evropska konvencija) u vezi sa članom 1.
43. Уставни суд закључује да члан 3 став 1 тачка 4 и Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
став 2 истог члана и члан 12 Закона о комуналним таксама
("Службени лист СРБиХ" бр. 21/77, 35/88 и 26/89) нису у II. Postupak pred Ustavnim sudom
складу са чланом II/3к) Устава Босне и Херцеговине и чланом 2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od
1 Протокола број 1 уз Европску конвенцију. Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
44. На основу члана 59 ст. (1) и (2) и члана 61 ст. (2) и (u daljnjem tekstu: Predstavnički dom) i Doma naroda Parlamenta
(3) Правила Уставног суда, Уставни суд је одлучио као у Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dom naroda)
диспозитиву ове одлуке. zatraženo je 8. maja 2023. godine da u roku od 30 dana od prijema
45. Према члану VI/5 Устава Босне и Херцеговине, dopisa dostave odgovore na zahtjev.
одлуке Уставног суда су коначне и обавезујуће. 3. Na osnovu člana 34. Pravila Ustavnog suda, od Porezne
Предсједница uprave Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Porezna uprava)
Уставног суда Босне и Херцеговине zatražene su 15. juna 2023. godine dodatne informacije, a od
Валерија Галић, с. р. podnosioca zahtjeva spis predmeta u upravnom sporu po tužbi
"Sport plus" d.o.o. Novi Travnik (u daljnjem tekstu: tužilac) protiv
Rješenja Federalnog ministarstva finansija (u daljnjem tekstu:
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u tuženi) broj 03-15-1405/16 od 7. jula 2022. godine.
predmetu broj U-11/23, rješavajući zahtjev Kantonalnog suda u 4. Predstavnički dom i Dom naroda nisu dostavili odgovor
Tuzli (sutkinja Amira Ferizbegović), na osnovu člana VI/3.c) na zahtjev u ostavljenom roku. Porezna uprava je 26. juna 2023.
Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. godine dostavila tražene informacije, a Kantonalni sud je 27. jula
st. (1) i (2) i člana 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i 2023. godine dostavio spis predmeta.
Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i III. Zahtjev
Hercegovine" br. 94/14 i 47/23), u sastavu: a) Navodi iz zahtjeva
Valerija Galić, predsjednica
5. Podnosilac zahtjeva traži od Ustavnog suda da ispita da li
Mirsad Ćeman, potpredsjednik
su osporene odredbe u skladu sa čl. II/3.k) i II/4. Ustava BiH,
Helen Keller, potpredsjednica
odnosno sa čl. 6. i 14. Evropske konvencije u vezi sa članom 1.
Seada Palavrić, sutkinja
Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Podnosilac zahtjeva u
Angelika Nußberger, sutkinja
obrazloženju navodi da se komunalna taksa za istaknutu firmu (u
Ledi Bianku, sudija
daljnjem tekstu: sporna taksa) plaća zbog isticanja ili postavljanja
na sjednici održanoj 18. januara 2024. godine donio je
firme na zgradi, prostoriji ili nekom drugom lokalitetu, a općine i
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU gradovi ne donose bilo kakva rješenja, niti preduzimaju bilo kakve
Odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Tuzli (sutkinja radnje ili aktivnosti u vezi s postavljanjem firme. Sporna taksa
Amira Ferizbegović) za ocjenu ustavnosti člana 3. stav 1. tačka 4. nema suštinski karakter i svrhu takse, niti bilo koje druge vrste
i stav 2, te člana 12. Zakona o komunalnim taksama ("Službeni list opravdanog davanja, nego svrhu i karakter koji su, kako navodi
SRBiH" br. 21/77, 35/88 i 26/89), podnosilac zahtjeva, najpribližniji nekoj vrsti poreza. Međutim,
utvrđuje se da član 3. stav 1. tačka 4. i stav 2, te član 12. spornom taksom se ne oporezuje i ne opterećuje bilo koji
Zakona o komunalnim taksama ("Službeni list SRBiH" br. 21/77, konkretan prihod koji bi bio osnov za oporezivanje. U pogledu
35/88 i 26/89) nisu u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i prava na imovinu, podnosilac zahtjeva smatra da ne postoji
Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju osnovan i razuman razlog za plaćanje sporne takse. Naime, kako
za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. ističe, isticanje firme nije u vezi s bilo kakvom protivuslugom koju
U skladu sa članom 61. stav (2) Pravila Ustavnog suda, pruža država/javna vlast pa da bi se moglo smatrati taksom, niti se
ukida se član 3. stav 1. tačka 4. i stav 2, te član 12. Zakona o može dovesti u vezu s ostvarenim prihodom pa da bi se moglo
komunalnim taksama ("Službeni list SRBiH" br. 21/77, 35/88 i smatrati porezom. Slijedom toga, podnosilac zahtjeva smatra da
26/89). plaćanje sporne takse nije u srazmjeri s javnim interesom koji, u
U skladu sa članom 61. stav (3) Pravila Ustavnog suda, član suštini, i ne postoji. Stoga, kako ističe podnosilac zahtjeva, ne
3. stav 1. tačka 4. i stav 2, te član 12. Zakona o komunalnim može biti postignuta pravična ravnoteža između nepostojećeg
taksama ("Službeni list SRBiH" br. 21/77, 35/88 i 26/89) prestaju javnog interesa i bilo koje visine ove vrste novčane obaveze. Osim
važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda toga, u vezi s pravom na imovinu, podnosilac zahtjeva ukazuje i
Bosne i Hercegovine u "Službenom glasniku Bosne i na mogućnost dvostrukog oporezivanja mnogih obveznika sporne
Hercegovine". takse, odnosno plaćanje većih poreza po osnovu ostvarenih
Број 12 - Страна 20 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
prihoda i plaćanje sporne takse po osnovu obavljanja određene Član 1.
djelatnosti. Komunalne takse propisuje skupština opštine svojom
6. U vezi s pravom na imovinu podnosilac zahtjeva dalje odlukom.
navodi da sporna taksa ima formalni zakonski osnov u Zakonu o Član 3.
komunalnim taksama SRBiH (u daljnjem tekstu: sporni zakon), ali Komunalne takse moguće [je] propisati za:
ističe da navedeni zakon nije u dovoljnoj mjeri razradio najvažnija 1. držanje muzike u ugostiteljskim objektima kao i u
pitanja koja se tiču plaćanja sporne takse. Kao primjer navodi da ugostiteljskim objektima društvenog standarda;
sporni zakon nije propisao kriterije za određivanje visine ove vrste 2. zapremanje trotoara ispred poslovnih prostorija;
takse, njenu maksimalnu visinu, obveznika, način plaćanja itd. 3. držanje sredstava za igru (bilijar, karte za igru i sl.) u
Umjesto toga, prepušteno je da se o svim tim pitanjima odlučuje ugostiteljskim objektima, kao i u ugostiteljskim objektima
općinskim aktima koji ponekad propisuju vrlo visoke iznose društvenog standarda;
sporne takse. Stoga, podnosilac zahtjeva smatra da sporni zakon 4. svaku istaknutu firmu;
nije formuliran s dovoljnom tačnošću i preciznošću da bi se 5. privremeni boravak u hotelima, motelima, prenoćištima,
omogućila njegova pravična primjena, naročito zato što općinska kampovima i kućnoj radinosti (privremeni boravak);
vijeća mogu podzakonskim aktima proizvoljno nametnuti 6. objave i oglase istaknute na javnim mjestima;
nepredvidljive i neprimjerene javne namete. 7. saopštenja, objave i oglase putem mjesnih razglasnih
7. Nadalje, podnosilac zahtjeva ističe da u je Republici stanica i drugih sličnih sredstava;
Hrvatskoj duže vremena postojala taksa za isticanje firme, koja je 8. držanje vitrina radi izlaganja robe van poslovne
kasnije zamijenjena porezom na firmu. Odredbe o navedenoj vrsti prostorije;
poreza na firmu su brisane Zakonom o izmjenama i dopunama 9. korišćenje prostora za parkiranje automobila i njihovih
Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, prikolica, motocikla i bicikla na mjestima koja za to odredi
koje su u Republici Hrvatskoj stupile na snagu 1. januara 2017. skupština opštine;
godine. Posebno se ističe da nakon toga u Republici Hrvatskoj ova 10. korišćenje slobodnih površina za kampove, šatore ili
novčana obaveza nije propisivana relevantnim zakonima, tako da drugu privremenu upotrebu;
u Republici Hrvatskoj više ne postoji obaveza plaćanja bilo koje 11. izgradnju građevinskih objekata.
vrste davanja za isticanje firme. Pod istaknutom firmom, u smislu tačke 4. stav 1. ovog
8. Podnosilac zahtjeva se poziva i na praksu Ustavnog suda člana, podrazumijeva se svaka oznaka ili natpis koja označava
Federacije BiH u predmetima u kojima je razmatrao ustavnost da određeno fizičko ili pravno lice obavlja izvjesnu djelatnost ili
općinskih, gradskih i kantonalnih propisa koji, također, propisuju zanimanje izuzev oznaka i natpisa na zgradama organa i
plaćanje komunalne takse na istaknutu firmu. U vezi s tim, organizacija društveno-političkih zajednica, državnih organa,
podnosilac zahtjeva ukazuje na Presudu Ustavnog suda Federacije organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih
BiH broj U-15/18 od 7. maja 2019. godine kojom je utvrđena organizacija i zajednica koje vrše poslove od posebnog
neustavnost Zakona o komunalnim taksama Bosanskopodrinjskog društvenog interesa.
kantona Goražde u dijelu u kojem je propisana komunalna taksa […]
na istaknutu firmu.
Član 12.
b) Predmet povodom kojeg je pokrenut zahtjev Visina komunalnih taksa ne može se odmjeravati prema
9. Podnosilac zahtjeva navodi da je pred Kantonalnim vrijednosti predmeta, izvršenom prometu ili ostvarenom prihodu.
sudom u Tuzli u toku upravni spor po tužiočevoj tužbi protiv Komunalna taksa za istaknutu firmu može se propisivati u
rješenja tuženog ministarstva. Tim rješenjem je odbijena tužiočeva različitoj visini zavisno od vrste i mjesta obavljanja djelatnosti.
žalba protiv prijave Kantonalnog poreznog ureda Tuzla – Porezna Skupština opštine može, za određene djelatnosti, propisati
ispostava Lukavac kojom je tužilac obavezan da plati spornu taksu komunalnu taksu iz prethodnog stava u dvostruko većem iznosu
za 2016. godinu. Iz dokumentacije u spisu proizlazi da su novčane za firmu istaknutu na objektima koji su registrovani kao
obaveze određene, između ostalog, i pozivanjem na član 3. spomenici kulture kao i na objektima koji se nalaze u okviru
spornog zakona i tarifni broj 1 Odluke o komunalnim taksama područja koje je proglašeno dobrom kulturno-istorijskog
("Službeni glasnik Općine Lukavac" br. 10/09, 2/10, 3/16 i 10/16; nasljeđa.
u daljnjem tekstu: Odluka). Član 14.
c) Informacija Porezne uprave Taksa iz tač. 3, 4. i 8. člana 3. ovog zakona plaća se u
10. Ustavni sud je od Porezne uprave zatražio da se izjasni godišnjem iznosu.
da li je sporni zakon na pravnoj snazi i da li se primjenjuje na Opštinska uprava društvenih prihoda vrši svake godine,
teritoriji entiteta Federacija BiH. Porezna uprava je navela da prema stanju na dan 1. januara, popis lica koja podliježu plaćanju
njene organizacione jedinice koje vrše nadzor i kontrolu takse iz prethodnog stava. Na osnovu podataka dobivenih
obračunavanja i plaćanja komunalnih taksi primarno primjenjuju popisom utvrđuje se rješenjem za svakog taksenog obveznika iznos
odluke o komunalnim taksama općina ili gradova. Međutim, takse koji treba da plati.
uvidom u neke odluke općina i gradova konstatirano je da su one Takseni obveznici iz stava 1. ovog člana plaćaju taksu u
donesene na osnovu spornog zakona (navedeno je sedam odluka). roku od 15 dana, računajući od dana dostave rješenja.
12. Odluka o komunalnim taksama sa Tarifom
IV. Relevantni propisi komunalnih taksi ("Službeni glasnik Općine Lukavac" br. 10/09,
11. Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SRBiH" 2/10, 3/16, 10/16, 8/17, 3/21 i 7/21)
br. 21/77, 35/88 i 26/89). Za potrebe ove odluke koristi se U konkretnom slučaju primjenjuje se neslužbeni prečišćeni
neslužbeni prečišćeni tekst propisa, sačinjen u Ustavnom sudu tekst Odluke o komunalnim taksama sa Tarifom komunalnih
BiH, kako je objavljen u službenim glasilima jer nije objavljen na taksi ("Službeni glasnik Općine Lukavac" br. 10/09, 2/10 i 3/16)
svim službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji je važio u vrijeme prijave
glasi: tužioca za spornu taksu, a koji u relevantnom dijelu glasi:
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 21
Član 2. 13. Zakon o privrednim društvima ("Službene novine
Takse se plaćaju za: Federacije BiH" br. 81/15 i 75/21) u relevantnom dijelu glasi:
1. svaku istaknutu firmu, Član 11.
2. angažovanje žive muzike u hotelima, motelima, (Pojam)
diskotekama i drugim ugostiteljskim objektima, (1) Firma je ime pod kojim društvo posluje.
3. održavanje koncerata na otvorenom prostoru, (2) Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama
4. zauzimanje javnih površina ispred poslovnih objekata, društva.
5. postavljanje reklamnih panoa na javnim površinama,
6. isticanje objava, oglasa i saopštenja na posebno Član 14.
određenim i uređenim javnim mjestima, (Dodatni elementi)
7. privremeno zauzimanje javnih površina postavljanjem (1) Firma može sadržavati dodatne elemente koji bliže
prodajnih stolova (prodaja bižuterije, cvijeća, knjiga, razglednica, označavaju društvo i sjedište društva.
čestitki, sezonskog voća i povrća i slično), (2) Društvo može koristiti skraćenu firmu koja mora
8. organizovanje dnevnih i sedmičnih pijaca, sadržavati oznake po kojima se razlikuje od drugih firmi i oznaku
9. organizovanje ljetnjeg i jesenskog vašara, oblika društva.
10. privremeno zauzimanje javnih površina za potrebe (3) Firma podružnice mora sadržavati punu firmu društva,
građenja (odlaganje građevinskog materijala, šuta i slično), oznaku da je podružnica i sjedište podružnice.
11. za prekopavanje javnih zelenih površina u svrhu Član 367. tačka c)
građenja i postavljanja podzemnih instalacija i (Kaznene odredbe za društvo)
12. stubove ulične rasvjete koji su u vlasništvu općine Za prekršaj bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od
Lukavac, a koriste se za potrebe kablovske televizije. 500,00 KM do 200.000,00 KM društvo koje:
13. Samostojeći ormarić za montažu telekomunikacijske c) ima ili koristi firmu protivno odredbama ovog zakona ili u
opreme. svojim poslovnim pismima i narudžbama ne navodi sve podatke u
Član 3. skladu sa odredbama ovog zakona;
Mjerila za utvrđivanje visine komunalne takse iz člana 2. Član 368.
tačka 1. ove Odluke su koeficijent položajne pogodnosti, zona u (Kaznene odredbe za odgovorno lice)
kojoj je firma istaknuta i koeficijent djelatnosti. Za prekršaj iz člana 367. ovog zakona kaznit će se i
Visina komunalne takse se određuje množenjem jedinstvene odgovorno lice u društvu novčanom kaznom u iznosu od 50,00
osnovice komunalne takse sa koeficijentom položajne pogodnosti i KM do 20.000,00 KM.
koeficijentom djelatnosti. 14. Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji
Osnovica komunalne takse jedinstvena je za sve djelatnosti Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj
iz tarifnog broja 1. Tarife i iznosi 200,00 KM uz primjenu ostalih 75/21) u relevantnom dijelu glasi:
mjerila za utvrđivanje visine komunalne takse. Član 13. st. od (1) do (4)
[…] (Firma obrta)
Visina komunalne takse utvrđuje se Tarifom taksi (u daljem (1) Firma je ime pod kojim obrt posluje.
tekstu: tarifa), koja je sastavni dio ove Odluke. (2) Firma sadrži naziv obrta, ime i prezime obrtnika i
Član 7. sjedište obrta, a može sadržavati i posebne oznake.
Pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost na osnovu (3) Firma ne može sadržavati nazive i oznake koje su u
odobrenja nadležne općinske Službe za upravu, dužna su na suprotnosti sa važećim propisima i međunarodnim konvencijama.
vidnom mjestu svih prostorija gdje obavljaju djelatnost istaknuti (4) Na firmu obrta primjenjuju se odredbe propisa vezanih
naziv firme. za firmu privrednih društava, ako ovim zakonom nije drugačije
Pod nazivom firme podrazumijeva se: naziv firme pod kojim propisano.
je takseni obveznik registrovan kod nadležnog organa, sjedište Član 26. tačka a)
lica, kao i broj, odnosno, naziv poslovne jedinice, kada se firma (Dužnosti obrtnika i radnika u obavljanju obrta)
ističe na poslovnoj jedinici. Obrtnik i radnik zaposlen kod obrtnika, dužan je:
Firma se ističe najkasnije danom početka obavljanja a) istaknuti firmu na ulazu u sjedište obrta i izdvojene
djelatnosti. prostore u kojima se obavlja obrt;
TARIFNI BROJ 1.
Član 78. stav (1) tačka c)
Za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na
(Prekršaj obrtnika, lica koje obavlja srodnu djelatnost, voditelja i
poslovnim i drugim prostorijama i objektima, kojim se označava
privremenog radnika)
da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00
zanimanje, plaća se godišnja taksa u iznosu kako slijedi:
KM kaznit će se obrtnik ili lice koje obavlja srodnu djelatnost ako:
[…]
c) ne istakne firmu pod kojom obrt ili srodna djelatnost
Ako se pod jednom firmom obavlja više djelatnosti za koje je
posluje (član 26. stav (1), tačka a));
propisana različita visina takse, taksa se razrezuje i plaća za onu
15. Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji
djelatnost za koju je ovom Odlukom propisan najviši iznos takse.
Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br.
Ako se firma ističe ili odjavljuje u toku godine, taksa se
27/05, 68/05, 43/09, 63/14, 32/19 – odluka USFBiH, 94/20 –
obračunava za svaki mjesec poslovanja u tekućoj godini.
rješenje USFBiH i 85/21) u relevantnom dijelu glasi:
Za sve obveznike takse koji posluju u više poslovnih
jedinica, taksa se obračunava i naplaćuje za svaku poslovnu Član 11.
jedinicu. Troškovi registracije
Za obveznike takse koji se bave prevozom roba i putnika Svaki učesnik u postupku za upis u sudski registar snosi
taksa se obračunava i naplaćuje za svako registrovano vozilo za svoje troškove.
obavljanje djelatnosti. 16. Zakon o komunalnim taksama ("Službene novine KS"
broj 8/22) u relevantnom dijelu glasi:
Број 12 - Страна 22 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
Član 2. stav (1) tačka a) i stav (2) Ustavni sud zapaža da sporni zakon nije naveden u Uredbi sa
(Vrste taksi) zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih
(1) Taksa se može utvrditi za: zakona ("Službeni list RBiH" br. 2/92 i 6/94) i Zakonu o
a) svaku istaknutu firmu, potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom ("Službeni list RBiH"
(2) Izuzetno od stava (1) tačke a) ovog člana taksa se ne br. 13/94 i 33/94), kojima je preuzet veliki broj zakona i ostalih
plaća za istaknutu firmu do veličine table 200x300 milimetara. propisa iz bivše SFRJ ili SRBiH. U entitetu Republika Srpska
Član 4. Zakon o komunalnim taksama SRBiH prestao se primjenjivati
(Isticanje naziva firme) stupanjem na snagu Zakona o komunalnim taksama Republike
(1) Pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost na osnovu Srpske iz 2012. godine.
odobrenja nadležnog organa dužna su na ulazu u ograđeni 20. Međutim, članom 2. Aneksa II na Ustav BiH propisan je
poslovno-proizvodni prostor ili na ulazu u poslovni objekat ili na kontinuitet pravnih propisa, odnosno da će svi zakoni, propisi i
ulazu u poslovni prostor gdje obavljaju poslovnu djelatnost sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji BiH, u trenutku
istaknuti naziv firme. kada Ustav stupi na snagu, ostati na pravnoj snazi u onoj mjeri u
(2) Pod nazivom firme podrazumijeva se: naziv firme pod kojoj nisu u suprotnosti s Ustavom dok drugačije ne odredi
kojim je takseni obveznik registrovan kod nadležnog organa, nadležni organ vlasti BiH. Ustavni sud zapaža da Parlament
sjedište lica kao i broj, odnosno naziv poslovne jedinice kada se Federacije BiH nije proglasio sporni zakon nevažećim, ali zapaža i
firma ističe na poslovnoj jedinici. da su kantonalna zakonodavna tijela donijela zakone o
(3) Istaknutom firmom smatra se oznaka, obilježje ili natpis komunalnim taksama kojima je, također, propisana taksa na
na radnim i drugim prostorijama, na fasadi građevine u kojoj se istaknutu firmu. Međutim, kako je to navedeno i u izjašnjenju
nalaze radne prostorije ili van gabarita te građevine, na ulaznim Porezne uprave, sporni zakon se i dalje primjenjuje u Federaciji
vratima, izlozima/portalima ili unutar izloga radnih prostorija, BiH (vidi tačku 8. ove odluke). Osim toga, iz spisa predmeta
kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja povodom kojeg je podnijet zahtjev za ocjenu ustavnosti proizlazi
izvjesnu djelatnost ili zanimanje. da je novčana obaveza utvrđena i na osnovu osporenih odredbi
(4) Ako su, na radnim i drugim prostorijama, na fasadi Zakona o komunalnim taksama SRBiH. Stoga, Ustavni sud smatra
građevine u kojoj se nalaze radne i druge prostorije ili van da je Zakon o komunalnim taksama SRBiH i dalje na pravnoj
gabarita te građevine, istaknuta dva istovjetna imena, istaknutom snazi, te da je ispunjen ovaj uvjet dopustivosti zahtjeva.
firmom se smatra samo jedno, a sve ostalo je u tretmanu reklame. 21. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i
(5) Firma se ističe najkasnije danom početka obavljanja Hercegovine i člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni
djelatnosti. sud smatra da je zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni
subjekt te da ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 19. stav
Član 6. (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev ne bi bio dopustiv.
(Utvrđivanje kriterija i visine takse)
(1) Općinsko vijeće će svojom odlukom utvrditi kriterije i VI. Meritum
visinu takse za obveznike koji su registrovani i/ili posluju na 22. Podnosilac zahtjeva smatra da osporene odredbe nisu u
području općine. skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom
(2) Odlukom iz stava (1) ovog člana utvrdiće se i vrsta, II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno čl. 6. i 14. Evropske
rokovi, način plaćanja i oslobađanja od plaćanja takse, u skladu konvencije u vezi sa članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku
sa ovim zakonom. konvenciju.
(3) Općinsko vijeće je dužno da najkasnije u roku 30 dana 23. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase:
od dana stupanja na snagu ovog zakona donese odluku iz stava Član II
(1) ovog člana. Ljudska prava i osnovne slobode
V. Dopustivost 3. Katalog prava
17. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska
od odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
18. Član VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom [...]
dijelu glasi: e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim
c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o [...]
čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim k) Pravo na imovinu.
Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i [...]
osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne 4. Nediskriminacija
i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u
pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava,
19. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Kantonalni sud u osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije
Tuzli (sutkinja Amira Ferizbegović), što znači da je zahtjev po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera,
podnijelo ovlašteno lice iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo,
Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi
broj U-5/10 od 26. novembra 2010. godine, tač. 7–14, objavljena u status.
"Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 37/11). Na 24. Član 6. stav 1. i član 14. Evropske konvencije glase:
zasnivanje nadležnosti Ustavnog suda ne utječe činjenica da je Član 6. stav 1.
osporen zakon koji je donio zakonodavni organ bivše SRBiH a ne Pravo na pravično suđenje
zakonodavni organ/organi Bosne i Hercegovine, koji su 1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza
konstituirani nakon stupanja na snagu Ustava BiH. Naime, izraz ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i
"zakon" iz člana VI/3.c) Ustava BiH nije ograničen samo na javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim
zakone koji su doneseni nakon stupanja na snagu "ovog ustava", sudom ustanovljenim zakonom. Presuda se izriče javno, ali se
već je bitno da se taj zakon primjenjuje u BiH. U vezi s tim, štampa i javnost mogu isključiti iz cijelog ili dijela suđenja u
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 23
interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u općinskih odluka o komunalnim taksama, čija ustavnost nije bila
demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili predmet ispitivanja.
zaštita privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je, po mišljenju Pravo na imovinu
suda, strogo potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost a) Uporedna praksa u vezi sa spornim pitanjem
mogla naškoditi interesima pravde.
29. Ustavni sud smatra svrsishodnim ukazati na reguliranje
Član 14. obaveze plaćanja sporne takse u susjednim državama. U Republici
Zabrana diskriminacije Srbiji Zakonom o finansiranju lokalne samouprave propisane su
Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji lokalne komunalne takse za isticanje firmi na poslovnom prostoru,
osigurava se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su tzv. firmarina. Firmarinu ne plaćaju preduzetnici i pravna lica koja
spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u
mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s "mala pravna lica", izuzev određenih izuzetaka čiji godišnji prihod
nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. ne prelazi određeni iznos (izvor:
25. Član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi: https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_finansiranju_lokalne_sa
Zaštita imovine mouprave.html). U Republici Hrvatskoj Zakonom o lokalnim
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje porezima nije propisana taksa za istaknutu firmu (izvor:
svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u https://www.zakon.hr/z/875/Zakon-o-lokalnim-porezima). U
javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim Crnoj Gori Zakonom o lokalnim komunalnim taksama iz 2019.
načelima međunarodnog prava. godine nije propisana taksa za istaknutu firmu (izvor:
Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju https://www.katalogpropisa.me/propisi-crne-gore/zakon-o-
pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi lokalnim-komunalnim-taksama-3/).
regulirala korištenje imovine u skladu s općim interesom, ili da bi 30. U entitetu Republika Srpska Zakonom o komunalnim
osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni. taksama iz 2012. godine bilo je propisano plaćanje komunalne
26. Osporene odredbe spornog zakona glase: takse za isticanje poslovnog imena pravnog lica ili preduzetnika
Član 3. stav 1. tačka 4. i stav 2. na poslovnim prostorijama. Međutim, navedena odredba je
Komunalne takse moguće [je] propisati za: brisana stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o
4. svaku istaknutu firmu; komunalnim taksama 1. januara 2022. godine.
Pod istaknutom firmom, u smislu tačke 4. stav 1. ovog člana, 31. U entitetu Federacija BiH kantonalni i općinski
podrazumijeva se svaka oznaka ili natpis koja označava da zakonodavni organi su donijeli propise o naplati komunalne takse
određeno fizičko ili pravno lice obavlja izvjesnu djelatnost ili na istaknutu firmu. Ustavni sud Federacije BiH je donio niz
zanimanje izuzev oznaka i natpisa na zgradama organa i odluka kojima je utvrdio da odluke općinskih organa, u dijelu koji
organizacija društveno-političkih zajednica, državnih organa, se odnosi na naplatu komunalne takse na istaknutu firmu, nisu u
organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija skladu s Ustavom Federacije BiH. Kada su u pitanju kantonalni
i zajednica koje vrše poslove od posebnog društvenog interesa. zakoni kojima se regulira ovo pitanje Ustavni sud Federacije BiH
je u Odluci broj U-15/18 od 7. maja 2019. godine utvrdio da
Član 12. odredbe Zakona o komunalnim taksama Bosanskopodrinjskog
Visina komunalnih taksa ne može se odmjeravati prema kantona Goražde, u dijelu u kojem se propisuje taksa na istaknutu
vrijednosti predmeta, izvršenom prometu ili ostvarenom prihodu. firmu, nisu u skladu s pravom na jednakost koja je zagarantirana
Komunalna taksa za istaknutu firmu može se propisivati u svim licima u Federaciji BiH.
različitoj visini zavisno od vrste i mjesta obavljanja djelatnosti.
Skupština opštine može, za određene djelatnosti, propisati b) Analiza prava na imovinu
komunalnu taksu iz prethodnog stava u dvostruko većem iznosu za 32. Opća načela za procjenu da li je miješanje u imovinu u
firmu istaknutu na objektima koji su registrovani kao spomenici skladu sa članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju
kulture kao i na objektima koji se nalaze u okviru područja koje je utvrđena su u praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem
proglašeno dobrom kulturno-istorijskog nasljeđa. tekstu: Evropski sud), koju slijedi i Ustavni sud. Prvo se mora
Dosadašnja praksa Ustavnog suda utvrditi da li postoji imovina zaštićena članom 1. Protokola broj 1
uz Evropsku konvenciju, a onda da li je došlo do miješanja u
27. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu u predmetima iz takvu imovinu. Zatim, miješanje u pravo na imovinu mora biti
nadležnosti ocjene ustavnosti akata koji su se ticali takse na izvršeno "u skladu sa zakonom". Osim toga, miješanje u imovinu
istaknutu firmu, ali ne prema odredbama spornog zakona. U mora biti u javnom interesu i mora postojati pravična ravnoteža
Odluci broj U-9/17 od 30. novembra 2017. godine (dostupna na između javnog interesa i prava na imovinu. Također, treba imati u
www.ustavnisud.ba) Ustavni sud je odbacio kao nedopušten vidu široko polje slobodne procjene koju država uživa kada su u
zahtjev Kantonalnog suda u Livnu za ocjenu ustavnosti člana 16. pitanju opće mjere ekonomske politike ili socijalne strategije, kao i
Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi Općine prilikom uobličavanja i provođenja politike u oblasti oporezivanja
Drvar zbog nenadležnosti za odlučivanje. Naime, u tom predmetu (vidi Evropski sud, Iofil AE protiv Grčke, odluka od 7. septembra
podnosilac zahtjeva nije tražio ocjenu ustavnosti zakona, već 2021. godine, predstavka broj 50598/13, tač. 32–36).
ocjenu ustavnosti odluke organa uprave.
28. Pitanje naplate komunalnih taksi na istaknutu firmu Radi li se o "imovini" i "miješanju" u smislu člana 1.
Ustavni sud je razmatrao i u postupcima o apelacijama pravnih Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju
lica (vidi npr. Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2657/22 33. U konkretnom slučaju osporenim odredbama spornog
od 23. marta 2023. godine i AP-3659/18 od 6. decembra 2018. zakona propisana obaveza plaćanja komunalne takse na istaknutu
godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). U tim odlukama firmu je nesporno novčana i pada na teret pravnih ili fizičkih lica
Ustavni sud je zaključio da su navodi o kršenju prava na imovinu koja obavljaju poslovnu djelatnost (obrt). Na osnovu toga, Ustavni
očigledno (prima facie) neosnovani, a navodi o kršenju prava na sud smatra da u ovom slučaju postoji "imovina" zaštićena članom
pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom II/3.k) Ustava BiH i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku
Bosne i Hercegovine. Međutim, u navedenim slučajevima naplata konvenciju, kao i da je došlo do miješanja u takvu imovinu.
komunalnih taksi na istaknutu firmu vršena je na osnovu
Број 12 - Страна 24 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
Zakonitost miješanja 38. Nadalje, podnosilac zahtjeva ističe da se sporna taksa ne
34. U pogledu odgovora na pitanje da li je miješanje u može smatrati ni nekim vidom poreza. U vezi s tim, Ustavni sud
imovinu izvršeno na osnovu zakona, Ustavni sud naglašava da se ukazuje da su porezi nepovratni, derivativni prihodi države koji se
u konkretnom slučaju radi o ocjeni ustavnosti zakonske odredbe. ubiru na osnovu finansijskog suvereniteta države, za koje se ne
Znači, miješanje je nesporno propisano zakonom, tj. osporenim daje neposredna protivnaknada. Država ubire poreze u javnom
odredbama člana 3. stav 1. tačka 4. i stav 2. istog člana i člana 12. interesu kao novčani prihod prema načelu teritorijalnosti.
spornog zakona. Za potrebe ove odluke Ustavni sud prihvaća da Oporezivanje podrazumijeva oduzimanje jednog dijela dohotka od
osporene odredbe zadovoljavaju standard zakonitosti jer su poreznih obveznika u korist države i javnih organa (vidi Ustavni
dostupne i imaju određeni nivo preciznosti. Međutim, Ustavni sud sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-17/11 od 30. marta
ostavlja mogućnost da se bavi ovim pitanjem nakon ocjene 2012. godine, tač. 25. i 26, dostupna na www.ustavnisud.ba).
proporcionalnosti miješanja u obimu koji je neophodan. Imajući u vidu da sporna naknada nije zasnovana na bilo kakvom
dohotku ili prihodu koji je poslovni subjekt ostvario na osnovu
Postojanje "javnog interesa" svog poslovanja, takva se naknada ne može smatrati ni porezom.
35. Ustavni sud ukazuje da obavezu isticanja firme, kao i 39. Dakle, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju
obavezu plaćanja komunalne takse na istaknutu firmu imaju radi o sui generis javnom prihodu koji poslovni subjekti plaćaju
pravna i fizička lica koja obavljaju određenu poslovnu djelatnost, samo zato da bi ispunili zakonsku obavezu da istaknu firmu na
tj. obrt (u daljnjem tekstu: poslovni subjekti), i to prema nizu prostoru koji koriste nakon što se registriraju. Parlament
relevantnih zakona donesenih na različitim nivoima (vidi Federacije BiH nije ni pokušao opravdati ovakvo propisivanje
"Relevantne propise", tač. 13–16. ove odluke). Prema tim zadiranja u imovinu poslovnih subjekata. Naime, Ustavni sud
propisima, poslovni subjekti su obavezni istaknuti firmu nakon što ističe da ni Predstavnički dom, niti Dom naroda Parlamenta
se registriraju u skladu s relevantnim zakonom. Svrha ove obaveze Federacije nisu dostavili izjašnjenje na ovaj zahtjev. Iako
isticanja firme je da poslovanje poslovnog subjekta postane Parlament Federacije BiH nije donosilac spornog zakona, on je,
vidljivo za javnost (potrošače, poslovne partnere i sl.), kao i za kako je već istaknuto, preuzet (vidi tačku 19. ove odluke) i
državne organe koji kontroliraju njihovo poslovanje (razne primjenjuje se na teritoriji Federacije BiH. Osim toga, sporni
inspekcije). Ustavni sud zapaža da su poslovni subjekti obavezni zakon je osnov koji, prema informacijama koje je dostavila
istaknuti firmu na svojoj adresi na javno vidljivom prostoru (vrata, Porezna uprava, koriste općinska i gradska vijeća za donošenje
izlozi, prozori, portali, zidovi i sl.), dakle na prostoru koji je u vlastitih propisa o naplati sporne takse. S druge strane, kako je već
vlasništvu ili u zakupu poslovnog subjekta. Obaveza isticanja rečeno, u Republici Srpskoj zakonodavac je u potpunosti ukinuo
firme se odnosi i na poslovne jedinice (filijale) poslovnog obavezu plaćanja takse za isticanje firme, a slična je situacija i u
subjekta. Nesumnjivo je da za isticanje firme na poslovnom državama u okruženju (vidi tač. 29. i 30. ove odluke).
prostoru nije potrebna posebna dozvola nekog nadležnog organa 40. Osim toga, Ustavni sud zapaža da se i visina naknada za
jer se radi o izvršavanju obaveze propisane zakonom. Propuštanje spornu taksu može odrediti u vrlo širokom rasponu. Prema
registracije ili isticanja firme zakonom je sankcionirano kao Registru taksi i naknada Ministarstva finansija FBiH
prekršaj, za koji se izriče novčana kazna poslovnom subjektu i (https://tin.fmf.gov.ba), ove naknade se, u zavisnosti od općine u
odgovornom licu u poslovnom subjektu, kako je to propisano kojoj poslovni subjekt radi, godišnje mogu plaćati u rasponu od 5
relevantnim zakonima (vidi tač. 13. i 14. ove odluke). Ustavni sud do čak 15.000 KM, što zavisi od vrste poslovne djelatnosti i zone
zapaža i da se ova obaveza ne može poistovjetiti ni s u kojoj se obavlja djelatnost, ali i od organa koji o tome odlučuje
"reklamiranjem" firme jer reklamiranje zavisi isključivo od volje (kanton, općina). Ustavni sud podsjeća da nadležni organi vlasti
poslovnog subjekta koji, ako želi da se javno reklamira, za to treba uživaju široko polje slobodne procjene prilikom uobličavanja i
platiti odgovarajuću naknadu oglašivaču, što ovdje nije slučaj. provođenja politike u oblasti oporezivanja. Međutim, u
36. S obzirom na sve navedeno, a naročito uzimajući u obzir konkretnom slučaju radi se o, kako je već rečeno, sui generis
svrhu isticanja firme poslovnog subjekta – da poslovanje javnom prihodu koji nije ni porez ni taksa za uslugu. Upravo zbog
poslovnog subjekta postane vidljivo za javnost, Ustavni sud će toga, Ustavni sud smatra da je polje slobodne procjene u
poći od pretpostavke da za miješanje u pravo na imovinu u ovom konkretnom slučaju uže. Naime, Ustavni sud ponovo ukazuje da
slučaju postoji javni interes. Ipak, Sud će to pitanje pažljivo uzeti u se ne može utvrditi priroda spornih taksi ni razlozi zbog kojih se
obzir prilikom analize postojanja pravične ravnoteže između one naplaćuju, i to u situaciji kada se za njih ne dobiva bilo kakva
propisane obaveze i prava na mirno uživanje imovine. usluga, niti su u vezi s ostvarenim prihodima, te da je praksa
Proporcionalnost miješanja naplaćivanja taksi za istaknutu firmu napuštena u Republici
Srpskoj i u državama u okruženju. Stoga, Ustavni sud smatra da
37. Ustavni sud najprije zapaža da je nadležni zakonodavac
osporene odredbe daju veoma široko diskreciono ovlaštenje
spornu naknadu odredio kao "komunalnu taksu". U vezi s tim,
općinskim, gradskim i kantonalnim vlastima za njihovu ovakvu
Ustavni sud ukazuje da su takse oblik javnog prihoda i njih
razradu kroz akte niže pravne snage, a da se za to ne mogu utvrditi
naplaćuju državni organi u vezi s pružanjem određenih usluga
prihvatljivi razlozi. Osim toga, ovo za posljedicu može imati i to
(npr. taksa za izdavanje građevinske dozvole, taksa za izdavanje
da se visina sporne takse i kriteriji na osnovu kojih se ona utvrđuje
izvoda iz matičnih knjiga, taksa za izdavanje izvoda iz raznih
mogu drastično razlikovati među općinama, gradovima i
registara i sl.). Međutim, u konkretnom slučaju poslovni subjekt za
kantonima. U nedostatku bilo kakvog drugog obrazloženja
isticanje firme ne dobiva nikakvu uslugu od bilo kojeg državnog
Parlamenta Federacije BiH, Ustavni sud ne može utvrditi da
organa, već samo ispunjava zakonom propisanu obavezu tako što
postoje razumni i relevantni razlozi zbog kojih bi se moglo
svoju firmu čini vidljivom za javnost, dakle obavezu koju ne može
zaključiti da je miješanje u pravo na imovinu naplaćivanjem
izbjeći. Ustavni sud, također, smatra da se ova vrsta naknade ne
spornih taksi opravdano javnim interesom, odnosno da su
može izjednačiti ni s taksom kojom se dozvoljava rad poslovnom
osporene odredbe proporcionalne cilju koji se želi postići.
subjektu. Naime, poslovni subjekti su dužni prilikom registracije
41. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da
platiti taksu za upis u registar kod nadležnog suda ako je poslovni
osporene odredbe nisu u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i
subjekt osnovan prema Zakonu o privrednim društvima ili kod
Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku
nadležne općine ako je poslovni subjekt osnovan prema Zakonu o
konvenciju.
obrtu.
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 25
Ostali navodi godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
42. Naposljetku, Ustavni sud zapaža da je podnosilac Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 3. stavak 1. točka
zahtjeva osporio ustavnost osporenih odredbi i s aspekta člana 4. i stavak 2., te članka 12. Zakona o komunalnim taksama
II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 6. i 14. Evropske ("Službeni list SRBiH" br. 21/77, 35/88 i 26/89; u daljnjem tekstu:
konvencije. Međutim, Ustavni sud smatra da, s obzirom na već osporene odredbe) sa člankom II/3.(k) Ustava Bosne i
usvojene zaključke, nema potrebe posebno ispitivati te navode. Hercegovine i člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine,
odnosno čl. 6. i 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i
VII. Zaključak temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) u
43. Ustavni sud zaključuje da član 3. stav 1. tačka 4. i stav 2. svezi sa člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
istog člana i član 12. Zakona o komunalnim taksama ("Službeni II. Postupak pred Ustavnim sudom
list SRBiH" br. 21/77, 35/88 i 26/89) nisu u skladu sa članom
II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od
uz Evropsku konvenciju. Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
44. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. st. (2) i (3) (u daljnjem tekstu: Zastupnički dom) i Doma naroda Parlamenta
Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dom naroda)
ove odluke. zatraženo je 8. svibnja 2023. godine da u roku od 30 dana od
45. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke prijema dopisa dostave odgovore na zahtjev.
Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. 3. Na temelju članka 34. Pravila Ustavnog suda, od Porezne
Predsjednica uprave Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Porezna uprava)
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine zatražene su 15. lipnja 2023. godine dodatne informacije, a od
Valerija Galić, s. r. podnositelja zahtjeva spis predmeta u upravnom sporu po tužbi
"Sport plus" d.o.o. Novi Travnik (u daljnjem tekstu: tužitelj) protiv
Rješenja Federalnog ministarstva financija (u daljnjem tekstu:
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u tuženi) broj 03-15-1405/16 od 7. srpnja 2022. godine.
predmetu broj U-11/23, rješavajući zahtjev Kantonalnog suda u 4. Zastupnički dom i Dom naroda nisu dostavili odgovor na
Tuzli (sutkinja Amira Ferizbegović), na temelju članka VI/3.(c) zahtjev u ostavljenom roku. Porezna uprava je 26. lipnja 2023.
Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b), godine dostavila tražene informacije, a Kantonalni sud je 27.
članka 59. st. (1) i (2) i članka 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog srpnja 2023. godine dostavio spis predmeta.
suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik III. Zahtjev
Bosne i Hercegovine" br. 94/14 i 47/23), u sastavu: a) Navodi iz zahtjeva
Valerija Galić, predsjednica 5. Podnositelj zahtjeva traži od Ustavnog suda da ispita jesu
Mirsad Ćeman, dopredsjednik li osporene odredbe u skladu sa čl. II/3.(k) i II/4. Ustava BiH,
Helen Keller, dopredsjednica odnosno sa čl. 6. i 14. Europske konvencije u svezi sa člankom 1.
Seada Palavrić, sutkinja Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Podnositelj zahtjeva u
Angelika Nußberger, sutkinja obrazloženju navodi da se komunalna taksa za istaknutu firmu (u
Ledi Bianku, sudac daljnjem tekstu: sporna taksa) plaća zbog isticanja ili postavljanja
na sjednici održanoj 18. siječnja 2024. godine donio je firme na zgradi, prostoriji ili nekom drugom lokalitetu, a općine i
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU gradovi ne donose bilo kakva rješenja, niti poduzimaju bilo kakve
Odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Tuzli (sutkinja radnje ili aktivnosti u svezi s postavljanjem firme. Sporna taksa
Amira Ferizbegović) za ocjenu ustavnosti članka 3. stavak 1. nema suštinski karakter i svrhu takse, niti bilo koje druge vrste
točka 4. i stavak 2., te članka 12. Zakona o komunalnim taksama opravdanog davanja, nego svrhu i karakter koji su, kako navodi
("Službeni list SRBiH" br. 21/77, 35/88 i 26/89), podnositelj zahtjeva, najpribližniji nekoj vrsti poreza. Međutim,
utvrđuje se da članak 3. stavak 1. točka 4. i stavak 2., te spornom taksom se ne oporezuje i ne opterećuje bilo koji
članak 12. Zakona o komunalnim taksama ("Službeni list SRBiH" konkretan prihod koji bi bio osnova za oporezivanje. Glede prava
br. 21/77, 35/88 i 26/89) nisu u skladu sa člankom II/3.(k) Ustava na imovinu, podnositelj zahtjeva smatra da ne postoji utemeljen i
Bosne i Hercegovine i člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku razuman razlog za plaćanje sporne takse. Naime, kako ističe,
konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. isticanje firme nije u vezi s bilo kakvom protuuslugom koju pruža
U skladu sa člankom 61. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, država/javna vlast pa da bi se moglo smatrati taksom, niti se može
ukida se članak 3. stavak 1. točka 4. i stavak 2., te članak 12. dovesti u vezu s ostvarenim prihodom pa da bi se moglo smatrati
Zakona o komunalnim taksama ("Službeni list SRBiH" br. 21/77, porezom. Slijedom toga, podnositelj zahtjeva smatra da plaćanje
35/88 i 26/89). sporne takse nije u razmjeri s javnim interesom koji, u biti, i ne
U skladu sa člankom 61. stavak (3) Pravila Ustavnog suda, postoji. Stoga, kako ističe podnositelj zahtjeva, ne može biti
članak 3. stavak 1. točka 4. i stavak 2., te članak 12. Zakona o postignuta pravična ravnoteža između nepostojećeg javnog
komunalnim taksama ("Službeni list SRBiH" br. 21/77, 35/88 i interesa i bilo koje visine ove vrste novčane obveze. Osim toga, u
26/89) prestaju važiti narednog dana od dana objave odluke svezi s pravom na imovinu, podnositelj zahtjeva ukazuje i na
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u "Službenom glasniku mogućnost dvostrukog oporezivanja mnogih obveznika sporne
Bosne i Hercegovine". takse, odnosno plaćanje većih poreza po osnovi ostvarenih prihoda
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i i plaćanje sporne takse po osnovi obavljanja određene djelatnosti.
6. U svezi s pravom na imovinu podnositelj zahtjeva dalje
Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i
navodi da sporna taksa ima formalnu zakonsku osnovu u Zakonu
Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i
o komunalnim taksama SRBiH (u daljnjem tekstu: sporni Zakon),
"Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".
ali ističe da navedeni Zakon nije u dovoljnoj mjeri razradio
OBRAZLOŽENJE najvažnija pitanja koja se tiču plaćanja sporne takse. Kao primjer
I. Uvod navodi da sporni Zakon nije propisao kriterije za određivanje
1. Kantonalni sud u Tuzli (sutkinja Amira Ferizbegović; u visine ove vrste takse, njezinu maksimalnu visinu, obveznika,
daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podnio je 23. ožujka 2023. način plaćanja itd. Umjesto toga, prepušteno je da se o svim tim
Број 12 - Страна 26 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
pitanjima odlučuje općinskim aktima koji ponekad propisuju vrlo 5. privremeni boravak u hotelima, motelima, prenoćištima,
visoke iznose sporne takse. Stoga, podnositelj zahtjeva smatra da kampovima i kućnoj radinosti (privremeni boravak);
sporni Zakon nije formuliran s dovoljnom točnošću i preciznošću 6. objave i oglase istaknute na javnim mjestima;
da bi se omogućila njegova pravična primjena, naročito zato što 7. saopštenja, objave i oglase putem mjesnih razglasnih
općinska vijeća mogu podzakonskim aktima proizvoljno stanica i drugih sličnih sredstava;
nametnuti nepredvidljive i neprimjerene javne namete. 8. držanje vitrina radi izlaganja robe van poslovne
7. Nadalje, podnositelj zahtjeva ističe da u je Republici prostorije;
Hrvatskoj dulje vremena postojala taksa za isticanje firme, koja je 9. korišćenje prostora za parkiranje automobila i njihovih
kasnije zamijenjena porezom na firmu. Odredbe o navedenoj vrsti prikolica, motocikla i bicikla na mjestima koja za to odredi
poreza na firmu su brisane Zakonom o izmjenama i dopunama skupština opštine;
Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, 10. korišćenje slobodnih površina za kampove, šatore ili
koje su u Republici Hrvatskoj stupile na snagu 1. siječnja 2017. drugu privremenu upotrebu;
godine. Posebno se ističe da nakon toga u Republici Hrvatskoj ova 11. izgradnju građevinskih objekata.
novčana obveza nije propisivana relevantnim zakonima, tako da u Pod istaknutom firmom, u smislu tačke 4. stav 1. ovog
Republici Hrvatskoj više ne postoji obveza plaćanja bilo koje vrste člana, podrazumijeva se svaka oznaka ili natpis koja označava
davanja za isticanje firme. da određeno fizičko ili pravno lice obavlja izvjesnu djelatnost ili
8. Podnositelj zahtjeva se poziva i na praksu Ustavnog suda zanimanje izuzev oznaka i natpisa na zgradama organa i
Federacije BiH u predmetima u kojima je razmatrao ustavnost organizacija društveno-političkih zajednica, državnih organa,
općinskih, gradskih i kantonalnih propisa koji, također, propisuju organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih
plaćanje komunalne takse na istaknutu firmu. U svezi s tim, organizacija i zajednica koje vrše poslove od posebnog
podnositelj zahtjeva ukazuje na Presudu Ustavnog suda Federacije društvenog interesa.
BiH broj U-15/18 od 7. svibnja 2019. godine kojom je utvrđena […]
neustavnost Zakona o komunalnim taksama Bosanskopodrinjskog Član 12.
kantona Goražde u dijelu u kojem je propisana komunalna taksa Visina komunalnih taksa ne može se odmjeravati prema
na istaknutu firmu. vrijednosti predmeta, izvršenom prometu ili ostvarenom prihodu.
b) Predmet povodom kojeg je pokrenut zahtjev Komunalna taksa za istaknutu firmu može se propisivati u
9. Podnositelj zahtjeva navodi da je pred Kantonalnim različitoj visini zavisno od vrste i mjesta obavljanja djelatnosti.
sudom u Tuzli u tijeku upravni spor po tužiteljevoj tužbi protiv Skupština opštine može, za određene djelatnosti, propisati
rješenja tuženog ministarstva. Tim rješenjem je odbijena komunalnu taksu iz prethodnog stava u dvostruko većem iznosu
tužiteljeva žalba protiv prijave Kantonalnog poreznog ureda Tuzla za firmu istaknutu na objektima koji su registrovani kao
– Porezna ispostava Lukavac kojom je tužitelj obvezan platiti spomenici kulture kao i na objektima koji se nalaze u okviru
spornu taksu za 2016. godinu. Iz dokumentacije u spisu proizlazi područja koje je proglašeno dobrom kulturno-istorijskog
da su novčane obveze određene, između ostalog, i pozivanjem na nasljeđa.
članak 3. spornog Zakona i tarifni broj 1 Odluke o komunalnim Član 14.
taksama ("Službeni glasnik Općine Lukavac" br. 10/09, 2/10, 3/16 Taksa iz tač. 3, 4. i 8. člana 3. ovog zakona plaća se u
i 10/16; u daljnjem tekstu: Odluka). godišnjem iznosu.
c) Informacija Porezne uprave Opštinska uprava društvenih prihoda vrši svake godine,
prema stanju na dan 1. januara, popis lica koja podliježu plaćanju
10. Ustavni sud je od Porezne uprave zatražio da se izjasni je takse iz prethodnog stava. Na osnovu podataka dobivenih
li sporni Zakon na pravnoj snazi i primjenjuje li se na teritoriju popisom utvrđuje se rješenjem za svakog taksenog obveznika iznos
entiteta Federacija BiH. Porezna uprava je navela da njezine takse koji treba da plati.
organizacijske jedinice koje vrše nadzor i kontrolu obračunavanja Takseni obveznici iz stava 1. ovog člana plaćaju taksu u
i plaćanja komunalnih taksi primarno primjenjuju odluke o roku od 15 dana, računajući od dana dostave rješenja.
komunalnim taksama općina ili gradova. Međutim, uvidom u neke 12. Odluka o komunalnim taksama sa Tarifom
odluke općina i gradova konstatirano je da su one donesene na komunalnih taksi ("Službeni glasnik Općine Lukavac" br. 10/09,
temelju spornog Zakona (navedeno je sedam odluka). 2/10, 3/16, 10/16, 8/17, 3/21 i 7/21)
IV. Relevantni propisi U konkretnom slučaju primjenjuje se neslužbeni prečišćeni
11. Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SRBiH" tekst Odluke o komunalnim taksama sa Tarifom komunalnih
br. 21/77, 35/88 i 26/89). Za potrebe ove Odluke koristi se taksi ("Službeni glasnik Općine Lukavac" br. 10/09, 2/10 i 3/16)
neslužbeni prečišćeni tekst propisa, sačinjen u Ustavnom sudu sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji je važio u vrijeme prijave
BiH, kako je objavljen u službenim glasilima jer nije objavljen na tužitelja za spornu taksu, i kako je objavljen u službenim glasilima
svim službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu jer nije objavljen na svim službenim jezicima i pismima, a koji u
glasi: relevantnom dijelu glasi:
Član 1. Član 2.
Komunalne takse propisuje skupština opštine svojom Takse se plaćaju za:
odlukom. 1. svaku istaknutu firmu,
2. angažovanje žive muzike u hotelima, motelima,
Član 3.
diskotekama i drugim ugostiteljskim objektima,
Komunalne takse moguće [je] propisati za:
3. održavanje koncerata na otvorenom prostoru,
1. držanje muzike u ugostiteljskim objektima kao i u
4. zauzimanje javnih površina ispred poslovnih objekata,
ugostiteljskim objektima društvenog standarda;
5. postavljanje reklamnih panoa na javnim površinama,
2. zapremanje trotoara ispred poslovnih prostorija;
6. isticanje objava, oglasa i saopštenja na posebno
3. držanje sredstava za igru (bilijar, karte za igru i sl.) u
određenim i uređenim javnim mjestima,
ugostiteljskim objektima, kao i u ugostiteljskim objektima
društvenog standarda;
4. svaku istaknutu firmu;
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 27
7. privremeno zauzimanje javnih površina postavljanjem (2) Društvo može koristiti skraćenu tvrtku, koja mora
prodajnih stolova (prodaja bižuterije, cvijeća, knjiga, razglednica, sadržati oznake po kojima se razlikuje od drugih tvrtki i oznaku
čestitki, sezonskog voća i povrća i slično), oblika društva.
8. organizovanje dnevnih i sedmičnih pijaca, (3) Tvrtka podružnice mora sadržati punu tvrtku društva,
9. organizovanje ljetnjeg i jesenskog vašara, oznaku da je podružnica i sjedište podružnice.
10. privremeno zauzimanje javnih površina za potrebe Članak 367. točka c)
građenja (odlaganje građevinskog materijala, šuta i slično), (Kaznene odredbe za društvo)
11. za prekopavanje javnih zelenih površina u svrhu Za prekršaj bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od
građenja i postavljanja podzemnih instalacija i 500,00 KM do 200.000,00 KM društvo koje:
12. stubove ulične rasvjete koji su u vlasništvu općine c) ima ili koristi tvrtku protivno odredbama ovoga zakona ili
Lukavac, a koriste se za potrebe kablovske televizije. u svojim poslovnim pismima i narudžbama ne navodi sve podatke
13. Samostojeći ormarić za montažu telekomunikacijske sukladno odredbama ovoga zakona;
opreme.
Članak 368.
Član 3. (Kaznene odredbe za odgovornu osobu)
Mjerila za utvrđivanje visine komunalne takse iz člana 2. Za prekršaj iz članka 367. ovoga zakona bit će kažnjena i
tačka 1. ove Odluke su koeficijent položajne pogodnosti, zona u odgovorna osoba u društvu novčanom kaznom u iznosu od 50,00
kojoj je firma istaknuta i koeficijent djelatnosti. KM do 20.000,00 KM.
Visina komunalne takse se određuje množenjem jedinstvene 14. Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji
osnovice komunalne takse sa koeficijentom položajne pogodnosti i Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj
koeficijentom djelatnosti. 75/21) u relevantnom dijelu glasi:
Osnovica komunalne takse jedinstvena je za sve djelatnosti
iz tarifnog broja 1. Tarife i iznosi 200,00 KM uz primjenu ostalih Članak 13. st. od (1) do (4)
mjerila za utvrđivanje visine komunalne takse. (Tvrtka obrta)
[…] (1) Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje.
Visina komunalne takse utvrđuje se Tarifom taksi (u daljem (2) Tvrtka sadrži naziv obrta, ime i prezime obrtnika i
tekstu: tarifa), koja je sastavni dio ove Odluke. sjedište obrta, a može sadržavati i posebne oznake.
(3) Tvrtka ne može sadržavati nazive i oznake koje su u
Član 7. suprotnosti s važećim propisima i međunarodnim konvencijama.
Pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost na osnovu (4) Na tvrtku obrta primjenjuju se odredbe propisa vezanih
odobrenja nadležne općinske Službe za upravu, dužna su na za tvrtku gospodarskih društava, ako ovim Zakonom nije
vidnom mjestu svih prostorija gdje obavljaju djelatnost istaknuti drugačije propisano.
naziv firme.
Pod nazivom firme podrazumijeva se: naziv firme pod kojim Članak 26. točka a)
je takseni obveznik registrovan kod nadležnog organa, sjedište (Dužnosti obrtnika i radnika u obavljanju obrta)
lica, kao i broj, odnosno, naziv poslovne jedinice, kada se firma Obrtnik i radnik zaposlen kod obrtnika, dužan je:
ističe na poslovnoj jedinici. a) istaknuti tvrtku na ulazu u sjedište obrta i izdvojene
Firma se ističe najkasnije danom početka obavljanja prostore u kojima se obavlja obrt;
djelatnosti. Članak 78. stavak (1) točka c)
TARIFNI BROJ 1. (Prekršaj obrtnika, osobe koja obavlja srodnu djelatnost, voditelja
Za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na i privremenog radnika)
poslovnim i drugim prostorijama i objektima, kojim se označava (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00
da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili KM kaznit će se obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost
zanimanje, plaća se godišnja taksa u iznosu kako slijedi: ako:
[…] c) ne istakne tvrtku pod kojom obrt ili srodna djelatnost
Ako se pod jednom firmom obavlja više djelatnosti za koje je posluje (članak 26. stavak (1), točka a)),
propisana različita visina takse, taksa se razrezuje i plaća za onu 15. Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji
djelatnost za koju je ovom Odlukom propisan najviši iznos takse. Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br.
Ako se firma ističe ili odjavljuje u toku godine, taksa se 27/05, 68/05, 43/09, 63/14, 32/19 – odluka USFBiH, 94/20 –
obračunava za svaki mjesec poslovanja u tekućoj godini. rješenje USFBiH i 85/21) u relevantnom dijelu glasi:
Za sve obveznike takse koji posluju u više poslovnih Članak 11.
jedinica, taksa se obračunava i naplaćuje za svaku poslovnu Troškovi registracije
jedinicu. Svaki sudionik u postupku upisa u sudski registar snosi svoje
Za obveznike takse koji se bave prevozom roba i putnika troškove.
taksa se obračunava i naplaćuje za svako registrovano vozilo za 16. Zakon o komunalnim taksama ("Službene novine KS"
obavljanje djelatnosti. broj 8/22). Za potrebe ove Odluke koristi se tekst propisa kako je
13. Zakon o gospodarskim društvima ("Službene novine objavljen u službenim glasilima jer nije objavljen na svim
Federacije BiH" br. 81/15 i 75/21) u relevantnom dijelu glasi: službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi:
Članak 11. Član 2. stav (1) tačka a) i stav (2)
(Pojam) (Vrste taksi)
(1) Tvrtka je ime pod kojim društvo posluje. (1) Taksa se može utvrditi za:
(2) Tvrtka se obvezatno ističe na poslovnim prostorijama a) svaku istaknutu firmu,
društva. (2) Izuzetno od stava (1) tačke a) ovog člana taksa se ne
Članak 14. plaća za istaknutu firmu do veličine table 200x300 milimetara.
(Dodatni sastojci)
(1) Tvrtka može sadržati dodatne sastojke koji bliže
označavaju društvo i sjedište društva.
Број 12 - Страна 28 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
Član 4. Zakon o komunalnim taksama SRBiH prestao se primjenjivati
(Isticanje naziva firme) stupanjem na snagu Zakona o komunalnim taksama Republike
(1) Pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost na osnovu Srpske iz 2012. godine.
odobrenja nadležnog organa dužna su na ulazu u ograđeni 20. Međutim, člankom 2. Aneksa II. na Ustav BiH propisan
poslovno-proizvodni prostor ili na ulazu u poslovni objekat ili na je kontinuitet pravnih propisa, odnosno da će svi zakoni, propisi i
ulazu u poslovni prostor gdje obavljaju poslovnu djelatnost sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriju BiH, u trenutku
istaknuti naziv firme. kada Ustav stupi na snagu, ostati na pravnoj snazi u onoj mjeri u
(2) Pod nazivom firme podrazumijeva se: naziv firme pod kojoj nisu u suprotnosti s Ustavom dok drugačije ne odredi
kojim je takseni obveznik registrovan kod nadležnog organa, nadležni organ vlasti BiH. Ustavni sud zapaža da Parlament
sjedište lica kao i broj, odnosno naziv poslovne jedinice kada se Federacije BiH nije proglasio sporni Zakon nevažećim, ali zapaža
firma ističe na poslovnoj jedinici. i da su kantonalna zakonodavna tijela donijela zakone o
(3) Istaknutom firmom smatra se oznaka, obilježje ili natpis komunalnim taksama kojima je, također, propisana taksa na
na radnim i drugim prostorijama, na fasadi građevine u kojoj se istaknutu firmu. Međutim, kako je to navedeno i u izjašnjenju
nalaze radne prostorije ili van gabarita te građevine, na ulaznim Porezne uprave, sporni Zakon se i dalje primjenjuje u Federaciji
vratima, izlozima/portalima ili unutar izloga radnih prostorija, BiH (vidi točku 8. ove Odluke). Osim toga, iz spisa predmeta
kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja povodom kojeg je podnijet zahtjev za ocjenu ustavnosti proizlazi
izvjesnu djelatnost ili zanimanje. da je novčana obveza utvrđena i na temelju osporenih odredbi
(4) Ako su, na radnim i drugim prostorijama, na fasadi Zakona o komunalnim taksama SRBiH. Stoga, Ustavni sud smatra
građevine u kojoj se nalaze radne i druge prostorije ili van da je Zakon o komunalnim taksama SRBiH i dalje na pravnoj
gabarita te građevine, istaknuta dva istovjetna imena, istaknutom snazi, te da je ispunjen ovaj uvjet dopustivosti zahtjeva.
firmom se smatra samo jedno, a sve ostalo je u tretmanu reklame. 21. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(c) Ustava Bosne i
(5) Firma se ističe najkasnije danom početka obavljanja Hercegovine i članka 19. stavak (1) Pravila Ustavnog suda,
djelatnosti. Ustavni sud smatra da je zahtjev dopustiv zato što ga je podnio
Član 6. ovlašteni subjekt te da ne postoji nijedan formalni razlog iz članka
(Utvrđivanje kriterija i visine takse) 19. stavak (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev ne bi bio
(1) Općinsko vijeće će svojom odlukom utvrditi kriterije i dopustiv.
visinu takse za obveznike koji su registrovani i/ili posluju na VI. Meritum
području općine. 22. Podnositelj zahtjeva smatra da osporene odredbe nisu u
(2) Odlukom iz stava (1) ovog člana utvrdiće se i vrsta, skladu sa člankom II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom
rokovi, način plaćanja i oslobađanja od plaćanja takse, u skladu II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno čl. 6. i 14. Europske
sa ovim zakonom. konvencije u svezi sa člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku
(3) Općinsko vijeće je dužno da najkasnije u roku 30 dana konvenciju.
od dana stupanja na snagu ovog zakona donese odluku iz stava 23. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase:
(1) ovog člana.
Članak II
V. Dopustivost Ljudska prava i temeljne slobode
17. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao 3. Popis prava
od odredbe članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine. Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska
18. Članak VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje:
dijelu glasi: [...]
c) Ustavni sud će imati nadležnost za pitanja koja mu e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim
podnese bilo koji sud u Bosni i Hercegovini, a koja se tiču toga je stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke.
li neki zakon o čijoj valjanosti ovisi njegova odluka sukladno [...]
ovom Ustavu, s Europskom konvencijom za ljudska prava i k) Pravo na imovinu.
temeljne slobode i njezinim protokolima, ili sa zakonima Bosne i [...]
Hercegovine; ili koja se tiču postojanja ili djelokruga nekog općeg 4. Nediskriminacija
pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. Uživanje prava i sloboda predviđenih ovim člankom ili u
19. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Kantonalni sud u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovom Ustavu,
Tuzli (sutkinja Amira Ferizbegović), što znači da je zahtjev osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez
podnijela ovlaštena osoba iz članka VI/3.(c) Ustava Bosne i diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja,
Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno
broj U-5/10 od 26. studenog 2010. godine, toč. 7.–14., objavljena podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina,
u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 37/11). Na rođenje ili drugi status.
zasnivanje nadležnosti Ustavnog suda ne utječe činjenica da je 24. Članak 6. stavak 1. i članak 14. Europske konvencije
osporen Zakon koji je donio zakonodavni organ bivše SRBiH a ne glase:
zakonodavni organ/organi Bosne i Hercegovine, koji su Članak 6. stavak 1.
konstituirani nakon stupanja na snagu Ustava BiH. Naime, izraz Pravo na pravično suđenje
"zakon" iz članka VI/3.(c) Ustava BiH nije ograničen samo na 1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obveza
zakone koji su doneseni nakon stupanja na snagu "ovog Ustava", ili kaznene optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravičnu i
već je bitno da se taj zakon primjenjuje u BiH. U svezi s tim, javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim
Ustavni sud zapaža da sporni Zakon nije naveden u Uredbi sa sudom ustanovljenim zakonom. Presuda se izriče javno, ali se
zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih tisak i javnost mogu isključiti iz cijelog ili dijela suđenja u interesu
zakona ("Službeni list RBiH" br. 2/92 i 6/94) i Zakonu o morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom
potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom ("Službeni list RBiH" društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita
br. 13/94 i 33/94), kojima je preuzet veliki broj zakona i ostalih privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je, po mišljenju suda,
propisa iz bivše SFRJ ili SRBiH. U entitetu Republika Srpska
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 29
strogo potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla Pravo na imovinu
naškoditi interesima pravde. a) Usporedna praksa u svezi sa spornim pitanjem
Članak 14. 29. Ustavni sud smatra svrsishodnim ukazati na reguliranje
Zabrana diskriminacije obveze plaćanja sporne takse u susjednim državama. U Republici
Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji Srbiji Zakonom o finansiranju lokalne samouprave propisane su
osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su lokalne komunalne takse za isticanje firmi na poslovnom prostoru,
spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo tzv. firmarina. Firmarinu ne plaćaju poduzetnici i pravna lica koja
mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u
nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. "mala pravna lica", izuzev određenih iznimki čiji godišnji prihod
25. Članak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju glasi: ne prelazi određeni iznos (izvor:
Zaštita imovine https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_finansiranju_lokalne_sa
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje mouprave.html). U Republici Hrvatskoj Zakonom o lokalnim
svoje imovine. Nitko ne može biti lišen svoje imovine, osim u porezima nije propisana taksa za istaknutu firmu (izvor:
javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim https://www.zakon.hr/z/875/Zakon-o-lokalnim-porezima). U
načelima međunarodnog prava. Crnoj Gori Zakonom o lokalnim komunalnim taksama iz 2019.
Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju godine nije propisana taksa za istaknutu firmu (izvor:
pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi https://www.katalogpropisa.me/propisi-crne-gore/zakon-o-
regulirala korištenje imovine sukladno općem interesu, ili da bi lokalnim-komunalnim-taksama-3/).
osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni. 30. U entitetu Republika Srpska Zakonom o komunalnim
26. Osporene odredbe spornog Zakona glase: taksama iz 2012. godine bilo je propisano plaćanje komunalne
takse za isticanje poslovnog imena pravne osobe ili poduzetnika
Član 3. stav 1. tačka 4. i stav 2. na poslovnim prostorijama. Međutim, navedena odredba je
Komunalne takse moguće [je] propisati za: brisana stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o
4. svaku istaknutu firmu; komunalnim taksama 1. siječnja 2022. godine.
Pod istaknutom firmom, u smislu tačke 4. stav 1. ovog člana, 31. U entitetu Federacija BiH kantonalni i općinski
podrazumijeva se svaka oznaka ili natpis koja označava da zakonodavni organi su donijeli propise o naplati komunalne takse
određeno fizičko ili pravno lice obavlja izvjesnu djelatnost ili na istaknutu firmu. Ustavni sud Federacije BiH je donio niz
zanimanje izuzev oznaka i natpisa na zgradama organa i odluka kojima je utvrdio da odluke općinskih organa, u dijelu koji
organizacija društveno-političkih zajednica, državnih organa, se odnosi na naplatu komunalne takse na istaknutu firmu, nisu u
organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija skladu s Ustavom Federacije BiH. Kada su u pitanju kantonalni
i zajednica koje vrše poslove od posebnog društvenog interesa. zakoni kojima se regulira ovo pitanje Ustavni sud Federacije BiH
Član 12. je u Odluci broj U-15/18 od 7. svibnja 2019. godine utvrdio da
Visina komunalnih taksa ne može se odmjeravati prema odredbe Zakona o komunalnim taksama Bosanskopodrinjskog
vrijednosti predmeta, izvršenom prometu ili ostvarenom prihodu. kantona Goražde, u dijelu u kojem se propisuje taksa na istaknutu
Komunalna taksa za istaknutu firmu može se propisivati u firmu, nisu u skladu s pravom na jednakost koja je zagarantirana
različitoj visini zavisno od vrste i mjesta obavljanja djelatnosti. svim osobama u Federaciji BiH.
Skupština opštine može, za određene djelatnosti, propisati b) Analiza prava na imovinu
komunalnu taksu iz prethodnog stava u dvostruko većem iznosu za
firmu istaknutu na objektima koji su registrovani kao spomenici 32. Opća načela za procjenu je li miješanje u imovinu u
kulture kao i na objektima koji se nalaze u okviru područja koje je skladu sa člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju
proglašeno dobrom kulturno-istorijskog nasljeđa. utvrđena su u praksi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem
tekstu: Europski sud), koju slijedi i Ustavni sud. Prvo se mora
Dosadašnja praksa Ustavnog suda utvrditi postoji li imovina zaštićena člankom 1. Protokola broj 1 uz
27. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu u predmetima iz Europsku konvenciju, a onda je li došlo do miješanja u takvu
nadležnosti ocjene ustavnosti akata koji su se ticali takse na imovinu. Potom, miješanje u pravo na imovinu mora biti izvršeno
istaknutu firmu, ali ne prema odredbama spornog Zakona. U "u skladu sa zakonom". Osim toga, miješanje u imovinu mora biti
Odluci broj U-9/17 od 30. studenog 2017. godine (dostupna na u javnom interesu i mora postojati pravična ravnoteža između
www.ustavnisud.ba) Ustavni sud je odbacio kao nedopušten javnog interesa i prava na imovinu. Također, treba imati u vidu
zahtjev Kantonalnog suda u Livnu za ocjenu ustavnosti članka 16. široko polje slobodne procjene koju država uživa kada su u pitanju
Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi Općine opće mjere ekonomske politike ili socijalne strategije, kao i
Drvar zbog nenadležnosti za odlučivanje. Naime, u tom predmetu prilikom uobličavanja i provođenja politike u oblasti oporezivanja
podnositelj zahtjeva nije tražio ocjenu ustavnosti zakona, već (vidi Europski sud, Iofil AE protiv Grčke, odluka od 7. rujna 2021.
ocjenu ustavnosti odluke organa uprave. godine, predstavka broj 50598/13, toč. 32.–36.).
28. Pitanje naplate komunalnih taksi na istaknutu firmu Radi li se o "imovini" i "miješanju" u smislu članka 1.
Ustavni sud je razmatrao i u postupcima o apelacijama pravnih Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju
lica (vidi npr. Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2657/22
od 23. ožujka 2023. godine i AP-3659/18 od 6. prosinca 2018. 33. U konkretnom slučaju osporenim odredbama spornog
godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). U tim odlukama Zakona propisana obveza plaćanja komunalne takse na istaknutu
Ustavni sud je zaključio da su navodi o kršenju prava na imovinu firmu je nesporno novčana i pada na teret pravnih ili fizičkih
očigledno (prima facie) neutemeljeni, a navodi o kršenju prava na osoba koje obavljaju poslovnu djelatnost (obrt). Na temelju toga,
pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Ustavni sud smatra da u ovom slučaju postoji "imovina" zaštićena
Bosne i Hercegovine. Međutim, u navedenim slučajevima naplata člankom II/3.(k) Ustava BiH i člankom 1. Protokola broj 1 uz
komunalnih taksi na istaknutu firmu vršena je na temelju Europsku konvenciju, kao i da je došlo do miješanja u takvu
općinskih odluka o komunalnim taksama, čija ustavnost nije bila imovinu.
predmet ispitivanja.
Број 12 - Страна 30 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Петак, 16. 2. 2024.
Zakonitost miješanja 38. Nadalje, podnositelj zahtjeva ističe da se sporna taksa ne
34. Glede odgovora na pitanje je li miješanje u imovinu može smatrati ni nekim vidom poreza. U svezi s tim, Ustavni sud
izvršeno na temelju zakona, Ustavni sud naglašava da se u ukazuje da su porezi nepovratni, derivativni prihodi države koji se
konkretnom slučaju radi o ocjeni ustavnosti zakonske odredbe. ubiru na temelju financijskog suvereniteta države, za koje se ne
Znači, miješanje je nesporno propisano zakonom, tj. osporenim daje neposredna protunaknada. Država ubire poreze u javnom
odredbama članka 3. stavak 1. točka 4. i stavak 2. istog članka i interesu kao novčani prihod prema načelu teritorijalnosti.
članka 12. spornog Zakona. Za potrebe ove Odluke Ustavni sud Oporezivanje podrazumijeva oduzimanje jednog dijela dohotka od
prihvaća da osporene odredbe zadovoljavaju standard zakonitosti poreznih obveznika u korist države i javnih organa (vidi Ustavni
jer su dostupne i imaju određenu razinu preciznosti. Međutim, sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-17/11 od 30. ožujka
Ustavni sud ostavlja mogućnost da se bavi ovim pitanjem nakon 2012. godine, toč. 25. i 26., dostupna na www.ustavnisud.ba).
ocjene proporcionalnosti miješanja u opsegu koji je neophodan. Imajući u vidu da sporna naknada nije utemeljena na bilo kakvom
dohotku ili prihodu koji je poslovni subjekt ostvario na temelju
Postojanje "javnog interesa" svog poslovanja, takva se naknada ne može smatrati ni porezom.
35. Ustavni sud ukazuje da obvezu isticanja firme, kao i 39. Dakle, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju
obvezu plaćanja komunalne takse na istaknutu firmu imaju pravne radi o sui generis javnom prihodu koji poslovni subjekti plaćaju
i fizičke osobe koje obavljaju određenu poslovnu djelatnost, tj. samo zato da bi ispunili zakonsku obvezu da istaknu firmu na
obrt (u daljnjem tekstu: poslovni subjekti), i to prema nizu prostoru koji koriste nakon što se registriraju. Parlament
relevantnih zakona donesenih na različitim razinama (vidi Federacije BiH nije ni pokušao opravdati ovakvo propisivanje
"Relevantne propise", toč. 13.–16. ove Odluke). Prema tim zadiranja u imovinu poslovnih subjekata. Naime, Ustavni sud
propisima, poslovni subjekti su obvezni istaknuti firmu nakon što ističe da ni Zastupnički dom, niti Dom naroda Parlamenta
se registriraju u skladu s relevantnim zakonom. Svrha ove obveze Federacije nisu dostavili izjašnjenje na ovaj zahtjev. Iako
isticanja firme je da poslovanje poslovnog subjekta postane Parlament Federacije BiH nije donositelj spornog Zakona, on je,
vidljivo za javnost (potrošače, poslovne partnere i sl.), kao i za kako je već istaknuto, preuzet (vidi točku 19. ove Odluke) i
državne organe koji kontroliraju njihovo poslovanje (razne primjenjuje se na teritoriju Federacije BiH. Osim toga, sporni
inspekcije). Ustavni sud zapaža da su poslovni subjekti obvezni Zakon je osnova koju, prema informacijama koje je dostavila
istaknuti firmu na svojoj adresi na javno vidljivom prostoru (vrata, Porezna uprava, koriste općinska i gradska vijeća za donošenje
izlozi, prozori, portali, zidovi i sl.), dakle na prostoru koji je u vlastitih propisa o naplati sporne takse. S druge strane, kako je već
vlasništvu ili u zakupu poslovnog subjekta. Obveza isticanja firme rečeno, u Republici Srpskoj zakonodavac je u potpunosti ukinuo
se odnosi i na poslovne jedinice (filijale) poslovnog subjekta. obvezu plaćanja takse za isticanje firme, a slična je situacija i u
Nesumnjivo je da za isticanje firme na poslovnom prostoru nije državama u okruženju (vidi toč. 29. i 30. ove Odluke).
potrebna posebna dozvola nekog nadležnog organa jer se radi o 40. Osim toga, Ustavni sud zapaža da se i visina naknada za
izvršavanju obveze propisane zakonom. Propuštanje registracije ili spornu taksu može odrediti u vrlo širokom rasponu. Prema
isticanja firme zakonom je sankcionirano kao prekršaj, za koji se Registru taksi i naknada Ministarstva financija FBiH
izriče novčana kazna poslovnom subjektu i odgovornoj osobi u (https://tin.fmf.gov.ba), ove naknade se, ovisno o općini u kojoj
poslovnom subjektu, kako je to propisano relevantnim zakonima poslovni subjekt radi, godišnje mogu plaćati u rasponu od 5 do čak
(vidi toč. 13. i 14. ove Odluke). Ustavni sud zapaža i da se ova 15.000 KM, što ovisi o vrsti poslovne djelatnosti i zoni u kojoj se
obveza ne može poistovjetiti ni s "reklamiranjem" firme jer obavlja djelatnost, ali i o organu koji o tome odlučuje (kanton,
reklamiranje ovisi isključivo o volji poslovnog subjekta koji, ako općina). Ustavni sud podsjeća da nadležni organi vlasti uživaju
želi da se javno reklamira, za to treba platiti odgovarajuću široko polje slobodne procjene prilikom uobličavanja i provođenja
naknadu oglašivaču, što ovdje nije slučaj. politike u oblasti oporezivanja. Međutim, u konkretnom slučaju
36. S obzirom na sve navedeno, a naročito uzimajući u obzir radi se o, kako je već rečeno, sui generis javnom prihodu koji nije
svrhu isticanja firme poslovnog subjekta – da poslovanje ni porez ni taksa za uslugu. Upravo zbog toga, Ustavni sud smatra
poslovnog subjekta postane vidljivo za javnost, Ustavni sud će da je polje slobodne procjene u konkretnom slučaju uže. Naime,
poći od pretpostavke da za miješanje u pravo na imovinu u ovom Ustavni sud ponovo ukazuje da se ne može utvrditi priroda
slučaju postoji javni interes. Ipak, Sud će to pitanje pažljivo uzeti u spornih taksi ni razlozi zbog kojih se one naplaćuju, i to u situaciji
obzir prilikom analize postojanja pravične ravnoteže između kada se za njih ne dobiva bilo kakva usluga, niti su u vezi s
propisane obveze i prava na mirno uživanje imovine. ostvarenim prihodima, te da je praksa naplaćivanja taksi za
Proporcionalnost miješanja istaknutu firmu napuštena u Republici Srpskoj i u državama u
okruženju. Stoga, Ustavni sud smatra da osporene odredbe daju
37. Ustavni sud najprije zapaža da je nadležni zakonodavac
veoma široko diskrecijsko ovlaštenje općinskim, gradskim i
spornu naknadu odredio kao "komunalnu taksu". U svezi s tim,
kantonalnim vlastima za njihovu ovakvu razradu kroz akte niže
Ustavni sud ukazuje da su takse oblik javnog prihoda i njih
pravne snage, a da se za to ne mogu utvrditi prihvatljivi razlozi.
naplaćuju državni organi u svezi s pružanjem određenih usluga
Osim toga, ovo za posljedicu može imati i to da se visina sporne
(npr. taksa za izdavanje građevinske dozvole, taksa za izdavanje
takse i kriteriji na temelju kojih se ona utvrđuje mogu drastično
izvoda iz matičnih knjiga, taksa za izdavanje izvoda iz raznih
razlikovati među općinama, gradovima i kantonima. U nedostatku
registara i sl.). Međutim, u konkretnom slučaju poslovni subjekt za
bilo kakvog drugog obrazloženja Parlamenta Federacije BiH,
isticanje firme ne dobiva nikakvu uslugu od bilo kojeg državnog
Ustavni sud ne može utvrditi da postoje razumni i relevantni
organa, već samo ispunjava zakonom propisanu obvezu tako što
razlozi zbog kojih bi se moglo zaključiti da je miješanje u pravo
svoju firmu čini vidljivom za javnost, dakle obvezu koju ne može
na imovinu naplaćivanjem spornih taksi opravdano javnim
izbjeći. Ustavni sud, također, smatra da se ova vrsta naknade ne
interesom, odnosno da su osporene odredbe proporcionalne cilju
može izjednačiti ni s taksom kojom se dozvoljava rad poslovnom
koji se želi postići.
subjektu. Naime, poslovni subjekti su dužni prilikom registracije
41. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da
platiti taksu za upis u registar kod nadležnog suda ako je poslovni
osporene odredbe nisu u skladu sa člankom II/3.(k) Ustava Bosne
subjekt osnovan prema Zakonu o gospodarskim društvima ili kod
i Hercegovine i člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku
nadležne općine ako je poslovni subjekt osnovan prema Zakonu o
konvenciju.
obrtu.
Петак, 16. 2. 2024. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК БиХ Број 12 - Страна 31
Ostali navodi člankom II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 1.
42. Naposljetku, Ustavni sud zapaža da je podnositelj Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
zahtjeva osporio ustavnost osporenih odredbi i s aspekta članka 44. Na temelju članka 59. st. (1) i (2) i članka 61. st. (2) i (3)
II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 6. i 14. Europske Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu
konvencije. Međutim, Ustavni sud smatra da, s obzirom na već ove Odluke.
usvojene zaključke, nema potrebe posebno ispitivati te navode. 45. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
VII. Zaključak Predsjednica
43. Ustavni sud zaključuje da članak 3. stavak 1. točka 4. i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
stavak 2. istog članka i članak 12. Zakona o komunalnim taksama Valerija Galić, v. r.
("Službeni list SRBiH" br. 21/77, 35/88 i 26/89) nisu u skladu sa
САДРЖАЈ
Op}inski sud u Sarajevu, i to stru~ni savjetnik za vo|enje zemlji{nih knjiga Ogla{ava se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
Elmedina Ibrica, u zemlji{noknji`nom predmetu predlagatelja Mi}evi} Mladena i obveznika indirektnih poreza broj 04/1-UPJR/1-6318-2/08, izdato od Uprave za
\or|evi} Slavojke, po punomo}niku Ibranovi} Vahdetu, advokatu iz Sarajeva, radi indirektno-neizravno oporezivanje BiH, Banja Luka na ime "TER" d.o.o. Gra~anica.
brisanja prava zaloga, a na osnovu ~l. 184. Zakona o stvarnim pravima ("Slu`bene
novine Federacije BiH", br. 66/13 i 100/13), dana 15.01 2024. godine, objavljuje (03-3-582/24)
OGLAS Objavljuje se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
ZA PRIJAVU PRAVA NA HIPOTEKARNOJ TRA@BINI obveznika indirektnih poreza broj 04/1-OPP/1-6352/07 od 01.08.2007. godine,
Ovaj sud je dana 07.07.2023. godine zaprimio zahtjev Mi}evi} Mladena i izdato od Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje BiH Banja Luka, za
\or|evi} Slavojke, po punomo}niku Ibranovi} Vahdetu, advokatu iz Sarajeva, radi poreznog obveznika TBG BH d.o.o. Kakanj.
pokretanja postupka amortizacije i brisanja hipotekarne tra`bine.broj 2091. K.O.
SP_Donji Butmir, na parc. br. 23/21 ku}a i oranica ukupne povr{ine 780 m ,
2 (03-3-583/24)
vlasni{tvo Mi}evi} (Ilija) Mladena sa \or|evi} (Ilija) Slavojke ro|. Mi}evi} sa 1/2,
Objavljuje se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
- U C listu, pod rednim brojem 2, uknji`eno je pravo zaloga na osnovu
obveznika indirektnih poreza broj 04/1-UPJR/1-1135-2/07, izdato od Uprave za
ugovora o kori{tenju zajma od 16.06.1961. Ov: 851/61 na stambenoj zgradi
indirektno-neizravno oporezivanje BiH Banja Luka, za poreznog obveznika
u A listu za zajam u iznosu od 1.500,000 dinara sa 1% zateznih kamata i MARI] TRANS d.o.o. Ljubu{ki.
ostalih tro{kova prema uslovima navedenim u ugovoru o zajmu u korist:
FONDA ZA STAMBENU IZGRADNJU OP[TINE ILID@A. Zabilje`ena (03-3-609/24)
je zabrana otu|enja stambene zgrade u A listu bez prethodne privole
FONDA ZA STAMBENU IZGRADNJU OP[TINE ILID@A. Objavljuje se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
- U C listu, pod rednom brojem 3, uknji`eno je pravo zaloga na stambenoj obveznika indirektnih poreza broj 04/1-17-1-UPJR/1-3045-2/14 od 20.05.2014.
zgradi u A listu za zajam u iznosu od 500.000,00 dinara sa 1% zateznih godine, izdato od Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje BiH Banja Luka, za
kamata i ostalih tro{kova prema uslovima navedenim u ugovoru o zajmu u poreznog obveznika FIRST TRADE doo Br{ko distrikt BiH
korist: FONDA ZA STAMBENU IZGRADNJU OP[TINE ILID@A.
(03-3-657/24)
Zabilje`ena je zabrana otu|enja stambene zgrade u A listu bez prethodne
privole FONDA ZA STAMBENU IZGRADNJU OP[TINE ILID@A. Ogla{ava se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
Pozivaju se sva lica koja smatraju da imaju prava na navedenim hipotekarnim obveznika indirektnih poreza broj 04/1-17-1-UPJR/1-6496-2/22 od 22.09.2022.
tra`binama ili glede njih, da u roku od jedne (1) godine od dana objavljivanja oglasa, godine, izdato od Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje BiH, Banja Luka na
podneskom u dva primjerka, prijave svoja prava kod Zemlji{noknji`nog ureda ime DESIGN HOUSE d.o.o. Sarajevo.
Op}inskog suda u Sarajevu, pozivom na broj predmeta 065-0-DN-23-025 640.
Broj 065-0-DN-23-025 640 (22/1)
02. februara 2024. godine Ogla{ava se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
Sarajevo obveznika indirektnih poreza broj 04/1-UPJR/1-4952/07 od 04.07.2007. godine,
(03-3-542/24-G) izdato od Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje BiH, Banja Luka na ime
"Bohen" d.o.o. Sarajevo.
(25/10)
OSTALE OBJAVE
Ogla{avaju se neva`e}om tahograf kartice 1. BIHV 000061112000 na ime Ogla{ava se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
Kavara Mirsad i tahograf kartica BIHV 000035497000 na ime Mehmedagi} Namik, obveznika indirektnih poreza broj 04/1-17-1-UPJR/1-5190/12, izdato od Uprave za
izdate od KOKOS COMPANY d.o.o. Visoko. indirektno-neizravno oporezivanje BiH, Banja Luka na ime White Sheep Solutions"
d.o.o. Sarajevo.
(03-3-453/24-G)
(25/12)
Ogla{ava se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
obveznika indirektnih poreza broj 04/1-UPJR/1-1343-2/08 od 13.03.2008. Ogla{ava se neva`e}im Uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar
godine,izdato od Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje BiH, Banja Luka na obveznika indirektnih poreza broj 04/1-17-1-UPJR/1-2631-2/20, izdato od Uprave
ime "TOPRTONIK" d.o.o. ^itluk. za indirektno-neizravno oporezivanje BiH, Banja Luka na ime Za svakoga for Every-
(03-3-564/24) one d.o.o. Sarajevo.