Adna Lelić IIIC i Lamija Redžepagić IIID

Izborna nastava iz predmeta: Biologija, decembar 2021.godine

Jednosupnice-monokotiledone biljke

Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su jedan od razreda kritosjemenjača

(Magnoliophyta).

Sjemenje ovih biljki ima samo po jednu supku kao što su trave, orhideje, šaševi i ljiljani.

Jednosupnice su pretežno biljke kopna, ali imaju predstavnike po slatkim vodama i močvarama. Neke od
njih su poljodjelske kulture: ječam, raž, pšenica, zob, kukuruz, riža i proso.

Najpoznatiji razredi:

- razred ljiljani- tulipani, ljiljani, zumbuli

- razred trave - kultivirane (ječam, zob, riža) i samonikle (livadna vlasnjača, obična preslica)
- razred orhideje- kokoška, mali kaćun, gospina papučica

Obilježja jednosupnica:

- klica s 1 supkom
- nepravilan raspored žila u stabljici
- linearnan raspored lisnih žila
- cvijet građen na osnovi broja 3 ili njegova umnoška (3,6,9,12...)
- stabljika ne raste u debljinu
- listovi su široki bez peteljke
- adventno (čupavo) korjenje

Oko 50.000 vrsta, znatno manje u odnosu na oko 190.000 vrsta dvosupnica. Izuzetno su značajne za
čovjeka (pšenica, raž, ječam, riža i dr.) Smatra se da vode porijeklo od dvosupnica. Većina jednosupnica
su kopnene biljke, a ima i onih koje žive u vodi. Takva je vrsta Wolffia arrhiza duga 1,5 mm iz porodice
Lemnaceae.

Stablo jednosupnica nikada ne raste u debljinu jer su im žile zatvorene i nemaju razvijen kambij. Dok
korijen glavni najčešće propada, umjesto kojeg se stvara brojno adventno čupavo korijenje.

U evoluciji se samo kod ovih organizama pojavio sezonski gubitak listova, cvijet, plodnica, dvostruka
oplodnja, plod, različiti načini oprašivanja…

Cvijet, kratki dio izdanka ograničena rasta koji nosi organe namijenjene spolnoj reprodukciji sastoji se od
latica (petala) koje čine vjenčić (corola), lapova (sepala) koji čine čašku (calix), prašnika (stamen), tučka
(pistilum) i cvjetišta (receptaculum).

Cvijet može biti dvospolni (npr. Prunus sp.) i jednospolni (npr. Salix sp.). Plodnica može biti nadrasla,
podrasla i obrasla s obzirom na cvjetnu stapku.

Sastoji se od desetak redova, najmanje 12, a pripada mu i izumrli rod Symplociphyllum.

Adna Lelić IIIC i Lamija Redžepagić IIID
Izborna nastava iz predmeta: Biologija, decembar 2021.godine

Redovi su:

- Acorales
- Alismatales
- Arecales
- Asparagales
- Commelinales
- Dioscoreales
- Liliales
- Pandanales
- Petrosaviales
- Poales
- Zingiberales
- izumrli rod Symplociphyllum

Podjela jednosupnica:

- Acorales - Iđirot (vodeni kmin)

- Alismatales – Žabočunolike
- Alismataceae – Žabočunovke
- Aponogetonaceae – Aponogeton
- Araceae – Kozlačevke
- Butomaceae – Vodoljub
- Cymodoceaceae - morska resa
- Hydrocharitaceae – Žabogrizovke
- Juncaginaceae – Brulovke
- Posidoniaceae – Porost
- Potamogetonaceae – Mrjesnjakovke
- Ruppiaceae – Rupija
- Scheuchzeriaceae – Grezulja
- Tofieldiaceae – Tofildijevke
- Zosteraceae – Vogovke

- Arecales – Palmolike
- Arecaceae – Palme
- Dasypogonaceae - manjeg drveča\grmova, rjeđe zeljastog bilja, sve endemi iz Australije

- Asparagales – Šparogolike
- Amaryllidaceae – sunovratke
- Asparagaceae – Šparogovke
- Asteliaceae – Astelijevke
- Blandfordiaceae – Blandfordija
- Boryaceae
- Doryanthaceae
- Hypoxidaceae
- Iridaceae – Perunikovke
- Ixioliriaceae – Iksilirijon
Adna Lelić IIIC i Lamija Redžepagić IIID
Izborna nastava iz predmeta: Biologija, decembar 2021.godine

- Lanariaceae - Lanaria lanata

- Orchidaceae – Orhideje (perigon od šest listova od kojih jedan list formira mednu usnu,
prašnici prirasli s njuškom tučka, sjeme tobolac, oprašuju se insektima) Od orhideja je značajna
tzv.Kokoška koja ne posjeduje hlorofil nego živi u simbiozi s gljivama koje joj osiguravaju hranu.

- Tecophilaeaceae
- Xanthorrhoeaceae – Čepljezovke
- Xeronemataceae

- Commelinales – Komelinolike
- Commelinaceae – Puzavci
- Haemodoraceae
- Hanguanaceae - Hanguana
- Philydraceae
- Pontederiaceae – Pontederijevke

- Dioscoreales – Bljuštolike
- Burmanniaceae
- Dioscoreaceae – Bljuštovke
- Nartheciaceae
- Taccaceae – Taka

- Liliales – Ljiljanolike
- Alstroemeriaceae – Alstromerijevke

- Campynemataceae
- Colchicaceae - Mrazovčevke
- Corsiaceae
- Liliaceae – Ljiljanovke
- Melanthiaceae – Čemerikovke
- Petermanniaceae – Petermannia
- Philesiaceae – Filezijevke
- Ripogonaceae – Ripogonum
- Smilacaceae – Tetivikovke

Značajno: cvjetovi sa šarenim perigonom, tri prašnika u dva kruga, plodnica od tri plodna lista

- Pandanales – Pandanolike
- Cyclanthaceae – Ciklantusovke
- Pandanaceae – Pandanovke
- Stemonaceae
- Triuridaceae
- Velloziaceae – velocijevke

- Petrosaviales – Petrosaviales
- Petrosaviacea

- Poales – Travolike
Adna Lelić IIIC i Lamija Redžepagić IIID
Izborna nastava iz predmeta: Biologija, decembar 2021.godine

- Anarthriaceae
- Bromeliaceae – Ananasovke
- Centrolepidaceae
- Cyperaceae – Šiljovke
- Ecdeiocoleaceae
- Eriocaulaceae – erijokaulon
- Flagellariaceae – Flagellaria
- Joinvilleaceae – Joinvillea
- Juncaceae – Sitovke
- Mayacaceae – Majaka
- Poaceae - prave trave
- Rapateaceae
- Restionaceae
- Thurniaceae
- Typhaceae – Rogozovke
- Xyridaceae – Ksiris

Značajno: šuplja i člankovita stabljika, izduženi listovi, cvjetići reducirani, razvijaju se u pazušcu
listića, spojeni u klasić.
Cvjetovi su većinom dvospolni, jednostavni u skladu sa adaptacijom na oprašivanje vjetrom,
udruženi u klasiće. Oko 12000 vrsta u oko 700 rodova, Rasprostranjenost kozmopolitska, stablo–
vlat; šuplje i člankovito.
- Zingiberales – Đumbirolike
- Cannaceae – Kana
- Costaceae – Kostusovke
- Heliconiaceae – Helikonija
- Lowiaceae – Orhidanta
- Marantaceae – Svrdarkovke
- Musaceae – Bananovke
- Strelitziaceae – Strelicijevke
- Zingiberaceae – Đumbirovke