GRĈKA KULTURA

OLIMPIJSKE IGRE
Najvaţnije igre Grka odrţavale su
se u gradu Olimpiji na
Peloponezu.
Za vrijeme trajanja igara
prestajali su svi ratovi i sukobi –
“sveti mir”.
Prve olimpijske igre odrţane su
776.g.pr.Kr. Koliko su Grcima ove
igre bile vaţne govori i to što su
od prvih olimpijskih igara Grci
brojali godine.
Olimpijske igre odrţavale su se
svake ĉetiri godine.
Kako je Olimpija izgledala nekad
Igre su bile
posvećene bogu
Zeusu. U Zeusovom
hramu u Olimpiji
nalazio se ogroman
kip ovog boga koga
je izradio slavni
atenski kipar Fidija.
Kip se ubrajao u
sedam svjetskih
ĉuda. Od hrama su
nam danas preostali
temelji, a od kipa
baš ništa.
 Natjecanja su se odrţavala
na ovom stadionu. Grci su
se natjecali u:
- trĉanju
-- bacanju diska
-- bacanju koplja
-- hrvanju
-- skoku u dalj.
Tijekom sportskih
natjecanja odrţavana su i
natjecanja u pjesništvu.

Na olimpijskim igrama mogli su nastupati

Olimpijski pobjednici
samo muškarci. Štoviše, i u gledalištu su
dobivali su lovorov vijenac
mogli biti samo muškarci, jer su svi
te su bili slavljeni kao
natjecatelji bili potpuno goli.
najveći grĉki junaci.
 PROROĈIŠTA
Grci su vjerovali da im bogovi
putem svećenika mogu proreći
budućnost i sudbinu. Nekoliko
je svetišta bilo poznato po
proricanju, pa su nazvana
proroĉištima.
Nadaleko slavno bilo je
proroĉište u Delfima u sklopu
Apolonovog svetišta.
Sve su svećenice – proroĉice
nosile ime PITIJA.
 Grci su prije nekog
vaţnog putovanja odlazili
u Delfe upitati Pitiju za
savjet. Polisi su takoĊer
slali izaslanstva prije
nego bi objavili rat.
Dolazili su i ljudi izvan
Grĉke.

Ostaci Ateninog hrama u Delfima

Pitija je sjedila na tronošcu pored vrućeg izvora sa sumpornim parama.

Bila je omamljena i samo je nešto nerazgovjetno mrmljala. Ostali
svećenici “prevodili” su Pitijina proroĉanstva. Te su “poruke bogova” ĉesto
bile dvosmislene. Tako je jednom ĉovjeku na pitanje da li da ode u rat
Pitija ovako odgovorila : “Ti ćeš otići, vratiti se, nikad u ratu poginuti.”
MeĊutim, ako bi se jedan zarez pomaknuo, proroĉanstvo bi dobilo sasvim
drugi smisao: “Ti ćeš otići, vratiti se nikad, u ratu poginuti.”
 GRADITELJSTVO
Grci su bili odliĉni
graditelji. Tijekom tisuća
godina saĉuvali su nam
se uglavnom samo
hramovi posvećeni
bogovima, jer su graĊeni
od kamena i mramora.
Grĉke su graĊevine
skladne, lijepe i
jednostavne, a glavni
ukras su im stupovi.
Postoje tri grĉka stila
gradnje koji se najviše
razlikuju po obliku
stupova: dorski, jonski i
korintski stil.
 Atenska akropola svakako je
najĉuveniji primjer vještine
grĉkih graditelja. Tijekom
grĉko-perzijskih ratova bila
je posve razrušena pa je
nanovo izgraĊena sredinom
5.st.pr.Kr. Glavni arhitekt i
kipar bio je dobar Periklov
prijatelj FIDIJA.

Gore vidite ostatke najvećeg hrama –

PARTENONA – posvećenog boţici Ateni.
Desno vidite hram EREHTEJON posvećen
Posejdonu i atenskom junaku Erehteju.
Zanimljivi su stupovi u obliku ţenskih
kipova koji se nazivaju KARIJATIDE.
Ulaz na Akropolu, veliko stepenište, naziva se PROPILEJI.
Desno vidite mali hram Atene Nike (Pobjede).
 KIPARSTVO
Za Fidiju ste već ĉuli.
On je isklesao veliki
kip Atene koji se
nalazio na Akropoli.
Bio je visok oko 8
metara, a Atenin štit,
kruna, pojas i nakit
bili su od ĉistog zlata
(oko 80 kg). Od kipa
nije ostalo ništa, ali
nam je njegov izgled
poznat putem kopija
Fidija:Atena koje su radili kasniji Atena Parthenos, kopija
rimski kipari. Fidijinog kipa
 Grĉki su kipari osim
kipova koji su sami
stajali izraĊivali i
prikaze na kamenim
ploĉama. To su
reljefi. Reljefima su
ukrašavali hramove.

Putem grĉkih
kipova moţemo
vidjeti i kako je
izgledala grĉka
odjeća.

Klesanje reljefa
Mauzol, 4.st.pr.Kr.
 Uz Fidiju, poznati Nisu se sramili
grĉki kipari bili su golotinje i
MIRON i LIZIP. Oni smatrali su je
su najradije izraĊivali prirodnom.
kipove olimpijskih Naravno, zbog
natjecatelja. toga nisu uokolo
hodali goli.

Grĉki su kipari
I inaĉe su Grci rado
postigli
prikazivali golo
savršenstvo u
ljudsko tijelo, muško i
svojoj kiparskoj
ţensko.
vještini.

Apoksiomen, kopija prema

Lizipovom originalu
 Još dva primjera
kipova
natjecatelja s
olimpijskih igara:
to je još jedan
dokaz koliko su
bili slavljeni
olimpijski
pobjednici.

Miron: bacaĉ diska

Poliklet:
Dorifor
SLIKARSTVO NA VAZAMA
U povijesnim izvorima spominju se
slikari fresaka i drugih slika.
MeĊutim, ono što nam je danas
preostalo su uglavnom samo
oslikane vaze. PronaĊene su po
ĉitavom Sredozemlju, svuda gdje
su Grci podizali kolonije ili pak
samo trgovali.
Vaze su obiĉno crne, a likovi
crveni. Rado su prikazivali prizore
iz mitova, prizore iz drama, razna
ĉudovišta, olimpijska natjecanja i
posebno rado bogove i junake.
 ŠTO SMO NAUĈILI?
• U svoje biljeţnice kratko redom
odgovorite na postavljena pitanja.
1. Kako se nazivaju najpoznatije grĉke
sportske igre? Kada su odrţane prve?
2. Što su Grci ĉinili prema ovim igrama?
3. Što znaĉi “sveti mir”?
4. Kojem su bogu bile posvećene ove igre?
5. U kojim atletskim disciplinama su se
sportaši natjecali?
 ŠTO SMO NAUĈILI?
6. Gdje se nalazilo najpoznatije grĉko
proroĉište?
7. Kako se nazivala proroĉica u ovom
svetištu?
8. Kakva su ponekad bila njena
proroĉanstva?
9. Što je bio glavni ukras grĉkih hramova?
10. U koja su tri stila Grci gradili?
11. Kako se zove najveći hram na atenskoj
Akropoli?
 ŠTO SMO NAUĈILI?
12. Kako se naziva glavni graditelj i kipar
atenske Akropole?
13. Što su karijatide?
14. Što su reljefi?
15. Navedi imena dva grĉka kipara.
16. Na ĉemu se uglavnom saĉuvalo grĉko
slikarstvo?
17. Koje su dvije glavne boje ovih slikarskih djela?
 GRĈKO KAZALIŠTE
Grci su utemeljili drame i kazalište.
Odrţavala su se prava natjecanja
meĊu piscima drama.
Grĉke drame dijele se na dvije vrste:

1. TRAGEDIJE – ozbiljan sadrţaj,

glavni junaci na kraju umiru

2. KOMEDIJE – šaljiv sadrţaj,

obiĉno ruganje poznatim
osobama i dogaĊajima Dionizijevo kazalište u Ateni -
sjedište uglednog graĊanina
Euripid Eshil

PISCI TRAGEDIJA

Sofoklo
Aristofan – pisac
komedija
 Grĉko
kazalište u
Epidauru je
najbolje
saĉuvano.

Grci su svoja kazališta podizali na otvorenom. Na padini breţuljka gradili su

kameno gledalište, a u dnu se nalazila pozornica, pa su gledatelji drame gledali
odozgo. Na koju vas današnju graĊevinu podsjeća? Grĉka su kazališta poznata
i po tome što se glas glumaca mogao jednako dobro ĉuti u posljednjem kao i u
prvom redu gledališta.
U grĉkom su kazalištu
mogli glumiti samo
muškarci. Dakle, ţenske
uloge su takoĊer glumili
muškarci.
Da bi gledatelji mogli bolje
razumjeti predstavu, svi su
glumci nosili maske
(starca, djeteta, djevojke
itd.)
Grĉke drame pisane su u
stihovima. IzmeĊu
pojedinih prizora zbor je
pojašnjavao dogaĊaje.
Glumac s maskom
 ESHIL: OKOVANI PROMETEJ -
odlomak
“Kraj zdravog svoga vida ĉovjek biješe slijep
i pokraj zdravog sluha isto tako gluh,
a sav je ljudski ţivot mutan bio san,
maglovit i bez reda, lud i pobrkan.
I ĉovjek nije znao što je zidan dom
sunĉanom svijetlom zrakom divno obasjan,
ni što je drvodjeljstvo, već ko sitan mrav
u pećinama mraĉnim traţio je stan.”
Filozofija je, naravno, grĉka
rijeĉ i znaĉi – LJUBAV PREMA FILOZOFIJA
MUDROSTI. Ljudi su si
odavno postavljali pitanja o
porijeklu svijeta i ĉovjeka, o
smislu postojanja. Tek su Grci
od ovakvih razmišljanja stvorili
znanost.

U vrijeme Perikla i
Peloponeskog rata ţivio je u
Ateni filozof Sokrat. Sokrat je
pouĉavao da je osnova
ljudskog ţivota vrlina i da
nijedan ĉovjek ne bi smio ĉiniti
zlo niti dopustiti da se ono
dogodi. Sokrat je ţivio vrlo
skromno, hodao je bos i
mijenjao odjeću tek kad bi se
poderala.
Sokrat
Nije ništa zapisivao, već je
šetao sa svojim uĉenicima i
poduĉavao ih razgovorom.
Kasnije su njegove misli
zapisali baš uĉenici. Atena
je Sokrata osudila na smrt
pod optuţbom da kvari
mlade i ne štuje bogove, što
nije bilo istina. Sokrat je iz
zatvora mogao pobjeći, ali
nije htio i mirno je popio
otrov koji su mu dali. Sokrat Stoja – dio Atene kojim je Sokrat
je uĉio kako uvijek treba najradije šetao i poduĉavao.
poštivati zakone, pa se nije
spasio od smrti i
nepravedne osude.
Drugi veliki grĉki filozof bio je Platon,
Sokratov uĉenik. Za razliku od svog
uĉitelja, Platon je napisao mnogo
filozofskih djela. Osnovna misao
Platonova bila je da je stvarni svijet –
svijet ideja, koga ljudi zbog svoje
nesavršenosti ne mogu vidjeti. Ljudi vide
samo odraz tog svijeta kao sjene.

Platonova akademija

Platon je u Ateni osnovao školu u vrtu

atenskog junaka Akadema, pa je školu
nazvao Akademija. Po njoj se i danas
mnoge visoke škole zovu akademije.
Platon
 Aristotel je ţivio u 4.st.pr.Kr. i bio je iz
Makedonije. Bio je Platonov uĉenik i
dvadeset je godina bio u njegovoj
Akademiji. Aristotel je poduĉavao da u
ţivotu uvijek treba slijediti pravilo zlatne
sredine. Ljudi trebaju biti hrabri, a ne
kukavice ili nepromišljeni, trebaju biti
velikodušni, a ne rastrošni ili škrti. Iz
Akademije se Aristotel vratio u
Makedoniju gdje je nekoliko godina
pouĉavao Aleksandra, budućeg velikog
osvajaĉa. Zatim se ponovno vratio u
Atenu i osnovao svoju filozofsku školu –
Licej.

Grĉki su filozofi svojom

mudrošću još stoljećima i
tisućljećima ostali uzor, a
Aristotel njihova se uĉenja primjenjuju
još i danas.
GRĈKA – KOLIJEVKA ZNANOSTI
Znanost i mudrost se u Grĉkoj veoma
cijenila. Grci su uvelike unaprijedili
mnoge znanosti. ZaĉuĊuje kako su bez
sprava i aparata dolazili do vrlo preciznih
rezultata i istina.

“Ocem medicine” smatra se Hipokrat, koji

je unaprijedio lijeĉenje. Prvi je tvrdio da je
bolest prirodna pojava, a ne kazna boţja.
Osnovao je mnoge lijeĉniĉke škole. Danas
lijeĉnici nakon diplome polaţu zakletvu da
će uvijek štititi ljudski ţivot, a ona se zove
Hipokratova zakletva.

Hipokrat
 Znanošću se smatralo i govorništvo ili
retorika. U grĉkim je polisima bilo veoma
vaţno da politiĉari znaju lijepo i uvjerljivo
govoriti. Najvećim grĉkim govornikom
smatra se Demosten (4.st.pr.Kr.), koji je
posebno poznat po filipikama – govorima
protiv makednoskog kralja Filipa II. I
danas se za svaki oštar napad rijeĉima
na nekoga kaţe da je filipika. Priĉa kaţe
da je Demosten kao dijete i mladić jako
mucao te da je mucanje sam ispravio
tako da je usta punio kamenĉićima s
morske obale i glasno satima izvikivao
rijeĉi.

Demosten
Tales, Grk iz Mileta, već je u
7.st.pr.Kr. tvrdio da je zemlja
okrugla te da Mjesec svijetli jer
ga obasjava Sunĉevo svjetlo.

Matematika i astronomija bila je vrlo

razvijena, a Grk Pitagora je za to
naroĉito zasluţan. On se bavio
kvadriranjem, pa se po njemu zove
pouĉak koga ćeš uĉiti u osmom
razredu. Bez teleskopa je zakljuĉio
da je Zemlja kugla koja se skupa s
drugim kuglama okreće oko vatre –
Sunca. Njegovo je uĉenje kasnije
zaboravljeno, a dokazano je tek u
16.stoljeću.
 ODJEĆA
I DRUGO
U Grĉkoj su i muškarci i
ţene oblaĉili haljine.
IzraĊivali su ih najviše od
vune. Ţene su same prele
vunu i tkale. Na nogama
su nosili koţne sandale.
Ţene su kosu plele u
pletenice i paţljivo slagale
u ponekad vrlo
komplicirane frizure.
Muškarci (osim
Spartanaca) su se šišali
kratko. Većinom su se
brijali.
 U Grĉkoj se od hrane najviše
HRANA koristila riba, pšeniĉni kruh
(pšenicu u uglavnom kupovali
u Egiptu), razno povrće, a od
voća groţĊe i smokve. Meso
(ovĉje) se jelo manje i to
uglavnom u bogatijim kućama.
Koristilo se maslinovo ulje.
Pilo se vino razblaţeno
vodom.
Muškarci su ĉesto uveĉer
veĉerali zajedno na zabavama
koje se nazivaju simpoziji. Prvi
dio veĉeri su jeli, a drugi pili,
razgovarali, slušali pjevaĉe i
sviraĉe. Naravno, najĉešće su
SIMPOZIJ se pjevali odlomci iz “Ilijade” i
“Odiseje”.
 ŠTO SMO NAUĈILI?
1. Koje dvije vrste grĉkih drama postoje?
2. Navedi ime jednog pisca grĉkih drama.
3. Kako izgleda grĉko kazalište?
4. Tko je jedino mogao glumiti?
5. Što je glumac nosio?
6. Što znaĉi rijeĉ filozofija?
7. Koja su tri najvaţnija grĉka filozofa?
 ŠTO SMO NAUĈILI?
8. Kako se zvala Platonova škola?
9. Tko je “otac medicine”?
10. Tko je najpoznatiji grĉki govornik?
11. Koju je znanost (“ljuta je ko paprika”)
unaprijedio Pitagora?
12. Koja je bila glavna odjeća Grka i Grkinja?
13. Koje su namirnice Grci najviše upotrebljavali?
14. Što je simpozij?
Bravo! Završili ste teĉaj grĉke
kulture. Time ste upoznali dio
osnova naše današnje kulture.