 KLJUČNE POLITIČKE TEORIJE I DOKTRINE U 19.

STOLJEĆU
• uspostava parlamentarizma u Engleskoj - uzor prosvjetiteljskim misliocima
• Engleska – parlamentarna monarhija – kraljeva vlast ograničena ustavom koji proglašava parlament
• 2 političke frakcije:
 vigovci – za povećanje ovlasti parlamenta i torijevci – za veću moć kralja
• iz tih frakcija nastati će političke stranke liberala (vigovci) i konzervativaca (torijevci)
 Westminsterska palača prije požara
• treća politička opcija - socijalisti
 LIBERALIZAM
• korijeni iz teorije prirodnog prava i filozofije prosvjetiteljstva
• sloboda pojedinca, jednakost svih građana pred zakonom, postizanje neovisnosti sudske vlasti
• tijekom 19.st. liberalizam postaje politička doktrina
• liberali traže jačanje uloge parlamenta
 Alexis de Tocqueville
 SOCIJALIZAM
• kao politička teorija razvio se u kontekstu „socijalnog” pitanja
• socijalisti – mislioci koji traže rješenje za težak položaj radništva u industrijaliziranom svijetu
• teorijski se razvijao u nekoliko faza:
• utopijski socijalizam – teorije socijalista smatrane neostvarivima
 • znanstveni socijalizam – marksizam (Karl Marx); dio marksističke teorije je i komunizam – socijalno pitanje može se Charles
Fourier riješiti samo oružanom revolucijom
• socijalna demokracija – parlamentarnom borbom za socijalnu pravednost
 KONZERVATIVIZAM
• kao politička teorija nastaje nakon Bečkog kongresa
• temeljna ideja – očuvanje postojećih političkih odnosa
• nositelji – pripadnici političkih i gospodarskih elita
• inzistira na očuvanju tradicionalnih institucija i instituta koji su jamčili sigurnost
• izričito proturevolucionaran
 Osmansko Carstvo
 Bolesnik na Bosporu
 STANJE U OSMANSKOM CARSTVU UOČI KRIZE
• nakon Sulejmana Veličanstvenog dugo razdoblje krize
• uzroci: gubitak teritorija, loše upravljanje financijama, korupcija, nepotizam, česte pobune u vojsci
• uvođenje novih vrsta izvanrednih poreza, politički teror
• vanjska politika: porazi u ratovima protiv Habsburgovaca i
 Rusije Sveta liga savez Habsburške Monarhije,
 Poljske, Venecije i Rusije protiv Osmanskog Carstva
• brojni porazi Osmanlija – 1699. mir u Srijemskim Karlovcima
• novo razdoblje slabljenja osmanske noći – bolesnik na
 Isprava Mira u Bosporu
 Srijemskim
 Karlovima
 ISTOČNO PITANJE
• sintagma kojom se označavaju međunarodni odnosi u Europi i Bliskom istoku u vezi s opstankom
 Osmanskog Carstva odnosno borbe europskih velesila za prevlast nad dijelovima teritorija
 Osmanskog Carstva -> Francuska, Velika Britanija, Habsburška Monarhija i Rusija
• od Mira u Kučuk-Kajnardžiju 1774 do nastanka Republike Turske nakon Prvoga svjetskog rata
• sam pojam prvi put se pojavljuje za vrijeme grčkog ustanka 1821. godine
• najveći protivnik Osmanskog Carstva s vremenom je postala Rusija
 MIR U KUČUK-KAJNARDŽIJU
• 1774.
• Rusija ostvaruje povlastice
• pravo plovidbe trgovačkim brodovima po Crnome moru,
 Dunavu i kroz tjesnace Bospor i Dardanele
• Moldavija i Vlaška postaju ruski protektorat
• pravo zaštite i zastupanja kršćanskih (pravoslavnih) naroda na području Osmanskog Carstva
 KRIZA U OSMANSKOM CARSTVU
• Zastarjela vojska – pokušaj reformi – otpor konzervativnih krugova
 brojne (janjičari, lokalni age i begovi) Janjičari svrgavaju i ubijaju sultana Selima III.
• Mahmud II. ukida janjičarske odrede 1826. i Timarsko-spahijski sustav 1831. te izvršava pokolj janjičara
• Unutrašnji nemiri, ratni sukobi i gubljenje teritorija
 NOVI POREDAK (TANZIMAT)
• „Spasonosni novi poredak” – naziv za skup reformi koje su uvedene u Osmanskom Carstvu tijekom 19. stoljeća
• uvođene u nekoliko etapa
• sultan Abdul Medžid I. – objavio načela poštivanja građanskih prava; promjene u kulturi -> „časno carsko pismo”
Hatišerif od
 Gulhane
 Veliki vezir Mustafa Resit-paša
 HATIŠERIF OD GULHANE
• osobna sigurnost svih građana
• pravo na privatno vlasništvo
• jednakost svih stanovnika bez obzira na vjeroispovijest
• pravedan porezni sustav
• opća vojna obveza
 NACIONALNI POKRETI U OSMANSKOM CARSTVU
• Cilj: iskoristiti slabost „bolesnika na Bosporu”
• diplomatski pregovori oko eventualne podjele teritorija Osmanskog Carstva
• višenacionalna država – izložena stalnim nacionalnim pokretima
• pobune neislamskih naroda
• velikim silama odgovara iscrpljeno Osmansko Carstvo, ali žele ga i očuvati kako ne bi narušile ravnotežu snaga
• Utjecaj Rusije na prostor jugoistočne Europe kao zaštitnice pravoslavnih kršćana
 Portret ruskog cara Nikole I.
 INTERESI VELIKIH SILA I ISTOČNO PITANJE
• Velika Britanija – želi kontrolu nad tjesnacima i zadržavanje dominacije u Sredozemnom moru
• Habsburška Monarhija – širenje na europski jugoistok (posebice nakon 1866. kada je izbačena iz procesa ujedinjenja
njemačkih zemalja)
• Francuska – Bliski Istok
• Rusija – Bospor, Dardanele, Kavkaz, Crno more – bezrezervno podržava sve separatističke pokrete u Osmanskom
Carstvu
 BORBA GRKA ZA SAMOSTALNOST
• žele ostvariti autonomiju – poč.19.st. osnovana Heterija (tajno društvo grčkih trgovaca koji su se zalagali za
protjerivanje Osmanlija s Balkanskog poluotoka)
• grčki rat za neovisnost (1821.-1829.)
• bitka kod Navarina 1827. – poraz egipatsko-turske mornarice od udružene britansko-francusko-ruske flote
• 1829. mir u Jedrenu – Osmanlije priznali grčku autonomiju
• 1832. Londonska konferencija – Velika Britanija, Francuska i Rusija dogovorile samostalno kraljevstvo Grčke
 Pokolj na Hiosu
 SRPSKI USTANCI
• 1804. prvi ustanak - vođa Đorđe Petrović-Karađorđe – protjerani janjičari
• protunapad osmanske vojske – ljeto 1813. slomili ustanak
• 1815. drugi ustanak – nastanak Kneževine Srbije
• vođa – Miloš Obrenović
• pregovori – Obrenović osigurao slobodnu trgovinu
• Turci ponudili Srbima ograničenu autonomiju i izbor kneza
• Načertanije – politički spis Ilije Garašanina
• prvi velikosrpski program
• 1844.
 KRIMSKI RAT: UZROCI, TIJEK I POSLJEDICE
• 1853. – 1856. rat između Rusije i Osmanskog Carstva
• Bospor i Dardaneli – značajna strateška uloga kontrole plovidbe Crnim morem i istočnim Sredozemljem
• Rusi zauzeli Moldavsku i Vlašku –> Osmanlije traže njihovo povlačenje – odbili – osmanska vojska prešla Dunav i napala
Ruse -> početak kraja Svete Alijanse
• Osmanlijama pomogle Francuska, Velika Britanija i Kraljevina Sardinija
• smrt cara Nikole I. –> Rusi krenuli u mirovne pregovore
 Dama sa svjetiljkom – Florence Nightingale
• 1856. konferencija u Parizu – Rusija pristala na uvjete mira koje je nametnula Francuska
 napuštanje istočne Anadolije
 Crno more postaje neutralno
 Osmanlijama se jamči cjelovitost Carstva
 72. Highlander – škotska regimenta 89. Irska regimenta
 BRITANSKE POSTROJBE U KRIMSKOM RATU
 OTPOR REFORMAMA U BOSNI I HERCEGOVINI
• Oružana pobuna protiv Porte i velikog vezira u Travniku 1831. – Husein Gradaščević – „Zmaj od Bosne”
• Ustanici traže sigurnost timara, tj. feudalnih posjeda
• Ali-aga Rizvanbegović staje na sultanovu stranu i guši ustanak – Hercegovina postaje izdvojen sandžak
 • 1848. izbija novi ustanak bosanskog plemstva – u Bosnu dolazi Omerpaša Latas i u dvogodišnjem pohodu (1850.-1852.)
surovo se obračunava s pobunjenicima i daje pogubiti Ali-pašu Rizvanbegovića
 NEZADOVOLJSTVO STANOVNIŠTVA I NOVI USTANCI
• Bugarska
• agrarna reforma –> zemlja prelazila u vlasništvo seljaka
 (postupno nestajanje čitluka)
• zahtjevi za priznanjem nacionalne posebnosti Bugara – najveći protivnici Grci
• sultan administrativno izdvojio bugarski milet (1871.)
• Bosna
 Izbjeglice iz Hercegovine
• nezadovoljstvo stanovništva zbog oporezivanja ljetine prije žetve ili berbe i netrpeljivosti muslimana prema kršćanima
• lokalna kriza prerasla u međunarodnu - Srbija i Crna Gora objavile rat Osmanskom Carstvu (1876.), a zatim i Rusija
 SANSTEFANSKI MIR I BERLINSKI KONGRES
• Sanstefanski mir
• gotovo potpuna samostalnost i teritorijalno proširenje Bugarske (Velika Bugarska)
• Bosna ostala u sastavu Osmanskog Carstva – prihodi će se koristiti za vlastite potrebe
• ojačali bosanski begovi – žele autonomiju – sazvan novi kongres
• Berlinski kongres 1878.
• glavnu riječ ima Otto von Bismarck – njemački interes za prodor na istok (DrangnachOsten)
• Ciljevi –> preinačiti odluke Sanstefanskog mira, zaustaviti apetite Rusije, ojačati utjecaj Austro-Ugarske na Balkanu
• potvrđena uspostava Kneževine Bugarske (znatno manji opseg), Grčka teritorijalno nije dobila ništa, Srbija, Crna Gora i
Rumunjska stekle neovisnost, Makedonija ostala pod Osmanlijama
• Austro-Ugarska dobila pravo na okupaciju Bosne i Hercegovine – nove napetosti
 Berlinski kongres
 IDEJE UJEDINJENJA ITALIJE
• niz većih ili manjih talijanskih država na području Apeninskog poluotoka – interesi Francuske i Austrije
• različita viđenja realizacije ujedinjenja:
• konfederativni savez talijanskih država
• demokratska talijanska republika
• ujedinjenje pod vodstvom savojske dinastije (Kraljevine Sardinije i Pijemonta)
• na ujedinjenju radili: karbonari, Mlada Italija,
 Giuseppe Mazzini, Giuseppe Garibaldi, Camillo Cavour
 PREMA KONAČNOM UJEDINJENJU ITALIJE
• prva etapa
• ujedinjenje sjevernih i središnjih država Apeninskog poluotoka
• sporazum Francuske i Sardinije – Francuska Sardiniji pomoć u ratu protiv Austrije, a Sardinija Francuskoj Nicu i Savoju
• 1859. bitka kod Solferina – poraz Austrije – prisiljena Francuskoj predati Lombardiju (prepuštena Sardiniji)
 druga etapa treća etapa
• Sardiniji priključeno i Kraljevstvo Dviju Sicilija
• Giuseppe Garibaldi s vojskom dragovoljaca osvojio Napulj i srušio vlast burbonske dinastije
• vlast predao kralju Sardinije Viktoru Emanuelu II.
• 1861. proglašena Kraljevina
 Italija – prijestolnica Torino • austrijsko-pruski rat (Italija saveznica Pruske)
• pomorska bitka u Viškom kanalu – poraz talijanske flote
• 1866. Bitka kod Sadove – pruska pobjeda (Italija stekla Veneciju)
• francusko-pruski rat – poraz
 Francuza – povlačenje iz Rima
 (područje nekadašnje Papinske Države priključeno Italiji)
• 1871. Rim postao glavni grad ujedinjene Italije
• ustanci u srednjotalijanskim državama koje su pod austrijskim utjecajem – plebiscit – priključene Kraljevini Sardiniji
 Bitka kod Milazza
 PREMA KONAČNOM UJEDINJENJU ITALIJE
 Giuseppe
 Garibaldi
 NJEMAČKA NACIONALNA IDEJA I KONCEPTI UJEDINJENJA
• Njemački savez – 39 samostalnih država i 4 slobodna grada
• Frankfurt – središte saveza; Reichstag – staleški državni sabor
• ujedinjenje usporavala vjerska i gospodarska raznolikost njemačkih država i sukob Austrije i Pruske oko prevlasti u
Savezu
• 2 koncepta ujedinjenja:
• velikonjemački – s Austrijom i dinastijom Habsburgovaca na čelu
• malonjemački – ujedinjenje oko Pruske s dinastijom Hohenzollern
 • 1861. na prijestolje stupio pruski kralj Vilim I. – glavni Otto von Bismarck vanjskopolitički cilj: ujedinjenje Njemačke –
kancelar Otto von Bismarck (ujedinjenje „krvlju i željezom”)
 RATOVIMA DO UJEDINJENJA NJEMAČKE
• 1864. rat Pruske i Austrije protiv Danske (ostala bez Schleswiga i Hollsteina )
• kod podjele osvojenih pokrajina došlo je do nesuglasica među saveznicama)
• savez Pruske s Italijom i Francuskom protiv Austrije
• Sedmotjedni rat Pruske i Austrije – završio pobjedom Pruske 1866. Bitkom kod Sadove
• Austrija izgubila Veneciju i izbačena iz Njemačkog saveza
 RATOVIMA DO UJEDINJENJA NJEMAČKE
 Pruska stvorila Sjevernonjemački savez južnonjemačke države odupiru se ujedinjenju s Pruskom (podupire ih Francuska)
 sukob Pruske i Francuske – Bitka kod Sedana 1870. – pobjeda Pruske
 Francuska prisiljena prihvatiti njemačko ujedinjenje – proglašeno u Dvorani ogledala u Versillesu 1871.
 Vilim I. postao njemački car
 Njemačka dobila francuske pokrajine Alzace i Lorenu
 Francuskoj nametnuta ratna odšteta
 MODELI NACIONALNIH INTEGRACIJA I PROCESI
• oblikovanje nacija u procesu nacionalne integracije
• procesi za oblikovanje suvremenih nacija:
• politička modernizacija – oblikovanje suvremene države i suvereniteta
• kulturna standardizacija – oblikovanje standardnog jezika
 • industrijska revolucija - poticaj širenju osjećaja nacionalne pripadnosti Požar u varšavskom arsenalu
• nacija – etnička, politička i kulturna zajednica; zajednica s osjećajem vlastitog identiteta
• težnja za zajedničkom kulturnom i povijesnom pripadnošću i vlastitom državno-političkom organiziranošću i
suverenitetom
• teoretičari nacija – zapadne (naglasak na pojedincu) i srednjoeuropske nacije (naglasak na kolektivu)
• Europa – stare (identitet stekle prije doktrine nacionalizma) i nove nacije (kroz nacionalne pokrete)
• narod – društveni (svi ljudi na nekom prostoru povezani osjećajem istovjetnosti u povijesti, tradiciji, vjeri i jeziku) i
politički smisao (zajednica građana koju mogu sačinjavati pripadnici različitih vjera, jezika i kultura)
 Spomenik Italia turrita u Reggio Calabriji
 KOLONIZACIJA SJEVERNE AMERIKE
• prve naseobine – Španjolci tijekom 16.st; uskoro Francuzi, Englezi i Nizozemci
• naseljavanje blizu ušća rijeka na istočnoj atlantskoj obali
• Francuzi – najveće kolonijalno carstvo (Nova Francuska od SI Kanade do
 Meksičkog zaljeva) – do sredine 18.st. izgubili većinu područja u korist Španjolske i Engleske
• razlozi iseljavanja – gospodarske i vjerske prirode
 PRVA NASELJA I KOLONIJE
• englesko naseljavanje – 1607. osnovan Jamestown
 (prvo trajno naselje na američkom tlu)
• dolazak puritanaca – 1620. brodom Mayflower, osnovali naselje Plymouth – naseljavanje Nove Engleske
• „dobri Indijanac” Squanto – Dan zahvalnosti
• kolonije sjeverno od Floride do Newfoundlanda na sjeveru
 Prvi Dan zahvalnosti u Plymouthu • Nizozemci – porječje rijeke Hudson – na ušću New Amsterdam
• Francuzi – poč.17.st. osnovali grad Quebec i francuska kolonija Louisiana (s obje strane rijeke Mississippi)
 ENGLESKA UPRAVA – PRVIH TRINAEST KOLONIJA
• sve kolonije koje su Englezi osnovali pripale su engleskoj kruni
• doseljenici određeni broj godina moraju raditi za kompaniju
• dogovorom kralja i kompanija nastaju kolonije sa zasebnom upravom i guvernerom na čelu
• 2.pol.17.st. – Englezi zauzeli nizozemski New Amsterdam i preimenovali ga u New York – početak procesa osvajanja
neengleskih kolonija
• granica prema zapadu nije postojala – stalno se pomicala
• pioniri – prvi kolonizatori u Sjevernoj Americi
 GOSPODARSTVO I DRUŠTVENE PODJELE
• uzgoj različitih kultura i izgradnja infrastrukture na posjedima
• uzgoj duhana, trgovima krznom
• na trgovačkim putovima nastaju prvi gradovi – preko njih izvoz i uvoz
• razlike između trinaest kolonija – gospodarska elita u južnim kolonijama i velike plantaže duhana, šećerne trske i
pamuka (robovska radna snaga)
 Robovi u Virginiji prerađuju duhan
 TRINAEST KOLONIJA NA PUTU PREMA NEOVISNOSTI
• procesi uspostave parlamentarne vlasti u matičnoj državi označili su početak kraja vlasti engleske krune i potpunu
političku emancipaciju kolonija
• poč.18.st. – prigovori protiv kraljeve vlasti u kolonijama
• jedinstveni stav engleskih kolonista prema engleskoj upravi • sve jasnija ideja o neovisnosti kolonija
 Britanci napadaju francusko naselje
 Miramichi
 ZAOŠTRAVANJE POLITIČKIH ODNOSA
 • povećanje poreza u kolonijama (zbog podmirenja troškova Sedmogodišnjeg rata)
• nametnuti porezi utjecali na stvaranje jedinstvenog protubritanskog stava
• najomraženiji Zakon o biljezima – bojkot robe britanskih trgovačkih kompanija u kolonijama
• 1773. Bostonska čajanka
• 1774. Prvi kontinentalni kongres – predstavnici trinaest kolonija potvrdili bojkot robe dok se ne ukinu Nepodnošljivi
zakoni i dok Britanija ne prizna političku neovisnost američkim kolonijama
 DEKLARACIJA NEOVISNOSTI I RAT
• Britanija poslala vojsku – izbijanje oružanog sukoba – Rat za neovisnost (1775. -1783.)
• sazvan Drugi kontinentalni kongres – ustrojena kontinentalna vojska pod vodstvom Georgea Washingtona
• 4. srpnja 1776. – Deklaracija neovisnosti – Philadelphija
• trinaest kolonija na temelju ideja prirodnog prava i prosvjetiteljskih političkih teorija proglasilo neovisnost
• 1783. Mir u Parizu – Britanija priznala neovisnost američkim kolonijama
 USTAV SAD-a
• pitanje političkog ustroja američkih kolonija
• rujan 1787. – proglašen Ustav
• SAD utemeljen kao zajednica federativnih država
• trodioba vlasti: izvršna (predsjednik SAD-a, mandat 4 godine), zakonodavna (Kongres SAD-a) i sudska vlast (Vrhovni sud
SAD-a)
• 1791. Kongres donio nadopune Ustava (prava čovjeka, sloboda govora, tiska, vjere i dr.) • od 1800.g. glavni grad
Washington
 Proglašenje
 američkog George Washington, Ustavaprvi predsjednik SAD-a
 MANIFEST DESTINY
• prva polovina 19.st. – širenje teritorija do pacifičke obale (od Napoleona kupljena Louisiana, od Španjolske Florida;
Texas stekao neovisnost od Meksika i pridružio se SAD-u; od Meksika neka područja stekli ratom, neka kupili)
• od Ruskog Carstva kupili Aljasku
• Manifest Destiny – izraz kojim su američki političari opravdavali i zagovarali ekspanziju; ubrzo i izraz moći mlade nacije
čija je „misija” okupiti teritorij od Atlantika do Pacifika
• naseljavanje zapadne obale intenzivno krenulo s „kalifornijskom zlatnom groznicom” (sredina 19. stoljeća)
 Pony Express, poštanska marka izdana povodom stogodišnjice
 osnutka
 MONROEVA DOKTRINA
• nakon Bečkog kongresa i restauracijske politike mogućnost da
 Sveta alijansa intervenira protiv osamostaljenja kolonija Latinske Amerike
• američki predsjednik James Monroe – politika zaštite američkih kolonija od europskih sila
• proglas o zabrani europskim državama uplitanja u prekoatlantska područja – Monroeva doktrina
 PITANJE DOMORODACA
• potiskivanje sjevernoameričkih Indijanaca
• američki kolonisti oduzimali Indijancima njihov tradicionalni životni prostor
• Zakon o preseljenju Indijanaca – stvaranje zasebnog teritorija u današnjoj državi Oklahomi • rezervati
 Indijanska obitelj
 Poglavica Seattle
 PITANJE ROPSTVA KAO DRUŠTVENI I POLITIČKI PRIJEPOR
• južne kolonije – robovski rad
• tijekom 18.st. – trgovina i dovoz roblja iz Afrike
• proizvodnja na plantažama počiva gotovo isključivo na radu robova
• širenje prema zapadu rezultat poduzetništva slobodarskih američkih kolonista
• južne države inzistiraju na novim osvajanjima prema jugu
 PREMA SUKOBU SJEVERA I JUGA
• sjeverne zemlje počinju zahtijevati ukidanje robovlasništva
• nepovjerenje i kriza između zemalja Sjevera i Juga
• abolicija
• 1860. za predsjednika SAD-a izabran Abraham Lincoln
 (protivnik ropstva)
• Južna Karolina prva se odcijepila iz zajedničke države, a potom i ostale južne države – formirana Konfederacija (11
država Juga)
• sjeverne države - Unija
 RAT SJEVERA I JUGA
• Američki građanski rat (1861. – 1865.)
• zemlje plantaža nasuprot industrijski i prometno razvijenom Sjeveru
• Lincoln – Proglas o emancipaciji – robovi na području Konfederacije dobili slobodu (prelaze u vojsku Unije)
• niz poraza vojske Konfederacije i sve teža ekonomska situacija
• general Konfederacije Robert Edward Lee potpisao kapitulaciju
 LINCOLNOVO UBOJSTVO I REKONSTRUKCIJA
 • travanj 1865. – ubojstvo predsjednika Lincolna
• zagovarao pomirbeniji put u odnosu prema poraženim zemljama Juga (atentator južnjak iz osvete ili je atentat povezan
s političkim krugovima Sjevera)
• rekonstrukcija – u američkoj povijesti razdoblje nakon građanskog rata
• najvažnija pitanja - ponovna izgradnja političkih i gospodarskih odnosa Juga
• ropstvo ukinuto, ali nije riješeno pitanje ravnopravnog
 Lincolnovo ubojstvo, ilustracija položaja crnačkog stanovništva (u južnim državama proglašen zakon o segregaciji)