PETRARCA – KANCONIJER

I. Sonet 90 – „Ljubav, koja vidi svaku moju misao otvoreno“

1. Vrsta lirske pjesme

Svi navedeni soneti iz "Kanconijera" Francesca Petrarce spadaju u lirsku poeziju. Lirska
poezija je vrsta poezije koja izražava emocije i doživljaje pjesnika.
2. Tema
Tema ovog soneta je unutarnja borba pjesnika s ljubavlju i njenim utjecajem na njegovu
dušu. Pjesnik izražava svoje duboke emocije prema ljubavi i istražuje kako ta ljubav
utječe na njegov unutarnji svijet.
3. Poruka
Poruka ovog soneta može biti da je ljubav izazovna, ali istovremeno i duboko
ispunjavajuća. Pjesnik istražuje složenost ljubavnih osjećaja i unutarnje borbe koja
proizlazi iz njih, ali i naglašava snagu ljubavi kao osnovne ljudske emocije.
4. Vrsta strofe
Strofa je podijeljena na četiri dijela ili strofe: dva kvarteta (strofe od po četiri stiha) i dva
terceta (strofe od po tri stiha). Ova struktura, karakteristična za petrarkističke sonete,
omogućuje pjesniku da izrazi složene osjećaje i misli na temu ljubavi, patnje i unutarnjeg
sukoba.
5. Vrsta rime
Vrsta rime u ovom sonetu je "striktna" ili "potpuna" rima. To znači da su rime potpuno
identične kako u zvuku tako i u pravopisu. Shema rime je ABBA ABBA CDC DCD.
6. Vrsta stiha
Vrsta stiha koja se koristi u navedenim sonetima je "sonetni stih". Sonetni stih je jedna od
najpoznatijih i najkarakterističnijih formi stiha za sonet, koji se sastoji od četrnaest stihova
raspoređenih u četiri strofe: dvije katrene i dvije tercine.
7. Motivi
 Ljubav: Ljubav je dominantan motiv u svim sonetima. Petrarca duboko ispituje
prirodu ljubavi, njen utjecaj na ljudsku dušu te unutarnje sukobe koje donosi.
 Borba s emocijama: U mnogim sonetima postoji motiv unutarnje borbe ili konflikta
pjesnika s vlastitim emocijama, kao što su ljubav, patnja ili osjećaj srama.
 Neuzvraćena ljubav: Motiv neuzvraćene ljubavi prisutan je u nekoliko soneta. Pjesnik
izražava svoju patnju zbog ljubavi prema Lauri, koja ostaje neuzvraćena.
 Osjećaj usamljenosti: Motiv usamljenosti ili osjećaja izolacije pojavljuje se u nekim
sonetima, gdje pjesnik osjeća da je nevidljiv ili neopažen u svojim osjećajima.
8. Pjesničke slike:
Poetska slika: Ljubav kao čarobni vrt s cvjetovima strasti.
Citat: „Ljubavi, koja vidi svaku moju misao otvoreno / I znaš koliko žudnja za tobom me
napada, / Ah, da si ti ta misao moja drugačija!“
9. Stilska sredstva
 Metafora: Metafora se koristi kako bi se izrazili složeni osjećaji i unutarnji sukobi
pjesnika, Primjer: "Ljubav kao čarobni vrt s cvjetovima strasti."
 Personifikacija: Personifikacija se koristi kako bi se osjećaji ili apstraktni pojmovi
personificirali i dobili ljudske osobine, Primjer: "Srce koje se lomi pod težinom
proturječnih emocija."
 Oksimoron: Oksimoron se koristi kako bi se istaknula unutarnja suprotnost ili
paradoks, Primjer: „Gorim a istovremeno sam led“
 Kontrast: Kontrast se koristi kako bi se istaknule suprotne ideje ili osjećaji,
Primjer: „Ne nalazim mir, niti imam ratovati“
 Alegorija: Alegorija se koristi kako bi se izrazili dublji slojevi značenja kroz
simbolično predstavljanje. Primjer: „Ljubav kao svjetionik koji osvjetljava tamu
duše i daje smisao životu.“
 Antiteza: Antiteza se koristi kako bi se istaknule suprotne ideje ili koncepti.
Primjer: „Stidim se kad vidim u ženi ono što ja nisam“.
10. Dojam o pjesmi
Ovaj sonet izražava duboke osjećaje pjesnika prema ljubavi. Osjeća se kao da pjesnik
otvara svoje srce i dušu, izražavajući svoju strast i žudnju za ljubavlju. Iako je ljubav tema
koja je prisutna u mnogim pjesmama, ovaj sonet posebno ističe intenzitet osjećaja i
unutarnjih borbi koje ljubav može izazvati.
11. Biljeska o piscu:
Francesco Petrarca, poznat kao Petrarka, bio je talijanski pjesnik i humanist rođen 1304.
godine u Toskani. Njegova zbirka soneta "Kanconijer" smatra se remek-djelom talijanske
književnosti i donosi izuzetnu dubinu i ljepotu izraza. Petrarka je također bio važan
humanist, a njegov utjecaj proteže se na mnoge aspekte renesansne kulture.