Opšti podaci: Naziv škole: SSHTC Pale Razred i odeljenje: II-1 Vreme održavanja časa: 10:30-

11:15h Nastavni predmet: Srpski jezik i književnost Realizator nastavnog časa:

Operativni podaci: Nastavno područje: Gramatika srpskog jezika Programski sadržaj: Brojevi
Tip časa: Obrada novog gradiva Vreme za realizaciju: 45 minuta

Metodička određenja: Nastavne metode: monološka i dijaloška Nastavni oblici i postupci:

frontalni oblik rada Nastavna sredstva: tabla, kreda i nastavni listići

Literatura: • M. Kovačević, B. Savić 2003: Srpski jezik i kultura izražavanja za sedmi razred
osnovne škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Istočno Sarajevo; • Ž. Stanojčić, Lj.
Popović 1997: Gramatika srpskog jezika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd; •
M. Stevanović 1957: Gramatika srpskohrvatskog jezika, Nolit – Beograd; • M. Milović 1958:
Naš jezik, Svjetlost – Sarajevo; • M. Kovačević, M. Okuka, Č. Rebić 1959: Naš jezik, Svjetlost –
Sarajevo; • M. Nikolić 2008: Metodika nastave srpskog jezika, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva – Beograd;

Ciljevi časa: Obrazovni (saznajni): Motivisanje učenika za obradu nove nastavne jedinice.
Ponavljanje prethodnog, već naučenog gradiva. Upoznavanje učenika sa funkcijom, značenjem i
oblikom brojeva. Vaspitni (odgojni): Njegovanje ljubavi prema srpskom jeziku i srpskoj
gramatici. Najpre ponoviti sa učenicima osnovno gradivo iz morfologije, pre svega, imenice.
Navikavanje učenika da se oslanjaju na već stečena znanja. Funkcionalni (praktični): Podeliti
učenicima tekst iz kojeg će oni izdvojiti brojeve i odrediti kakvi su ti brojevi. Osposobljavanje
učenika da samostalno dolaze do zaključaka. Razvijanje moći zapazanja i uočavanja bitnih
pojedinosti. Podsticanje kreativnosti. Primjena naučenog i stečenog gradiva u praksi, odnosno
povezivanje nove nastavne jedinice sa drugim nastavnim temama.

Struktura i tok časa Uvodni dio časa: ponavljanje osnovnog gradiva iz morfologije. (5 minuta)
Na prethodnim časovima počeli ste izučavati morfologiju. Može li neko da mi kaže čime se bavi
morfologija? Morfologija se, kao nauka o jeziku, bavi postankom, sastavom i oblicima riječi.
Prema funkciji koju imaju u jeziku, riječi se dijele u vrste. Da li znate koliko vrsta riječi ima u
srpskom jeziku? Neka ih neko nabroji. U srpskom jeziku ima deset vrsta riječi. To su imenice,
pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli, prilozi, predlozi, riječce, veznici i uzvici. Koje su od
nabrojanih vrsta riječi promjenljive, a koje nepromjenljive? Promjenljive su: imenice, pridjevi,
zamjenice, brojevi i glagoli. Nepromjenljive su: prilozi, predlozi, riječce, veznici i uzvici. Kako
se nazivaju riječi koje se mijenjaju po kategorijama roda, broja i padeža? Koje riječi tu spadaju?
Takve riječi su imenske. Tu spadaju imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi. Kako se definišu
imenice? Imenice su promjenljive riječi koje označavaju neko biće, predmet ili pojavu, pojam
uopšte, kao skup osobina. Imenice su važne za ono što ćemo danas raditi, a to su brojevi. Nakon
najave nastavne jedinice, ispisujemo naslov na tabli Brojevi i ističemo da je cilj ovog časa da se
upoznamo sa funkcijom, značenjem i oblikom brojeva i da što lakše i uspješnije savladamo ovu
nastavnu jedinicu.

Glavni dio časa: Brojevi. Podjela brojeva. Oblici gramatičkog broja i roda kod brojeva. Brojne
imenice, brojni pridjevi, brojni prilozi. Promjena brojeva. (30 minuta) (Dijelimo učenicima tekst
iz kojeg će izdvojiti brojeve).

 Čovjek ima dvije ruke, na svakoj po pet prstiju, a na svakom prstu po jedan nokat.
 Ženka, obično s proljeća, donosi na svijet po dvoje, troje, pa i po petoro mladunčadi.
 Prvom nagradom nagrađena su dva rada, drugom četiri, a trećom – pet radova.

Može li neko da mi izdvoji iz teksta riječi koje pokazuju koliko ima onoga što znače riječi uz
koje stoje ili u kom se redu to nalazi?

(Dok učenik diktira, zapisujemo na tabli). U prvoj rečenici takve su riječi: dvije, pet, jedan; u
drugoj – dvoje, troje, petoro, a u trećoj – prvom, dva, drugom, četiri, trećom i pet. Da li neko zna
kako nazivamo riječi koje smo izdvojili iz teksta? Takve riječi nazivamo brojevima. Ako
obratimo pažnju na riječi koje smo izdvojili, primijetit ćemo da se one ne upotrebljavaju
samostalno.

Isto tako, vidimo da te riječi pokazuju koliko ima pojmova uz čija imena stoje ili označavaju
njihov red i zbir.

To nam govori da su brojevi nesamostalne i odredbene riječi.

Zajedno zaključujemo da su upravo to osnovne karakteristike brojeva.

Nakon što smo izdvojili osnovne karakteristike brojeva, neka mi neko kaže njihovu cijelu
definiciju.

Uspješno definiramo brojeve i definiciju zapisujemo u sveske i na tabli.

Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi koje pokazuju koliko ima onoga što znače riječi uz
koje stoje ili u kom se redu među drugim pojmovima nalazi taj pojam.

Pošto smo definisali brojeve, reći ćemo nešto više o njihovoj podjeli.

Prema tome da li označavaju broj ili red čega, brojevi su: osnovni, zbirni i redni. Zapisujemo u
sveske.
Može li neko da mi kaže kakvi su to osnovni brojevi i da ih izdvoji iz teksta? Osnovni brojevi
označavaju koliko ima pojedinačno uzetih živih bića ili predmeta (odnosno pojmove uopšte).
Takvi su sledeći brojevi: dvije, pet, jedan, dva i četiri. Neka mi neko kaže kakvi su to zbirni
brojevi i neka izdvoji primjere. Brojevi koji pokazuju tačan broj mladih živih bića ili bića
različitog roda, zovu se zbirni brojevi. To su: dvoje, troje i petoro. Ovdje ćemo dodati i pokazne
zamjenice, što najbolje možemo vidjeti kroz primjer: Ovo troje treba zapamtiti.

Ko mi može reći nešto o rednim brojevima? Neka navede i primjere iz teksta. Brojevi koji
označavaju u kom se redu nalazi ono što znače imenice na koje se dotični brojevi odnose jesu
redni brojevi. U tekstu imamo sledeće redne brojeve: prvim, drugim i trećim. Sad kad smo
definisali brojeve i podijelili ih u grupe, reći ćemo nešto više o oblicima gramatičkog broja i roda
kod brojeva.

(Pišemo na tabli primjere).

prvi (junak); prva (borba); prvo (jutro); prvi (junaci); prve (borbe); prva (jutra);

Šta možemo zaključiti iz datih primjera? Na osnovu navedenih primjera zaključujemo da od sve
tri vrste brojeva samo redni brojevi imaju oblike za sva tri roda i oba broja. (Pišemo na tabli).

jedan (čas); jedna (lekcija); jedno (selo);

Da li može neko da nam kaže šta kazuje primjeri napisani na tabli? Iz navedenog zaključujemo
da od osnovnih brojeva, samo broj jedan ima oblike za sva tri roda. Podsjećamo učenike da broj
jedan uvijek označava jedinku, te da nema oblike množine, koji bi označili veći broj jedinki.

( Pišemo na tabli).

jedni (nogari); jedni (opanci); jedne (gusle); jedne (cipele); jedna (kola); jedna (vrata);

Može li neko da mi objasni šta nam govore navedeni primjeri? Ovi primjeri nam govore da se
broj jedan upotrebljava u obliku množine uz pluralia tantum i uz imenice koje su ovim srodne,
ali koje se od njih razlikuju po tome što imaju oblike jednine za označavanje onog što je samo
dio cjeline.

(Pišemo na tabli).

dva (čovjeka); dva (dana); dva (grada); dva (djeteta); dva (jutra); dva (sela);

Da li ste zapazili nešto iz navedenog? Zapazili smo da se broj dva u navedenom obliku
upotrebljava za muški i srednji rod. Zna li neko da mi kaže oblik broja dva za ženski rod i da
navede nekoliko primjera? Uz imenice ženskog roda ovaj broj ima oblik dvije (dve za ekavski
izgovor): dvije žene, dvije knjige, dvije varoši... Naglašavamo učenicima da brojevi tri, četiri i
pet i svi ostali osnovni brojevi imaju samo ovaj oblik za sva tri roda: tri čovjeka, četiri žene, pet
ljudi...
( Pišemo na tabli oblike zbirnih brojeva).

dvoje, troje, desetoro, pedesetoro...

Primjećujemo li šta iz ovih primjera? Oblici zbirnih brojeva jesu oblici srednjeg roda jednine.
Zbirni brojevi se rijetko upotrebljavaju u oblicima množine i to samo u određenim slučajevima,
uz pluralia tantum i uz imenice što označavaju više (najčešće dva) lica ili predmeta, koji su
tijesno povezani tako da čine jednu prirodnu cjelinu.

( Pišemo na tabli sledeće rečenice):

 Otovori četvore oči.

 Sva su troja vrata otvorena.
 Kupila je dvoje rukavice.

Jeste li uočili šta u navedenim primjerima?

Kada se upotrijebe u obliku množine, zbirni brojevi imaju oblike za sva tri roda.

Pored osnovnih i zbirnih brojeva, u našem jeziku postoje i druge riječi kojima označavamo
količinu. To ćemo najbolje vidjeti kroz sljedeće primjere:

( Pišemo na tabli).

trojka, četvorka, petica, šestorica...

Znate li koje su ovo vrste riječi?

To su imenice. Ovo su brojne imenice. A sada mi recite po čemu se naredni primjeri razlikuju od
prethodnih, a po čemu su im slični?

( Pišemo na tabli).

stotina, hiljada, milion... U pitanju su brojevi po funkciji, a po drugim karakteristikama su brojne

imenice. To najbolje vidimo po promjenama. Stotina i hiljada se mijenjaju po imenicama III
vrste, a milion po imenicama I vrste. ( Pišemo na tabli primjere).

jednostruk, dvostruk, četvorstruk...

Šta zaključujete iz ovih primjera? Šta se ovim riječima označava? Bliže se određuju imenice po
broju, a riječ je o brojnim pridjevima. Neophodno je napomenuti da postoje i brojni prilozi, što
najbolje vidimo kroz primjere (pišemo na tabli):

jedanput, dvaput, dvarеd, upetero...

Možete li sada da mi kažete na osnovu čega možemo zaključiti kojoj vrsti pripada neka riječ? Na
osnovu značenja, oblika i službe te riječi u rečenici. To najbolje možemo da vidimo kroz
primjere, koje smo maloprije pominjali, a to je da je hiljada po funkciji broj, ali se ponaša kao
imenica, jer se mijenja po III vrsti. Isto važi i za milion koji se mijenja po I vrsti.

Na početku smo rekli da su brojevi promjenjiva vrsta riječi. Sada možemo zajedno da provjerimo
kako se to oni mijenjaju po padežima. Krenimo od osnovnog broja jedan koji ima zamjeničko-
pridjevsku promjenu. m.rod. s.rod. ž.rod. N.jedan jedn-o jedn-a G.jedn-og(a) jedn-e D.jedn-
om(e) jedn-oj A.jedn-og(a) jedn-o jedn-u V=N.jedan jedn-a I.jedn-im jedn-om L.jedn-om(e)
jednoj Isto važi i za brojeve dva, tri i četiri, s tim da u posljednje vrijeme sve rjeđe nailazimo na
njihove promjene. Češće ih nalazimo u nepromjenjenom obliku.

Pokušajmo promijeniti broj pet. Ne može. Shvatamo da su osnovni brojevi od pet pa nadalje
nepromjenljivi.

Zbirni brojevi se mijenjaju po pridjevskoj promjeni.

Pokušajmo zajedno promijeniti zbirni broj dvoje u jednini. N.dvoje G.dvojega/dvoga

D.dvojem(u)/dvomu A.dvoje V.dvoje I.dvoma L.dvojemа/dvoma Isto se mijenja i u množini za
sva tri roda.

Zbirni brojevi četvoro, petoro, šestoro, imaju i svoje duple oblike: četvero, petero, šestero i sl.

Redni brojevi imaju oblike za sva tri gramatička roda, za oba gramatička broja (jedninu i
množinu), kao i padežne oblike.

Možemo li pokušati izmijeniti redni broj deveti po pridjevskoj promjeni i to samo u jednini
muškog roda, kako ne bismo gubili vrijeme i na ostalim promjenama? N.devet-i G.devet-og(a)
D.devet-om(e) A.devet-i/devet-og(a) V.devet-i I.devet-im L.devet-om(e) S ovim završavamo
obradu naše današnje nastavne jedinice. Sada ćemo kroz ponavljanje da vidimo koliko smo
naučili.

Završni dio časa: Ponavljanje. Domaći zadatak. (10 minuta)

Šta su brojevi? Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi, koje pokazuju koliko ima onoga što
znače riječi uz koje stoje, ili u kom se redu to nalazi.

Kako se dijele brojevi? Dijele se na osnovne, redne i zbirne.

Ko je broj sedam u dnevniku? Kakav je to broj? To je osnovni broj koji označava koliko ima
pojedinačno uzetih živih bića i predmeta.
Nas ima skoro tridesetero u učionici. Kakav je ovaj broj? To je zbirni broj koji pokazuje tačan
broj mladih živih bića ili bića različitog roda.

Kakvi su to redni brojevi? Imaju li oni oblike za sva tri roda i oba broja? Imaju, i to su brojevi
koji označavaju u kom se redu nalazi ono što znače imenice na koje se dotični brojevi odnose.

Od osnovnih brojeva, koji broj ima oblike za sva tri roda? Samo broj jedan.

Pored brojeva, koje još vrste riječi mogu da označavaju količinu? Brojne imenice, brojni pridjevi
i brojni prilozi.

Po kakvoj se promjeni mijenjaju osnovni, a po kakvoj zbirni i redni brojevi? Osnovni se

mijenjaju po zamjeničko-pridjevskoj promjeni, a zbirni i redni po pridjevskoj promjeni.

Za domaći zadatak, dobićete rečenice u kojima ćete da odredite kako se istaknuti brojevi slažu u
rodu, broju i padežu, sa imenicama uz koje stoje u sledećim primjerima:

• Vratićemo se kući prvih dana septembra. • Seoba Slovena završena je u sedmom vijeku. • Tri
mladića šetaju ulicom. • Njima trima prišle su dvije djevojke. • Jutros sam ustao u pet časova. •
Na livadi je paslo šestoro teladi.

Dodatak: • Vratićemo se kući prvih dana septembra. • Seoba Slovena završena je u sedmom
vijeku. • Tri mladića šetaju ulicom. • Njima trima prišle su dvije djevojke. • Jutros sam ustao u
pet časova. • Na livadi je paslo šestoro teladi.

Izgled tabele:

Brojevi

Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi koje pokazuju koliko ima onoga što znače riječi uz
koje stoje ili u kom redu se to nalazi.

Podjela brojeva:

 Osnovni brojevi: dvije, pet, jedan, dva, četiri.

 Zbirni brojevi: dvoje, troje, petoro.
 Redni brojevi: prvim, drugim, trećim.

Brojne imenice: trojka, četvorka, petica, šestorica Brojni pridjevi: jednostruk, dvostruk,
četvorstruk Brojni prilozi: jedanput, dvaput, dvarаed, upetero

Promjena:
 Osnovni brojevi: jedan, dva, tri, četiri (zamjeničko-pridjevska promjena), od pet pa
nadalje su nepromjenjivi brojevi.
 Zbirni brojevi: pridjevska promjena
 Redni brojevi: pridjevska promjena.