III.1.

Matrice – osnovni pojmovi

Neka je 𝐹 polje. Svaka funkcija

𝐴: {1,2, … , 𝑚} × {1,2, … , 𝑛} → 𝐹
naziva se matrica tipa 𝒎 × 𝒏 s elementima iz polja 𝐹. Skup svih matrica tipa 𝑚 × 𝑛 s elementima iz
polja 𝐹 označava se 𝑀𝑚𝑛 (𝐹).

Skalar iz polja 𝐹 koji je slika uređenog para (𝑖, 𝑗) označava se 𝑎𝑖𝑗 , tj. 𝐴(𝑖, 𝑗) = 𝑎𝑖𝑗 .

Pišemo: 𝐴 = (𝑎𝑖𝑗 ).

Funkcija 𝐴 najčešće se piše u obliku pravokutne tablice, pri čemu se element 𝑎𝑖𝑗 upisuje u 𝑖-ti redak i
𝑗-ti stupac tablice:
𝑎11 𝑎12 ⋯ 𝑎1𝑛
𝑎21 𝑎22 ⋯ 𝑎2𝑛
𝐴=[ ].
⋮ ⋮ ⋮
𝑎𝑚1 𝑎𝑚2 ⋯ 𝑎𝑚𝑛

2 0 22
Primjer 1. Matrica 𝐴 = [ ] je tipa 2 × 3.
1 −5 17
Ako matrica ima jednak broj redaka i stupaca naziva se kvadratna matrica. Za kvadratnu matricu koja
ima 𝑛 redaka i 𝑛 stupaca kažemo da je kvadratna matrica 𝒏-tog reda.
𝑎11 𝑎12 ⋯ 𝑎1𝑛
𝑎21 𝑎22 ⋯ 𝑎2𝑛
𝐴=[ ].
⋮ ⋮ ⋮
𝑎𝑛1 𝑎𝑛2 ⋯ 𝑎𝑛𝑛

Skup svih kvadratnih matrica 𝑛-tog reda označava se 𝑀𝑛 (𝐹).

Ako je 𝐴 kvadratna matrica, uređenu 𝑛-torku (𝑎11 , 𝑎22 , … , 𝑎𝑛𝑛 ) nazivamo glavna dijagonala matrice 𝐴.

Funkcija 𝑡𝑟: 𝑀𝑛 (𝐹) → 𝐹, 𝑡𝑟𝐴 = 𝑎11 + 𝑎22 + ⋯ + 𝑎𝑛𝑛 naziva se trag. (Trag matrice jednak je zbroju
elemenata na glavnoj dijagonali te matrice.)
5 −2
Primjer 2. 𝑡𝑟 [ ] = 5 + (−3) = 2.
1 −3

Kvadratna matrica se naziva dijagonalna matrica ako su joj svi elementi izvan glavne dijagonale jednaki
0 (𝑖 ≠ 𝑗 ⇒ 𝑎𝑖𝑗 = 0).
 6 0 0
Primjer 3. Matrica 𝐴 = [0 0 0 ] je dijagonalna matrica 3. reda.
0 0 −7

Skalarna matrica je dijagonalna matrica kojoj su svi elementi na glavnoj dijagonali međusobno jednaki.

Jedinična matrica je skalarna matrica kojoj su svi elementi na glavnoj dijagonali jednaki 1.

Gornjetrokutasta matrica je kvadratna matrica kojoj su svi elementi ispod glavne dijagonale jednaki 0
(𝑖 > 𝑗 ⇒ 𝑎𝑖𝑗 = 0).

Donjetrokutasta matrica je kvadratna matrica kojoj su svi elementi iznad glavne dijagonale jednaki 0
(𝑖 < 𝑗 ⇒ 𝑎𝑖𝑗 = 0).

Primjer 4.
2 0 0 0
6 0 1
𝐴 = [0 5 3 ] je gornjetrokutasta matrica, 𝐵 = [1 0 0 0] je donjetrokutasta matrica.
9 1 5 0
0 0 −7 5 0 2 3

Matrica tipa 1 × 𝑛 naziva se jednoredna matrica.

Matrica tipa 𝑚 × 1 naziva se jednostupčana matrica.

Nulmatrica je matrica kojoj su svi elementi jednaki 0.

0 0
Primjer 5. [0 0] – nulmatrica tipa 3 × 2
0 0
Suprotna matrica matrice 𝐴 = (𝑎𝑖𝑗 ) ∈ 𝑀𝑚𝑛 (𝐹) je matrica 𝐵 = (𝑏𝑖𝑗 ) ∈ 𝑀𝑚𝑛 (𝐹) za koju vrijedi

𝑏𝑖𝑗 = −𝑎𝑖𝑗 i označava se 𝐵 = −𝐴.

Matrice 𝑨 i 𝑩 su jednake ako su istog tipa i ako je 𝑎𝑖𝑗 = 𝑏𝑖𝑗 , ∀𝑖 ∈ {1,2, … , 𝑚}, ∀𝑗 ∈ {1,2, … , 𝑛}.

Neka je 𝐴 = (𝑎𝑖𝑗 ) ∈ 𝑀𝑚𝑛 (𝐹). Transponirana matrica matrice 𝐴 je matrica 𝐵 = (𝑏𝑖𝑗 ) ∈ 𝑀𝑛𝑚 (𝐹) za
koju vrijedi: 𝑏𝑖𝑗 = 𝑎𝑗𝑖 . Označava se 𝐵 = 𝐴𝜏 .

Kvadratna matrica 𝐴 = (𝑎𝑖𝑗 ) ∈ 𝑀𝑛 (𝐹) se naziva simetrična matrica ako je

 𝐴𝜏 = 𝐴 (𝑎𝑗𝑖 = 𝑎𝑖𝑗 , ∀𝑖, 𝑗 ∈ {1,2, … , 𝑛}).

−4 1 5
Zadatak 1. Odredite transponiranu matricu matrice 𝐴 = [ ].
3 0 −7
−4 3
𝜏
Rješenje: 𝐴 = [ 1 0 ].
5 −7
Zadatak 2. Napišite elemente koji nedostaju u matrici 𝐴 tako da ona bude simetrična matrica:

1
𝐴 = [−2 7 3 ].
5 −6
Kvadratna matrica 𝐴 ∈ 𝑀𝑛 (𝐹) se naziva antisimetrična matrica ako je

𝐴𝜏 = −𝐴 (𝑎𝑗𝑖 = −𝑎𝑖𝑗 , ∀𝑖, 𝑗 ∈ {1,2, … , 𝑛}).

Zadatak 3. Napišite elemente koji nedostaju u matrici 𝐴 tako da ona bude antisimetrična matrica:

1 −9
𝐴=[ ].
5

Neka je 𝐴 = (𝑎𝑖𝑗 ) ∈ 𝑀𝑚𝑛 (ℂ). Hermitski adjungirana matrica matrice 𝐴 je matrica 𝐵 = (𝑏𝑖𝑗 ) ∈
𝑀𝑛𝑚 (ℂ) za koju vrijedi: 𝑏𝑖𝑗 = ̅𝑎̅̅𝑗𝑖̅. Označava se 𝐵 = 𝐴∗.

2+𝑖 7𝑖 5
Zadatak 4. Odredite hermitski adjungiranu matricu matrice 𝐴 = [ ].
−3 −2 − 5𝑖 1+𝑖
Kvadratna matrica 𝐴 = (𝑎𝑖𝑗 ) ∈ 𝑀𝑛 (ℂ) se naziva hermitska matrica ako je

𝐴∗ = 𝐴 (𝑎𝑗𝑖 = ̅̅̅̅,
𝑎𝑖𝑗 ∀𝑖, 𝑗 ∈ {1,2, … , 𝑛}).

Zadatak 5. Napišite proizvoljnu hermitsku matricu 2. reda.

Kvadratna matrica 𝐴 = (𝑎𝑖𝑗 ) ∈ 𝑀𝑛 (ℂ) se naziva antihermitska matrica ako je

𝐴∗ = −𝐴 (𝑎𝑗𝑖 = −𝑎 𝑖𝑗 ∀𝑖, 𝑗 ∈ {1,2, … , 𝑛}).

̅̅̅̅,