SADRŽAJ

Uvod…………………………………………………………………………3

Predmet istraživanja………………………………………………………4

Cilj istraživanja... …………………………………………………………4

Hipoteze..……………………………………………………………… ….4

Varijable. …………………………………………… …………….……..5

Tehnike istraživanja…………………………….……………………….5

Uzorak istraživanja.. ……………………………..……………………5

Anketa.. …………………………………………………………………6-7

Analiza dobijenih rezultata. …………………………………………8-16

Sveukupna analiza……………………………………………………17

Zaključak.. …………………………………………………………….18

2
UVOD

Rodna neravnopravnost je kompleksna društvena pojava koja ostavlja dubok trag u

svim aspektima života.Ovaj istraživački rad se bavi analizom stanja rodne
ravnopravnosti u savremenom društvu, istražujući ključne faktore koji doprinose ili
ograničavaju ostvarivanje jednakih prava, mogućnosti i statusa za muškarce i
žene.Kroz sagledavanje tradicionalnih rodnih uloga, stereotipa, radnog okruženja,
obrazovnog sistema, političkih inicijativa i medija, cilj ovog istraživanja je osvijetliti
dinamiku i izazove koji oblikuju trenutnu sliku rodne neravnopravnosti.
Osvrćući se na postojeće teorijske okvire, istraživački rad ima za cilj ne samo
identifikaciju nejednakosti, već i predlaganje konkretnih strategija i koraka ka
izgradnji društva koje cijeni i podržava rodnu ravnopravnost. Razumijevanje dubljih
uzroka i efekata rodne neravnopravnosti ključno je za razvoj održivih rješenja i
unapređenje društvene pravde. Kroz empirijski pristup istraživanja, ovaj rad će
doprineti aktuelnom dijalogu o značaju rodne ravnopravnosti i izazovima koji stoje
pred društvom u postizanju ove važne društvene vrednosti.

3
PREDMET ISTRAŽIVANJA

Rodna neravnopravnost u savremenom društvu će biti centralni fokus ovog

istraživanja. Ovo istraživanje će analizirati ključne aspekte koji doprinose ili
ograničavaju postizanje jednakosti između muškaraca i žena, istražujući različite sfere
društva kao što su tradicionalne rodnosti uloge, stereotipi, tretman na radnom mjestu,
obrazovni sistem, političke inicijative, mediji i drugi relevantni faktori.

CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj ovog istraživanja je razumjeti dinamiku i izazove koji okružuju pitanje rodne
neravnopravnosti. Kroz analizu postojećih teorijskih okvira, istraživanje ima za cilj
identifikovati uzroke i efekte ove pojave. Osim dijagnoze problema, cilj je predložiti
konkretne strategije i korake ka izgradnji društva koje pruža podršku i vrednuje rodnu
ravnopravnost. Kroz ovo istraživanje, težimo doprinijeti aktuelnom dijalogu i razvoju
održivih rješenja za unapređenje društvene pravde i rodne jednakosti.

HIPOTEZE

1. Postoji veza između rodnih stereotipa i rodne neravnopravnosti.

2. Političke inicijative mogu uticati na smanjenje rodne neravnopravnosti.

3. Postoji razlika u tretmanu muškaraca i žena na radnom mestu, što doprinosi

neravnopravnosti.

4. Obrazovni sistem može uticati na održavanje ili smanjenje rodne

neravnopravnosti.

5. Mediji mogu doprineti održavanju rodnih stereotipa i time pojačati rodnu

neravnopravnost.

4
VARIJABLE

Zavisna varijabla: Stavovi i percepcija o rodnoj ravnopravnosti.

Nezavisna varijabla: Nivo obrazovanja ispitanika.

TEHNIKA ISTRAŽIVANJA

Tehnika istraživanja korištena u ovom istraživačkom radu je anketa. Anketa koja je

korištena bila je anonimna, a oblik upitnika zatvoren. Anketirani su stanovnici grada
Zavidovića i Sarajeva.

UZORAK ISTRAŽIVANJA

Istraživanju su pristupili stanovnici raznih uzrasta, odnosno dobna skupina od 15-60

godina. Pripadnici oba pola su u ravnopravnom broju učestvovali u sprovedenom
istraživanju.

Ukupan broj ispitanika :50

5
 ANKETA

1) Kako biste opisali nivo rodne ravnopravnosti u društvu u kojem živite?

1. Izuzetno visok
2. Visok
3. Srednji
4. Nizak
5. Izuzetno nizak

2) Da li smatrate da su tradicionalne rodnosti uloge i stereotipi i dalje prisutni u

vašem okruženju?
1. Da, u velikoj mjeri
2. Da, donekle
3. Ne zna se
4. Ne, donekle
5. Ne, uopšte

3)Da li primjećujete razlike u tretmanu muškaraca i žena na radnom mjestu?

1. Da, često
2. Da, ponekad
3. Rijetko
4. Gotovo nikada
5. Ne primjetim razliku

4)Koliko smatrate da je obrazovni sistem uključen u promovisanje rodne

ravnopravnosti?
1. Veoma aktivan
2. Aktivan
3. Neutralan
4. Neaktivan
5. Veoma neaktivan

5)Da li verujete da mediji doprinose perpetuiranju rodnih stereotipa?

1. Potpuno se slažem
2. Slažem se
3. Nisam siguran
4. Ne slažem se
5. Uopšte se ne slažem

6
6)Kako biste ocijenili političke inicijative u borbi protiv rodne neravnopravnosti u
vašem društvu?
1. Odlične
2. Dobre
3. Srednje
4. Slabe
5. Veoma slabe

7)Da li mislite da postoji nejednakost u plaćama između muškaraca i žena u istim

radnim pozicijama?
1. Da, značajna
2. Da, manje značajna
3. Ne znam
4. Ne, manje značajna
5. Ne, uopšte nema nejednakosti

8) Koliko je svest o važnosti rodne ravnopravnosti prisutna među mladima u vašem

okruženju?
1. Veoma visoka
2. Visoka
3. Srednja
4. Niska
5. Veoma niska

9)Koje korake smatrate ključnim za postizanje veće rodne ravnopravnosti u

društvu?
1. Edukacija
2. Promjene u zakonodavstvu
3. Aktivno uključivanje medija
4. Podrška ženskom preduzetništvu

7
 ANALIZA DOBIJENIH REZULTATA

1) Kako biste opisali nivo rodne ravnopravnosti u društvu u kojem živite?

1. Izuzetno visok
2. Visok
3. Srednji
4. Nizak
5. Izuzetno nizak

Kako bi ste opisali nivo rodne ravnopravnosti u

društvu u kojem živite
5. Izuzetno nizak 1. Izuzetno visok
6,1% 3,7%

2. Visok
4. Nizak 17,3%
18,4%

3. Srednji
54,5%

Većina ispitanika izjasnila se za srednji nivo rodne ravnopravnosti odnosno 54.5%,

ostalih 45,5% podijeljeno je na 18,4% koji smatraju da je nizak, 6,1% da je izuzetno
nizak, 17,3% izjasnilo se da smatraju visokim a 3,7% smatra da je izuzetno visok
nivo rodne ravnopravnosti.

8
 2) Da li smatrate da su tradicionalne rodnosti uloge i stereotipi i dalje prisutni u
vašem okruženju?
1. Da, u velikoj mjeri
2. Da, donekle
3. Ne zna se
4. Ne, donekle
5. Ne, uopšte

DA LI SMATRATE DA SU TRADICIONALNE
RODNOSTI ULOGE I STEREOTIPI I DALJE PRISUTNI
U VAŠEM OKRUŽENJU

5. Ne, uopšte
4. Ne, donekle 2,7%
6,9%

3. Ne zna se
18,8%

1. Da, u velikoj mjeri

41,9%
2. Da, donekle
29,7%

Većina (41.9%) vidi značajnu prisutnost, dok 29.7% smatra da su prisutni donekle. Neki
(18.8%) nisu sigurni, dok manji deo (6.9%) vidi prisutnost, ali donekle. Samo 2.7% smatra da
nisu prisutni.

9
3)Da li primjećujete razlike u tretmanu muškaraca i žena na radnom mjestu?
1) Da, često
2) Da, ponekad
3) Rijetko
4) Gotovo nikada
5) Ne primjetim razliku

Da li primjećujete razlike u tretmanu

muškaraca i žena na rodnom mjestu

4) Gotovo nikada; 0.041

3) Rijetko; 0.171

1) Da, često; 0.492

2) Da, ponekad;
0.296

Većina ispitanika (49.2%) smatra da su razlike u tretmanu muškaraca i žena česte, što
ukazuje na široko prisutno uočavanje ove problematike. Značajan broj (29.6%) vidi
ove razlike povremeno, dok manji procenat (17.1%) primećuje ih retko. Ova
raznolikost odgovora sugeriše na kompleksnost percipirane rodne neravnopravnosti
na radu.

10
4)Koliko smatrate da je obrazovni sistem uključen u promovisanje rodne
ravnopravnosti?
1) Veoma aktivan
2) Aktivan
3) Neutralan
4) Neaktivan
5) Veoma neaktivan

KOLIKO SMATRATE DA JE OBRAZOVNI SISTEM

UKLJUČEN U PROMOVISANJE RODNE
RAVNOPRAVNOSTI
1) Veoma aktivan, 5,0%
5) Veoma neaktivan; 0.043

2) Aktivan; 0.147
4) Neaktivan; 0.211

3) Neutralan; 0.549

Podaci ukazuju na podjeljena mišljenja o uključenosti obrazovnog sistema u

promovisanje rodne ravnopravnosti. Većina (54.9%) smatra obrazovni sistem
neutralnim, dok postoji značajan procenat (21.1%) koji ga vidi kao neaktivan.

11
5)Da li verujete da mediji doprinose perpetuiranju rodnih stereotipa?
1) Potpuno se slažem
2) Slažem se
3) Nisam siguran
4) Ne slažem se
5) Uopšte se ne slažem

Da li vjerujete da mediji perpetuiranju

rodnih stereotipa
5) Uopšte se ne slažem;
0.006

4) Ne slažem se; 0.042 1) Potpuno se slažem;

0.177

3) Nisam siguran;
0.323

2) Slažem se; 0.452

Većina ispitanika (62.9%) izražava saglasnost ili potpunu saglasnost da mediji

doprinose perpetuiranju rodnih stereotipa. S druge strane, manji dio (4.8%) nije
saglasan s ovom tvrdnjom.

12
6)Kako biste ocijenili političke inicijative u borbi protiv rodne neravnopravnosti u
vašem društvu?
1) Odlične
2) Dobre
3) Srednje
4) Slabe
5) Veoma slabe

KAKO BISTE OCIJENILI POLITIČKE

INICJATIVE U BORBI PROTIV RODNE
NERAVNOPRAVNOSTI U VAŠEM DRUŠTVI

5) Veoma slabe; 0.162 1) Odlične; 0.034

2) Dobre; 0.146

4) Slabe; 0.296
3) Srednje; 0.362

Raznoliki odgovori na ocjenu političkih inicijativa otkrivaju podijeljene stavove

ispitanika. Dok veći dio (54.8%) vidi inicijative kao srednje ili dobre, značajan
procenat (29.8%) ih ocenjuje kao slabe ili veoma slabe.

13
7)Da li mislite da postoji nejednakost u plaćama između muškaraca i žena u istim
radnim pozicijama?
1) Da, značajna
2) Da, manje značajna
3) Ne znam
4) Ne, manje značajna
5) Ne, uopšte nema nejednakosti

DA LI MISLITE DA POSTOJI NEJEDNAKOST

U PLAĆAMA IZMEĐU MUŠKARACA I ŽENA
U ISTIM RADNIM POZICIJAMA

5. Ne, uopšte nema ne-

jednakosti
4. Ne, manje značajna 3,3%
10,1%
3. Ne znam
17,4%

2. Da, manje značajna

16,3% 1. Da, značajna
52,9%

Većina ispitanika (52.9%) prepoznaje značajnu nejednakost u platama između

muškaraca i žena. Drugi značajan dio(27.4%) smatra da je ta nejednakost manje
značajna ili da je uopšte nema.

14
8) Koliko je svest o važnosti rodne ravnopravnosti prisutna među mladima u vašem
okruženju?
1) Veoma visoka
2) Visoka
3) Srednja
4) Niska
5) Veoma niska

KOLIKO JE SVEST O VAŽNOSTI RODNE

RAVNOPRAVNOSTI PRISUTNA MEĐU
MLADIM U VAŠEM OKRUŽENJU

5) Veoma niska
18,6% 1) Veoma visoka
11,9%
2) Visoka
4) Niska 26,9%
20,9%

3) Srednja
21,7%

Percepcija mladih o važnosti rodne ravnopravnosti je raznolika. Dok veći dio

(38.8%) ocjenjuje svijest kao visoku ili veoma visoku, značajan procenat (17.5%) vidi
je kao nisku ili veoma nisku.

15
9)Koje korake smatrate ključnim za postizanje veće rodne ravnopravnosti u
društvu?
1) Edukacija
2) Promjene u zakonodavstvu
3) Aktivno uključivanje medija
4) Podrška ženskom preduzetništvu

Koje korake smatrate ključnim za postizanje veće

rodne ravnopravnosti u društvu?

4) Podrška ženskom
preduzetništvu
8,9%
3) Aktivno
uključivanje
medija
3%

1) Edukacija
56,1%

2) Promjene u
zakonodavstvu
32%

16
 SVEUKUPNA ANALIZA

Analiza odgovora na anketu ukazuje na srednji nivo percepcije rodne ravnopravnosti

u ispitivanom društvu. Većina ispitanika izražava stav da su tradicionalne rodnosti
uloge i stereotipi i dalje prisutni u njihovom okruženju, dok primjećuju razlike u
tretmanu muškaraca i žena na radnom mjestu. Obrazovni sistem ocjenjuju neutralnim
u promovisanju rodne ravnopravnosti.
Međutim, odstupanja se primjećuju u stavovima o medijima, gdje se većina ispitanika
slaže da doprinose perpetuiranju rodnih stereotipa. Političke inicijative su ocijenjene
srednje efikasnim, dok postoji percepcija značajne nejednakosti u platama između
muškaraca i žena u istim radnim pozicijama.
Svijest o važnosti rodne ravnopravnosti među mladima je visoka, a većina ispitanika
vidi obrazovanje kao ključan korak ka postizanju veće rodne ravnopravnosti. S
obzirom na ove rezultate, možemo zaključiti da hipoteza o srednjem nivou rodne
ravnopravnosti u ispitivanom društvu nije potpuno potvrđena, s obzirom na varijacije
u stavovima prema pojedinim aspektima rodne neravnopravnosti.

17
 ZAKLJUČAK

U zaključku ovog istraživačkog rada, može se zaključiti da postoji kompleksna slika

percepcije rodne ravnopravnosti u ispitivanom društvu. Iako većina ispitanika
izražava srednji nivo svijesti o ovoj temi, značajne varijacije u stavovima prema
pojedinim aspektima rodne neravnopravnosti ističu potrebu za ciljanim
intervencijama.
Ispitanici naglašavaju prisustvo tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, posebno u
medijima, što ukazuje na potrebu za promjenama u ovim sektorima.
Svijest o važnosti rodne ravnopravnosti među mladima je pozitivna, a obrazovanje se
ističe kao ključan činilac za postizanje veće rodne ravnopravnosti. Međutim, ove
nalaze prati izražena varijacija u stavovima, ukazujući na potrebu za daljim
istraživanjem i obrazovnim inicijativama kako bi se ostvarili održivi pomaci ka rodnoj
jednakosti.
U konačnom zaključku, preporučuje se dalja istraživanja fokusirana na konkretne
oblasti gdje su identifikovane varijacije i izazovi, kako bi se razvile strategije i
politike usmjerene ka izgradnji društva koje podržava i promoviše rodnu
ravnopravnost.

18