DIDAKTIKA TEST BR. 1.

1.Terminološko značenje riječi didaktika?

Riječ didaktika izveden je iz grčke riječi didaskein što znači poučavati
U terminoločkom razrječenju didaktike treba joč spomenuti bliske pojmove grčkog porijekla
kao što su didaskalos (učitelj)
I didasko (poučan)
Didaktika je pedagoško-andragočka naučna disciplina koja proučava činioce i tokove nastave

2.Ratke je didaktiku definisao kao nauku o poučavanju

Komenski: Ratkeovom određenju dodao sintagmu „svih svemu“...vještina poučavanja svih
svemu
Disterveg: nauka o zakonitostima i pravilima nastavnog rada
Šteker:teorija nastave
Keršenštajner: teorija obrazovanja
Filipović: pedagoško-andragoška disciplina koja proučava činioce i tokove nastave
Poljak:grana pedagogije koja proučava opće zakonitosti obrazovanja

3.Zadaci Didaktike
a.teorijsko-empirijski
Teorijsko-empirijski obuhvataju fundamentalne probleme istraživanja i unapređuju didaktičku
misao i odgojnu praksu.
Oni su temelj didaktičkog promišljanja i poticaj za nova istraživanja.
Tu spadaju problemi didaktičkih teorija,izbora sadržaja nastave,transponiranje sadržaja
nastave u nastavne programe ,sistemi nastave,
tokovi učenja i poučavanja,valorizacija itd.

b.aplikativno-praktični(objasni i navedi primjer)

Aplikativno-praktični zadaci su isključivo usmjereni ka konkretnim didaktičkim
problemima,pitanjima i aktivnostima praktičnog rada.
Oni rasvjetljavaju sve aspekte i segmente prakse koji su u teoriji implicirani.
DIDAKTIKA TEST BR. 1.

To se odnosi na primjenu konkretne teorije u datom prostoru i vremenu,konkretan sadržaj

nastave
(koliko je konkretna tema iz filozofije,naprimjer,primjerena uzrastu učenika gimnazije)
Koji su stvarni uslovi za efikasno učenje,kako treba primijeni

4.Predmet Didaktike?
a)otkrivanje svih bitnih dimenzija nastave
b)sagledavanje općih i konkretnih zadataka nastave
c)upoznavanje optimalnih odnosa i utjecaja svih aktera nastave
d)nastojanje da se dođe do saznanja o zakonitostima i razvojnim uticajima sadržaja,oblika
metoda i sredstava rada

5.Didaktika je samostalna nauka zato što:

a)didaktika ima jasno definisan predmet koji izučava,a to je obrazovanje i nastava u svim svojim
manifestacijama;

b)didaktika ima svoju naučnu metodologiju.

Tokom njenog razvoja razvile su se specifične metode i postupci za utvrđivanje i istraživanje didaktičkih
zakonitosti

(metoda didaktičke opservacije,metoda didaktičke analize, metoda didaktičkog eksperimenta)

c)didaktika ima jasno utvrđen položaj u općem i posebnom sistemu nauka

Kao društvena nauka didaktika se bavi odgojem i obrazovanjem;

d)didaktika ima praktičnu vrijednost jer daje doprinos daljem razvoju praktične misli i usavrčava nastavu i
uopće obrazovanje kao društvenu praksu.

Obrazovanje uopće a posebno nastava je društveni proces koji odražava nivo razvoja društva.

6.Gruba podjela didaktičke misli mogla bi obuhvatiti didaktičku misao od nastanka ljudske
vrste do 17. stoljeća i druga od konstituisanja didaktike kao samostalne naučne discipline do
danas.
Kina je imala škole i unutar njih se učilo čitanje,pisanje,matematika ,muzika i gađanje.

Bilo je i drugih nastavnih disciplina.

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

Najdominantniji oblik učenja bio je učenje po uzoru,vježbanje i memoriranje.

Konfučije (551-479) je imao vlastitu filozofsku školu od 3000 učenika.U toj školi učilo se kako se treba
učiti.

Antička Grčka preuzela je učenja ranijih civilizacija koja su do njih dopirala iz ovog područja i dalje ih
razrađivala.

Brojni mislioci tog vremena doticali su i proučavali pedagođke i didaktičke probleme.

Platon (427-357) je u to vrijeme postavljao neka pitanja iz didaktike među kojima su: značaj organizirane
nastave, potreba da se država brine o edukaciji muške i ženske djece,Da sadržaje nastave treba pažljivo
birati iz teorije i prakse i da oni imaju intelektualnu i moralnu funkciju,da ličnost nastavnika ima
posebno mjesto u procesu učenja i poučavanja,da treba značajnu pažnju posvetiti darovitoj djeci i s
njima posebno raditi.

Aristotel ( 384-322) je svoja pedagoška i didaktička shvatanja izložio u djelu „O vaspitanju“koje nije
sačuvano.

Govorio je o razvojnim fazama ličnosti od rođenja do 21. godine života.

Isticao je da kod učenja i poučavanja mladih treba imati u vidu njihovu prirodu i intelektualne
sposobnosti , da odgojno -obrazovni razvoj treba obuhvatiti tjelesnu ,intelektualnu ,radnu,estetsku i
moralnu komponentu i unutar njih osigurati harmoničnost,te da djecu treba optimalno opteretiti
nastavom shodno njihovim mogućnostima.

Iz Rimskog perioda spomenut ćemo Kvintilijana(42- 118) Napisao je knjigu“Obrazovanje govornika“i u

njoj izložio svoje ideje o organizovanom učenju i poučavanju.

One se odnose na sledeća pitanja:

Potreba mladih za edukacijom,individualne razlike kao bitan problem u organizaciji nastave,profil

nastavnika,načini i tehnike učenja i poučavanja, rad s darovitim učenicima,te značaj uzora u nastavi.

U srednjem vijeku,u Evropi,značajno mjesto zauzima Katolička crkva.

Dominiralo je crkveno učenje s naglašenim rigidnim pristupima u radu s učenicima.Posvećena je pažnja

planiranju nastave i njenoj realizaciji uz primjenu takozvane katehetičke metode.

Predmete nastave,pored Biblije,činile su sljedeće discipline:gramatika,retorika, dijalektika,aritmetika,

geometrija,medicina, građevinarstvo , pomorstvo,poljoprivreda,lov,pozorišne predstave.

Učilo se jahanje , plivanje,gađanje strijelom i kopljem,mačevanje, igranje šaha i pisanje stihova.

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

Otvarane su cehovske,trgovačke i druge škole.

7.Značajan doprinos razvoju didaktičke misli dalo je islamsko učenje

Te ideje razvijane su u mektebima i školama.U cjelini gledano dominiralo je Kur ansko učenje ali su
proučavana brojna teorijska pitanja.

U Bagdadu je,naprimjer,830 godine postojala“ Kuća mudrosti“u kojoj su se prevodili značajni radovi iz
različitih dijelova svijeta,među kojima su bili pedagoški i didaktički spisi u kojima su se vodile rasprave
o tadašnjim pitanjima učenja i poučavanja- tragaju za pravilnijim tretiranjima učenika u nastavi.

Tako je zabilježeno da Harun er-Rešid zapisuje o postupanjima učitelja prema djeci sljedeće:

„Nemoj biti strog prema njemu do te mjere da ugušiš njegove sposobnosti ili dotle popustljiv da se on sav
preda ljenosti i privikne na nju.

Ispravljaj ga što više svojom blagošću i strpljivošču, ali pribjegavaj i strogosti ukoliko on ne odgovori.“

Ovdje je prepoznatljivo didaktičko načelo- načelo koje se tiče svakog nastavnika i ukazuje na suptilnost u
odnosu učenika i nastavnika

Kada su Arapi došli u Evropu, prenijeli su didaktičke ideje i iskustva drevnog Istoka i Grčke.

Proučavao se Kur an,filozofija, astronomija,medicina, matematika i literatura.Nastali su prvi evropski

univerziteti.

U 10. stoljeću,u Kordobi je djelovalo 27 visokih škola .

Biblioteka je raspolagala s 400.000 knjiga.

Ibn Haldun (1332-1406) je,između ostalog,pisao i o metodičkim problemima nastave.

8.Neke opše karakteristike didaktike do njenog osamostaljenja?

 Pošlo se od najjednostavnijih i „prirodnih“ oblika u procesu učenja i poučavanja i dalje se

proširivalo uključivanjem novih faktora i procesa civilizacijskog razvoja
što je određivalo pravce i širinu didaktičkog istraživanja
 Organizovanom edukacijom bio je obuhvaćen samo manji dio učeničke populacije
 Progresivne ideje poputhumanizma,svestranosti,slobode individualizacije,isticanje potrebe
mladih za učenjempojave profesionalnih učitelja,zagovaranja učenja u nastavi na maternjem
jeziku,uklučivanja pisanih izvora u edukaciju-samo su dio važnih didaktičkih pitanjakoja će se
dalje teorijski ispitivsti,sistematizirati i operacionizirati.
 Time je stvorena osnova za uobličavanje didaktičke predmetnosti i i konstituisanja didaktike kao
posebne pedagoške discipline
DIDAKTIKA TEST BR. 1.

9.Pojava J.W.Ratkea (1571-1635) J.Amosa Komenskog(1593-1670) je početak na promišljanju i

straživanju didaktičkih problema.

Kako se zove djelo u kojem je Ratke izložio didaktičke principe?

„Methodus didactica“

Komenski?

„Didactica magna“1657 „ Velika didaktika“

10.U periodu od 17. stoljeća do danas moguće je razlikovati tri potperioda.

Koja,nabroj neke odlike svakog ?

11.Prvi potperiod odnosi se na didaktička zbivanja u teoriji i praksi 17.,18. i polovina 19. stoljeća

 Poljak je taj period nazvao „starom školom“

 U tom periodu nastajele su osnove cjelovitog didaktičkog sistema-razredno-predmetno-
satnog sistema.
 Masovno poučavanje
 Dominacija verbalne komunikacije,
 Poučavanje u velikim grupama
 Do spoznaja se dolazi nastavnikovim „davanjem“ gotovih
 Tamo gdje su učenici samostlno dolazili do znanja bilo je dosta mehaničkog učenja
 Bilo je dosta formalizma u procesima operacionalizacije nastave
 Nije se u potrebnoj mjeri vodilo računa o individualizaciji nastave
 Nastava je minimizirala praktične aspekte

12.Drugi potperiod nastao je isključivo na kritici prethodnog,potaknut naglašenim društvenim

potrebama za promjenama u edukaciji
 Poljak ga je nazvao „novom školom“
 Orjentaciono on se može smjestiti u vrijeme od polovine 19. stolječa do drugog svjetskog
rata
 Osnovna obilježja su:
 Orjentiranost na individualizaciju i brigu o individualnim karakteristikama učenika
 Što veći angažman učenika u nastavi i afirmacija samoučenja
 Organizacija nastave temelji se na potpuno suprotnim principima i pristupima razredno-
predmetno-satnog sistema insistiralo se na pragmatičnosti nastave.
 Širom svijeta javljaju se pokreti za nove didaktičke koncepcije,kao što su: radna škola,Jena
plan,Derkroli plan,projekt-metod,aktivna škola,laboratorijsko-brigadni sistem,Bell-
Lankesterov sistem,sistem Marije Montesori,slobodni rad po grupama i drugi.
DIDAKTIKA TEST BR. 1.

13.Treći potperiod didaktičkog razvoja teče iza drugog svjetskog rata i traje do danas
 U ovom periodu intenzivno se bavilo analizom napušteenih i inoviranih koncepcija
„stare“i „nove“ škole i na tim spoznajama pokušavala su se iznalaziti nova rješenja
primjerena vremenu
 Razredno-predmetno-satni sistem ponovo je vrćen u škole u brojnim zemljama svijeta,ali
značajno inoviran i mnogo fleksibilniji
 U njega su uključeni napušteni modeli „nove“ škole-grupni oblici rada,projektna
nastava,individulizirna nastava, elementi radne škole i drugi.
 Istovremeno se nastojalo zadržativeći angžman učenika i poticanje samostalnog učenja i
temeljno opće obrazovanjebez kojeg nije moguć daljnji edukativni razvoj
 Treći potperiod je kritički propitivao pozitivne strane prethodnih faza i stvarao nove.

14.Teoretičari koji su posebno uticali na razvoj didaktičke misli od njenog osamostaljenja o

danas?

15.Jan Amos Komenski(1592-1670)

 Jedan je od osnivača didaktike kao samostalne discipline
 Postavio nove osnove edukacije
 Izmijenio je pogled na učenje i poučavanje i njihovu organizaciju
 Zagovarao je obrazovanje za sve mlade i uvažavanje osnovnih zakonitosti njihovog razvoja
 Svojim idejama i praktičnim rješenjima suprostavljao se dotadašnjoj teoriji i praksi nastave
 Do njegove pojave nije postojalo djelo o problemima nastave (cjelovito)
 Zaslužan je za koncipiranje novog sistema nastave:razredno-predmetno-satni sistem
 Smatrao je da jedan nastavnik može uspješno poučavati veću grupu učenika
 Sistematizirao je brojna pitanja učenja i poučavanja u nastavi ranijeg perioda a posebno
teorijsko-didaktički obrazložio principe kojih se nastavnik mora pridržavati u nastavi:
očiglednost ,sistematičnost,postupnost,ponavljanje, vježbanje,stimulativnost i odgojivost

 Pisao je na koji način treba učiti u nastavi kako bi se što više uvažavale individualne sposobnosti
učenika

16.U 19. stoljeću izdvajamo Johana Fridriha Herbarta(1776-1841)

 Radeći kao profesor pedagogije dao je izuzetan doprinos priznavanju i utemeljenju pedagogije
kao nauke
 U didaktičkom dijelu proučavao je faktore,etape i procese nastave
 Nastojao je da uvede što više reda u nastavu i razradio je svoj teorijski i praktični koncept
nastave
DIDAKTIKA TEST BR. 1.

 Usredištu njegovih didaktičkih elaboracija bili su stupnjevi nastavnog rada po kojima je izvođena
nastava
 Pedagogija je po njemu nauka čiji je zadatak da sistemom utvrđenih i provjerenih činjenica
neposredno pomaže praktični vaspitni rad štiteči ga od igre slučaja i moguće neizvijesnosti
 Posebnu pažnju posvetio je etičkim aspektima nastave i odgoja i obrazovanja uopće
 Nastava bez odgoja je kao sredstvo bez cilja
 Stupnjevi su potrebni da bi se spriječila igra slučaja i neizvijesnosti u moralnom i drugom razvoju
pojedinca
 Stupnjeve nastavnog rada činili su:jasnost,asocijacija sistem i metod

Vremenom i operacionalizacijom Herbartovih stupnjeva u praksi nastava je poprimila obilježje

formalizma pa su oni s pravom nazvani formalni stupnjevi nastave

17.Džon Djuj(1859-1952)
 Teoretičar koji je sa svojim istomišljenicima didaktičku misao okrenuo u drugom smjeru i
obogatio ju novim važnim spoznajama.
 Riječ je o filozofiji i dijalektici pragmatizma
 U osnovi koncepcije odgoja i obrazovanja uopće, a potom i nastave,bilo je osposobljavanje za
praktičan rad,učenje za život i lakše snalaženje u životnim situacijama.
 U prvom planu je prilagođavanje natave individualnim mogućnostima učenika i pokretanje
njihovog potencijala za samostalno dolaženje do novih spoznaja
 Unutar uvažavanja individualnih sklonosti učenika posebno mjesto zauzela su interesovanja (za
govor,neposredni kontakt sa sadržajem,za istraživanja,za stvaranje i građenje,za umjetničko
oblikovanjei sl)
 Nastavnici imaju zadatak da pripremaju, organiziraju,vode i usmjeravajuodgojno-obrazovni rad,a
učenici što aktivnije participiraju u njemu.
 Nastava se pretežno izvodi u radionicama ,laboratorijima,bibliotekama,poljima i drugim sličnim
mjestima
 Programi nastave nisu jasno propisani od državeveć se značajan dio preniona odlučivanje
nastavnika kako bi uspješnije prilagodio nastavu mogućnostima i interesovanjima učenika
 Ova koncepcija rado je prihvaćena širom svijeta.
 Sam Džon Djuj išao je u brojne države svijeta kako bi pomogao u kreiranju nastavnog sistema na
ovim osnovama .
 Taj sistem je u SAD-u poznat kao Projekt metod

18.Šta je nastava(Filipović)?
Nastava je kontinuirani odgojno-obrazovni rad polaznika i voditelja,zasnovan na društveno
verificiranim ciljevima i zadacima,didaktički prilagođenim sadržajima,sreddstvima i
organizacionim oblicima i prostorno-radnim uvjetima.
DIDAKTIKA TEST BR. 1.

19.Čime je determinisana funkcija nastave?

Funkcija nastave determinisana je društvenim i civilizacijskim okvirima,karakterom i nivoom

društva,potrebama društva za edukacijom,nastavnim sistemima,vrstama i organizacionim
oblicima nastave,te sadejstvom njenih strukturnih faktora.

20.Pozitivne i negativne tendencije nastave?

Pozitivne tendencije nastave:informira učenika, razvija sposobnosti,razvija
interesovanja ,razvija motivaciju,razvija radne navike,razvija sposobnosti samostalnog
učenja,razvija slobodu,razvija umijeća,povećava nivo aspiracije,proširuje spoznaju,potiče
individualnost,razvija osjetljivost za pozitivno,razvija kreativnost,potiče na pozitivne aktivnosti,
usmjerava pozitivne aktivnosti,preusmjerva aktivnosti,ohrabruje pojedinca,pokreće na
aktivnost,socijalizira učenika,sistematiira znanje

Negativne tendencije nastave;Inhibira učenika,frustrira,dezorganizira,zastrašuje,sputava

individualni razvoj,sputava slobodu,formalizira,materijalizira,šablonizira,razvija individualizam i
egoizam.

21.Funkcija nastave?
Osim klasičnih funkcija nastave spomenutih u različitim izvorima jedna od novijih funkcija
nastave jeste uvezivanje odgojnih,obrazovnih i praktičnih dijelova nastave u jednu jedinstvenu
cjelinu a koja ima za cilj osposobljavanje individue za dalje permanentno usavršavanje i
samostalno dolaženje do novih spoznaja.

22.Struktura nastave(Poljak)
(Obrazloži didaktički trougao)
Nastavnu strukturu čine brojni elementi međusobno povezani,isprepleteni i uslovljeni.
To su:etape nastave,tipovi nastave,nastavne metode,nastavna sredstva,ciljevi , zadaci...
Tu spadaju i spoznajni i psihološki aspekti nastave,didaktički sistemi su ,također,strukturni dio
nastave i imaju veliki uticaj na nastavu u cjelini i na pojedine njene dijelove.

23.Struktura nastave po P.Hajmanu i V.Šulcu?

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

Ako bi geometrijski pokazivali onda bi to bio didaktički šestougao

Osnovne elemente čine:cilj,sadržaj,metod,sredstvo,učenik i sociokulturni uvjeti sredine.
Oni to još jasnije iskazuju postavljanjem pitanja na slijedeći način:
1.Zašto se uči u nastavi? Cilj
2.Što se uči u nastavi? Sadržaj
3.Kako se uči u nastavi? Metoda
4.Pomoću čega se uči u nastavi? Sredstvo
5.Ko uči u nastavi? Učenik
6.U kojim sociokulturnim uvjetima se uči u nastavi?

24.Vrste nastave?

Sadržinska klasifikacija govori o vrstama nastave koje proizilaze iz sadržaja i njihove prirode:
Nastava premeta prirodnih nauka,
nastava predmeta društvenih nauka
nastava predmeta tehničkih nauka,
nastava predmeta umjetničkih nauka,
nastava vjeronauke,
nastava praktičnih aktivnosti i vještina...

25.Institucionalni karakter nastave obuhvata nastavu predškolskog odgoja i obrazovanja

osnovnoškolsku nastavu,srednjoškolsku i visokoškolsku nastavu.

26.Komunikativni kriterij upućuje na postojanje direktnog i indirektnog komuniciranja u nastavi

između učenika i nastavnika.

Otuda se može govoriti o direktnoj,indirektnoj i nastavi na daljinu

27.Mjesto gdje se izvodi nastava je veoma važno i određuje posebne vrste nastave koje su po svom
karakteru različite

Tu spadaju:klsične učionice,kabineti,laboratorije,privredne i kulturne institucije,nastava u

prirodi...
DIDAKTIKA TEST BR. 1.

28.Kriterij funkcionalnosti :
Redovna i vanredna nastava,kursna nastava,seminarska,nastava za polaznike koji brže ili sporije
napreduju u nastavi,te fakultativnoj nastavi.

29.Metodički kriterij odnosi se na operativni dio nastave i njenu realizaciju u različitim didaktičkim
sistemima i podsistemima:

Predavačka,egzemplarna,individualizirana ,individualna,problemska,timska,algoritamska,nastava
na tri i više nivoa napredovanja

30.Učesnici u nastavnom procesu?

U nastavnom procesu mogu učestvovati različiti pojedinci i institucije kako bi se njena funkcija i
dometi bolje razumjeli.
Čine ih:učenici,nastavnici,saradnici,autori knjiga, predstavnici odgovarajućih institucija društva
koji kreiraju odgojno-obrazovni sistem.
Određuju:funkciju, formu i tokove nastave.

31.Najbitnije karakteristike učenika koje se uzimaju u obzir kako bi se osigurala što povoljnija pozicija
u nastavnom procesu?

 Fizički uzrast
 Intelektualne i fizičke sposobnosti
 Interesovanja
 nivo aspiracije
 radne navike
 osobine učenika
 kreativnost učenika

32.Profil savremenog nastavnika koji će uspješno odgovoriti na pitanja aktuelne nastave

 razvijene opće sposobnosti
 razvijene specifične sposobnosti
 opće obrazovanje
DIDAKTIKA TEST BR. 1.

 dobro stručno obrazovaanje

 pedagoško-psihhološko obrazovanje
 didaktičko-metodičko obrazovanje
 emocionalna zrelost i stabilnost
 ljubav prema djeci i mladima
 pozitivne osobine ličnosti(humanizam,otvorenost duha,altruizam,socijabilnost,moralni
kvaliteti,odgovornost,dosjetljivost,radinost,kreativnost...)

33.Platon o nastavniku?
„Ako obućari u Atini budu loši, Atinjani će biti lošije obuveni, a ako odgajatelji budu hrđavo ispunjavali
svoje obaveze, onda će negativne posljedice biti nesagledive. Stvorit će neznalačka pokoljenja koja će
uništiti državu.“

34.Nastavni plan?
Nastavni plan je školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju:

 Odgojno-obrazovna područja odnosno predmeti koji će se obučavati u određenoj školi

 Redosljed obučavanja tih predmeta po razredima i semestrima
 Sedmični broj sati za pojedino područje
 Ukupno sedmično opterećenje učenika

35.Predmetno područje?
Predmetno područje čine relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ,a
izvedeni su na temelju strukture dotične znanosti.

36.Nastavna cjelina?
Nastavnu cjelinu čine kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira središnja
tematika prožeta nekom osnovnom idejom (metodološkom, znanstvenom, ekonomskom...). Npr. u fizici
mehanika tečnih, čvrstih ili plinovitih tijela.
DIDAKTIKA TEST BR. 1.

37.Nastavna tema?
Manja je od nastavne cjeline .Svaki predmet sadrži više tema.

Ona je kao pojam po svom sadržajnom određenju veoma nalik predmetnoj cjelini.

Tema i cjelina treba da što određenije odraze dijalektičku jedinstvenost one pojave na koju se
odnose jer se tako učenicima olakšava sintetiziranje upoznatih elemenata.

38.Nastavna jedinica?
Nastavna jedinica je najuži dio teme,to je ustvari segment gradiva čiji opseg se može obraditi na
jednom nastavnom satu(ili blok satu)

39.Kurikulum?
Kurikulum je i cjelovita,sistemska ukupna planiranost odgoja i obrazovanja,on obuhvata definirane
ciljeve i zadatke i sadržaje učenja,metode,situacije,strategije,te načine evaluacije.

U novije doba,sve više ulazi u upotrebu i na našim prostorima,a osnovna mu je karakteristika“učenje

orjentirano na učenika“,ali precizno artikulirano, algoritmizirano)

Zato se svako planiranje i programiranje ne može zvati kurikulumom,nego samo ono koje“ zadovoljava

metodologijske uvjete,kriterije i tehnologiju izrade kurikuluma.“

U srednjem vijeku,latinska riječ curriculum označavala je „planirani tok po kojem se u samostanima

vaspitavao podmladak „samostanske braće“.

U općem značenju,u latinskoj frazi curriculum vitae,koristi se za izraz ili odrednica za tečaj ,tok života

životopis“

40.Oblici nastavnog rada

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

Kad kažemo oblici nastavnog rada mislimo na: sisteme nastave,metode,nastavne strategije,vrste

nastave...

41.Prema organizaciji učenika u nastavi može biti govora o:

Oblicima rada u velikoj grupi,oblicimam rada u maloj grupi,individualnom i individualiziranom radu u

nastavi.

42.Frontalni oblik rada?

Rad u velikoj grupi (više od 12 ili 15)

Najintenzivnije je zastupljen u nastavi od 17.stoljeća

U početku je imao smisla jer:edukacija nije bila masovna,motivacija za učenje kod učenika bila je veća

Nije bilo stručnog kadra dovoljno,te je i to bio razlog za takav rad u nastavi.

Na jednom mjestu i sa jednim nastavnikom daju se potrebne informacije učenicima.

Kolektivni rad ima svoje prednosti na planu socijalizacije,solidarnosti učenika,takmičenja u

postignuću...

43.Slabosti frontalnog oblika rada?

Neprimjerenost nastave individualnim mogućnostima učenika

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

Usmjeravanje nastave prema imaginarnom učeniku,tako da je nastava u jednom razredu

primjerene manjem broju učenika

(od 36 učenika petog razreda na nivou petog razreda,samo po prethodnom znanju iz

matematike ,bilo je svega deset učenika, ostali su bili na nivou 3.,4.,6. i 7. razreda).

Frontalni rad angažira nastavnika tako da nudi pretežno gotova znanja učenicima

Učenički potencijal samo je djelomično pokrenut,a sam kvalitet spoznaje je na vrlo niskom nivou

Frontalni rad sužava metodičk djelovanje i aktivnosti učenika.

Jedna od prepoznatljivih slabosti jeste i jednosmjerno komuniciranje.

Nastavnik ne može imati povratnu informaciju od svih učenika u razredu

44.Grupni oblik rada u nastavi?

Počinje se masovnije primjenjivati u nastavi krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Novi pravci u didaktici i organizaciji nastave (projekt-metod,slobodni rad po grupama,Vinetka

plan,Jena plan,radna škola i drugi)

zasnivali su se pretežno na grupnom radu različitih varijanti.

Za grupni oblik rada važna su tri momenta:sociolški,psihološki i radno-tehnički.

Sociološki se odnosio na pripremanje djece na interaktivne aktivnosti koje su neophodne u svakom

društvu.

Psihološki argument odnosio se na socijalni razvoj učenika,međusobno pomaganje,komuniciranje

učenika s ciljem dolaženja do novih odgojno-obrazovnih vrijednosti

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

Radno -tehnički aspekt grupnog rada odnosio se na pripremanje mladih za budućnost ,a naročito

tamo gje će biti upućeni na zajednički rad i rad u timu.

45.Grupni oblik rada u nastavi,definicija?

Grupni oblik rada u nastavi može se definirati kao samostalno učenje u malim grupama unutar

kojih učenici,zajedničkim radom dolaze do novih spoznaja,vještina i navika.

Uloga nastavnika je izmijenjena i nastavnik je više organizator,konsultant,vođa i koordinator u

nastavnom procesu.

On i dalje odgovara za tok i ishod nastave.Njegova stručnost iskazana je u planiranju,vođenju i

praćenju rada učenika u malim grupama,praćenju pojedinaca i razreda u cjelini.

46.Pozitivna obilježja grupnog rada?

Pozitivna obilježja grupnog rada su:učenje u grupi komunicirajući,samostalno učenje učenika,veća

iskorištenost stručnosti nastavnika na drugi način,osiguravanje višesmjernog komuniciranja u

nastavi,dinamičnost nastave,brže i kvalitetnije dolaženje do dovih spoznaja.

47.Teškoće i ograničenja grupnog rada?

Nisu svi sadržaji i aktivnosti u nastavi pogodni zaa grupni oblik rada.

Pojedini se učenici mogu skrivati u grupi i ne učestvovati u radu

Grupni oblik rada je zahtjevniji i u pripremnom i u realizacijskom dijelu,

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

Jednom nastavniku teško je kontrolirati komunikacije koje prirodno proizilaze iz ovog pristupa.

48.Navedi glavne dijelove grupnog rada?

Grupni rad ima tri dijela:1)Uvodni dio ili psihološka priprema...odnosi se na to da se temeljito i

jasno,nekad i ponavljanjem uputa više puta,objasni učenicima kako će raditi u grupama,kako će

komunicirati s nastavnikom i pojedinim članovima grupe i kako će komunicirati grupe sa grupama.

2)Glavni dio sata: samostalni rad učenika na radnim zadacima uz kontrolu nastavnika;

3)Izvještavanje grupa o urađenom,rasprava u vezi s pojedinim izvještajima,dopunjavanje zadataka

koje neke grupe nisu adekvatno uradile.

U ovoj fazi integrira se rad svih grupa,a ona je posebno značajna kod nediferenciranih zadataka koji

se daju grupama.

49.Nacrtaj primjer dinamične organizacije grupnog oblika rada

50.Individualni oblik rada?

Individualni oblik rada je rad sa jednim učenikom ili studentom.On ima dugu tradiciju.Danas je

prisutan u onim dijelovima nastave gdje je jedino moguće raditi sa jednim polaznikom(muzičke

škole,specijalne i druge škole).

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

Individualni oblik rada daje najveće šanse da bude i individualiziran ali se to u praksi ne događa

uvijek.

51.Individualizirani oblik rada?

Individualizaciju definišemo kao procese i aktivnost u nastavi putem kojih se nastava djelimično ili

u potpunosti prilagođava individualnim sposobnostima,prethodnim

znajima,interesovanjima,motivaciji, tempu napredovnja i nivou aspiracija polaznika nastave.

52.U osnovi individualizacije su razlike među učenicima koje mogu biti: spolne, starosne, tjelesne,

intelektualne, emotivne, motivacione i druge.

53.Na kojim pretpostavkama se zasniva individualizacija?

 Temeljito ispitivanje svakog učenika;

 Učenici koriste različite izvore i samostalno dolaze do spoznaja i vještina;

 Učenici se posebno obučavaju tehnikama samostalnog učenja u nastavi;

 Učenici uče ili ih nastavnici poučavaju u situacijama u kojima se najbolje približava neka

pojava ili proces;

 Učenicima se postavljaju različiti ciljevi i zadaci u skladu sa njihovim mogućnostima;

 Uloga nastavnika bitno je izmijenjena i usmjerena na vođenje,koordiniranje

konsultacije,instruiranje,pripremanje,organizaciju, i praćenje nastave;

 U vođenju učenika u nastavi posebno mjesto zauzima sloboda i fleksibilnost;

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

 Planiranje i programiranje izvršeno je u skladu s principima individualizacije.

54.Nabroj neke modele individualizacije?

1.Alogoritmizacija procesa učenja

2.individualizacija na tri i više nivoa napredovanja

3.individualizacija na visokom nivou teškoća

4.individualizacija pomoću računara i drugih mašina za učenje

5.individualizacija pomoću nastavnih listića;

6.individualizacija pomoću udžbenika;

7.nastava na daljinu;

8.nastava putem otkrića

9.problemska nastava;

10.algoritamska nastava

55.Prednosti individualizacije?

Uvažavanje općih i specifičnih sposobnosti,osobina ličnosti,tempa rada i prethodnih znanja učenika;daje

mogućnost za aktiviranje učenika u u učenju;veći dio odgojno-obrazovnog učinka je rezultat

samostalnog rada; osiguran je veći kalitet i kvantitet znanja;osiguran je slobodan razvoj i

kreativnost;racionalizira se nastavni proces,nastavnik više doprinosi bržem razvoju pojedinca u nastavi.

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

56.Slabosti individualizacije?

Složenija i skuplja organizacija nastave ;nedostatak socijalizacije u procesu učenja i

poučavanja;mogućnost razvoja individualizma i egoizma kod učenika.

57.Terminološko značenje riječi metoda?

Riječ metod(methodos)grčkog je porijekla i znači istraživanje,ispitivanje,put ili način

istraživanja,smišljeno i plansko postupanje u nekom radu s ciljem da se postigne uspjeh,otkrije

istina,osigura saznanje o nečemu.

Didaktičko poimanje metoda odnosi se na spomenuta određenja a najbliže je onom dijelu formulacije

koji podrazumijeva „put ili način“spoznavanja u nastavi

58.Značaj i važnost metoda u nastavi?

Nastavne metode:

 Su važno polje edukacionog odlučivanja

 Određuju vrste ,kvalitet i dimenzije komuniciranja

 Određuju pravce i dinamiku djelovanja

 Određuju zastupljenost kreativnosti

 Su intencionalni dio nastave

 Su elementi namjernog i sistemskog djelovanja

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

 Značajno određuju kvalitet nastavnog postignuća

59.Klasifikacija nastavnih metoda?

Prisutno je više kriterija kojima se autori rukovode u podjeli metoda.To su načini učenja i

poučavanja,vrste komuniciranja,stepen misaonog i fizičkog angažmana onoga ko uči

Metode se mogu dijeliti i s obzirom na to da li je riječ o metodama nastavnika ili metodama učenika.

Zatim,metode se mogu dijeliti i s obzirom na to da li se metodama dolazi do novih spoznaja ili je riječ o

utvrđivanju i sistematizaciji učenog.

60.Metoda usmenog izlaganja?

Riječ je o metodi u kojoj je osnovni posrednik i sredstvo govor nastavnika ili nekog drugog učesnika u

nastavi.

To je metoda u kojoj je nastavnik najdominantniji u nastavnoj spoznaji i on odlučuje o svim strukturnim

elementima ove metode-kako će se sadržaj prirediti za ovaj metod,kako će komunicirati u nastavi, koje

vrste koumunikacije će imati sa svojim učenicima i studentima,kako če biti primljen njegov usmeni iskaz i

konkretno odgojno -obrazovno dobro.

Razrađeni su brojni modeli i tehnike metode usmenog izlaganja koje se prilagođavaju primaocima i

prirodi nastavnog sadržaja.

Postoje:klasična predavanja,predavanja uz primjenu različitih nastavnih sredstava, pripovijedanje,

objašnjavanje, dokazivanje itd.

DIDAKTIKA TEST BR. 1.

61.Nabroj neke negativne karakteristike metode usmenog izlaganja?

 Jednosmjerno komuniciranje

 Nastavnik,nakon izloženog, ne dobiva potrebnu povratnu informaciju o primljenosti sadžaja kod

slušaoca

 Nastavnik još manje zna na kojem nivou je spoznaja

 Samo djelomično angažira učenika ili studenta

 Pretpostavlja povećanu pažnju ili koncentraciju

 Pažnju je veoma teško zadržati ako usmenu izlaganje traje u dužem vremenskom periodu

 Naročito je misaoni angažman smanjen,jer je uslovljen brojnim pretpostavkama,a o kojima ovaj

vid komuniciranja u nastavi ne vodi računa.

Neki autori kao kriterij za klasifikaciju uzimaju etape nastavnog rada.

DIDAKTIKA TEST BR. 1.