POMORSKI FAKULTET SPLIT

Pomorska geografija
Predavanja
Krizmanic Ivan

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Pomorska geografija, je smjer koji prouava uvjete i drutveno gospodarske imbenike razvoja pomorstva u odreenom podruju, naglaavajui pritom ulogu i vanost pomorstva u sveokupnom gospodarskom razvoju pojedinih zemalja i regija svijeta kao i svjetskog gospodarstva u cjelini. Pomorstvo, pomorstvo u uem smislu je umijee plovidbe morem, odnosno vjetina upravljanja i manevriranja broda, dok u irem smislu obuhvaa sve dijelove djelatnosti vezane za koritenje mora bilo kao prometnim medijem, izvorom prirodnih dobara. Razmjetaj i podjela kopna i mora na Zemlji, od ukupno 510 mil. km 2 povrine naeg planeta kopno obuhvaa 149 mil. km 2 (29%), a more 361 mil. km 2 (71%). Svjetsko kopno je podjeljeno na 6 kontinentskih cjelina tj. na 7 kontinenata, koji svojim smjetajem dijele svjetsko more na 3 oceana. Ocean, najvei dio mora s odreenim geografsko geolokim znaajkama, fizikalno-kemijskim i biolokim svojstvima, specijalnim drutveno-gospodarskim znaajkama, kao i karakteristinom slikom bazena, imamo: Tihi, Atlantski, Indijski i Sjeverni ledeni ocean. Mediteran, obuhvaa dijelove svjetskog mora uvuene izmeu kontinenata koja su povezana sa oceanom samo malim kanalom ili tjesnacem, ili pak smjetene izmeu 2 kontinenta, a od otvorenog oceana odvojeni nizovima otoka. Imamo: Sredozemno more, Karipsko more, Meksiki zaljev. Rubna mora, su odvojena od oceana nizom otoka (Beringovo, Japansko, Sjeverno) ili se vie manje uvlae u kontinentski sklop (uto, Arapsko, Barentsovo), rubna mora su i neki veliki zaljevi (Biskajski, Bengalski, Gvinejski). Unutranje more, odnosi se na dijelove svjetskog mora koji se dublje uvlae u kontinent, a s otvorenim morem povezani su samo relativno uskim vratima ili pak s nekoliko tejsnaca, to su: Baltiko more, Perzijski zaljev, Hudsonov zaljev. Zaljev, manji dio mora koji dublje ili plie zalazi u kopno, mogu biti razliitog izgleda i postanka. Fjord, uski duboki zaljev sa strmim obalama nastao prodiranjem mora u dolinu koju je formirao ledenjak. Fjordovi se nalaze u visokim geografskim irinama. Estuarij, ljevkasti zaljev iroko otvoren prema moru, predstavlja potopljena i valovima plime proirena rijena ua, a formiraju se na onim obalama s velikom amplitudom izmeu plime i oseke. Za vrijeme plimnih valova pogoduje brodovima prekooceanske plovidbe. Tu se najee formiraju luke zatvorenih lukih dokova Rijas, zaljev nastao prodiranjem mora u rijenu dolinu. Obala je zatvorena prema zaleu i pogodna za formiranje luka. Liman, zaljev lagunskog tipa, a karakteristian je za npr. Za Ukrajinsku obalu. Najee su vezani za rijena ua (Dnjepar). Na nekim su se limanima razvile vane svjetske luke.

Page 2

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Laguna, plitki zaljev koji nastaje stvaranjem pjeanih barijera te pretvara more u jezero na niskoj naplavnoj obali, odjeljen od puine pjeanim sprudom s jednim ili nekoliko prolaza koji omoguuju plimna strujanja. Morski prolazi (tjesnaci), su prirodni morski prolazi koji spajaju dva mora. Morski tjesnaci nisu samo vane arterije svjetske plovidbe morem, ve imaju ekonmomsko, prometno, politiko i geostrateko znaenje te je iz tog razloga plovidba kroz tjesnace sa meunarodnim znaenjem regulirana posebnim meunarodnim konvencijama ili sporazumima meu dravama. Slanost, koliina vrste tvari u gramima koju sadrava 1 kg mora, izraava se u 10 promilima.
3

nekad i u

Insolacija, vrijeme trajanja sijanja Sunca u odreenom vremenskom periodu. Mjeri se heliografom. Led u moru, pojavljuje se u prijelaznom sloju hidrosfere. Imamo dvije vrste leda, morski led koji nastaje zaleivanjem mora i kopneni led koji u more donose ledenjaci s kopna a neto manje i rijeke. Morski led najee ima oblik ravne ploe koja pluta povrinom a nije deblja od nekoliko metara. Ledite morske vode ovisi o slanoi (to je slanost vea toka smrzavanja je nia). Prozirnost, ovisi o visini Sunca, koliini reflektirane energije, stanju povrine mora, dubine mora, naoblaci, konfiguraciji tla i o kutu upada Sunca u more. Boja mora, u malim koliinama prozirna, a u veim koliinama poprima plavu do zelenu boju. Boja mora ovisi o koliini suspendiranih tvari u moru te o intezitetu upijanja i rasipanja svjetlosnih zraka. Morska struja, vodoravno su premjetanje vodenih masa u oceanima pod utjecajem vjetrova, nejednakog sunevog zagrijavanja, razlike u tlaku zraka te morskih mijena, Zemljine rotacije. Pri formiranju osnovnog sustava morskih struja na oceanima dominantnu ulogu imaju stalni vjetrovi. Valovi mora, vjetar i povrina nad kojoj vjetar pue, stvara valove. Imamo valove mrtvog i ivog mora. Valovi predstavljaju najvei prijenos energije iz atmosfere u hidrosferu. Svjetlucanje mora, fizika pojava karakteristina za topla mora i topla godinja doba. Potjee od organizama koji ive u povrinskom sloju mora. Strme obale, susreu se redovito u onim podrujima gdje su u neposrednom zaleu protee brdovit odnosno planinski reljef, a s obzirom na pruanje reljefnih uzvisina u odnosu prema pravcu pruanja obale, razlikuju se transverzalne obale (obale Egejskog mora) i longitudinalne (obala Perua). Niske obale, nalaze se tamo gdje nizine dopiru do mora i postupno se nastavljaju u morsko dno. Zbog toga je obalno more tu vrlo plitko pa valovi a posebno morske struje neprestano prenose mulj i pijesak uzdu obale te akumulacijom postupno mjenaju izgled obalne crte.

Page 3

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Obalni koraljni greben, nastaje u tropskim morima, prati obalu kopna ili otoka tako da se izmeu obale i koraljnog grebena nalazi relativno uzak i plitak kanal. Koraljne tvorevine su biljnog podrjetla. Barijerni greben, prati obalu na veoj udaljenosti i moe imati goleme dimenzije (istona obala Australije, duina oko 2000 km), karakteristine su velike pliine. Atol, su podvrsta koraljnih obala koji se susreu iskljuivo u tropskim morima, a jako su opasni za plovidbu. To je prstenasti koraljni greben s plitkom lagunom u sredini. Utjecaj klimatskih elemenata, meu elementima koji danas utjeu na sigurnost plovidbe istiu se vjetrovi i magla. U suvremenom pomorstvu nema ovisnosti o vjetrovima. Jaki vjetrovi i valovi to ih uzrokuju mogu usporiti plovidbu ili oteati odravanje kursa broda to se odraava na trajanje putovanja, veoj potronji goriva, a snani cikloni koji se javljaju na ekvatorijalnim i tropskim morima mogu biti opasni i za najvei brod. Morske mijene, pojava periodinog dizanja i sputanja morske razine pod utjecajem Suneve i Mjeseeve gravitacije i centrifugalne sile Zemljine revolucije. Uobiajeni je naziv plima i oseka. Visoko razvijene zemlje, karakteristina je snano razvijena industrija, visoka produktivnost, vanjsko trgovaka razmjena u kojoj dominira izvoz industrijskih proizvoda i uvoz sirovina, visok nacionalni dohodak po stanovniku, opa pismenost, visok ivotni standard. Srednje razvijene zemlje, preteito agrarne s tendencijom intezivnog razvoja industrije, nacionalni dohodak po stanovniku i ivotni standard osrednji ali u porastu. Zemlje u razvoju, gotovo su iskljuivo poljoprivredne s niskom produktivnou rada, vrlo niskim nacionalnim dohotkom po stanovniku, malim postotkom pismenosti i niskim ivotnim standardom. Iskljuivo izvoze sirovine, a razvoj industrije je tek u zaetku. Luka, prirodno ili umjetno zatien morski, rijeni ili jezerski bazen gdje brodovi nalaze zaklon od valova, strujanja mora, morskih mjena, leda, gdje se brod moe iskrcati, ukrcati, ili prekrcati teret, gorivo i vodu, te obaviti popravke. imbenici lokacije i razvoja luke, na razvoj luke djeluju mnogi imbenici koje moemo podjeliti na prirodno-geografske (geoloki poloaj i topografski uvjeti) i drutveno-gospodarske (ekonomska razvijenost zalea, prometna povezanost sa zaleem i prekomorskim prometnicama, tehnika opremljenost, produktivnost rada) te politiki imbenici (trajkovi). Geografski poloaj luke, najvaniji prirodni preduvjet razvoja luke jer o njemu ovisi odnos luke prema bliem i daljem zaleu te prema ostalim lukama. Za povoljan smjetaj luke vani su i hidroloki i meteoroloki utjecaji. Prometne veze s zaleem, imaju prvorazrednu vanost za funkcioniranje svake velike luke bilo da je rije o uvozu ili izvozu. Suvremeni brodovi mogu prevesti veliku koliinu tereta pa je s tim u vezi

Page 4

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic potreban razvoj i kopnenih prometnica. U suprotnom se javlja poremeaj u funkcioniranju luke koja tada ne moe pruiti potrebne usluge svom zaleu. Unutranji plovni putevi, pojeftinjuju transport robe izmeu morske obale i proizvoakih odnosno potroakih sredita u zaleu pa one morske luke koje se nalaze na uima velikih plovnih rijeka imaju veliku prednost to se odraava u veliini prometa i njihovoj vanosti. Tehnika opremljenost luke, o tome ovisi kvaliteta usluga i uspjenost poslovanja. U uvjetima vrlo brzog razvoja transportne tehnologije u kopnenom i pomorskom prometu potrebno je pravodobno i odgovarajue tehniko prilagoavanje suvremenim zahtjevima, posebno kad postoje konkurentske luke, jer se izgubljeni teret najee teko vraa. Gravitacijska zona, zalee koje je dobro trini i ekonomski razvijeno. Luka ak i ne mora biti na dobrom geografskom poloaju ako ima dobru gravitacijsku zonu s kojom je dobro prometno povezana. Podjela i vrsta luka, prema osnovnoj funkciji luke se dijele na: trgovake, ratne, portske i ribarske. Trgovake luke, slue za promet robe i putnika ali meu njima postoje velike razlike, ne samo po veliini, opremljenosti, opsegu prometa i vrstama tereta to se u njima ukrcava odnosno iskrcava ve i po nizu drugih imbenika: prirodno-geografskih, ekonomskih, tehnikih i pravnih. Kategorijska podjela trgovakih luka, prema namjeni: teretne, putnike, industrijske, opskrbne i ope ili univerzalne; prema smjetaju: obalne, estuarijske, lagunske, otone, kanalske, rijene i jezerske; prema vodostaju: otvorene i zatvorene ili dokovske luke; prema veliini i vanosti u robnoj razmjeni: svjetske, meunarodne, nacionalne, regionalne, lokalne; prema smjeru robnih tokova: uvozne, izvozne, tranzitne; prema strukturi tereta: ope ili univerzalne ili specijalizirane. Gustoa morske vode, utjee slanost, temperature i tlak, a izraava se vaganjem aneometrom. Iz praktinih razloga se upotrebljava se relativna gustoa koja je omjer gustoe morske vode prema gustoi destilirane vode pri temperature od 4C oznaava se sa ( 1,025). Temperature mora, stupanj topline, a toplina je energija u prijelazu od izvora do potroaa. Uz slanost i gustou osnovni je parameter za karakteriziranje oceanografskih stanja mora, a ovisi najvie o atmosferi i morskim strujama.

Page 5

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Valorizacija mora Sueskog kanala Sueski je kanal umjetno prokopan kanal u Egiptu ( Sredozemno more Crveno more ) kanal je prokopan izmeu luke Port Said i predgraa Port Fuada na jugoistonoj obali Sredozemnog mora, te luke Suez s predlukom Port Tewfik u Sueskom zaljevu na sjeverozapadnoj obali Crvenog mora slubeno otvaranje 17.11.1869. od 1956.g. postao je vlasnitvo Egipta tijekom vremena znaajne promjene zatvaranje kanala za promet u doba Egipatsko Izraelskog rata 1967. do ponovnog otvaranja 05.06.1975. ( tada su graeni najvei brodovi na svijetu ) promjene mnogostruke u graevinskoj rekonstrukciji kanala koja se odvijala etapno krajem 80-tih, Suezom su mogli ploviti brodovi s gazom od 18m i veliina do 15.000 BRT u daljnjoj etapi osuvremenjivanja kanala, sudjelovala su japanska i belgijska poduzea tim radovima poveana je propusna mo kanala, dubina gaza 20,5 m i tonae brodova do 260.000 BRT uveden elektronski sustav vonje, omoguena je u pojedinim dijelovima kanala dvosmjerna plovidba, a postavljanjem svjetlosne signalizacije i nona plovidba tokom dana, kroz kanal proe i do 100 brodova osmogodinji zaljevski rat izmeu Iraka i Irana, opadanje trgovine europskih s arapskim zemljama, te pronalazak i proizvodnja nafte na europskom sjevernomorskom pliaku, daljnje su promjene koje su uvjetovale smanjenjem prometa Sueskim kanala gradnja naftovoda 1970.god. od luke Filath u zaljevu Aquabe do luke Ashkelon na Sredozemnom moru u duini 236 km i SUMED naftovoda 1977.god. Sueza i Alexandrije u duljini 336 km, bitno su utjecala na promjenu brodskog prometa Sueskim kanalom prijevoz nafte kanalom je smanjen 1995.god. promet Suezom dosegnuo je rekordnu tonau 293 milijuna tona 1966.god. kanalom je prevezeno 175,7 milijuna tona nafte iz arapskih zemalja preko 90%, a 87% bilo je namijenjeno zemljama Zapadne Europe plovidba Suezom znatno skrauje plovidbu izmeu europskih luka, posebice London Kuwait ( Perzijski zaljev ) za 42% krae od duljine plovne rute preko juga Afrike i London Yokohama ( Tokijski zaljev ) za 22,2 % za usporedbu, duljina putovanja brodom od Rijeke do Mumbaia preko Cape Towna za brod brzine 15 v, trjalo bi 31,5 dan dok bi kroz Suez, putovanje trajalo 12 dana ( ne raunajui ekanje prolaza kroz kanal ) sueski je kanal, zbog svog sredinjeg geografskog poloaja i najkrae pomorske veze izmeu ameriko europskih, indijsko azijskih i australskih luka, najprometniji kanal svjetskog pomorstva Valorizacija mora Panamskog kanala Panamski je kanal umjetni kanal na prevlaci sjevernog dijela Latinske Amerike izmeu luke Cristobal na karipskoj obali i luke Balboa u Panamskom zaljevu Velikog Oceana gradnja Panamskog kanala, dugog 81,6 km, zavrena je 03.07.1914.god. prvi je brod proao kanalom 15.08.1914. god.

Page 6

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic prokopavanjem je znatno skraen put izmeu Atlantskog i Velikog Oceana, pa je putovanje izmeu New Yorka i Sn Francisca iznosilo prolaskom broda kroz kanal 5262 Nm ( skraeno za 7873 NM ), a duljina puta kroz Magellanov prolaz iznosi 13135 NM do Drugog svjetskog rata, prevladavao je transport roba u istonom smjeru, od Velikog Oceana prema Atlantskom maksimalna koliina prometa teretom, ostvarena je 1982. god., kada je kroz kanal prolo 185,7 milijuna tona tereta 1983.god., izgraen je veliki naftovod ( 40 milijuna tona godinje ) koji je spajao obale Velikog Oceana i karipske luke, ime je znatno smanjen broj tankera koji su prevozili naftu od Aljaske prema Karipskim obalama 1990. god. promet roba kanalom iznosio je 157 milijuna tona ( 72 milijuna iz SAD a, 29 milijuna tona za SAD ) to potvruje da kroz Panamski kanal najvie prolazi roba iz amerikih luka u novije vrijeme jaa svjetsko, globalno znaenje Panamskog kanala jer u prometu roba sudjeluju i najudaljenije luke iz itavog svijeta Panamski kanal otvorio je Veliki Ocean za suvremenu meunarodnu trgovinu i bitno utjecao na razvitak svjetskog pomorskog prometa Pomorske geografske regije svijeta u skladu s podjelom svjetskog mora na oceane kao tri makroregije prema kojima su u pomorsko prometnom smislu, neposredno ili posredno vezane veina pomorskih zemalja svijeta obzirom na izrazite razlike u geografskom poloaju, prirodnim osobinama i drutveno gospodarskoj strukturi kao i uvjetima i stupnju pomorskog razvoja sva 3 svjetska oceana izdvaja po pomorsko prometnoj vanosti nekoliko razliitih pomorskih regija : Atlantska zona, zona Indijskog Oceana i Australsko proelje na Tihom Oceanu Atlantska zona poslije industrijske revolucije i pojave broda na parni pogon, Europa je bila vodea pomorska regija svijeta u transportu roba promet robe u Europi prema svjetskim gospodarskim centrima, tradicionalno je bio usmjeren na Atlantski ocean i njegove luke godine 1950., od oko 500 milijuna tona robnog prometa morem pripadalo je lukama Atlantske zone 70% posebno obiljeje Atlantske zone u suvremenom razdoblju jest okupljenost spodarskih djelatnosti u velikim lukama koje su postale sredita svjetskog prometa, a istodobno i mjesta vrlo velike robne razmjene dananjeg svijeta takvu ulogu u svjetskom pomorskom prometu, Atlantska zona je zadrala sve do 1987. god, od kada su luke Tihog Oceana preuzele vodeu ulogu u svjetskom pomorskom prometu, Atlntska zona podijeljena je na sljedee regije : Mediteran Atlantska Europa Atlantsko proelje Anglo Amerike Ameriki Mediteran Atlantsko proelje Latinske Amerike

Page 7

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Atlantska Afrika Zona Indijskog oceana Istona Afrika Zemlje Crvenog mora i Perzijskog zaljeva Azijsko proelje na Indik Australija na Indiku Australsko proelje na Tihom oceanu od 1987. godine, luke Tihog oceana, preuzele su vodeu ulogu u svjetskom pomorskom prometu razlozi takvog obrata su uspon trgovine morem u regiji Tihog oceana, a zatim i rast BDP 80-tih godina diljem svijeta istono azijske zemlje ostvarile su 1988.god. 20 % svjetskog izvoza uz stalnu tendenciju rasta na taj su nain osjetno smanjene razlike na listi vodeih zemalja u svjetskoj trgovini npr. Tajvan, Juna Koreja, Kina Veliki oceanski razvitak sainjavaju 3 grupe zemalja: industrijske zemlje Japan, Australija, Novi Zeland, SAD i Kanada istonoazijske naprednije zemlje Mali Tigrovi Tajvan, Juna Koreja, Singapur, Hong Kong zemlje ASEAN a : Indonezija, Malezija, Filipini, Brunei i Tajland navedene azijske zemlje velikoocenskoga gospodarskoga kruga, vane su prema orijentaciji na trinu privredu Singapur je preuzeo ulogu Rotterdama ( Europorta br.1 ) koji je godinama drao prvo mjesto u pomorskom prometu suvremenog svijeta od 25 vodeih pomorskih luka svijeta, njih 18 ( 1997 ) bilo je s obala velikog Oceana LUKE Atlantika V.Oceana 1972 896,2 529,5 1975 928,1 734,1 1982 837,4 665,0 1984 838,6 729,1 1986 738,4 711,6 1987 820,7 951,5

Azijsko australski mediteran Azijsko pacifiko proelje Pacifiko proelje AngloAmerike Pacifike zemlje Latinske Amerike Oceanija Mediteranska regija Sredozemno more ili Mediteran je unutranje more Atlantskoga Oceana, a s Atlantskim Oceanom ga spajaju relativno uska Gibraltarska vrata ( 13km ) drave na mediteranskoj obali Europe meusobno se znatno razlikuju po drutveno gospodarskom razvoju, pomorskoj tradiciji i stupnju suvremene pomorske orijentacije drave koje su smjetene na podruju Mediteranske regije : Hrvatska

Page 8

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Slovenija Italija Monako Francuska panjolska Malta Grka Albanija Srbija i Crna Gora Slovenija povrina 20 256 km2 i 2 milijuna stanovnika smjetena je na prijelazu zapadne u istonu Europu, tonije izmeu Austrije i Hrvatske, duljom granicom, te kraom dravnom granicom s Italijom i Maarskom privlana je kao magnet zbog mnogih kulturno-povijesnih znamenitosti i prirodnih ljepota; zbog svog geografskog poloaja Slovenija je istodobno i Alpska i Mediteranska zemlja, to predstavlja prednost u gospodarskoj ponudi tijekom cijele godine vei dio zemlje je planinski, posebno u sjeverozapadnom dijelu gdje je najvii vrh Triglav ( 2864 m ) od ove toke, glavni alpski lanac se nastavlja prema istoku du austrijske granice dok Dinarski niz poinje jugoistono i nastavlja se du hrvatske obale na relaivno kratkoj morskoj obali, Slovenija vrlo uspjeno razvija pomorske djelatnosti, luke, brodarske, ribarske i turistike najznaajnije slovenske luke : Kopar, Izola i Piran luka Kopar je najvanija slovenska luka koju karakteriziraju odlian geoprometni poloaji povoljni topografski uvjeti Kopar je smjeten u Koparskom zaljevu i dio je prostranog Transkog zaljeva, koji je najsjeverniji i najuvueniji dio Mediterana ( Jadran ) u Europsko kopno, pa je i najvei dio robnog prometa orijentiran na drave Austriju, Maarsku, eku, Slovaku Koparska luka ima suvremeno opremljem kontejnerski terminal iji se godinji promet procjenjuje na preko 100.000 TEU, te veliki silos za itarice, hladnjae za tropsko i suptropsko voe, te prostrana skladita za drvo Italija smjetena na jugu Europe, veim dijelom na Apeninskom poluotoku; s veim otocima Sardinijom i Sicilijom u dodiru je s Jadranskim, Ligurskim, Tirenskim i Jonskim morem oko 75% povrine je planinski, s Alpama na sjeveru i sjeverozapadu koje je odvajaju od susjednih zemalja, Francuske, vicarske, Austrije i Slovenije, te Apenini koji se prvih 300 km pruaju u dugakom luku sredinom poluotola prema jugoistoku junije uz rijeku Po, prua se 500 km dugaka i 50 120 km iroka Padska nizina talijanska klima se razlikuje izmeu sjeverne i june Italije pa u Alpama prevladava kontinentalna, a u Padskoj nizini submediteranska, a u ostalim dijelovima Sredozemna klima zima moe biti hladna i otra posebno u Alpskim podrujima i u dolini rijeke Po, dok je u ostalim dijelovima klima blaa
Page 9

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic prema pomorsko-geografskom poloaju i obliku dravnog teritorija, pomorski promet ima za Italiju prvorazrednu vanost, kako u meunarodnoj trgovini tako i u obalnom prometu Italija ima veliki broj dobro opremljenih luka, ali veina njih ima relativno usku gravitacijsku zonu, pa je veliki promet mnogih talijanskih luka ponajprije rezultat litoralizirane industrije, koja se razvila na temelju uvoznih sirovina iznimku ini nekoliko luka sa irim gravitacijskim zaleem i vanom tranzitnom funkcijom na sjeveru zemlje, to im daje meunarodnu vanost vodee mjesto u pomorskom prometu ima luka Genova, a druga najvanija luka je Trieste Genova je jedna od veih i bolje opremljenih europskih luka, sposobna za prihvaanje svih vrsta tereta, vrlo dobro prometno povezana sa zaleem istodobno moe prihvatiti vie od stotine velikih brodova izrazito je uvozna luka, pri emu vodeu ulogu ima nafta, a zatim ugljen, rude, itarice, drvo, pamuk, koa i dr. uz razvijenu pomorsko-prometnu i trgovaku funkciju, Genova je najvanije sredite talijanskog brodarstva i snano industrijsko sredite ( metalurgija, brodogradnja, petrokemija i dr ) Trieste je druga po veliini talijanska luka, a razvila se zahvaljujui prednostima geografskog poloaja i ambicijama kontinentalnog zalea transka se luka sastoji od tri dijela ( trgovake, industrijske i naftne luke ) i u cjelini je umjetno izgraena, te zatiena s nekoliko valobrana Francuska najvea zemlja zapadne Europe i vrlo je atraktivna zbog svoje bogate povijesti, kulturnog nasljea i raznolikih prirodnih bogatstava, od nepreglednih pjeanih plaa na Zapadnoj obali Atlantika, pa do magine Azurne obale na istoku i Pirineja na moru stoljeima je francuska sila otvorena zemlja, te je u zadnjih 150 godina primila najvie emigranata nego sve zemlje zajedno ( Marseille ) najvei broj doao je iz Alira, Maroka, Tunisa i Indokine koji su sa sobom donijeli razne kulturne obiaje ovakvi kulturni obiaji oblikovali su Francusku kao unikatnu dravu razliitih civilizacija u Francuskoj ivi 60,2 milijuna stanovnika s povrinom od 551,500 km2 je najvea europska zemlja poslije Rusije i Ukrajine Francuska ima vrlo povoljan geografski poloaj s dva obalna proelja, pa je istodobno i mediteranska i atlantska zenlja MARSEILLE 1,23 milijuna stanovnika najvea trgovaka francuska luka i po veliini trei grad Francuske ova je regija trea po broju pridolih imigranata u dravi, iju glavninu ine imigranti iz Zapadne Afrike i Indokine tijekom posljednjih stotinu godina, luka Marseille je prola nekoliko etapa razvoja i prostornog irenja, pa se dananji luki kompleks protee na prostoru 50 km i na velike terminale za rasute terete, naftne terminale, terminale za LPG i LNG, te kontejnerski terminal

Page 10

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic panjolska obuhvaa 84 % Iberijskog poluotoka, a polovinu povrine pokriva geoloki stari masiv Meseta ovo podruje okrueno je s nekoliko planinskih lanaca: na sjeveroistoku su Pirineji du panjolskoFrancuske granice, Kordiljeri Cantabrila na sjevernoj obali Biskajskog zaljeva, Kordiljeri Iberico protee se od sjevernih centralnih podruja do sredine mediteranske obale Centralni Kordiljeri sjeverno od Madrida do portugalske granice i tri istono-zapadna planinska lanca ( Sierra Nevada, Sierra de Aracena, Sierra de Segura ) koji pokrivaju poprijeko podruje Andaluzije najvii vrh panjolske na Iberijskom poluotoku nalazi se na Sierra Nevada ( Mulnacen 3,478 m ) panjolska ima iznenaujui ekonomski rast u 20.st., ivotni standard od nekada najmanjeg u zapadnim europskim zemljama, do dananjeg standarda koji je stavlja uz bok najrazvijenijih zemalja Europe ekonomsko udo zapoinje poetkom 1990.god. kroz iji period imaju stalnu uzlaznu putanju s najmanjom stopom nezaposlenosti od 9,1 % o ( prosjek u Europskoj Uniji je 15 % ) industrija zapoljava 6 milijuna ljudi i proizvodnja se pribliava granici od 60% DBP zahvaljujui geografskom poloaju, panjolska je u meunarodnoj trgovinskoj razmjeni usmjerena na pomorski promet, pa se tim putem odvija vie od 90 % panjolskog izvoza i gotovo cjelokupan uvoz prema geografskom razmjetaju na mediteranske i atlantske luke, mediteranske luke imaju vei ukupan promet roba u odnosu na atlantske luke ( jer ih je vie ) glavne mediteranske luke : Barcelona, Tarragona, Castelon, Valencia, Alicante, Cartagena i Algeciras Barcelona je po tradiciji i opremljenosti najvanija panjolska luka, iako po ukupnom prometu vie nije na prvom mjestu Barcelona je uvozna luka za naftu, fosfate, ugljen, pamuk, drvo i kemikalije, dok je izvozna luka za poljoprivredne proizvode i tekstil Malta jedna od zanimljivijih turistikih destinacija na Mediteranu za mnoge turiste eljne rekreacije i sunca osim u suncu i moru, turisti mogu uivati i u 6000 godina starim arheolokim ostacima i mnogim povijesnim spomenicima koji se nalaze diljem otoka, ivotopisnim krajolicima, ekoloki istom moru i gostoljubivim domainima Malteki arhipelag sastoji se od 3 otoka: Malta ( 246 km 2 ), Gonzo ( 67 km2 ) i Comino ( 2,7 km2 ) i smjeten je u centru Mediterana, udaljenog 93 km juno od Sicilije, 288 km istono od Tunisa i 350 km sjeverno od Libije smjetena je na vanom pomorsko-plovnom putu izmeu zapadnog i istonog Mediterana, ija je vanost osobito porasla nakon izgradnje Sueskog kanala cjelokupna vanjsko-trgovinska razmjena Malte odvija se pomorskim putem u izvozu su na prvom mjestu tekstilni proizvodi, cigarete i cvijee, a u uvozu nafta posljednjeg desetljea Malta se uvrstila i meu zastave pogodnosti, to se odrazilo u naglom porastu Malteke flote

Page 11

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Albanija zadnja europska drava koja je turistiki neotkrivena za masovni turizam poznata je po maginim iskopinama Apollonia, Butrint i Drau turistiki su zanimljivi mediteranski gradovi Gjirokastra i Berat, te ivotopisni Tirana, Skadar, Korca i Durres prve godine albanske demokracije bile su teke uz vrtoglavi razvoj nasilja, kriminala i korupcije koji su kulminirali 1986 g. od tada pa do dananjih dana, stanje se polako normaliziralo i Albanija postaje otvorena turistika zemlja, posebice u centralnom i junom dijelu Albanija je s povrinom od 28.748 km 2 mala zemlja ( neto manja od Belgije ), a veim dijelom brdovita i planinska zemlja topografski je podijeljena u 3 zone: obalno podruje, centralno ( prijelazno ) podruje, i planinska regija obalni dio obuhvaa 200 km dugu obalu od sjevera prema jugu i iroki obalni pojas u dubini od 50 km visoke umovite planine proteu se od krajnjeg sjevera od Mt. Jezera ( 2694 m ) u produetku makedonske granice do najvieg vrha Albanije Mt. Korab ( 2751 m ) zahvaljujui geografskom poloaju, Albanija je u meunarodnoj trgovinskoj razmjeni jednim dijelom usmjerena i na pomorski promet u lukama Durres i Vlora pa se u tim lukama odvija vie od 90 % albanskog uvoza i izvoza Durres je glavna luka Albanije nalazi se 38 km zapadno od Tirane i drugi je po veliini grad sa 85.000 stanovnika na jugoistonom dijelu grada pruaju se kilometarske pjeane plae s hotelima i restoranima u nizu turistiki je vrlo zanimljiv rimski amfiteatar izgraen izmeu 1. i 2. st. te kazalite Aleksander Moisiu Juna Albanija je najljepi dio zemlje, kao i bogata povijesnim spomenicima Apollonia i Butrint su obnovljena ruevine, dok su Berat i Gjirokastra muzejski gradovi turistiki je znaajna Rivijera cvijea, koja se protee od Vlore do Sarande ovo podruje je poznato po lijepim plaama, umovitom zaleu, kao i plantaama maslina i limuna, koji uz vinograde, ovom kraju daje poseban mediteranski ugoaj kvalitetna vina, dobri restorani, cement, Kalanjikov Srednjoeuropske zemlje U sredinjem dijelu europskog poluotoka postoje gospodarski visoko razvijene kontinentalne zemlje, sa snanom meunarodnom trgovinom, koja se u odnosu prema prekomorskim zemljama odvija rijenim putem iako nemaju izravan kontakt s morem, svih 5 zemalja ( vicarska, Austrija, Maarska, eka, Slovaka ) posjeduju vlastitu trgovake mornarice iako su, u odnosu prema prekomorskoj trgovini, prometno usmjerene na oba Europska proelja ( mediteransko i atlantsko proelje ), veina meu njima je prometno-geografski najblia Mediteranu

Page 12

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Crnomorske zemlje Crno je more najistoniji, a istodobno i najsjeverniji dio Mediterana od Sredozemnog ga mora odvaja poluotok Mala Azija, a povezan je s njim uskim tjesnacima, Bosporom i Dardanelima, izmeu kojih je Mramorno more Crno more je zatvoreno more, gotovo kao jezero, s povrinom 453 000 km 2 ima niski salinitet, to je posljedica pritjecanja velikih koliina slatke vode brojnim velikim rijekama i veoma uske veze s otvorenim morem zanimljivo je da Turci Egejsko more nazivaju Bijelim morem ( Ak Deniz ), za razliku od Crnog mora ( Kara Deniz ) Crno more ima posebno mjesto meu svjetskim morima zbog fizikalno-kemijskih svojstava vode, napose zbog znatne koliine sumporovodika u dubljim slojevima, pa u dubini veoj od 200 m , nema ivota nema vertikalnih strujanja pa je sumporovodik ubitaan u dubljim dijelovima Turska, Bugarska, Rumunjska, Ukrajina, Rusija, Gruzija te zemlje u gravitacijskom zaleu : Moldavija, Armenija i Azerbajdan Levantske zemlje pod pojmom levantske zemlje u uem smislu razumijeva se istona obala Mediterana izmeu Turske, Egipta i Cipra, a u irem smislu; taj pojam obuhvaa i Tursku i Egipat budui da taj prostor povezuje Europu s Azijom i Aziju s Afrikom, dakle sva tri kontinenta Starog svijeta, i da obuhvaa vrlo vane pomorske prolaze ( Bospor i Dardanele, Sueski kanal ) te da je povezan nizom naftovoda s najbogatijim naftnim leitima na svijetu u neposrednom zaleu, ima veliku pomorskoprometnu i geostrateku vanost osim toga, brojni politiki problemi teko optereuju meusobne odnose u regiji ( izraelska okupacija arapskih teritorija, problem uspostavljanja palestinske drave, podjela Cipra ) Cipar, Sirija, Libanon, Izrael Afriko mediteransko proelje pomorsko znaenje mediteranske obale afrike javlja se ve u antiko doba osnivanjem pomorskotrgovakih uporita Feniana ( Kartaga ), pa Grka i napokon Rimljana dolaskom Arapa u sjevernu Afriku razvija se s vremenom arapsko pomorstvo, ali ono kasnije poprima preteno gusarski karakter ( Saraceni ), to donosi velike neprilike europskoj pomorskoj trgovini na Sredozemlju u 19.st. dolazi do politike i ekonomske penetracije europskih kolonijalnih zemalja u podruje sjeverne Afrike, to je potrajalo sve do poslije Drugog svjetskog rata u tom razdoblju, zajedno s ekonomskom eksploatacijom, zapoinje i prometno gospodarska organizacija prostora izgradnjom eljeznikih pruga i brojnih luka, koje postaju arita ekonomskog ivota i polazita za eksploataciju prostranog zalea izgradnjom Sueskog kanala Egipat dobiva iznimnu pomorsko prometnu vanost, a eksploatacija nafte u Libiji i Aliru nakon Drugoga Svjetskog rata, uvjetuje izgradnju veeg broja novih luka i donosi velike devizna prihode, to olakava ekonomski razvoj uz ve ranije vaan izvoz poljoprivrednih proizvoda ( pamuka, agruma, vina, maslinova ulja ), fosfata i eljezne rude iz zemalja sjeverne Afrike posebnu vanost dobiva izvoz nafte i plina

Page 13

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic tijekom posljednih godina i trgovaka mornarica pokazuje blagi porast Atlantska europa dijeli se na zemlje Europskog Atlantskog proelja ( Portugal, Francuska, Irska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Njemaka, Norveka i Island ) i Baltike zemlje ( Danska, Finska, vedska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska ) zemlje na europskom atlantskom proelju proteu se od Gibraltara do sjevernog rta ( Nordkappa ), odnosno od portugalskih do norvekih obala, a usmjerene su dijelom na otvoreni Atlantik, a dijelom na Sjeverno more, odnosno na Kanal ( La Manche ) meu njima su i tri otone zemlje Velika Britanija, Irska i Island razvoj oceanske plovidbe na obalama atlantske Europe zapoinje prije otprilike tisuu godina i otada te obale preuzimaju vodeu ulogu u svjetskom pomorstvu iako meu zemljama europskoga atlantskoga proelja od Portugala do Norveke i Islanda postoje znatne razlike i u prirodnim uvjetima i u gospodarskom razvoju i strukturi, Atlantski ocean daje svima zjedniki peat, kako iznimnom vanou golfske struje, tako i u svestranom iskoritavanju mora ( brodarstvo, ribarstvo, brodogradnja, pomorska trgovina ) visoko razvijene zemlje europskoga atlantskoga proelja izvoze kao prvo industrijske proizvode, a uvoze velike koliine sirovina, pogotovo nafte, to se odraava u golemom pomorskom robnom prometu i visokoj vrijednosti meunarodne razmjene Hrvatska Republika Hrvatska smjetena je u Europi svojim priobalnim teritorijem zahvaa dijelove vie razliitih prirodno-geografskih cjelina uz smjetaju sloenost, za Hrvatsku je znaajna i poloajna sloenost odreena dodirom i utjecajem razliitih etnikih, kulturnih, gospodarskih i politikih europskih cjelina zahvaljujui smjetajnoj sloenosti, Hrvatska se sastoji od 3 velike prirodno-geografske cjeline to su: nizinska na sjeveru, primorska na jugu, te gorsko-planinska koja se nalazi izmeu prve dvije svaku od te tri cjeline, teritorij Hrvatske zahvaa samo djelomino, odnosno Hrvatska je samo jedna od drava koja obuhvaa te velike europske cjeline izmeu primorja i gorskog zalea, mea je uska, jer prijelaznog pojasa gotovo da i nema, dok izmeu nizinskog dijela i gorsko-planinskog sklopa postoji iroki prijelazni pojas, koji se ponekad zasebno izdvaja i naziva peripanonskim zbog oblika dravnog teritorija, Hrvatska je iroko uronjena u panonski i sredozemni prostor, dok je na spojnom, dinarskom dijelu najua Hrvatska pripada srednjoeuropskom i mediteranskom kulturnom i civilizacijskom krugu i tradiciji bogato i vrijedno nasljee svjedoi o tisuljetnoj prisutnosti Hrvata u ovom dijelu Europe Hrvatska se u obliku luka prua od dunava ns sjeveroistoku do Istre na zapadu i Bokokotorskog zaljeva na jugoistoku, te se smjetajem nalazi u blizini gusto naseljenih i gospodarski razvijenih europskih zemalja i na raskriju putova izmeu srednje Europe i Sredozemlja gdje mnoge vane prometnice prolaze kroz Hrvatsku od prometnih pravaca najvaniji su jadranski i posavski, te vie poprenih od Austrijske i Maarske granice prema Jadranu Hrvatska spada meu najljepe zemlje svijeta s povrinom 56.603 km 2

Page 14

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic nalazimo ravnomjerno rasporeeno 8 nacionalnih parkova: Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvika Jezera, Paklenica, Krka, Brijuni, Kornati i Mljet 10 parkova prirode: Uka, Velebit, Telaica, Vransko jezero, Biokovo, umberak Samoborsko gorje, Medvednica, Lonjsko polje, Papuk, Kopaki rit... povrina ukupnih zatienih prirodnih podruja ( podruja pod strogom zatitom prirode, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici prirode, parkovi prirode u Hrvatskoj iznosi 445.888 hektara u Hrvatskoj su zatiene biljne( 44 ) i ivotinjske vrste ( 381 ) Hrvatski otoci takoer imaju pojedine dijelove, koji se nalaze na veoj nadmorskoj visini od 500m, a meu njima se istiu: Bra Vidova gora 778 m Cres Gorica 650 m Hvar Sv. Nikola 626 m Loinj Osorica 588 m Vis Hum 587m Krk Obzova 569 m Korula Klupca 568 m Mljet Velji grad 514 m Lastovo Hum 417 m Rab Kamenjak 403 m rijeke Hrvatske pripadaju jadrnskom i crnomorskom slijevu u unutranjosti teku rijeke vee i mirnijeg toka Sava ( duljina toka u Hrvatskoj 562 km ), Drava ( duljina toka u Hrvatskoj 305 km ) i Dunav ( 180 km ) primorske rijeke su krae i imaju vee padove, a najvee su: Mirna i Raa u Istri, te Zrmanja, Krka i Cetina u Dalmaciji najvie ponornica ima u Lici Hrvatska nema velika jezera, najvee je Vransko jezero kod Biograda na moru od prirodnih jezera, ljepotom se istiu Plitvika jezera sa sa 16 jezera, Crveno i Modro jezero, kriptodepresija ( povrina jezera je ispod razine povrine mora ) Vransko jezero na Cresu, Prokljansko jezero ( ujezereni tok donje Krke ) Kopaevsko kod Bilja u Baranji, Veliko i Malo na Mljetu i Bainska kod Ploa umjetna jezera Lokvarsko, Bajersko i Kruiko... jezero u Gorskom Kotaru, Sabljako kod Ogulina, Trakoansko u Hrvatskom Zagorju i Peruko na Cetini u Dalmaciji klima je u unutranjosti Hrvatske umjerena kontinentska, a u Gorskoj Hrvatskoj planinska, u primorskom dijelu mediteranska ( suha i topla ljeta, te vlane i blage zime ), a u Zagori submediteranska ( s neto hladnijim zimama i toplijim ljetom ) insolacija iznosi prosjeno 2.600 sati u godini, te jadranska obla spada u jednu od sunanijih na Sredozemlju Hrvatska kopnena granica sa susjednim zemljama duljine je 2.028 km najdulja granina crta je s BiH u duljini od 932 km ili 46%, zatim sa Slovenijom 501 km ili 24,7%, Maarskom 329 km ili 16,2%, Srbijom 241 km ili 11,9% i Crnom Gorom 25 km ili 1,22%

Page 15

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Prometna infrakstrutura pod tim se podrazumijeva vana gospodarska aktivnost kojoj su primarni zadaci prijevoz ljudi i roba uz kvalitetne i sigurne prometnice razvija se turizam i ostale privredne djelatnosti koje su od primarnog znaenja za svaku zemlju korisnici prijevoznikih usluga mogu se koristiti sljedeim oblicima prijevoza: eljezniki, cestovni, zrani i vodeni Vodeni promet za Hrvatsku vanu ulogu ima pomorski promet, dok je rijeni promet neznatan, a jezerski beznaajan nekadanje brodske linije zamijenjene su modernim trajektima koji istovremeno mogu ukrcati i putnike i automobile tako da su guve tijekom ljetnih mjeseci neznatne, to dokazuje ljetna sezona 2003.g. naroito gusti trajektni promet odvija se izmeu kopna i Kvarnerskog otoja, onda izmeu Paga i kopna Prizna igljen ( posebice za loeg vremena u Velebitskom kanalu ) te u Zadarskom, ibenskom, Srednjodalmatinskom i Junojadranskom arhipelagu takoer vrlo su vane duobalne trajektne linije izmeu Dubrovnika i Rijeke, te meunarodne linije izmeu Rovinja i Porea s Venecijom ( tijekom ljetnih mjeseci ), Zadra i Ancone, Splita i Ancone, Splita i Pescare te Dubrovnika i Barija na slici je prikazano podruje br.1 koje se nalazi u Kvarnerskom zaljevu s brodskim linijama izmeu poluotoka Istre i otoka Cresa ( Brestova Porozina ), meuotone brodske linije izmeu o. Cresa i Krka ( Merag Vebiska ) i Krka i Raba ( Baka Lopar ) podruje br.2 obuhvaa meuotono podruje izmeu otoja Mali Loinj, Srakana Velikih, Unija, Suska i Ilovika, podruje br.3 i podruje br.4 obuhvaa brodske linije zadarskog arhipelaga izmeu grada Zadra i otoka Ugljana, Rivnja, Sestrunja, Molata, Oliba, Silbe i Premude podruje br.5 obuhvaa brodske linije izmeu ibenika i irjansko Zlarinske otone skupine srednjo dalmatinska otona grupa 6 povezana je brodskim linijama izmeu Splita i otoka Drvenika Velog i Malog,, olte, Braa, Visa te dijelom junodalmatinskom grupom Korula i Lastova otoci Bra i Hvar povezani su takoer kratkim brodskim linijama sa kopnom izmeu Makarske i Sumartina i Drvenik i Suuraj juna dalmacija povezana je brodskim linijama u podruju br.7 izmeu kopna Ploe Trpanj ( poluotok Peljeac ), Orebia i Korule, te br. 8. Dubrovnika s Elafitskim otocima ( Koloep, Lopud, ipan i Jakljan, te Mljetom ( Pomena i Sobra ) Pomorska Hrvatska jadransko podruje jedno je od najvrijednijih prirodnih bogatstava Hrvatske to ukazuje na veliinu, znaenje i ulogu Jadrana u sklopu sadanjih gospodarskih i drutvenih djelatnosti dugaka i razvedena obala svrstala je Hrvatsku u turistiku zemlju, koja bi po tradiciji i u budunosti trebala biti usmjerena ka turistikoj djelatnosti kao glavnoj djelatnosti za razvoj Jadransko je more smjeteno izmeu 2 velika poluotoka: Balkanskog i Apeninskog, te ispunjava vei dio udubine koja je nastala nakon uzdizanja Alpskog, Apeninskog i Dinarsko gorskog sustava

Page 16

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic na sjeveroistonoj strani nalazi se Balkanski poluotok, na kojem se pruaju Dinaridi, na sejverozapadnoj je strani Jadrana Padska nizina, a na jugozapadnoj strani je Apeninski poluotok, na kojem je prema Jadranu okrenut vanjski lik Apenina na junoj strani su Otrantska vrata, koja ga spajaju s Jonskim morem od svih dijelova Sredozemnog mora, Jadran dopire najdalje prema sjeveru sjevernim dijelom ulazi duboko u europsko kopno ( gotovo do podruja samih Alpa ) i svojim pravcem protezanja prirodna je kombinacija Srednjoeuropskih drava s istonim bazenom Sredozemnog mora Jadran je poluzatvoreno more povezano sa Sredozemljem preko relativno dubokih i uskih Otrantskih vrata, orijentirano u smjeru NW SE njegova povrina s otocima zaprema 138.595 km 2 duljina Jadrana izmeu Maranske lagune u luci Venecija i ua rijeke Butrint ( Albanija ) iznosi 870 km ( 470 Nm ), a irina 216,7 km ( 117 Nm ) to je crta okomita na duljinu mora izmeu Stobrea i Vasta ( Italija ) Otrantska vrata povezuju Jadran preko Jonskog mora sa Sredozemljem, a u najuem dijelu su iroka oko 75 km prosjena irina Jadrana je oko 159,3 km, a obujam je oko 35.000 km 2 Jadransko je more najvea povrina i obujam vode za Hrvatsku hrvatska jadranska obala je jedna od razvedenijih u Europi s 1185 otoka, otoia i hridi ( 66 naseljenih otoka ) ija je ukupna duljina obale 4058 km, a kopna 1777,5 km stvarna duljina hrvatske obale na Jadranu je 5.835,5 km zrana ili najkraa udaljenost izmeu krajnjih toaka na obali, od novog ua Dragonje ( kanal Sv. Odorika ) do rta Otro iznosi 535 km te je koeficijent razvedenosti 10,9 taj broj nam pokazuje da Hrvatska ima jednu od razvedenijih obala u Sredozemlju hrvatska je obala najrazvedenija u Jadranskom moru, obuhvaa 97,2% jadranskog arhipelaga i prema tim znaajkama, Hrvatska je najtipinija i najizrazitija zemlja na Jadranu na moru granii sa Slovenijom, BiH, Crnom Gorom i Italijom puni suverenitet, ogranien jedino nekodljivim pravom prolaska inozemnih brodova, Hrvatskoj pripada nad morskim pojasom irokim 12 Nm ( oko 22,2 km ) mjereno od zemljine crte koja povezuje najizboenije toke otoka ili kopna ispred kojeg nema otoka unutar te crte nalaze se unutrnje morske vode, a izvan nje teritorijalno more zajedno ine obalno more koje je s kopnenim teritorijem, sastavni dio hrvatskih dravnih prostora suverenitet Hrvatske na moru ne prestaje potupno niti izvan granica obalnog mora nad epikontinentalnim pojasom Hrvatskoj po meunarodnom pravu pripada prvenstvo za istraivanje i iskoritavanje prirodnih bogatstava mora i podmorja jadransko podruje obuhvaa uzak rubni primorski pojas, odijeljen od zalea visokim planinama hrvatsko se jadransko primorje dijeli na sjeverno ( Istra i Kvarner ) i juno ( Dalmacija ) s dobro izraenom uzdunom podjelom na otoni, obalni i zagorski pojas najvei je otok Krk, a veliinom se istiu Cres, Bra, Hvar, Pag i Korula najvei poluotoci su Istra i Peljeac, a od zaljeva prednjai Kvarnerski

Page 17

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Sjeverno hrvatsko primorje sjeverno hrvatsko primorje obuhvaa Istru i usko priobalje Kvarnera s pripadajuom skupinom otoka na tom se prostoru, na svega 1/12 povrine teritorija Hrvatske, odvija bogata gospodarska aktivnost i ostvaruje zavidna dobit sjeverno hrvatsko primorje ima turistiku tradiciju staru oko 150 godina nalazi se na glavnim turistikim vratima nae zemlje i uspjeno koristi komparativne prednosti svog prometno geografskog poloaja Istra Istra je najvei hrvatski poluotok, obuhvaa podruje u trokutu izmeu ua rijeke Dragonje rt Kamenjak Preluk kod Opatije obala Istre je duga 445,1 km ( zapadnoistarska duljine 242,5 km, a s otocima 327,5 km i istonoistarska obala duljine 202,6 km, a s pripadajuim otocima 212,4 km ) na podruju Istre teku tri rijeke: Dragonja, Mirna, Raa na podruju Istre prevladava blaga mediteranska klima ( topla i suha ljeta, blage i ugodne zime ) s prosjenom insolacijom od 2.388 sati, a zbog duljine dana i prevage vedrine, tijekom ljeta insolacija je najdulja dnevni prosjek insolacije ljeti iznosi oko 10 sati karakteristini su vjetrovi bura ( NE vjetar, donosi vedro vrijeme ), jugo ( SE vjetar, donosi kiovito vrijeme ) i maestral ( NW vjetar, pue ljeti ) temperatura mora varira od 9,3C do 11,1C tijekom oujka kad je najnia zbog otapanja leda s Alpa, a najvia je u kolovozu od 23,3 C do 24,1C ( velike temperaturne razlike zbog pliine u zaljevu, pa je veliki vertikalni temperaturni gradijent ) salinitet mora Sjevernog Jadrana prosjeno iznosi od 36 do 38 x 10 -3 Istra je najvea zelena oaza Sjevernog Jadrana i vegetacijska slika je takva da du obale i na otocima prevladavaju borove ume i prepoznatljiva zelena makija glvni predstavnici zelane makije su crnika i planika ume u Istri zauzimaju 35% povrine Istru treba doivjeti kao skladnu turistiku, povijesnu, kulturnu i prirodnu cjelinu s obalnim blagodatima, ljekovitim morskim zrakom, morem, te harmonino autohtono i pitomo brdovito zalee, a dijeli se na: zapadnoistarska obala istonoistarska obala unutranja Istra opatijsko primorje zapadnoistarska grupa otoka

Page 18

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic Zapadnoistarska obala zapadnoistarska protee se od ua Dragonje do rta Kamenjaka i Medulinskog zaljeva, a narezuckana je s bezbroj gracioznih uvala i nekoliko zaljeva koeficijent njene razvedenosti poveavaju Limski kanal ( obala 27,7 km ), Pulski zaljev ( obala 20,3 km ), Medulinski zaljev ( s otocima 41,9 km ) i stotinjak otonih oblika pred obalom, meu kojima se izdvaja Brijunski arhipelag na toj se strani Istarskog poluotoka nalazi najvea koncentracija smjetajnih objekata i ostvaruje golema veina turistikog prometa na zapadnoistarskoj obali, od rta Savudrije prema SE, redaju se vanija turistika sredita: Umag, Novigrad, Pore, Vrsar, Rovinj, Pula, Brijuni i Medulin Istonoistarska obala prua se na istonoj strani poluotoka Istre, smjerom NE SW po reljefu, u suprotnosti je sa zapadnom istarskom obalom ( nepristupana obala ) te nematuristiko znaenje kao zapadna obala Istre istonoistarska obala protee se od rta Marlera do Plomina u ovom podruju nema priobalnih otoka, a Raki i Plominski kanal podiu koeficijent razvedenosti estetske i ope turistike vrijednosti dvaju slikovitih prodora mora u kopno naruava njihova neadekvatna suvremena namjena naime, Raki je kanal djelommice pretvoren u terminal za izvoz drvene grae i ive stoke, dok se na zavretku Plominskog kanala nalaze termoelektrane s nedozvoljenim stupnjem oneienja prirode i ovjekova okolia izuzme li se Opatijsko primorje, na istonoistarskoj obali, samo su 2 znaajnija turistika punkta Duga uvala u gravitacijskoj zoni Pule i Rabac na podruju Labintine Unutranja Istra karakteristina je po breuljkato brdskom reljefu i slikovitim naseljima ovo turistiko podruje Istre ima razvijen seoski, lovni, tranzitni i zdravstveni turizam glavno je sredite Pazin, a od ostalih turistikih sredita izdvajaju se Kran, Buzet, Vinjan, Istarske toplice, Motovun itd. Opatijsko primorje prua se od Plominskog zaljeva do Preluka kod Rijeke u samom podnoju planine Uke obala ovog dijela primorja je slabo razvedena i veim dijelom nepristupana u ovom dijelu razvila su se turistika naselja: Opatija, Iii, Ika, Lovran, Medveja i Moenika Draga Zapadnoistarska grupa otoka zapadnoistarska grupa otoka je malobrojna grupa otoka gotovo priljubljenih uz zapadnu obalu Istre, te se u njoj mogu izdvojiti dvije grupe otoka: sjeverni i juni sjeverna grupa otoka obuhvaa hridi i grebene u razini mora, a smjetena je izmeu Porea i hridi Sv. Ivan na puini najznajniji je otoi Sv. Nikola na samom ulazu u poreku luku, te otoii juno od Rovinja: Katarina, Crveni otok i Sv. Ivan na puini

Page 19

Pomorska geografija
Ivan Krizmanic juna grupa otoka nalazi se sjeverozapadno i juno od Pule najvei je otok Veli Brijun, a sjeverozpadno od njega, odvojen plitkim prolazom lei Mali Brijun na zapadnoj strani spomenutih otoka nalaze se otoii: Sv. Marko, Gaz, Obljak, Supin, Vanga, Pusti i Vrsar, te usred fanskog kanala Jerolim i Kote brijunski otoci odlikuju se rijetkom prirodnom ljepotom i bujnom vegetacijom na krajnjem jugu istarskog poluotoka, tonije u Medulinskom zaljevu nalaze se otoii Bodula, Ceja, Fenera, ekovac i Levan Otoje brijuni ini ih 14 otoka s okolnim morem i podmorjem na jugozapadnom dijelu Istarske obale pokriven bujnim crnikovim umama, koje su dijelom krene krajem 19.st, kako bi se dijelovi pejzano oblikovali u perivoj nekada uvenog ekskluzivnog ljetovalita, bogato je brojnim livadama po kojima pasu krda jelena lopatara i muflona vrlo je bogata kulturno spomenika batina: rimska ljetna rezidencija i ribnjak, ostaci bizantskog kastruma, spomenici iz doba Venecije, vojna utvrda Tegethov na otoku Veli Brijun iz doba AustroUgarske, kad je Pula bila glavna mornarika luka monarhije ovo je podruje interesantno... posjet Brijunima, neko zabranjenom otoju, fascinantno je i neoekivano iskustvo po tome to se... Kvarnersko primorje rijeko primorje ( Rijeka ) vinodolsko primorje ( Crikvenica i Novi Vinodolski ) velebitsko podgorje ( Senj, Sv. Juraj, Jablanac, Karlobag ) Rijeko primorje protee se od Preluka na zapadu pa do Kraljevice na jugoistoku glavno je sredite rijekog primorja Rijeka, koja je smjetena u rijekom zaljevu na sjevernoj i, najdublje u kopno, uvuenoj obali Kvarnerskog zaljeva prosjena temperatura u sijenju iznosi 5C, a u srpnju 28C, te prosjeno 2120 sunanih sati godinje ona je i vano europsko tranzitno luko sredite zbog povoljnih veza sa zaleem, modernih lukih ureaja i jake pomorsko trgovake tradicije, Rijeka se razvila u najveu luku u Hrvatskoj u samoj Rijeci i njenoj blioj okolici i danas je snana koncentracija industrijske proizvodnje, prometa i raznih uslunih djelatnosti, dok se turizam, poljodjelstvo, umarstvo i ribarstvo razvijaju u njenoj daljoj okolici glavno je kriite jadranskog turistikog prometa, koji iz srednje Europe ide prema srednjem i junom Jadranu vano je kriite cestovnih i magistralnih prometnica koje vezu sa zaleem odravaju preko Gorskog Kotara, gdje je Dinarska barijera iroka samo 40 50 km cestovne prometnice od Rijeke vode prema sjeveru, slovenskoj granici, prema Istri te prema junim dijelovima Primorja takoer, znajno je eljezniko sredite zrana luka Rijeka nalazi se...
Page 20