Sofisti (Protagora):

- nemaju djelo
- bili su prvi odgajatelji
- metoda dijalektike – navođenje razloga za i protiv
- svoja su poučavanja naplaćivali
- Sokrat i Platon optuživali su ih zbog toga što je njihov jedini cilj pobjeda u argumentaciji radi zarade,
a ne radi istine i vrline.

Sokrat:
- nema djelo
- vrlina je jedino dobro, smisao života
- shvaćanje neznanja -da se motiviraju za daljnja shvaćanja neznanja
-metoda unakrsnog ispitivanja – ne daje učeniku znanje, već ga dovodi do njega tako što na svako
pitanje odgovori drugim pitanjem
-Zašto ne voli sofiste? - zato što ih smatra površnim i nemoralnim jer su naplaćivali znanje za svih, pa
je ono postalo samo za elitu, plus obrazovanje se svodilo na retoriku i na to da govorništvom
pobijedite, znači bitno je uvjeravanje ljudi, a ne da li je to što govorite istinito ili ne

Platon:
- djelo – (dijalog) Republika
-želi društveni odgoj čovjeka
-alegorija špilje:
-špilja = fizički svijet, svijet prirode
-svijet izvan špilje = metafizički svijet, svijet ideja – stvari kakve su po sebi, istinsko znanje
-mi živimo u svijetu koji dohvaćamo svojim osjetilima (isto kao i ljudi u špilji). Taj svijet nam se čini
stvaran (isto kao i ljudima u špilji). Uglavnom ne znamo kako iza ove stvarnosti postoji druga – prava
stvarnost (isto kao i ljudi u špilji). Da bismo spoznali pravu stvarnost, trebamo dopustiti biti šokirani,
zaslijepljeni uvidom (trebamo izaći iz špilje), a to nije nimalo lako.
-država – počinje istraživanjem što je to pravednost, osnovna ideja – reformirajte društvo!, dijeli ljude
u tri staleža: vladare, čuvare i proizvođače. Dijeli dušu na tri djela: razum, strast, čežnja.

Stupnjevi spoznaje kod Platona:

1. Umna spoznaja-spoznajemo ideje (npr. Ideja trokuta)-znanost

2. Razumska- njome dolazimo do npr. matematičkih znanja (matematički pojam trokut)-znanost
3. Vjerovanje/uvjerenje- spoznajemo slike (sve što ima oblik trokuta u prirodi)-mišljenje
4. Nagađanje- spoznajemo sjene (crtež trokuta nekog djeteta)-mišljenje

Aristotel:
- djelo – Politika - u njemu se bavi odgojem, obrazovanjem, njegova se politička teorija oslanja na
politički naturalizam, najbolji oblik vladavine je politeia – vladavina prava, najviše dobro za grad su
vrlina i sreća njegovih građana.
- užitak – važno je ono u čemu uživamo kako bismo što više vremena odvojili za usavršavanje toga, no
to može biti problematično u obrazovanju, jer onda nećemo toliko truda uložiti u ostale stvari u
kojima ne uživamo i u njima nećemo postati bolji
- navika – važnost navike je u tome da u početku činimo nešto u čemu ne uživamo (na primjer
vježbanje matematike), ali što češće to činimo, lakše razvijamo naviku i to postaje dio naše prirode

Rousseau:
- djelo – Emil ili o odgoju
- pojam negativnog obrazovanja – prva zadaća obrazovanja je u osiguravanju srca od poroka, a uma
od pogrešaka. Teorija negativnog odgoja-temeljno načelo - ne ometati razvoj čovjekovih sposobnosti.
- kod odgoja želi pristup 1 na 1
- stupnjevi razvoja odgajanika:

1. Rano djetinjstvo (do 5 g.)

2. Djetinjstvo (od 5 do 12 g.)
3. Dječaštvo (od 12 do 15 g.)
4. Adolescencija (od 15 do 18 g.)
5. Mladost (od 18 do 21 g.)

Dewey:
-njegova djela bave se o filozofiji odgoja i obrazovanja – My Pedagogic Creed, The School and Society
-4 principa obrazovanja kod Deweyja:

1. Iskustveno učenje
2. Diskusije
3. Interaktivnost
4. Interdisciplinarnost

-Experiental learning /učenje kroz eksperiment – djecu treba pustiti da uče istraživanjem
- obrazovna paradigma:

1. Preferira znanstvenu metodu istraživanja

2. Odbacuje fiksne ideje
3. Oslanja se na psihološke testove
4. Gleda na učenje i poučavanje kao na način istraživanja
5. Ključni koncepti njegove filozofije-iskustvo

Intelektualni odgoj- odgojno područje koje označava sustavno intelektualno izgrađivanje čovjeka kao
razumnoga ljudskoga bića.
Moralni odgoj - odgojno područje i sastavnica odgojnoga procesa kojemu je svrha oblikovanje
čovjeka kao uljuđenoga i moralnoga bića. Najvažniji zadatak države – odgoj građana za život u vrlini.

Etika:
- filozofijska disciplina koja proučava moral, ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve
moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
- usko je povezana s vrijednostima

Filozofija politike - grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s čovjekovim životom u
društvenoj i političkoj zajednici.

Filozofija odgoja:
- obrazovanje kreće od obitelji i zajednice
- odgoj i obrazovanje se odvijaju uz pomoć tri stvari: pravila, diskurs i naviku.
- Filozofija odgoja uključuje: suvremenu sociologiju, filozofiju politike i etiku
- pojavljuju se djela u kojima se obrađuju teme: individualizma, građana u demokraciji, prava djece-
roditelja…

Idealizam (Platon (začetnik), Sokrat) – ideje su jedina stvarnost koju je vrijedno spoznavati, fokus je
na umu, mozgu, razumu.

Realizam (Aristotel) – postoje prirodne činjenice o tome što je dobro, a što loše
Konstruktivizam – John Locke, svaki učenik kroz nastavu sam kreira svoj udžbenik i uči iz njega

Progresivizam – Rousseau (od njega kreće, jedni znanje do 5 g, drugo do 15…)

-Obrazovanje dolazi iz iskustva djeteta
-Naglasak na kurikulum koji odgovara potrebama učenika i koji korespondira s učenikovim osobnim
iskustvom i svakodnevnim životom.

Pragmatizam (Dewey) - Pragmatisti gledaju na obrazovanje kao na produkt učenikovog truda,

zalaganja i iskustva. Imaju fokus na praksi naspram teoriji.

-Obrazovni sustavi teže svemu osim idealizmu, odnosno sastoje se od svega osim idealizma

Iskustveno učenje - Russeauovo učenje ali i Deweyovo djelovanje kroz eksperiment

Vještine rješavanja problema:

1. analizirati uzroke neželjenog problema

2. pronaći moguća rješenja
3. procijeniti ta rješenja
4. izvršiti plan
5. procijeniti učinkovitost

Kritičko mišljenje (refleksivno mišljenje):

- Kritičko je mišljenje način ponašanja i razmišljanja koji nam nije urođen i svi ga trebamo naučiti. To
je uglavnom aktivno slušanje, analiziranje, zauzimanje stava.
- kod Deweyja je refleksivno

Učenje primjerom – dijete čini ono što vidi, odnosno dijete će prije kopirati nečije ponašanje nego što
će kopirati riječi ili naučiti teoriju

Kurikulum:
- naziv za nastavni plan i program kojeg se učitelji moraju držati
- donosi ga Ministarstvo obrazovanja RH
- važan je jer svi učenici imaju ravnopravnost u učenju istog gradiva i pisanju državnog ispita, mature
-najbolji je finski obrazovni sustav

Odgojno obrazovni sustav:

- u njemu sudjeluju: odgajatelji, roditelji, odgajanici, ministarstvo, ravnatelji, stručni suradnici…
- tko utječe - politički sustav, vrijednosti, tradicija…sve

Kultura – pojam koji obično označava složenu cjelinu institucija, vrijednosti, predodžaba i praksi koje
čine život određene ljudske skupine, a prenose se i primaju učenjem.

Društvo - cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.

Nedostaci našeg odgojno obrazovnog sustava - veliki razredi, jedan učitelj se ne može brinuti o svima,
neravnopravna nastava na selu naspram grada (npr. Negdje svaki učenik ima svoje računalo, dok
drugdje na jednom računalu ima i više učenika), zastarjeli način obrazovanja (sve je autoritativno,
zastarjelo, sve se vrti oko profesora (kod Deweya i Russoa toga više nema)

Edukacija:
- kako bi mi objasnili edukaciju – širi pojam odgoja i obrazovanja, možemo je shvatiti kao prijenos
znanja i kao poticanje istraživanja, razvijanje sposobnosti, stjecanje vještina…
- edukacije – odgojne aktivnosti i edukativno djelovanje
-stjecanje znanja, sposobnosti i vještina + dodatak (obogaćivanje djece vrijednostima društva u kojem
živimo)
- naučiti + biti sposoban prosuđivati = intelektualni i moralni odgoj (predstavljaju temelj edukacije)
-educiranje omogućuje stjecanje znanja i vještina koja će nam omogućiti da slijedimo vlastite ciljeve,
sudjelujemo u životu naše zajednice i postanemo autonomni građani.
-sukob između: individualne i socijalne razine – znači naše osobne vrijednosti se ne moraju poklapati
s društvenim vrijednostima, ali ih moramo poštivati

Treba li staviti naglasak na čovjekovu individualnu ili socijalnu dimenziju? Aristotel-zlatna sredina

Pluralistička društva (zapadne demokracije):

- poticanje samostalnog razmišljanja (kritičkog razmišljanja), propitkivanje zajedničkih normi i
vjerovanja
- po Deweyu nema obrazovnog sustava ako nema propitkivanja zajedničkih normi i vjerovanja, obraz
se mora mijenjati jer se i društvo i znanost mijenja

Rousseau, Dewey – napredna edukacija

Platon – znanje o idejama, Platon je više bio na mentalnoj razini, kod njega je bitno da je pojedinac
zanemaren jer je sve u službi zajednice, odnosno pojedinac je ispod važnosti kolektiva, a kolektiv je
bitan.

Dewey – znanje proizlazi iz naše refleksije o vlastitom djelovanju, u korelaciji je s uspjehom rješavanja
problema vezanih uz naše djelovanje.

Tko se mora brinuti o odgoju?

Stav Platona – država
Stav Rousseaua – bilo tko ali bitno je da je omjer 1 na 1
Stav John Deweya – važna mu je društvena dimenzija - jer obrazuje ljude za sudjelovanje u društvu,
ali i individualna – da je čovjek koji obrazuje, jako obrazovan

Zašto su znanosti o odgoju normativne, a zašto deskriptivne?

Normativno – neke stvari se moraju profesionalno a neke na lakši način (opisati način na koji bi se te
norme trebale provesti na djelo)
Deskriptivno – kurikulum ne opisuje način na koji se provodi

Indokrinacija:
- Indokrinacija – proces usađivanja ideja, stavova i kognitivnih strategija
-Richard S. Peters – analizira pojam indokrinacija koji ovisi o sadržaju, metodi, namjeri učitelja,
ciljevima, ishodima…
-Indokrinacija se neće dogoditi ako: se odvijaju otvorene diskusije, istraživanja, ako se ta nastava
odvija u knjižnici, kroz grupni rad…

Znanstvene discipline – psihologija, pedagogija, sociologija, antropologija, kulturologija

Filozofske discipline – epistemologija, etika, filozofija politike

Odgoj:
- proces izgrađivanja, razvijanja i oblikovanja čovjeka u njegovim ljudskim odlikama
- sudionici: odgajatelj, odgajanik, roditelji, učitelji, društvo…
- počinje od 4 mjeseca, a završava smrću

Usporedbe:
Obrazovne paradigme (usporedit Roussouove i Platonove):
-Rousseov smatra da postojeće školovanje poučava djecu da igraju uloge koje se sviđaju odraslima,
radije nego da budu prirodno svoji. Zadaća obrazovanja je pomoći učeniku da radi ispravno kako bi
sam shvatio što je pogreška.
- Platon smatra da država treba brinuti za odgoj i obrazovanje, i da će izvršiti selekciju za pojedine
funkcije tako što će učitelji pratiti djecu i njihove prirodne osobine.
Odnos prema odgoju (Usporedit Deweya i Platona):
-po Deweyu odgoj je najviši cilj, odgoj se uči primjerom, odgoj je proces stalnog preuređivanja,
obnavljanja i mijenjanja osobnosti
-Platon zastupa državni odgoj, dok se Rousseau grozi toga)

Utopija - U političkoj filozofiji, politologiji i sociologiji, misaona konstrukcija i politička teorija kojima
se želi odbaciti postojeće političko i društveno stanje i uspostaviti novo, idealno.