ANTIKA I HELENIZAM (7.ST PR.N.E.-5.

st)

Spartanski odgoj

- Odgoj organiziran u skladu s vojničkim ciljevima (vojna

efikasnost)
- Obvezna obuka bila je uvjet za postanak ravnopravnim članom
zajednice
- Ako je novorođeno dijete bilo ocjenjeno preslabim za život, bilo
je ostavljeno da umre
- U prvih 7 godina djecu je odgajala majka
- Od 7-18 godine dječaci su prolazili tešku i strogu obuku
- U 18. Godini postali bi efebi ili kadeti te je disciplinapopuštala
- Obuka je završavala u 20. Godini, ali je trebalo proći još 10
godina da efebi postanu punopravni građani
- Djevojčicama je bilo dopušteno živjeti izvan kuće i učile su
trčati, skakati, loptati se
- Žene su imale visoku reputaciju kao majka i bolničarka,
jednako kao i muškarci ratnici
- Spartanska obuka stvarala je spretne i fizički zdrave i jake
pojedince, koji su bili građani vrlo visokih pogleda
- Čitanje nije bilo dio obrazovanja, pa tako ni književnost i
umjetnost

Novo i staro obrazovanje u Ateni

*Staro obrazovanje (6.st.pr.n.e. – sredine 5.st.pr.n.e.)

- Priprema djece za praktičan život odraslih državljana

- Gimnastička obuka i glazba u privatnim palestrama i javnim
gimnazijama
- Školovanje je počinjalo sa 7 godina kada su se učile lakše
tjelesne vještine
- Pravi gimnastički trening počinjao je sa 12 godina
- U glazbenim školama poučavali su kitaristi
- Kasnije, škole su se proširile na čitanje, pisanje, računanje
- Sa 7 godina su se učila slova, pa se učilo čitanje, te na kraju
Homerovi epovi napamet
- Sa 18 godina obrazovanje završava i Atenjanin postaje efeb

*Novo obrazovanje (sredina 5.st.pr.n.e. – 338.g.pr.n.e.)

- Bilo je rezultat ekonomskih i političkih promjena

(uspostavljanje demokracije)
- Pojavili su se sofisti, a s njima i oslabljena disciplina,
književnost je zamijenjena recentnijim i manje vrijednim piscima
i uveli su se elementi niže obrazovane vrijednosti u glazbeno
obrazovanje
- Postojala je i druga vrsta poučavanja koja je slijedila staru
tradiciju - učenje radi učenja, a koju su slijedili Pitagorejci
- Najpoznatija i najutjecajnija stalna škola nastala je iz
nezadovoljstva poučavanjem sofista – utemeljio ju je Isokrat
390.g.pr.n.e., koji je poučavao retoriku i praktičan život
- Druga je bila Platonova škola osnovana 391.g.pr.n.e., a on je
poučavao filozofiju
- Iz novog obrazovanja razvila se sokratova eksplicitna teorija
edukacije

*Zadaća sofista

- Učiti mlade u literaturi, retorici i pripremi za javni život

(praktičan život)
- Obučavali su u logici, etici, književnoj kritici
- Prvi sofist bio je Protagora, a prvi Atenski sofist bio je Sokrat

*Razlike Sokrata sa sofistima

- Sokrat nikad nije poučavao za novac, što su sofisti činili

- Vjerovao je da je znanje vrlina, a vrlina se može naučiti i treba
biti naučena, dok su sofisti poučavali građane za praktičan
život, tj. za život u novim uvjetima

*Način pitagorovaca

- Oni su slijedili staru tradiciju rane grčke misli i išli za učenjem

radi njega samoga

Novosti u obrazovanju u Aleksandriji

- Osnovano je ''Grčko Sveučilište'' – prva stalna institucija za

promociju višeg obrazovanja – organizacija višeg
obrazovanja
- Osnovana biblioteka
- Davanje važnosti osobnom odnosu između učitelja i učenika

RATIO STUDIORUM
Ratio Studiorum je službeni dokument o ustroju isusovačkog obrazovnog
sustava sastavljen 1599. godine. Dokumenat se većinom temelji na sintezi
klasične izobrazbe i kršćanskih moralnih načela

Obrazovanje u Rimu

- Velik dio stjecao se kod kuće – učenje pravilnog vođenja

(virtus) i duha društvene obveze (pietas)
- Majka je imala ulogu u općem odgoju i obrazovanju, a otac
u intelektualnog odgoju
- Učilo se: što ću postati i kako ću odgajati svoje nasljednike
- Osnovna briga bio je rat i politika
- Pridavalo se malo pozornosti apstraktnim znanostima, osim
onih dijelova koje su mogli koristiti u svakodnevnom životu
- Grčko obrazovanje je počelo utjecati na Rimsko pa se dogodilo
da je obrazovanje bilo grčko u formi, a rimsko u sadržaju
- Osnovna škola u Rimu zvala se ludus, a učitelj litterator

Važno djelo Rimske literature

- Kvintilijan: De institutione oratoria

Razlog nestanka škola u Rimskom Carstvu

- Propast Rimskog Carstva – zbog provale barbara, a škole su

i prije bile oslabljene

Srednji vijek (6.st-14.st)

Briga za obrazovanje početkom srednjeg vijeka

- Crkva je preuzela brigu za obrazovanje jer je shvatila da bez

brige za obrazovanje neće moći učiniti svoj posao, pogotovo
onaj što se tiče svećenstva
- Učio se latinski i upoznavalo se s crkvenim običajima

Papa Benedikt i njegove škole

- 529. Osnovao samostan u Monte Cassinu

- Pravila: nerad je neprijatelj duše, svećenici uvijek trebaju biti
zaposleni, tjelesnim odgojem ili čitanjem svetih knjiga
- Naredio: 7 sati fizičkog rada i 2 sata čitanja dnevno
- Rad: prepisivanje rukopisa i poučavanje novaka i mladih
dječaka
- Nije bilo obuke za živto izvan samostana

Papa Grgur i koralno učenje

- Osnovao Schole Cantorum koje su pružale obuku u

pjevanju, elementima latinskog i čitanju, a za
osposobljavanje za koralnu službu u crkvi

Irsko obrazovanje

- 795. godine prestalo je Irsko obrazovanje zbog invazije Vikinga

Licencia Docendi

- To je bilo dopuštenje za predavanje koje je morao izdati

kancelar Crkve Notre Dame u Parizu (13.st)

Oxford – obveza starijih studenata u profesora

- bila je davati smjer novim učenicima

Humanističko i protestantsko
obrazovanje (14.st-17.st)
Vittorino da Feltre

- bio je prvi moderni ravnatelj

- osnovao je školu 'La Gioiosa' (Kuća radosti) koja je bila ljetna
kuća specijalno pripremljena za njega i njegove učenike
- pohađali su je dječaci iz plemenitih obitelji, a kasnije i
siromašni (60-70 učenika)
- proučavali su klasične tekstove, ništa iz materinjeg jezika
- provodila se stroga disciplina tijela, igrale su se igre i vodilo
se računa o tjelesnom odgoju
- mnogo pozornosti se pridavalo izboru tema i metoda, ali nije
bilo čvrstog sustava

Erasmus

- njegovo djelo ''Pohvala ludosti'' satiročno je djelo u kojem se

obraća gramatičarima i skolastičarima, obrazovnim
principima, metodama i školskim udžbenicima

Martin Luther

- reformator, revoltiran prema srednjovjekovnom sustavu

- smatrao da obrazovanje treba poučavati o realnom svijetu
- 1524. dao razrađenu viziju o obrazovanju
+ nova crkva treba preuzeti obrazovni rad stare crkve
+ o obrazovanju ovisi prosperitet
+ očevi trebaju učiti svoju djecu i služinčad religiji najmanje
jednom tjedno
+ u školi treba učiti jezike, umjetnost i povijest
+ ne trebaju se raditi razlike u spolu
→ slobodan i nerestriktivan sustav obrazovanja
- Nije se zalagao za tjelesni odgoj

Sveučilište u Wittenbergu

- Osnovano 1502.
- Melanchton je premješten u Wittenberg i svojim predavanjima
ga čini središtem protestantskih studija (najvažnijim
sveučilištem)
- Tu se upoznaje s pokretom i Lutherom

Melanchton – 3 stupnja (vrste) obrazovanja

- Glavni predmeti: latinska gramatika i književnost

1. razina: za početnike – elementi latinskog
2. razina: studij gramatike
3. razina: studij dijalektike i retorike
Jean Calvin

Osim religijskog učenja, vidio je potrebu za sekularnim

obrazovanjem, pa je preporučio studiranje materinjeg
jezika i praktične aritmetike.

2 vrste učenja

Humanističko(sekularno) Protestantsko (religijsko)

-Proučavanje klasika -Proučavanje biblije

Jezuiti

- Pokretač jezuitskog sustava bio je Ignacije od Loyole

- Njihov uspjeh bio je u entuzijazmu i opredjeljenju – oni su
kombinirali učenje i posvećenost dužnostima

Ratio studiorum – 1599.

- bio je jezuitski detaljni plan učenja u njihovim sveučilištima

- na autoritativan način je regulirao sve detalje o predmetima i
metodama u jezuitskim školama i sveučilištma do 1832. Kada
je moderniziran i revidiran

Baldasare Castiglione

Najvažnije djelo – ''Knjiga o dvorjaninu'' iz 1528.

Francois Rabelais

- satire ''Gargantua'' i ''Gargantua i Pantagruel''

- protest protiv lijenosti srednjovjekovnog studenta
- put za stjecanje enciklopedijske kulture je proučavanje
svakodnevnog iskustva i znanja iz klasičnih rukopisa
 17. i 18. stoljece
Komensky

- djela: Velika didaktika, Svijet u slikama, Otvorena vrata u

jezike
- univerzalno znanje ili pansofia
- Komensky kao i Bacon smatra da poznavanje pojedinačnih
činjenica uvijek prethodi znanju općih pravila

Sveučilište u Halleu

- Osnovano 1694. Potaknulo je značajnu promjenu –

kombinacija antiskolasticizma, racionalizma i neortodoksnog
pijetizma vodila je ka potpunoj promjeni sveučilišnih
predmeta i metoda gdje se po prvi put uspostavio princip
akademske slobode koja je kamen temeljac modernog
sveučilišnog života

Rousseau

- Muškarci i žene ne smiju imati isto obrazovanje jer su različiti

- Dječake treba obrazovati u potpunosti, a djevojčica je samo
žena i mora se obučavati isključivo za ulogu žene i majke
- ''Žena je tu da udovolji muškarcu.''
- Ona mora biti obrazovana prema dužnosti svog spola, mora
se suzdržati od traženja apstraktne istine spekulativne prirode
i vezati se za dužnosti vođenja kućanstva
- Njegovo najvažnije djelo i najvažnije djelo 18.stoljeća je ''Emil
ili O odgoju''

Condorcet – 5 razina za javnu obuku

- Obuka mora biti obvezna i besplatna i dostupna svima te

univerzalna
- 5 razina za javnu obuku:
1. razina: elementarna - učenje osnovnih elemenata znanja
(čitanje, pisanje, aritmetika, moral, ekonomija, prirodne
znanosti). Ona je obvezna i traje 4 godine
2. razina: drugorazredna škola – trajala bi tri godine i učila bi
se gramatika, povijest i geografija, jedan strani jezik,
strojarstvo, zakon i matematika
3. razina: institut – učenje bi bilo specijalističko; učenici su
izabrali svoj studij u četiri razreda: matematika i fizika,
moralna i politička znanost, znanost korištena za umjetnost
te književnost i likovna umjetnost
4. razina: liceji – slični sveučilištima, isti razredi kao i instituti.
Naobrazba bi u ovoj, kao i u prve tri razine, bila besplatna
5. razina: Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti –
uloga u znanstvenom i pedagoškom istraživanju
Kant – poslušnost

- Do koje mjere metode inzistiranja na poslušnosti

ograničavaju slobodu pojednica? – pita se Kant
- Kao odgovor nudi tri pedagoška pravila:
1. djetetu treba pružiti slobodu od rođenja ukoliko to nije na
štetu njega samoga ili okoline
2. treba naglasiti da može postići svoje ciljeve dopuštajući
drugima da ostvare svoje
3. treba naglasiti da je njegova obaveza iskoristiti danu
slobodu te da je obrazovano na način da je jednog dana zna
upotrijebiti

Pestalozzi

- Najvažnije djelo ''Linhardt i Gertruda'' – priča o seoskom

životu u kojem Gertruda poučava svoju djecu na razne načine
- Osnovao Neuhof – sirotinjski dom za 50-ak djece siromaha
- Tamo rade s pamukom, uče tkanje i predenje
- Onim što proizvedu, platit će svoju obuku: tako postižu
osjećaj najčišćeg unutarnjeg dostojanstva čovjeka
- Pestalozzi je upoznao djecu s ekonomskom stvarnošću
- Pomogao im razviti neovisnu osobnost unutar slobodnog i
odgovornog društva
- Povezao je rad i učenje
19.i 20. Stoljece
Uloga crkve i države u 19.st

- Protestantski sjever – Država se treba brinuti za obrazovanje

- Nacionalizam zbog Napoleonovih ratova – velike razlike u
obrazovanju između država
- Njemačka – poticanje nacionalne svijesti kroz obrazovanje
(Fichte)
- Crkva – moralni odgoj – malo prostora za utjecaj na
obrazovanje

Humboldt

- Sveučilišni učitelj nije više učitelj koji je uključen u proces

učenja studenata, već student mora sam poduzimati
istraživanja dok ga profesor usmjerava i podržava u tome
- Mora održavati bliski kontakt sa studentima

Uvjerenje o brizi u 19.st

U većim europskim zemljama, posebno na protestantskom

sjeveru, postojalo je uvjerenje da se država mora brinuti za
obrazovanje, uključujući i obrazovanje običnih ljudi.

Spencer je smatrao da je obrazovanje stvar individualne brige

i da je štetan svaki pokušaj države da usmjeri i kontrolira
obrazovanje.

Herbart - Cilj odgoja i metode učenja

- Stvaranje dobrog čovjeka i formiranje karaktera

- Vrlina je glavna svrha obrazovanja
- Moralna edukacija – etičko rasuđivanje, toplina, odlučnost i
etička samodisciplina
- Metoda učenja riješena je kroz psihološku teoriju interesa,
gdje je interes cilj i sredstvo obrazovnog poučavanja
- Interes je forma umnog djelovanja i omogućava kreiranje
veza između subjetka i objekta te tako određuje gledište
subjetka prema svim aspektima među kojima su i oni koje
on prihvaća i ne prihvaća

Froebel

Osnivač prvog vrtića 1840. godine

Eksponent nacionalnog obrazovanja u Engleskoj

Herber Spencer bio je najbeskompromisniji eksponent

nacionalnog obrazovanja pod centralnom vlašću

- Obrazovanje je stvar individualne brige

- Svrha je priprema za potpuni život
- Pretpostavlja da su individualni i društveni interesi u
određenoj mjeri antagonistički

Dewey

Osnovao praktičnu laboratorijsku školu koja je sadržavala 3

načina rada:

1. rad s drvom i oruđima

2. kuhanje
3. rad s materijalima
Najveća kritika Deweya dogodila se kada je lansiran Sputnik,
što je navelo na ozibljno preispitivanje kvalitete američkog
školstva

Deweyeva percepcija djece razlikovala se od Lockeove u tome

što je Dewey smatrao da djeca u školu ne dolaze kao prazna
ploča, već su vrlo aktivna od samog početka, dok je Locke
smatrao suprotno, dakle da djeca dolaze kao 'tabula rasa'

Ellen Key – 7 točaka

Skup viđenja odgoja u sedam točaka:

1. nikada ne dopustite da djeca nešto dobiju plakanjem

2. ne tjerajte ih da obavljaju svoje dužnosti u pomoć

nagrada, mita i odobrenja

3. nikada ne lažite djeci i ne plašite ih

4. nikada ih ne tucite

5. pomognite im da si pomognu

6. nekoliko naredbi – bezuvjetna poslušnost, nekoliko

nagrada – uvijek izvršenost

7. kazna kao značajka ojačava samo životinju, čime se

oslobađa sramotne prirode
Kerscheinsteier – građansko obrazovanje

Građansko obrazovanje i učenje praktičnih vještina su dva

temeljna metodička principa i trebaju se poučavati na obje razine
školovanja. Za K-a idealni pojedinac je koristan pojedinac.
Dokazivanjem korisnosti u aktivnostima formira se i osobnost, te
se pojedinac razvija kao član zajednice. Dakle, praktičan rad je
alat za građanski odgoj. Takav odgoj ne podrazumijeva
usvajanje znanja o principima demokratskog društva već
razvijanje građanskog mentaliteta, tj. osnovnih pravila
zajedničkog života i građanske vrline, kroz rad u grupi u radnim
školama. On smatra da je važnije podučavanje građanskih
dužnosti nego prava i da škole trebaju biti mikrokozmos države
i suočiti učenike s mnoštvom socijalnih zadaća.

Korczak – socijalni i pedagoški program

Korczak je protestirao protiv siromaštva, nejednakosti,

nezaposlenja, eksploatacije i socijalne nepravde. Svu svoju
energiju posvetio je ljudskim bićima i njihovu pravu na život.

Korczak je kritizirao ravnodušnost predavanja, školskog

programa te vezu između učitelja i učenika. Pozvao je na
osnivanje škole koju će djeca voljeti, nudeći zanimljive i korisne
teme te promovirane skladne i obrazovne veze. Rasteretio je
školstvo uvođenjem praznika u sistem obrazovanja sa
suradnjom obiteljskih i društvenih ustanova. Jedna od njegovihi
pretpostavki je bila da skupina djece može funkcionirati dobro
jedino kad su im zato dani prikladni životni uvjeti. Također,
smatrao je da su poštovanje prema radu i razumijevanje
potrebe za radom bitne komponente odgojno-obrazovnih
programa, kao i upoznavanje djece s principima i pravilima
ponašanja.

Benjamin bloom – djelo

''Taksonomija obrazovnih ciljeva: priručnik 1, kognitivno učenje''

- 6 razina, a svaka slijedeća ovisi o studentovoj sposobnosti

da se ponaša u skladu s prethodnom razinom

1. sposobnost sjećanja ili znanje

2. sposobnost shvaćanja
3. sposobnost primjene naučenog gradiva u novim
situacijama
4. sposobnost analiziranja
5. sposobnost sinteze
 6. sposobnost vrednovanja

Ivan Illich – 4 teze

- sadrže sve potrebo za kvalitetno učenje

1. usluge obrazovnih sredstava – olakšava pristup elementima

za učenje (knjižnice, laboratorije, muzeje..)

2. primjena vještina – iznošenje vještina, mogućnosti te uvjeta

pod kojima ljudi žele raditi

3. partner za istraživanje

4. usluge i naputci učitelja

*4 ideje

1. jedinstveno obrazovanje nije izvedivo kroz školovanje

2. ni ponašanje učitelja prema učenicima, niti pristup

opremi, ni povećavanje učiteljske odgovornosti neće
doprnijeti jedinstvenom obrazovanju

3. sadašnja istraživanja novih obrazovnih smjerova moraju biti

obrnuta istraživanju edukacijskih mreža koje teže učenju,
dijeljenju i brizi

4. duh i institucija društva trebali bi biti neškolski

Mitovi obrazovanja kroz teoriju interesa

Interes je cilj i sredstvo obrazovnog poučavanja.

Mitovi:

1. mit o institucionaliziranim vrijednostima – škola proizvodi

učenje, samo postojanje škola proizvodi zapovijed o školovanju

2. mit o mjeri vrijednosti – institucionalizirane vrijednosti su one

kvantitativne; napredak ne može biti mjeren mjernom jedinicom,
no može postojati ideja da vrijednost treba biti proizvedena i
mjerena

3. mit o pakiranim vrijednostima – škola prodaje nastavni plan

čiji rezultat izgleda kao svaki drugi moderni proizvod

4. mit o samostalnom napredovanju – proizvodnja i napredak

kao utrka za diplomu, škola nije jedina moderna institucija čija je
glavna namjera oblikovati realan pogled na svijet u čovjeka