5.3.2024.

2. TJEDAN – predavanje
Metode iskolčenja duljine, kuta i visinske razlike.
Metode iskolčenja točke – klasične.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 36

36

Elementi iskolčenja
• Elementi iskolčenja su:
a) horizontalni kut α,
b) horizontalna duljina d ili s,
c) visina H ili visinska razlika ΔH.

• Horizontalni kut i horizontalna

duljina iskolčavaju se teodolitom,
odnosno mjernom ili totalnom
stanicom.

• Visinska razlika iskolčava se

nivelirom.

• Visina se iskolčava GNSS uređajem.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 37

37

1
 5.3.2024.

Iskolčenje duljine
• Iskolčenje duljine se može
obaviti:
• vrpcom ili
• različitim vrstama daljinomjera.

• Duljina se dobije iz:

• koordinata ili
• je zadana projektom – dakle
horizontalna.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 38

38

Iskolčenje duljine
• Postupak:
• Imamo zadanu horizontalnu d1 = 12.45 m d2 = 15.45 m
duljinu d.
• Iskolčava se odmjeravanjem
od instrumenta u zadanom
pravcu.
• Figurant s prizmom se A B
utjeruje naprijed‐nazad na
traženu duljinu d. A – stajališna točka
B – točka na zadanoj udaljenosti
dAB – 15.45 m (treba iskolčiti)
• Provjera: prekontrolirati
vrpcom.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 39

39

2
 5.3.2024.

Redukcije duljine
• Potrebno je izračunati slijedeće korekcije i redukcije B
mjerene duljine (d ≥ 500 m): dk
1. ΔdA ‐ meteorološku korekciju, ΔH=HB-HA
A dH
2. ΔdH ‐ redukciju kose duljine na horizontalu,
3. ΔdE ‐ redukciju duljine na referentnu plohu elipsoida,
HA dE HB
4. ΔdP ‐ redukciju duljine u ravninu projekcije,
5. a ‐ adicijsku korekciju daljinomjera.
dp

• Konačna duljina izmjerena daljinomjerom jednaka je:

R R
𝑠 𝑑 Δ𝑑 Δ𝑑 Δ𝑑 Δ𝑑 𝑎

• gdje je:
• s ‐ definitivna duljina,
• d ‐ mjerena kosa duljina.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 40

40

Redukcije duljine (primjeri)

d 150.0000 300.0000 500.0000 1000.0000
dH za:
z=8959’40’’
0.000 0.000 0.000 0.000
dA za:
λ=0,633μm,
t=22C, + 0.0028 + 0.0056 + 0.0093 + 0.0187
p=1035mb,
e=60%
dE za:
Hm=110 m
- 0.0026 - 0.0052 - 0.0086 - 0.0172
dP za:
yS = 75000m
- 0.0046 - 0.0093 - 0.0154 - 0.0309
A - 0.0011 - 0.0011 - 0.0011 - 0.0011
Ukupna
korekcija:
- 0.0055 - 0.0100 - 0.0158 - 0.0305
Definitivna
duljina s:
149.9945 299.9901 499.9842 999.9695

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 41

41

3
 5.3.2024.

Iskolčenje horizontalnog kuta

• Postupak:
• Ima: jedan krak kuta (0‐00‐00)
• Treba: odrediti drugi krak kuta (27‐32‐45)

• Iskolčava se odmjeravanjem od α
C
0-00-00
zadanog pravca.

• Provjera: postupak ponoviti i u

drugom položaju durbina.
A B
A – stajališna točka
B – orijentacijska točka
AC – konačni pravac
α – kut koji se iskolčava

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 42

42

Iskolčenje visine (visinske razlike)

• Poznata je kota repera (HR)
te projektirana kota (HP).
Sada je visinska razlika
(h) jednaka: HV

H = HP – HR lR
lP
lT
• koju treba prenijeti ‐ HR
HP
iskolčiti na terenu. ∆H
HT h

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 43

43

4
 5.3.2024.

Iskolčenje visine (visinske razlike)

• Visina vizure (Hv) je:
Hv = HR + lR
• Visina privremene točke HT je:
HT = Hv – lT
• Visinska razlika (H′) kote terena i HV
polaznog repera je:
H' = HT – HR
lR
lP
• Sada je: lT
HR
h = H′ ‐ H ∆H
HP

∆H’
• a očitanje na letvi lP mora biti: HT h

lP = l T ‐ h

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 44

44

METODE ISKOLČENJA
• Metode iskolčenja mogu se podijeliti na: • Metode proguščivanja točaka su:
1. Metode iskolčenja točke i 1. Metoda proguščivanja pravcem
2. Metode iskolčenja pravca. 2. Metoda proguščivanja linijama
3. Kombinirane metode
• Metode iskolčenja točke (klasične) su:
1. Ortogonalna metoda
2. Polarna metoda • Iskolčenje projektirane građevine
a) s poznate točke se dijeli na:
b) s nepoznate točke 1. Grubo iskolčenje
3. Metoda presjeka lukova 2. Fino iskolčenje
4. Metoda presjeka pravaca 3. Prijenos osi građevine na nanosnu
5. Metoda presjeka linija skelu
• Metode iskolčenja točke (satelitske) su:
1. GNSS RTK metoda • Metode iskolčenja točaka
primjenom ugrađenih modula u TS

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 45

45

5
 5.3.2024.

METODE ISKOLČENJA
• Metode iskolčenja pravca su:
1. iskolčenje pravca kad se točke dogledaju i
2. iskolčenje pravca kad se točke ne dogledaju.

• Iskolčenje pravca kad se točke dogledaju:

1. "od oka" i
2. instrumentom.

• Iskolčenje pravca kad se točke ne dogledaju:

1. iskolčenje pravca u produžetku zadanog smjera,
2. iskolčenje pravca određivanjem smjera i
3. iskolčenje pravca umetanjem međutočke.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 46

46

Ortogonalno iskolčenje točke

• Elementi iskolčenja su:
• apscisa (x),
• ordinata (y),
• pravi kut ().

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 47

47

6
 5.3.2024.

Ortogonalno iskolčenje točke

• Potreban instrumentarij i pribor:
1. pentagonalna prizma,
2. tri trasirke i dvije vrpce, te
3. pribor za stabilizaciju točke.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 48

48

Ortogonalno iskolčenje točke

• Standardno odstupanje iskolčene točke C je:

2
 2  
 c  x  y  d2      y2   s 2
2 2

d 

• gdje je:
• x' y' – apscisa i ordinata
• σd/d ‐ relativno standardno odstupanje mjerenja
duljina,
• σγ ‐ standardno odstupanje mjerenja pravoga
kuta,
• σs – standardno odstupanje stabilizacije točke,
• ρ ‐ izražen u sekundama (206265").

• PRIMJENA, PREDNOSTI, NEDOSTATCI!

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 49

49

7
 5.3.2024.

𝝈𝒅
Relativno standardno odstupanje mjerenja duljine
𝒅
• Standardno odstupanje mjerenja duljine 𝝈𝒅
𝝈𝒅
• Relativno standardno odstupanje mjerenja duljine
𝒅
• Omjer standardnog odstupanja 𝝈𝒅 i same duljine 𝒅
• Obično se piše u obliku 1:x (npr. 1:5000, 1:100 000, 1:1 000 000)
𝒅 𝟏𝟎𝟎 𝒎
𝝈𝒅 𝟓 𝒎𝒎
𝝈𝒅 5 𝑚𝑚 5 𝑚𝑚 5 1
𝟏: 𝟐𝟎 𝟎𝟎𝟎
𝒅 100 𝑚 100 000 𝑚𝑚 100 000 20 000
𝒅 𝟏𝟎𝟎 𝒎 veći broj u manje standardno odstupanje
𝝈𝒅 𝟏 𝒄𝒎 nazivniku  (bolja točnost)
𝝈𝒅 1 𝑐𝑚 1 𝑐𝑚 1
𝟏: 𝟏𝟎 𝟎𝟎𝟎
𝒅 100 𝑚 10 000 𝑐𝑚 10 000

• Prilikom računanja: 1:20 000 = 0.00005

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 50

50

Ortogonalno iskolčenje točke

2.50
x (m) y (m) σd/d σy ('') σs (m) σc (cm)
2.00
50 10 5000 66 0,005 1,18
σc (cm)

1.50 20 1,35
1.00 25 1,46
0.50 30 1,59
40 1,88
0.00
50 2,19
0 20 40 60
y (m)

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 51

51

8
 5.3.2024.

Polarno iskolčenje točke

• Elementi iskolčenja su:
Slučaj br. 1 – iskolčenje s poznate točke
• duljina (d),
• kut ().

Slučaj br. 2 – iskolčenje s nepoznate točke

FS – „Free Station”
‐ slobodno stajalište ‐
5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 52

52

Polarno iskolčenje točke

• Potreban instrumentarij i pribor:
1. mjerna (totalna) stanica,
2. prizma, trasirka i vrpca te
3. pribor za stabilizaciju točke.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 53

53

9
 5.3.2024.

Polarno iskolčenje točke

Za računanje duljine d koristi se Standardno odstupanje iskolčene
formula: točke C je:
2 2
d  yC  y A 2  xC  x A 2 , d   
c     d 2      d 2   s
2

dok se za računanje d
  ρ
 
orijentacijskog kuta koristi gdje je:
formula: • d ‐ duljina
yB  y A y  yA • σφ ‐ standardno odstupanje mjerenja
  v AB  v CA  arctan  arctan C orijentacijskog kuta
xB  x A xC  x A

PRIMJENA, PREDNOSTI, NEDOSTATCI!

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 54

54

Polarno iskolčenje točke

1.00 d (m) σd/d σy ('') σs (m) σc (cm)

10 50000 5 0,005 0,50
σc (cm)

0.50 25 0,51
50 0,52
100 0,59
0.00 150 0,69
0 100 200 300 200 0,80
d (m) 250 0,93

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 55

55

10
 5.3.2024.

Metoda slobodnog stajališta, engl. Free Station – FS,

određivanje koordinata točke oFS
• ZADANO: koordinate točaka 31 i 37,
kut pri vrhu točke FS je izmjeren,
udaljenost između točaka 31 i oFS te
između točaka 37 i oFS je također
izmjerena.
• IMA:
• 31 (E31, N31), 37 (E37, N37)
• dFS‐31 , dFS‐37
• α
• TRAŽI SE: koordinate slobodnog
stajališta oFS.
• TREBA:
• oFS (EFS, NFS)

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 56

56

Metoda slobodnog stajališta, engl. Free Station – FS,

određivanje koordinata točke oFS
1. Određivanje svih vrijednosti u trokutu 31‐FS‐37: • Računanje kutne nesuglasice:

𝑑 𝐸 𝐸 𝑁 𝑁 ∆ 180°00´00˝ 𝛼 𝛽 𝛾

• Računanje kutne popravke:

𝑑 𝑑 sin 𝛼 · 𝑑
→ 𝛽 sin
sin 𝛼 sin 𝛽 𝑑 180°00´00˝ 𝛼 𝛽 𝛾
𝑣
3
𝑑 𝑑 sin 𝛼 · 𝑑
→ 𝛾 sin • Konačne vrijednosti svih kutova u trokutu:
sin 𝛼 sin 𝛾 𝑑

𝛼′ 𝛼 𝑣
𝛽′ 𝛽 𝑣
𝛾′ 𝛾 𝑣

• Konačna kontrola:

𝛼′ 𝛽′ 𝛾′ 180°00´00˝

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 57

57

11
 5.3.2024.

Metoda slobodnog stajališta, engl. Free Station – FS,

određivanje koordinata točke oFS
2. Određivanje smjernih kutova s točaka 31 i 37 3. Određivanje koordinata slobodnog stajališta točke
prema oFS: oFS:
• Preko točke 31:
𝜈 tan 𝜈 𝜈 180° ∆𝑁 𝑑 · cos 𝜈
∆𝐸 𝑑 · sin 𝜈
𝜈 𝜈 𝛽′
𝑁 𝑁 ∆𝑁
𝜈 𝜈 𝛾′ 𝐸 𝐸 ∆𝐸

• Preko točke 37:

∆𝑁 𝑑 · cos 𝜈
∆𝐸 𝑑 · sin 𝜈
𝑁 𝑁 ∆𝑁
𝐸 𝐸 ∆𝐸

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 58

58

Metoda slobodnog stajališta, engl. Free Station – FS,

određivanje koordinata točke oFS
3. Određivanje koordinata slobodnog stajališta točke oFS:
• Konačne koordinate točke oFS:
𝑁 𝑁
𝑁
2
𝐸 𝐸
𝐸
2

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 59

59

12
 5.3.2024.

Iskolčenje presjekom lukova

• Elementi iskolčenja:
• dvije ili više duljina.

• Potreban pribor:
• dvije vrpce,
• trasirka te
• pribor za stabilizaciju točke.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 60

60

Iskolčenje presjekom lukova

• Standardno odstupanje iskolčene
točke C je: 35m25m30m
b=25m a=20m
b=35m
2 2 2 a=30m
   a b   a2  b2 
c   d         s ,
2

 d   2   s s  a s  b s  c   0m
0m
45m
0m
abc
s
2

ili
2
 
c 
1
 
  d   a 2  b 2   s2
sin 2   d 

Najpovoljniji kut γ =90⁰

PRIMJENA, PREDNOSTI, NEDOSTATCI!

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 61

61

13
 5.3.2024.

Iskolčenje presjekom lukova

a (m) b (m) σd/d γ (0) σc (cm)
3.00 50 50 5000 30 2,83
35 2,47
σc (cm)

2.00 45 2,00
1.00 60 1,63
75 1,46
0.00 90 1,41
0 50 100 150 200 120 1,63
γ (0) 135 2,00
145 2,47
150 2,83

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 62

62

Iskolčenje presjekom lukova

• PRIMJENA:
• prilikom pronalaženja točaka
geodetske osnove, temeljem
njihovih položajnih opisa.

• Presjek lukova vs. ručni GNSS vs.

smartphone?

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 63

63

14
 5.3.2024.

Iskolčenje presjekom pravaca

• Elementi iskolčenja:
• četiri pravca (dva kuta).

• Potreban instrumentarij i pribor:

• 2 x mjerne (totalne) stanice,
• trasirka te
• pribor za stabilizaciju točke.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 64

64

Iskolčenje presjekom pravaca

• Određivanje elemenata iskolčenja:
• iz razlike smjernih kutova.

  v AB  v CA
   BC   BA
Kako iskolčiti s jednom mjernom stanicom
5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 65

65

15
 5.3.2024.

Iskolčenje presjekom pravaca

• Standardno odstupanje iskolčene točke C je:
2
c2  2 2 d  sin 2 
c   sin 2
  sin 2
  c       s2
 2  sin 4   d  sin 
2

Optimalni uvjeti: 27⁰>γ>153⁰ najbolje γ =90⁰

PRIMJENA, PREDNOSTI, NEDOSTATCI!

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 66

66

Iskolčenje presjekom pravaca

0.80
0.60
σc (cm)

0.40
0.20
0.00
0 50 100 150 200
γ◦
c (m) σd/d α [°] β [°] γ [°] σ ('') σc (cm)
50 50000 5 5 170 5 0,50
10 10 160 0,26
20 20 140 0,15
30 30 120 0,13
40 40 100 0,13
50 50 80 0,16
60 60 60 0,22
70 70 40 0,42
75 75 30 0,69

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 67

67

16
 5.3.2024.

Iskolčenje presjekom linija

A
B

C D

• Za potrebe osiguranja već iskolčenih točaka protiv uništenja tijekom gradnje. Točke A, B, C, D
postavljaju se oko točke T tako da se u presjecištu linija AD i BC uvijek može naći točka T.
• Presjek se ostvaruje na različite načine:
• špagom,
• žicom,
• dvije totalne stanice.

5.3.2024. R. Paar: Inženjerska geodezija, 2023/2024. 68

68

HVALA NA POZORNOSTI!

69

17