Konzervativne stranke

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti i

čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na ideologiji konzervativizma kojoj
su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i revolucijama te zagovaranje stabilnosti
poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se programi ne zadržavaju samo na području politike
nego su čak i važniji u području kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je,
zapravo, ideologija kojoj je cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih
sloboda. Danas su to najčešće desničarske stranke.

Obilježja konzervativizma
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja, osnovna su mu
obilježja:
- Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.
- Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti
prethodnih naraštaja.
- Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih dužnosti
prema uspostavljenoj hijerarhiji.
-

Liberalne stranke
Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo.
U programu tih stranaka očituje se tri sastavnice:
- Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.
- Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i
građanskih prava i sloboda, legitimitet.
- Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke
Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja produbljivanjem
političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu reformističkim metodama.
Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih zemalja (Njemačke, Austrije,
Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije najlakše se prati kroz povijest
njemačkih socijaldemokratskih partija.