Professional Documents
Culture Documents
Smjernice Za Pisanje Aplikacija Donatorima
Smjernice Za Pisanje Aplikacija Donatorima
Sadraj
I SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE CIKLUSOM PROJEKTA EVROPSKE UNIJE ..... 5
FAZE U UPRAVLJANJU PROJEKTNIM CIKLUSOM ............................................................................. 7 1. PLANIRANJE PROGRAMA (PROGRAMMING).................................................................................... 7 2. IDENTIFIKACIJA........................................................................................................................................ 8 3. FORMULACIJA ........................................................................................................................................... 9 4. IMPLEMENTACIJA, UKLJUUJUI MONITORING I IZVJETAVANJE ...................................... 10 5. EVALUACIJA ............................................................................................................................................ 12 6. REVIZIJA ................................................................................................................................................... 13 PRISTUP ZASNOVAN NA LOGIKOM OKVIRU .................................................................................. 15
Program prekogranine saradnje Srbija - Crna Gora ......................................................................................... 29 Program prekogranine saradnje Srbija - Hrvatska ............................................................................................ 29 Program prekogranine saradnje Srbija - Maarska ........................................................................................... 30 Program prekogranine saradnje Srbija - Rumunija ........................................................................................... 30
KULTURA 20072013 .................................................................................................................................. 31 TRANSNACIONALNI PROGRAM JUGOISTONE EVROPA (JIE) ...................................................... 31 EVROPSKI INSTRUMENT ZA DEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA (EIDHR) ................................. 32 OKVIRNI PROGRAM ZA KONKURENTNOST I INOVACIJE............................................................... 32 MLADI U AKCIJI .......................................................................................................................................... 32 WORLD LEARNING..................................................................................................................................... 33 VAJCARSKA KANCELARIJA ZA SARADNJU ..................................................................................... 33 SLUBA ZA SPOLJNE POSLOVE, SPOLJNU TRGOVINU I RAZVOJNU SARADNJU KRALJEVINE BELGIJE ............................................................................................................................... 34 VEDSKA ORGANIZACIJA ZA MEDJUNARODNI RAZVOJ I SARADNJU ...................................... 34 ROMSKI OBRAZOVNI FOND .................................................................................................................... 34 NACIONALNA ZADUBINA ZA DEMOKRATIJU (NED) ..................................................................... 34 MREA ENA SA ISTOKA I ZAPADA - POLJSKA ................................................................................ 35 MEUNARODNI VIEGRAD FOND ......................................................................................................... 35 GTZ - DEUTSCHE GESELLSCHAFT FR TECHNISCHE ZUSAMMENARBEIT" GMBH.............. 35 INSTITUT ZA ODRIVE ZAJEDNICE (ISC) ............................................................................................ 35 INSTITUT ZA OTVORENO DRUTVO BUDIMPETA....................................................................... 36 FOND ZA UDRUIVANJE SREDSTAVA INSTITUTA ZA OTVORENO DRUTVO ZA ROMSKU DEKADU ................................................................................... 36 MALI GRANTOVI......................................................................................................................................... 36 KOOPERATIVNE HOLANDSKE FONDACIJE ZA CENTRALNU I ISTONU EVROPU .................. 36 MAMA KE.................................................................................................................................................... 37 MEUNARODNI CENTAR ULOF PALME ............................................................................................... 37 FONDACIJA ALFRED MOZER .................................................................................................................. 38 FOND BRAE ROKFELER.......................................................................................................................... 38 FOND ZA DEMOKRATIJU UJEDINJENIH NACIJA................................................................................ 38 FOND ZA HITNE AKCIJE ZA ENSKA LJUDSKA PRAVA .................................................................. 38 GLOBALNI FOND ZA ENE ...................................................................................................................... 39 FONDACIJA ROBERT BOSCH ................................................................................................................... 39 FONDACIJA ARLS STJUART MOT ........................................................................................................ 39 GLOBALNI FOND ZA DECU ...................................................................................................................... 39
Odluka o finansiranju
Odluka o finansiranju
Pri upravljanju projektnim ciklusom treba osigurati sljedee: 1. Da projekti potuju i doprinose optim ciljevima politike (policy) Evropske komisije kao to su potovanje ljudskih prava, smanjenje siromatva i pitanja kao to su ravnopravnost meu polovima, zatita ivotne sredine; 2. Da su projekti relevantni za dogovorenu strategiju i stvarne probleme ciljnih grupa / korisnika; 3. Da su projekti izvodljivi, odn. da ciljevi mogu biti realno dostignuti uprkos ogranienjima koja mogu proistei iz okruenja i nezavisno od sposobnosti agencija koje vre implementaciju; 4. Da je korist od projekta odriva.
5
Za ovu svrhu, upravljanje projektnim ciklusom 1. koristi pristup zasnovan na logikom okviru za analizu problema, pronalaenje odgovarajuih rjeenja, odn. dizajn projekata i njihovu uspjenu implementaciju. 2. zahteva izradu visokokvalitetnog kljunog dokumenta (dokumenata) u svakoj fazi kako bi se osiguralo odluivanje zasnovano na dobroj informisanosti (integrisan pristup). 3. zahteva konsultacije i maksimalno uee kljunih interesnih grupa 4. istie vanost jasnog formulisanja i fokusiranja na jednu svrhu projekta, u smislu odrive koristi za ciljnu grupu (grupe) 5. od samog poetka ukljuuje pitanja kvaliteta kada je re o dizajnu Upravljanje projektnim ciklusom i pristup zasnovan na logikom okviru su dva glavna pristupa i sredstva koja se koriste u projektima/programima spoljne pomoi Evropske unije.
Povezivanje Upravljanja ciklusom projekta i Pristup zasnovan na logikom okviru + Upravljanje ciklusom projekta
Definie razliite faze projektnog ivota sa veoma dobro definisanim upravljakim aktivnostima i procedurama donoenja odluka
Proces donoenja odluka i implementacije procesa definisan od strane organizacije Upravljanje ciklusom projekta
Ista osnovna forma" koja je u skladu sa sutinskom logikom pristupa zasnovanog na logikom okviru se koristi za sva dokumenta koja se izradjuju tokom projektnog ciklusa 1. Sadraj 2. Opte informacije: Opti ciljevi politike (policy) Evropske komisije i Vlade i veze sa programom ili strategijom Evropske komisije koja se odnose na dravu, predanost Vlade optim ciljevima politike (policy) Evropske komisije kao to je potovanje ljudskih prava 3. Sektorska analiza i analiza problema, ukljuujui analizu interesnih grupa i njihovog potencijala
6
4. Opis projekta / programa, ciljevi i strategija za postizanje ovih ciljeva Korienje lekcija nauenih kroz prethodno iskustvo i veza sa drugim donatorskim aktivnostima Opis intervencije (ciljevi, strategija za postizanje ovih ciljeva ukljuujui svrhu projekta, rezultate i aktivnosti i glavne indikatore) 5. Pretpostavke, rizici 6. Organizacija implementacije Fizika i ne-fizika" sredstva Procedure organizacije i implementacije Raspored (plan rada) Procena trokova i plan finansiranja Posebni uslovi i mjere Vlade / partnera Monitoring i evaluacija 7. Faktori kvaliteta Uee i vlasnitvo korisnika Podrka politike (policy) Odgovarajua tehnologija Drutveno-kulturoloki aspekti Jednakost polova Zatita sredine Institucionalni i upravni kapaciteti Izvodljivost u finansijskom i ekonomskom smislu Aneks: Logiki okvir (kompletan ili nacrt, zavisno od faze)
U ovoj fazi se razvija Strateki dokument drave koji sadri niz kljunih elemenata i ima sljedeu strukturu: 1. Opis ciljeva saradnje Evropske komisije. 2. Ciljevi politike (policy) partnerske zemlje. 3. Analiza politike, ekonomske i drutvene situacije ukljuujui odrivost postojeih politika (policies) i mogue probleme. 4. Pregled dosadanje i postojee saradnje sa Evropskom komisijom (steeno iskustvo i nauene lekcije), informacije o programima zemalja lanica EU i ostalim donatorima. 5. Strategija odgovora Evropske komisije u kojoj se identifikuje striktno ogranien broj sektora za intervenciju, a koja je komplementarna intervencijama drugih donatora. 6. Nakon to se Strategija odgovora definie, ona mora biti prevedena u Nacionalni indikativni program (NIP). Ovo moe biti sastavni dio Stratekog dokumenta drave. NIP je sredstvo upravljanja i pokriva period od nekoliko godina (od tri do pet godina, zavisno od vaee regulative/ugovora). NIP identifikuje i definie odgovarajue mjere i aktivnosti za postizanje postavljenih ciljeva. NIP treba u potpunosti da proistie iz i bude usklaen sa prethodnom analizom. Proces planiranja programa treba da bude u skladu sa glavnim elementima pristupa zasnovanog na logikom okviru. Naime, treba da: Identifikuje kljune interesne grupe i procjeni njihove potrebe, interese i kapacitete; Identifikuje i analizira probleme/ogranienja i prilike kada je rije o prioritetima razvoja; Identifikuje razvojne ciljeve koji se odnose na identifikovane probleme; i Identifikuje strategiju za pomo u razvoju Evropske komisije koja se zasniva na prethodnoj analizi i uzima u obzir ogranienja u pogledu kapaciteta, lekcije nauene iz prethodnog iskustva i trenutne ili planirane aktivnosti drugih donatora.
2. IDENTIFIKACIJA
Da li je ideja projekta u skladu sa prioritetnim lokalnim potrebama i prioritetima politike (policy) Evropske komisije? Svrha faze identifikacije je da se: Identifikuju projektne ideje koje su u skladu sa razvojnim prioritetima partnera i Evropske komisije; Procijeni relevantnost i izvodljivost projektnih ideja; Pripremi (u okviru Pristupa programu") Prijedlog finansiranja (tj. u okviru MEDA ili TACIS regulativa), ili Identifikacioni fiche za pojedinane projekte (tj. u okviru ACP i ALA finansiranja); i Pripremi odluku o finansiranju programa projekata, ili odredi opseg budueg posla potrebnog u toku faze formulacije za pojedinane projekte.
8
VANO: Svaki opti cilj" projekta treba da proistie iz odgovarajueg cilja definisanog u Stratekom dokumentu drave i NIP-u ili relevantnog cilja programa ili sektorske politike. U toku faze identifikacije kljune procjene koje je potrebno izvriti, a kojima se osigurava relevantnost i izvodljivost projektne ideje su: (i) Procjena okvira politike (policy) i planiranja programa (programming); (ii) Analiza interesnih grupa, ukljuujui procjenu institucionalalnih kapaciteta; (iii) Analiza problema, ukljuujui pitanja kao to su jednakost polova, ivotna sredina; (iv) Procena ostalih tekuih i planiranih inicijativa i procjena nauenih lekcija; (v) Analiza preliminarnih ciljeva i strategije; (vi) Preliminarna procjena parametara koji se odnose na resurse i trokove; (vii) Preliminarna procjena organizacije upravljanja projektom, koordinacije i finansiranja; i (viii) Preliminarna procjena ekonomske/finansijske, sredinske, tehnike i drutvene odrivosti. Kljuni dokumenti koje zahtjeva Evropska komisija u fazi identifikacije su: Opis zadataka za preliminarnu studiju izvodljivosti (pre-feasibility study) koju finansira Evropska komisija Identifikacioni Fiche, ukljuujui nacrt opisa zadataka za studiju izvodljivosti/studiju dizajna; ili Finansijski prijedlog za program / grupu projekata (npr. Program aktivnosti sa Projektnim Fiches). Potrebne informacije o projektu na kraju faze identifikacije:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Kontekst kreiranja politike i programa (partner i Evropska komisija) Analiza interesnih grupa Analiza problema ukljuujui i polje koje obuhvata osjetljiva pitanja Nauene lekcije i kritiki osvrt na tekue i planirane inicijative Preliminarni opis projekta 'indikativna hijerarhija ciljeva Indikativna implikacije resursa i trokova Indikativna koordinacija, upravljanje (ukljuujui upravljanje/kontrolu finansijama) finansijske dogovore 8. Preliminarna procjena ekonomskih/finansijskih, tehnikih i drutvenih odrivosti 9. Praenje radnog plana zarad to boljeg rada u fazi formulacije
3. FORMULACIJA
Da li je projekat izvodljiv i da li e doneti odrivu korist? Svrha faze formulacije je da se: Potvrdi relevantnost i izvodljivost projektne ideje izloene u Identifikacionom Fiche ili Projektnom Fiche; Pripremi detaljan dizajn projekta, ukljuujui upravljanje i koordinaciju, finansijski plan, analizu isplativosti, rizike, monitoring, evaluaciju i reviziju, odn. organizaciju svega toga; i Pripremi Finansijski predlog (za pojedinane projekte) i odluku o finansiranju
9
Kljuni dokumenti koje se izrauju u ovoj fazi ciklusa su: Finansijski prijedlog; i/ili Opis zadataka/Tehnike implementacije
administrativne
odredbe
koje
se
tiu
stranici
QSG:
Prikaz 9 - Informacioni elementi razvijeni na kraju faze formulacije projekta Situaciona analiza/kljune procjene
Strateki i programski kontekst Analiza interesnih grupa i procena institucionalnih kapaciteta Analiza problema Steena iskustva i kritiki osvrt na tekue/planirane inicijative Odabir strategije
Opis projekta
Sveobuhvatni ciljevi i svrha Ciljne grupe, lokacija i trajanje Rezultati i indikativne aktivnosti Resursi i trokovi
Upravljanje
Koordinacija i upravljaka strultura Upravljanje fininsijama/finansijski aranmani Monitoring, evaluacija i revizija
Izvodljivost i odrivost
Ekonomska i finansijska Ona koja se odnosi na okruenje Tehnika Drutvena i upravljaka
10
Glavni periodi u fazi implementacije: Poetni period; Glavni period implementacije; i Zavrni (phase-out) period Prikaz 10 - Osnovni periodi realizacije projekta
Poetna faza
Zakljuivanje ugovora Mobilizacija resursa Uspostavljanje radnih odnosa sa interesnim grupama Odrana radionica(e) koja se odnosi na poetnu fazu projekta Kritiki osvrt i revizija plana projekta Uspostavljanje sistema monitoringa i evaluacije
Implementacija
Svakodnevno: Nabavka i korienje resursa, ukljuujui i osoblje Realizacija aktivnosti i ostvarivanje rezultata Praenje i kritiki osvrt na napredak Revizija operativnih planova na osnovu steenog iskustva Izvjetaj o napretku
Zavrna faza
Prenoenje odgovornosti na lokalnog partnera Osigurati da se sprovode planovi odravanja Osigurati da je izvren efektivan transfer vetina Osigurati povraaj trokova
U fazi implementacije postoje tri kljuna zadatka za koje su odgovorni oni koji upravljaju projektom: 1. Monitoring i redovni pregled 2. Planiranje i ponovno planiranje (re-planning) 3. Izvjetavanje
Praenje
Implementacija
Implementacija
11
5. EVALUACIJA
Da li je planitrana dobit/korist ostvarena, da li je odriva i koje lekcije smo nauili? Svrha evaluacije je da se izvri najsistematinija i najobjektivnija mogua procjena projekta koji je u toku ili je zavren, programa ili politike (policy), dizajna, implementacije i rezultata. Cilj je da se odredi relevantnost i ispunjenost ciljeva, efikasnost u smislu razvoja, efektivnost, uticaj i odrivost. Evaluacija treba da obezbedi pouzdane i korisne informacije i da omogui da se nauene lekcije inkorporiraju u proces donoenja odluka donatora i korisnika. Principi na kojima se zasniva evaluacija su: Nepristrasnost i nezavisnost procesa evaluacije od planiranja programa (programming) i implementacije Pouzdanost evaluacije, kroz korienje adekvatno obuenih i nezavisnih eksperata i transparentnost procesa evaluacije i diseminacije rezultata; Uee interesnih grupa u procesu evaluacije kako bi razliita vienja i perspektive bile uzete u obzir Korisnost rezultata i preporuka proisteklih iz evaluacije kroz pravovrijemenu prezentaciju relevantnih, jasnih i konciznih informacija onima koji donose odluke. Kriterijumi evaluacije koje koristi Evropska komisija
Relevantnost Stepen u kom su ciljevi projekta odgovarajui za probleme koje treba da rijee, kao i to koliko su u skladu sa fizikim i politikim okruenjem u kom se projekat odvija, a ukljuujui i procjenu pripreme i dizajna projekta, tj. logiku i zaokruenost procesa planiranja projekta i unutranju logiku i koherentnost dizajna projekta. injenica da su rezultati postignuti uz razumne trokove, tj. koliko su inputi/sredstva pretvoreni u rezultate u smislu kvaliteta, kvantiteta i vremena, kao i kvaliteta postignitih rezultata. Ovo zahtjeva poreenje alternativnih pristupa za postizanje istih ishoda kako bi se ustanovilo da li je usvojen najefikasniji proces. Procijena doprinosa rezultata postizanju svrhe projekta i kako su pretpostavke uticale na uspeh projekta. Uticaj projekta na ire okruenje, doprinos irim sektorskim ciljevima sumiranim kroz opte ciljeve projekta i na postizanje optih ciljeva politike (policy) Evropske komisije. Procjena vjerovatnoe da se korist od projekta nastavi nakon prestanka spoljnog finansiranja, sa posebnim osvrtom na faktore vlasnitva korisnika, podrku politike (policy), ekonomske i finansijske faktore, drutvenokulturoloke aspekte, sredinske aspekte i institucionalne i upravne kapacitete.
Efikasnost
Efektivnost
Uticaj
Odrivost
12
II - Osnovni tekst
IV Aneksi
6. REVIZIJA
Da li se radilo u skladu sa vaeim zakonima i pravilima? Da li su ispunjeni kriterijumi efikasnosti, ekonominoti i efektnosti? Svrha revizije je da se: Na osnovu odgovarajuih kriterijuma izvri procjena neijih aktivnosti; Izvede zakljuak (tj. iznese miljenje) koji planiranom korisniku obezbeuje informacije/uliva povjerenje o predmetu revizije Revizija je eksterna operacija koja se sprovodi u ime ili od strane EuorpeAID ili Delegacije i fokusira na aktivnosti korisnika, ugovaraa i posrednika (tj. organizacija koje vre implementaciju).
13
II - Osnovni tekst
III - Utvreno stanje, zakljuci Ono to je utvreno od strane revizora treba da bude predstavljeno kao i preporuke odvojen deo. Ovi pronalasci treba da se odnose na uporeivanje onoga to treba da bude i onoga to jeste (odn. uporeivanje stanja sa postavljenim kriterijumima). Glavni zakljuci treba da budu izneseni u osnovnom tekstu izvetaja, dok manji i detaljnije opisani treba da budu navedeni u aneksima. Gde god je mogue, za svaki od kljunih zakljuaka treba da postoji i preporuka. Najvea vrednost revizije zavisi od kredibiliteta i kvaliteta predstavljenih preporuka. Preporuke, stoga, treba da budu to realnije, operativnije i praktinije. Preporuke treba da budu paljivo usmerene na ciljne grupe na svim nivoima. Zakljuci (ili miljenje revizora) predstavljaju sveobuhvatnu procenu efekata situacije koja se procenjuje na neki subjekat (odn. projektne aktivnosti i finansijski podaci). Zakljuci revizora postavljaju utvreno stanje u perspektivu u kojoj se ono uporeuje sa sveukupnim sadrajem. IV Aneksi Opis zadataka revizije Preporuke tima za reviziju i imena revizora Metodologija koja je bila primenjena tokom revizije Lista osoba/organizacija koje su konsultovane Konsultovana literatura i dokumentacija Ostali tehniki aneksi (npr. lista detaljno opisanih pronalazaka o utvrenom stanju, tabela sa predstavljenim trokovima)
Zavisno od vrste sprovedene revizije, mogu se doneti sljedee odluke: Nastavak implementacije projekta kako je planirano, preorijentacija / restrukturiranje projekta ili, u najgorem sluaju, stopiranje projekta. Usklaivanje zahtjeva za konanu isplatu korisniku ili povraaj projektnih fondova koji nijesu iskorieni za nameravanu svrhu ili koji su planirani za trokove koji nijesu opravdani. Modifikacija buduih projekata ili programa na osnovu nauenih lekcija. Modifikacija politike (policies). Kriterijumi revizije koje koristi EuropeAID
Usaglaenost Usaglaenost se odnosi na podudaranje aktivnosti projekta sa vaeim zakonskim regulativama (legalitet) i uobiajenim pravilima (legitimitet). Odgovarajua pravila se mogu pronai u standardnim ugovorima za izvoenje radova, nabavku, sprovoenje usluga ili ugovorima o donaciji, a odgovarajui dokumenti kao to su Opti i posebni uslovi i slina dokumenta, obino, se nalaze u aneksima ugovora.
14
Efikasnost i ekonomija
U ovom dijelu se dokazuje da su rezultati postignuti uz razumne trokove. Npr. koliko su dobro iskoriene poetne informacije i koliko su dobro pretvorene u aktivnosti, u smislu kvaliteta, kvantiteta i vremena, i kvaliteta postignutih rezultata. Revizija procjenjuje kako su iskorieni projektni resursi. Vaan kriterijum je dizajn i funkcionisanje okvira interne kontrole entiteta koji je odgovoran za upravljanje i implementaciju projekta. Kljune komponente okvira interne kontrole su: kontrolno okruenje, upravljanje rizikom, informacije i komunikacija, kontrolne aktivnosti i monitoring. Svaka od ovih komponenti moe biti razloena na mnogo razliitih standarda koji se odnose na kriterijume koji se koriste u procjeni adekvatnosti i efikasnosti okvira unutranje kontrole. Procjena doprinosa uraena kroz rezultate i postignua svrhe projekta, i objanjenje kako pretpostavke utiu na postignua projekta. Efektivnost ukljuuje i specifinu procjenu koristi koju ostvaruju ciljne grupe, ukljuujui aspekt ravnopravnosti polova. Revizori, prvenstveno, procjenjuju osjetljivije i kratkorone rezultate i ishode projekta.
Efektivnost
15 Pristup zasnovan na logikom okviru rekapitulacija nekih kljunih pitanja Pri izradi nacrta logikog okvira treba pratiti dvije glavne faze koje sadre specifine korake, kao to je prikazano u tekstu koji slijedi:
Analiza interesnih grupa identifikacija kljunih problema i potencijalnih glavnih interesnih grupa; projcena njihovih kapaciteta Analiza problema identifikacija kljunih problema, prepreka i mogunosti, odreivanje uzroka i efekata razliitih odnosa Analiza ciljeva pronalaenje rjeenja za identifikovane probleme, identifikacija sredstava Analiza strategije identifikacija razliitih strategija da bi se ostvarilo planirano; odabir navie odgovarajue strategije
Razvoj matrice logikog okvira definisanje strukture projekta, testiranje unutranje logike i rizika, formulisanje merljivih indikatora uspjenosti Pravljenje rasporeda aktivnosti Odreivanje slijeda i meuzavisnosti aktivnosti, procena trajanja i davanje zaduenja Pravljenje raspodele resursa Kroz raspored aktivnosti: razvoj drugih rasporeda i budeta
15
15
Pri izradi nacrta projekta, kao i u svim drugim fazama, postoji potreba za tanou/preciznou. Neka terminoloka pojanjenja:
1. Interesne grupe (Stakeholders): Individualci ili institucije koje mogu direktno ili indirektno, pozitivno ili negativno utjecati ili biti pod utjecajem projekta ili programa. 2. Korisnici (Beneficiaries): Su oni koji ostvaruju dobit od implementacije projekta. Ipak, treba napraviti razliku izmeu: a) Ciljnih grupa (Target Group): Grupa/entiteta koji e biti direktno pod pozitvnim utjecajem projekta na nivou svrhe projekta. Ovo moe ukljuivati osoblje partnerske organizacije; b) Krajnjih korisnika (Final beneficiaries): Oni koji dugorono ostvaruju korist od projekta na nivou sektora ili cijelog drutva npr. djeca ukoliko vie troimo na zdravstvo i obrazovanje ili potroai ukoliko poboljamo poljoprivrednu proizvodnju i marketing; c) Partneri projekta (Project partners): Oni koji u zemlji implementiraju projekat (koji su u isto vreme i jedna od interesnih grupa, a mogu biti i ciljna grupa).
16
18
19
20
Ko moe da konkurie? Donacije e pre svega biti dodeljene nevladinim (NVO) i drugim neprofitnim organizacijama iz regiona izvan Beograda Konkursna procedura i rok Formular za prijavljivanje i uputstva nalaze se na sajtu http://serbia.usembassy.gov/dcsgp.html Iznos koji se dodjeljuje Maksimalni iznos 24.000 U.S dolara. Do godinu dana Ostalo Komisija za demokratiju pri ambasadi SAD u Beogradu ne dodijeljuje sredstva projektima: koje predlau organizacije ili pojedinci koji nijesu iz Srbije; koji su vezani za aktivnosti politikih partija; konferencije i individualna putovanja u inostranstvo; dobrotvorne aktivnosti i humanitarni rad; kampanje za prikupljanje sredstava; komercijalne projekte; umjetnike i kulturne projekte; nauna istraivanja; pojedincima koji nijesu lanovi organizacije koja moe da obezbijedi odrivost projekta na dui rok; onima koji dupliraju postojee programe. Kontakt Democracy Commission (Program malih donacija Komisije za demokratiju) Public Affairs Section Ambasada Sjedinjenih amerikih drava Kneza Miloa 50, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 306 4773 E-mail: demcomSerbia@state.gov Web: http://serbia.usembassy.gov/
Teritorija na koju se odnosi Srbija, Crna Gora Ko moe da konkurie? Razne neprofitne organizacije ispunjavaju uslove da budu korisnici POPOS-a. Jedini zahtjev pri njihovom odabiru bi bilo njihovo neprofitno angaovanje na realizaciji razvojnih projekata za osnovne potrebe stanovnitva u zemljama koje ispunjavaju uslove neophodne za dobijanje pomoi. (Pojedinci i profitne organizacije ne mogu biti korisnici fonda.) Primeri potencijalnih korisnika su: medjunarodne ili lokalne NVO, lokalne vlasti, bolnice, osnovne kole i ostale neprofitne organizacije. U posebnim sluajevima, vladine ustanove kao i meunarodne organizacije takodje mogu postati korisnici ove pomoi. Konkursna procedura i rok Ukoliko vaa organizacija ispunjava navedene uslove i ukoliko elite da dobijete pomo u okviru POPOS-a za realizaciju vaeg razvojnog projekta, neophodno je da podnesete aplikaciju Ambasadi Japana u Beogradu. Uz aplikaciju je neophodno priloiti detaljni budet projekta, mapu na kojoj se jasno vidi mesto u kome ce se projekat realizovati, studiju o izvodljivosti projekta, predraun za dobra i usluge koji bi se pribavili donacijom (predrauni od tri razliita dobavljaa ili izvodjaa radova), brouru sa kopijom statuta kao i dokument o godinjem budetu vae organizacije. Aplikacioni formular sa ostalim potrebnim dokumentima treba predati ili poslati Ambasadi Japana. Neophodno je da na aplikaciji jasno istaknete kontakt telefone i adrese za kontakt za dodatne informacije. Nema utvrenih rokova. Kandidati mogu da podnesu prijave u bilo kom trenutku. Vie informacija moete pronai na web adresi: http://www.yu.embjapan. go.jp/srpski_verzija/donacija/POPOS%20Uputstvo.pdf Iznos koji se dodjeljuje Iznos granta po projektu je do 10.000.000 jena (priblino 74.000 EUR) Ostalo 1) Primljena sredstva moraju se koristiti iskljuivo za realizaciju projekta. Ambasada Japana zadrava pravo da zahteva povraaj granta ako se odobrena sredstva koriste za bilo koju svrhu osim za realizaciju projekta. 2) Bilo bi bolje ako bi organizacija primalac granta vodila odvojeno raunovodstvo za realizaciju projekta u cilju olakavanja finansijske revizije granta. Kontakt G-a Jelena Cimbaljevi Koordinator projekata za osnovne potrebe stanovnitva u Republici Srbiji i Crnoj Gori Ambasada Japana u Srbiji Genex Apartmani, Vladimira Popovia 6, 11070 Novi Beograd Tel: +381 11 301 2800 Fax: +381 11 311 8258
Cilj programa/projekta BTD dodeljuje sredstva lokalnim grupama graana, NVO, medijima, "think thank" organizacijama, vladama i obrazovnim institucijama da bi se osnaile demokratske strukture u zemljama Balkana. Oblast podrke Program Povezivanje graana sa dravnom upravom dodjeljuje sredstva lokalnim i nacionalnim organizacijama koje rade na poboljanju ukljuivanju graana u rad dravnih organa, podsticanju participatornog odluivanja u rjeavanja problema, aktivnog graanstva, politikih reformi, graanskog obrazovanja, nadzora nad radom dravnih organa i na drugim kreativnim i efikasnim projektima vezanim za demokratsko konsolidovanje. Regionalna saradnja program se uklapa u gore navedene kriterijume ali je cilj da se podre projekti kojima se podstiu napori na uspostavljanju prekogranine i regionalne saradnje kako bi se razmjenjivali primeri najbolje prakse, rjeavali zajedniki problemi demokratskog razvoja i stvarale mree kontakata izmeu vlada, nevladinih organizacija, graanskih inicijativa i drugih institucija koje rade na boljem razumjevanju i saradnji irom regiona. Teritorija na koju se odnosi Srbija. Regionalni projekti zahtevaju partnere u drugim zemljama. Ko moe da konkurie? Sredstva se dodjeljuju lokalnim graanskim grupama i nevladinim organizacijama u zemlji, lokalnim i nacionalnim vladama, obrazovnim institucijama i medijima iz zemalja koje mogu da konkuriu. Konkursna procedura i rok Prijave na engelskom jeziku moete poslati elektronski, na e-mail: balkantrust@gmfus.org. Dva zvanina formulara za prijavljivanje moete nai na vebsajtu organizacije. Aplikacije se razmatraju kako pristiu, tako da podnosilac prijave moe oekivati odgovor kroz 6 do 10 nedelja od pondoenja prijave. Nema roka za dostavu prijava. Iznos koji se dodjeljuje Dodeljuju se sredstva u rasponu d 5.000 do 75.000 U.S. dolara. Veina donacija kree se u rasponu od 10.000 do 25.000 U.S. dolara Ostalo Balkanski fond ne dodeljuje sredstva za akademska istraivanja, stipendije, jednokratne dogaaje, putovanja, humanitarnu pomo, projekte povratka izbeglica i interno raseljenih lica, vjerske aktivnosti, eme mikrofinansiranja, inicijative za razvoj poslovnog sektora, kreiranje i odravanje vebsajtova, umjetnost i nauku. Kontakt Balkanski fond za demokratiju Cara Lazara 16 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3036 454
25
NEMAKI PARLAMENT
Deutsches Bundestag Kontakt Andrea Bibi-Vasovi Ambasada Savezne Republike Nemake Kneza Miloa 76, 11000 Beograd Tel: +381 11 306 4300 Web: www.bundestag.de/ips
ERSTE FONDACIJA
ERSTE Foundation Kontakt ERSTE Foundation Graben 21 1010 Vienna Austria Web: www.erstestiftung.org Jovana Trifunovi ERSTE Fondacija, Sektor komunikacija
26
Friedrichstrae 10, A 1010 Vienna Austria Tel. + 43 50100 15844 E-mail: jovana.trifunovic@erstestiftung.org Web: www.erstestiftung.org
6. Program prekogranie saradnje Srbija - Maarska Cross-border cooperation programme Serbia - Hungary 7. Program prekogranie saradnje Rumunija - Srbija Romania Serbia IPA cross - border cooperation programme 8. Program transnacionalne saradnje Prostor Jugoistone Evrope South East Europe Space transnational cooperation programme Kancelarija za evropske integracije, Vlada Republike Srbije Sektor za programe prekogranine i transnacionalne saradnje Nemanjina 34, 11 000 Beograd, Srbija Telefon: +381 11 3061 185 Fax: +381 11 3061 124 Ivana Davidovi Program koordinator Telefon: +381 11 3061 183 E-mail: idavidovic@seio.gov.rs Web: www.evropa.gov.rs
Kristina Akovi Koordinator programa Tele: +381 11 3061 193 E-mail: kaskovic@seio.gov.rs Lokalna kancelarija u Niu Maja Jovanovi i Mirjana Milenkovi; Telefon: +381 18 521 677 E-mail: mjovanovic@seio.gov.rs; mmilenkovic@seio.gov.rs Lokalna kancelarija u Boru Vasilija Stani Telefon: +381 30 458 296 Email: vstanic@seio.gov.rs
Milan eelj Saradnik na programu Tel: +381 11 3061 182 E-mail: mzezelj@seio.gov.rs Darko Cveji Lokalna kancelarija Solarski trg 3 22 000 Sremska Mitrovica, Srbija Tel +381 22 617-835 E mail: darko.cvejic@mfin.gov.rs
Lokalna kancelarija u Boru Moe Pijade 19, 19 210 Bor, Srbija Tel: + 381 30 458 296 E-mail: vstanic@seio.gov.rs
KULTURA 20072013
Program Kultura 20072013 ustanovljen je s namjerom da se oivi zajedniki kulturni prostor svih Evropljana kulturni prostor koji proizlazi iz zajednikog kulturnog naslea putem razvoja saradnje meu kulturnim djelatnicima iz zemalja s pravom uea u Programu, sa ciljem da podstie nastanak i razvoj evropskog graanstva. Kancelarija Taka kulturnog kontakta U svim zemljama su formirana posebna implementaciona tijela Programa, a nacionalna Kancelarija Taka kulturnog kontakta (CCP Serbia) s formalnim radom poela je u februaru 2008. godine potpisivanjem MoR u Briselu sa zvaninicima Evropske komisije i Vlade Srbije o ueu Srbije u programu Kultura 2007-2013. Sve informacije moete dobiti preko sajta www.ccp-serbia.org Kontakt Taka kulturnog kontakta Cultural Contact Point Serbia Ministarstvo kulture Republike Srbije Vlajkovieva 3 11000 Beograd Srbija Tel: +381 64 666 999 6 Tel/Fax: +381 11 3398 548 E-mail: office@ccp-serbia.org
Natalija Matunovi - Nacionalni program koordinator Tel: +381 11 3061 193 E-mail: nmatunovic@seio.gov.rs Irena Komazec - Menader za kontrolu kvaliteta sprovoenja projekata Tel: +381 11 3061 195 E-mail: ikomazec@seio.gov.rs
MLADI U AKCIJI
Kontakt Kontakt take za program Mladi u akciji za teritoriju Republike Srbije: 1. Grupa Hajde da... (za teritoriju Beograda, ukljuujui gradove u blizini Beograda) Ul. kneza Danila 12/84 11000 Beograd Tel/Faks: +381 11 3240 425 E-mail: hajdeda@mladiuakciji.rs Web: http://www.mladiuakciji.rs i www.hajdeda.org.rs
32
2. Edukativni Centar Kruevac (za teritoriju june i istone Srbije) Ul. Biraninova 26, 37000 Kruevac Tel/Faks: +381 37 502 644 E-mail: edukativnicentar@mladiuakciji.rs Web: www.ec.org.rs 3. Balkan IDEA Novi Sad (za teritoriju Vojvodine), Ul. Njegoeva 3, 21000 Novi Sad Tel/Fax: +381 21 528644 E-mail: balkanideans@yahoo.com Web: www.balkanideans.org Pored Kontakt taaka, promocijom programa "Mladi u akciji" na Balkanu se bavi i : SALTO RESURSNI CENTAR ZA JUGOISTONU EVROPU Nacionalna agencija programa Mladi u akciji Dunajska 22 SI - 1000 Ljubljana, Slovenija Tel/ Fax: +386 1 430 47 49
WORLD LEARNING
Partner USAID Kontakt World Learning Kralja Milana 4a/27 11000 Beograd, Srbija Tel/Fax: +381 11 3612 462; 3626 092, Mob: +381 62 8 222 424 E-mail: ccapplications@worldlearning.org.rs Web: www.worldlearning.org.rs
33
Tel: +381 11 32 30 602, 32 30 603; Fax: +381 11 32 32 523 E-mail: isc@iscserbia.org Web: www.iscserbia.org
MALI GRANTOVI
Programi: "KULTURA", "POLITIKA", "MARGINE" Kontakt E-mail: info@heartefact.org Web: http://heartefact.org/about/
Kontakt Koordinator za Srbiju Janneke Hazelhoff, Hilversum, Holandija Kontakt preko Balkanskog fonda za lokalne inicijative (BCIF) Natalija Simovi E-mail: natalija@bcif.org Majke Jevrosime 19/I, Srbija Tel/Fax: + 381 11 32 88 723 E-mail: office@bcif.org Web: www.bcif.org
MAMA KE
Mama Cash Naziv programa Fond Mama Ke namenjen je enama. Kontakt Mama Cash/ Programmes Team P.O. Box 15686 1001 ND Amsterdam,The Netherlands Fax: +31 20 5158 799 E-Mail: info@mamacash.nl Web: www.mamacash.nl
37
39
9. http://www.balkancsd.net/policy-research-analysis/donor-strategies-and-practices/research.html 10. http://www.evropa.gov.rs/Documents/Home/DACU/Documents/EU%20Cohesion%20Policy%20II(2%20BG D).pdf 11. http://www.cbib.eu/data/File/Documents/CBIB%20Documents/Other/Project%20Preparation%20Manual,%20 Serbian.pdf 12. Ministarstvo finansija, Republika Srbija http://www.mfin.sr.gov.yu/
Ovaj dokument je kreiran uz finansijsku podrku Evropske Unije. Sadraj ovog dokumenta je odgovornost Partnera u projektu Podsticanje ekonomskog razvoja kroz unapredjenje informacionih tehnologija i institucionalnih kapaciteta lokalnih samouprava podranog u sklopu prekogranine saradnje CBC Srbija-Crna Gora, i ni pod kojim okolnostima se ne moe smatrati da odraava stavove Evropske Unije.
40
Izdava: EDUCO CENTAR Podgorica, Kralja Nikole 29, tel: +382 20 633977, e-mail: educo@t-com.me, web site: www.educocentar.org
41