SVEUČILIŠTE U SPLITU

FAKULTET GRADEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

Inženjerska geodetska osnova

Željko Hećimović

Geodetske mreže za potrebe inženjerske

geodezije
Osnovni oblici geodetskih mreža:
• poligonski vlak, poligonska mreža
• trokut, mreža trokutova, lanac trokutova
• geodetski četverokut, mreža i lanac četverokuta

• U svakoj od njih se mogu provoditi mjerenja kutova (triangulacija) i/ili duljina (trilateracija).
2
 Poligonski vlak i poligonska mreža
• Poligonski vlak možemo smatrati osnovnim elementom poligonske mreže u inženjerskoj geodeziji.
• Poligonski vlak je niz povezanih, uzastopnih dužina čiji krajevi su poligonske točke, a duljine i kutovi
između njih se mjere.
• U tradicionalnim geodetskom mjerenjima poligonski vlak je osnova koja se primjenjuje za
određivanje relativnih odnosa točaka.
• Sa obzirom na geometrijska i matematička svojstva, vlakovi mogu biti otvoreni ili zatvoreni.
• Poligonski vlak na slici (a) je priključen na poznate točke sa oba kraja i on je geometrijski otvoren, a
matematički zatvoren.
• Poligonski vlak na slici (b) je geometrijski i matematički zatvoren.
• Poligonski vlak na slici (c) je priključen sa jedne strane na poznate točke (31 i 32) i on je geometrijski
i matematički otvoren (slijepi vlak).

(a) (b) (c) 3

Proširivanje osnovne mreže
Često se kod snimanja
detalja javlja potreba
progušćenja osnovne
mreže.

Glavna geodetska mreža koja Glavna mreža proširena

se sastoji od dva geodetska četverokuta poligonskim vlakovima

4
Proširenje postojeće mreže (točke A, B, C, C, D, E, F) sa poligonskim vlakom (točke a, b,
c, d).
Da bi se približili detalju ili riješili problem dogledivosti često se postavlja dodatna
poligonska mreža (npr. za polarno snimanje detalja).

Poligonska mreža Polarno snimanje detalja

5
Geometrijski i matematički zatvoreni poligonski vlakovi

• Geometrijski i matematički
zatvoren poligonski vlak (a).
• Matematički zatvoreni i
geometrijski otvoreni
poligonski vlak (b).

• Δ - točke sa poznatim koordinatama

• o - nepoznate točke poligonskog vlaka
• mjerena duljina
• mjeren kut

6
• Ako zatvoreni poligonski vlak počinje i završava na istoj poznatoj točci i ima
orijentaciju (smjerni kut) definira zatvoreni poligon.
• Poligonski vlak je matematički zatvoren ako počinje i završava na točci sa
poznatim koordinatama (poznatoj točci) i mora imati orijentaciju (opažanja na
drugu poznatu točku i točku vlaka da ne bih imali problem datuma mreže).
• Na donjoj slici je poznata točka A i smjerni kut na točku mreže B.
• Poligonski vlak je otvoren (slijepi vlak) ako ne završava na točci sa poznatim
koordinatama.

7
• Otvorene (slijepe) poligonske vlakove treba izbjegavati jer se ne mogu provesti
računske kontrole.
• Ako se moraju koristiti slijepi vlakovi treba pažljivo ponavljati cjelokupna
mjerenja (stabilizacija instrumenta i prizme, mjerenja kutova i dužina i dr.).
• Rekognosciranje terena, obilazak terena, prije postavljanje poligonske mreže je
vrlo važno jer uključuje planiranje položaja točaka, a kojih je poželjno da je manje
da bi se smanjio obim mjerenja.
• Sa poligonskih točaka se moraju dogledati susjedne točke poligonskog vlaka ali,
ovisno o namjeni, moraju se vidjeti i točke detalja koje će se snimati.
• Također treba voditi računa da točke ne budu uništene prije nego što zadovolje
svoju namjenu.

8
• Sa obzirom na priključak na koordinatni referentni sustav (npr. državni HTRS96 ili lokalni
gradilišta) poligonski vlak može biti:
• priključen po položaju: stajalište je na poznatoj točci.
• priključen po smjeru: uzeta je orijentacija točaka poligonskog vlaka na referentni
sustav (vizirano je sa točke sa poznatim koordinatama na točku sa poznatim
koordinatama i na točke poligonskog vlaka te se može izračunati smjerni kut između
poznate točke i stajališta i orijentacija na poligonske točke).
• Prilikom definiranja točaka poligonskog vlaka nastoji se da je obostrano priključen po
položaju i smjeru, a to znači da je početno i završno stajalište na poznate točke i da je sa
njih opažano osim na točku poligonskog vlaka i na točku sa poznatim koordinatama.
• Zbog objektivnih prilika na terenu može se desiti da se neko od navedenih mjerenja ne
može napraviti i da se poligonski vlak ne može priključiti po položaju ili po smjeru (npr.
nema u blizini završne poznate točke te se ne može poligonski vlak priključiti po položaju
ali se u daljini vidi vrh crkve sa poznatim koordinatama i može se napraviti orijentacija po
smjeru ili završna poznata točka može biti u šumi te se sa nje ne vidi niti jedna druga točka
sa poznatim koordinatama i poligonski vlak se ne može priključiti po smjeru i sl.).

9
• Propuštanje nekih od mjerenja i ne provođenje nekog od priključka po položaju i smjeru
se može napraviti zato što poligonski vlak ima prekobrojna (redundantna) mjerenja, tj.
više mjerenja (kutovi i dužine) nego nepoznanica (koordinata).
• Poligonski vlak ima specifičnu geometriju ali zbog prekobrojnih mjerenja se može
izjednačiti metodom posrednih mjerenja uz uvjet najmanjih kvadrata.
• Međutim, poligonski vlak ima samo mali broj prekobrojnih mjerenja, a broj mjerenja ne
smije biti manji od broja nepoznanica jer se nepoznanice (koordinate) neće moći
izračunati.
• Svako mjerenje koje nedostaje u obostrano priključenom poligonskom vlaku slabi
geometriju i mreža postaje nepouzdanija.
• Zbog toga je poželjno, naročito kod dugačkih poligonskih vlakova, u tijeku mjerenja
poligonskog vlaka vizirati i na ostale poznate točke (npr. vizirati i na toranj crkve sa
poznatim koordinatama sa poligonske točke unutar poligonskog vlaka).
• Također je poželjno uključiti kao stajalište poligonskog vlaka točku sa poznatim
koordinatama jer se time radi priključak po položaju (npr. na trasi poligonskog vlaka se
nalazi točka 10 km GPS mreže koja se iskoristi kao stajalište/točka unutar poligonskog
vlaka i mjere se kutovi i duljine). 10
Poligonski vlak može biti:
• obostrano priključen po položaju i smjeru (početno i završno stajalište je
na poznatoj točci i sa njih je uzeta orijentacija na poznate točke) - ovo je
klasični oblik poligonskog vlaka.
• obostrano priključen po položaju i jednostrano priključen po smjeru
(početno i završno stajalište su na poznatim točkama, na početnoj točci je
uzeta orijentacija prema poznatoj točci ali na zadnjoj točci to nije slučaj) -
ovakva situacija se može desiti kada je završna točka u šumi i sa nje se ne
vidi niti jedna druga poznata točka.

11
• Poligonski vlak i poligonska mreža se mogu izjednačiti strogim i približnim
metodama izjednačenja.
• Strogo izjednačenja po metodi najmanjih kvadrata uključuje sva mjerenja u
jedinstvenom modelu izjednačenja i osigurava primjenu strogih
matematičkih pravila određivanja koordinata i davanja ocjene točnosti.
• U približnom izjednačenju prvo se razbacuje pogreška za kuteve, a zatim za
koordinate koje sadrže ostale pogreške mjerenja duljina.
• Približne metode daju dobre rezultate ali strogo izjednačenje poligonskog
vlaka ili poligonske mreže po metodi najmanjih kvadrata posrednom
metodom (koja je općenitija u odnosu na izjednačenje uvjetnih mjerenja)
koristi isti matematički postupak (isti softver) kao i za sve ostale oblike
geodetskih mreža.

12
Lokalni koordinatni referentni okvir
• Prilikom inženjerskih radova često se postavljaju vrlo visoki zahtjevi na točnost
određivanja položaja (npr. tunelogradnja, iskolčenje osi mosta, iskolčenje stupova
montažnih hala, deformacijska analiza i sl.).
• Da bi se osigurali visoki zahtjevi na točnost krajnjih, detaljnih točaka, geodetska osnova se
mora napraviti (postavi mrežu, premjeriti i izjednačiti) sa većom točnošću. Postojeće
mreže (npr. državna mreža, 10 km GPS mreža, gradske mreže i druge mreže na terenu) su
već opterećene pogreškama položaja. U tim slučajevima se definira lokalna geodetska
mreža u lokalnom koordinatnom referentnom okviru.
• Ishodište lokalnog koordinatnog referentnog okvira se najčešće definira tako da točke
geodetske osnove nemaju negativne koordinate. Jedna od stranica geodetske mreže
(poligonski vlak, zatvoreni poligonski vlak, geodetski četverokut, mikro triangulacijska,
trialteracijska mreža i sl.) može služiti kao jedna od koordinatnih osi.

13
 Triangulacijske i trilateracijske mreže
• Sa obzirom kako su vršena mjerenja u geodetskoj mreži možemo razlikovati
triangulaciju (mjerenje kutova), trilateraciju (mjerenje duljina), kombinirane mreže
• Triangulacija je najstariji oblik geodetskih mreža koju je razvio Willebrand Snellius
(1615).
• U to vrijeme, a i sve do pojave elektrooptičkih daljinomjera, mjerenje kutova je
dominiralo kao mjerna metoda. Duljine su se mjerile vrpcama, lancima, mjernim
žicama i bila su dugotrajna, skupa i zahtjevna.
• Da bi mjerilo trokuta (ili triangulacijskog lanca) bilo jednoznačno definirano mora
biti mjerena barem jedna dužina. Mjerio se samo manji broj baznih duljina,
dovoljan da bi mjerilo triangulacijskog lanca bilo jednoznačno definirano.
• Da bi se triangulacijska mreža jednoznačno definirala trebalo je mjeriti osim kutova,
barem jednu dužinu i jedan azimut te je trebala biti poznata jedna točka (to je
osnova stare triangulacijske mreže - Hermannskogel datum).
• Trilateracija se počela javljati sredinom prošlog stoljeća sa razvojem elektrooptičkih
daljinomjera.

14
Mreže posebne namjene
• Za posebne potrebe, kada se na primjer traži povećana točnost ili specifična geometrija
da bi se prilagodila terenu i/ili objektu, postavljaju se geodetske mreže za posebne
namjene.
• To je redovito slučaj u tunelogradnji, praćenje deformacija objekata, iskolčenju
mostova, vijadukata, iskolčenju/snimanju linijskih objekata (prometnica, željeznice,
vodenih tokova i sl.).
• Pri tome se treba obratiti pažnju na sve
faze izvođenja radova; od projektiranja mreže,
stabilizacije točaka, odabira instrumentarija,
pribora i mjernika, metoda mjerenja i
provođenja postupka mjerenja do obrade i
prezentacije podataka.

15
16
17
18
Lokalna podvodna inženjerska mjerenja

19
Lokalna podvodna inženjerska mjerenja
• Potreba za provođenjem lokalnih podvodnih inženjerskih mjerenja može se javiti pri
premjeru potonulih brodova, objekata i arheoloških artefakata, pri izradi i održavanju
luka i lukobrana, pri sidrenju i postavljanju naftnih platformi, vjetrenjača u moru i bilo
kojem drugoj građevini u moru, jezeru ili rijeci.
• Kod mjerenja lokalnih geometrijskih odnosa pod vodom mjerenja udaljenosti vrpcom su
glavna mjerenja.
• Kutovi se mogu mjerit ispod površine vode pomoću podvodne busole. Međutim, ta
mjerenja su manje točnosti

20
• Područje treba označiti na površini da bi se lako našlo i
da bi se osiguralo od morskog prometa uz dozvolu
nadležnih lokalnih vlasti.
• Treba provesti stabilizaciju i signalizaciju točke pod
vodom.
• Vodi se skica podvodnih objekata.
• Pravilna mreža (metalna ili od užadi) koja se postavi na
dno može pomoći pri skiciranju manjih područja.
Stabilizacija točke

21
Hvala na pažnji!

22