1. Predstavi se.

2. Rijetko koja osoba na svijetu će reći da nije čula za Amazonsku prašumu,

najpoznatiju svjetsku prašumu koja zauzima gotovo trećinu
južnoameričkog kontinenta prostire se svojih 7,8 milijuna km2 , a njene
bogate šume i biljni i životinjski svijet prolaze kroz čak 9 južnoameričkih
država. Svojim najvećim dijelom nalazi se u Brazilu i to 60%, a manjim u
Peruu, Kolumbiji, Venezueli, Ekvadoru, Boliviji, Gvajani, Surinamu i
Francuskoj Gvajani. Smještena u srcu Južne Amerike, Amazonska
prašuma ili Amazonija prostire se većim dijelom ogromnog područja
Amazonskog bazena koji je isprepleten s oko 15 tisuća pritoka
veličanstvene rijeke Amazone. Nalazi se u žarkom pojasu , a tome ćemo
kasnije spomenuti kako je ona utjecala na Amazonsku prašumu.
3. Sastoji se od prostranih ravnica prekrivenih tropskim šumama s vlažnim
terenom i velikim, tekućim rijekama koje se ulijevaju u rijeku Amazonu.
Omeđena Gvajanskim gorjem na sjeveru, Andama na zapadu, Brazilskog
visočja na jugu te Atlantskim oceanom na istoku. Zavala rijeke Amazone
koja se prostire većinom cijelom dužinom Amazonije. Kako bi se dobio
dojam o masovnoj veličini rijeke Amazone – Ona nosi petinu cjelokupne
vode koja protječe na Zemlji. Od dubokih lanaca i brzaca na
padinama Anda, do obala Atlantskog oceana, ta rijeka ima više od
tisuću pritoka. Njome teče više vode nego što ih imaju Nil, Mississippi i
Jangce zajedno. Sa svojih 3200 plovnih kilometara, najduža je plovna
rijeka na svijetu.Rio Negro je najveća crnovodna rijeka na svijetu, bez
prisustva organskih kiselina. Zbog značajnog prisustva organskih
kiselina, koje u rijeku donose kiše s pjeskovitih trulišta, vode rijeke Rio
Negro su crne boje i relativno prozirne. U njima nema hranjivih
sastojaka.
4. Za žarki pojas odnosno područja bliže ekvatoru karakteristične su prašumske
klime.Toplina i obilje vlage pogodovali su razvoju vrlo bujnih i gustih
vazdazelenih tropskih kišnih klima.Naravno to su područja kao i
Amazonija ,područja s najvećem bioraznlikosti na Zemlji, di je polovica
životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji. No nažalost sva ta bioraznolikost može
postati savana.Zbog utjecaja ljuda,klimatskih promjena ,suša šire se savane ,a
time savanska klima.Predviđeno je da će Amazona pstati savana do 2078.g a
nestati do 2064. g. Na ovo klimatskom dijagromu koji predstavlja grad
Uapes.Nam govori da je vruće i sparno cijele godine,temperature su izjednačene
s malim razlikama kod pojedinih mjeseca.Ni u jednom mjesecu temperatura
zraka nije niža od 18 stupnjeva celzijeva.Padaline su obilne cijele godine, ni u
jednom mjesecunisu moanje od 60 mm.
5. Nema puno informacija o stanovnštvu jer tamo većinom žive domoroci koji
nemaju utjecaj s vanjskim svijetom odnosno s civilizacijom.Načim žive na
tradicijonalan način. Mislim na to da žive po starom svom načinu života: ponajviše
su lovci i ribari, a neki i poljodjelci. Manje su otporni prema kulturnim utjecajima i
prema krvnom miješanju s drugim rasama. Žive duž vodenih tokova većinom oko
ušća Amazone i oko utoka Rio Negro. Amazonija postaje sve više naseljenija i to na
pustim prostorima koji nastanu većinom ljudskim utjecajem.
6. Gospodarstvo se temelji na rudnom bogastvu i obilju vode te se izgrađuju
hidoelektrane i prometnicce.Vodeće izvozne rude su željezna ruda,željezo,mangan i
aluminij.Vodeće izvozne poljoprivredne i prehrambene namirnice su osobito
soja,kava,šećer,mlijeko i meso. No drvo i drvne prerađevine kao papir je njihov
vrhunac gospodarstva. Uobičajena je selektivna sječa,a više od poloviceje
nelegalno.Pocjenjuje se da se za svako posječeno kvalitetno drvo posječe još pet do
deset drugih stabala kako bi se olakšalo izvlačenje trupaca.Pošumljivanje je
skromno,izvorna šuma goto se ne obavlja.
7. Ne samo da prašuma predstavlja stanište za tisuće vrsta divljih životinja i milijune
biljnih vrsta, ona također igra važnu ulogu u suzbijanju globalnih klimatskih
promjena. Prema trenutnim procjenama, Amazona sadrži oko 123 milijarde tona
ugljika, koji bi inače bio ispušten u atmosferu u obliku ugljičnog dioksida. Često
ga ljudi nazivaju ,,Pluća svijeta''. U njemu se nalazi 20% svježe vode naše planete
i 10% svih biljnih i životinjskih vrsta poznatih na Zemlji.
8. Problem amazonske prašume je krčenje šuma. Deforestacija je proces koji je
započeo 1960-ih u svrhu sječe šuma nakon čega se zemljište koristi u nešumske
svrhe. Pitala sam se ao deforestacija uništava kolokiš. Zašto smo to započeli,
zašto to još uvijek radimo? Pa sam napisala nekolko uzroka. Uzroci krčenja šuma
su rast stanovništva, rudarstvo, komercijalna poljoprivreda, stočarstvo, klimatske
promjene, infrastruktura, nedostatak odgovarajućeg upravljanja, nedostatak
provedbe zakona, požari i utjecaji na opskrbu vodom.U ovom gifu vidimo
razdoblje određenog mjesta u amazonskoj prašumi kroz par godina.
9. Posljedice deforestacije su Problemi s hranom ,Izloženost tla toplini i
kiši ,Poplave ,Gubitak bioraznolikosti ,Iseljavanje domaćih zajednica i Ekonomski
gubitak
10. Uništeno je oko 4,8 milijuna hektara ili 18% amazonske prašume. Od 1988. u
prosjeku je 10.000 hektara Amazone uništavano svaki dan, što je jednako
izgubljenom području veličine Kalifornije. Ako ovako nastavimo, amazonska
prašuma će nestati 2064.Ovdje možemo vidjeti gubitak pokrova drveća i
primarni pokrov u Amazoniji. I na ovoj slici je prikazana količina šuma izgubljena
od 2001. do 2018. godine.
11. Ovaj problem možemo riješiti smanjenjem globalne potražnje za mesnim
proizvodima jer je najčešći uzrok deforzacije stoka, također podržite organizacije,
bilo praktično ili financijski, da kupuju reciklirane proizvode i zatim ih ponovno
recikliraju. Podržite proizvode tvrtki koje su predane smanjenje krčenja šuma i
podizanje svijesti u vašem krugu i zajednici.
12. Pripremila sam za današnju prezentaciju video.
13. Amazonska prašuma je najveća prašuma na Zemlji još zvana i Plućima svijeta što
nije nikakva metafora: najveća svjetska prašuma proizvodi čak dvadeset posto kisika na
našem planetu i sadržava oko 123 milijardi tona ugljika. Ali problem koij je obuhvatio
Amazonsku prašumu je deforestacija zbog kojeg se sav taj ugljik trebao sadržavati tamo
se otpušta u atmosferu te time imamo veće rizike kriza, klimatskih promjena i pada
bioraznolikosti. Ako ovako nastavimo, amazonska prašuma će nestati
2064.godinee.
14. Izvori
15. HVALA NA PAŽNJI!