U HRVATSKOJ

- žene u Hrvatskoj (tadašnjoj Jugoslaviji) dobile pravo glasa tek 1945. g.

- širenja pučkih škola, viših i stručnih djevojačkih škola

- mogućnosti pristupa sveučilišnom obrazovanju (žene slušaju predavanja od 1895., a studiraju
od 1901.)
- Milica Bogdanović prva diplomirala, a zatim prva i doktorirala, proučavajući povijest
- Mudroslovni (filozofski) fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini koji je ženama na ovim
područjima dopuštao upis početkom 20. stoljeća
- nakon rata 1918. g. upis su dopustili Pravni, Medicinski i Gospodarsko-šumarski fakultet

- početci borbe za jednakopravnost žena i u Hrvatskoj sežu u 19. st.

- učiteljica Marija Jambrišak 1871. g. u Zagrebu tražila jednake uvjete rada i jednake plaće za
učitelje i učiteljice
- skupina učiteljica, na čelu s Marijom Jambrišak i Jagodom Truhelkom, osnovala prvi ženski list
u Hrvatskoj 'Domaće ognjište' (1901.-1914.), u kojem su se zauzimale za obrazovanje žena kao
svojevrsnih odgajateljica naroda, čime su utrle put sufražetskom pokretu, djelatnijem od kraja
1910-ih

- među političkim strankama u Kraljevini Jugoslaviji najviše sluha za žensko pitanje imali su
Hrvatska seljačka stranka i KPJ
- Stjepan Radić – vršio snažnu promociju društvene važnosti žene, poticanje njihovog političkog
angažmana
- Isticao kako je žena važan faktor seoskog gospodarstva te da je stup obitelji, a zdrava obitelj
stup društva i nacije
- žene u prvoj Jugoslaviji nisu dobile pravo glasa
- samo 12% žena aktivno sudjelovalo u borbi za pravo glasa, mnoge se žene tome protivile

- Marija Jurić Zagorka – prva hrvatska novinarka i politička reporterka, pokretačica i urednica
prvih časopisa za žene u Hrvatskoj – 'zvijezda hrvatskog feminizma'
- sindikalna, politička i ženska aktivistica
- prvi časopis u Hrvatskoj isključivo za žensku publiku, Ženski list, pokreće 1925. g.
- 1938. g. pokreće list Hrvatica, novi list za žene, u kojemu je nastavila promicati feministička,
socijalistička i domoljubna načela
- osniva prvu žensku sindikalnu organizaciju na prostoru Hrvatske pod nazivom Kolo radnih
žena
- zaslužna je za širenje pismenosti među domaćim stanovništvom
- borila se protiv društvene diskriminacije žena, mađarizacije i germanizacije te za punu
ravnopravnost spolova i za ženska prava

“Upućena u Beograd da izvještava iz parlamenta, povučena je natrag u Zagreb nakon samo nekoliko
dana jer je svojim napisima toliko naljutila Pašića da joj je - kada je zatražila intervju - odbrusio da on
ženama diže suknje, a ne daje intervjue, na što mu je ona opalila pljusku. Ne znamo pouzdano je li
pljuska bila stvarna ili samo verbalna, ali znamo da je Zagorka – umjesto da i dalje bude politička
reporterka – od tada morala pisati vijesti za crnu kroniku.” - Vladimir Matek
ZAKLJUČAK