Trenje

Strojarska tehnička škola Osijek

Sila trenja javlja se između dodirnih površina tijela i
podloge sa smjerom suprotnim od smjera gibanja tijela.

Tijelo stavljeno jednom u stanje gibanja neće se gibati

neprekidno bez obzira što na njega prividno ne djeluje
nikakva sila. Ono će se gibati sve manjom i manjom
brzinom dok se ne zaustavi. Ova pojava govori da na tijelo
ipak djeluje neka sila, jer samo ona može promijeniti stanje
tijela, tj. privesti ga iz stanja gibanja u stanje mirovanja.
Zakonitosti trenja

Pokusima je utvrđeno da trenje ovisi o:

1. Veličini normalnog pritiska Fn : veći normalni pritisak
na podlogu proizvodi veće trenje.
2. Stupnju hrapavosti obrađenih površina koje se
međusobno dodiruju (taru): hrapavije površine daju veću
silu trenja od glatkih.
3. Stanju dodirnih površina: suhe površine daju veću silu
trenja od podmazanih.
4. Materijalu dodirnih površina: svaki materijal uz iste
uvijete daje različitu silu trenja.
5. Sila trenja ne ovisi o veličini dodirnih (tarnih)
površina.
Zakonitosti trenja
Od pet navedenih elemenata koji utječu na veličinu trenja sigurno
je određen samo jedan. To je normalni pritisak Fn koji je reakcija
podloge na težinu tijela G. (Fn = G).

Ostali elementi se ne mogu izračunati, nego se dobiju mjerenjem,

a sadržani su u koeficijentu koji nazivamo koeficijent trenja.
Označavamo ga grčkim slovom μ (mi).

Vrijednosti koeficijenta μ za neke materijale i stanje površina,

dane su u tablici:
Zakonitosti trenja
Budući da sila trenja Ft ovisi o normalnom pritisku na podlogu
Fn i koeficijentu trenja μ, veličina njenog izraza je:

Ft  Fn  

F  Ft

Ft  F  Fn    G  
Vrste trenja i uloga u praksi
U tablici koeficijenata trenja μ, dan je koeficijent trenja mirovanja
μ0 i koeficijent trenja kada se tijelo giba μ.

Stoga treba razlikovati:

a) Trenje mirovanja ili statičko trenje
b) Trenje gibanja ili kinetičko trenje

Giba li se tijelo klizanjem ili valjanjem, trenje može biti:

-trenje klizanja
-trenje valjanja ili kotrljanja

U ovisnosti stanja površina koje se međusobno dodiruju, trenje

može biti:
-suho
-polusuho ili mješovito
-tekuće
Vrste trenja i uloga u praksi
Suho trenje – javlja se između dodirnih površina koje nisu podmazane.
Javlja se kod kočnica, vijčanih spojeva, prijenosnika snage
trenjem, itd.

Polusuho trenje – nastaje onda kada između dodirnih površina ne

postoji neprekinuti sloj maziva.
Javlja se u kliznim ležajima prilikom pokretanja osovine ili
vratila, nedovoljno podmazanih klizača, itd.

Tekuće trenje – nastaje onda kada između dodirnih površina postoji

neprekinuti sloj maziva (uljni film). Javlja se u ispravno podmazanim
strojnim dijelovima
Vrste trenja i uloga u praksi

U tehničkoj praksi trenje može biti štetno i korisno.

Primjer štetnosti je u ležajevima, klizačima, vodilicama,

zupčanicima itd., gdje se jedan dio energije troši na savladavanje
trenja.
Energija se pretvara u toplinu i stvara gubitak.

Gubici uslijed trenja znatno se smanjuju podmazivanjem

dodirnih površina.

Trenje je korisno pri prijenosu snage tarenicama, užetnim i

remenskim prijenosom, pri spajanju elemenata konstrukcija
vijcima, zaticima i klinovima, te kod kočnica i tarnih spojki.
Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi

Ukoliko je gibanje tijela na horizontalnoj podlozi izazvano silom

F koja je paralelna s podlogom (putom) tada je:

F  Ft    Fn    G

što predstavlja Coulumbov (Kulonov) zakon za trenje koje glasi:

Trenje klizanja jednako je umnošku koeficijenta trenja μ i
okomitog pritiska na podlogu Fn .
Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi

Ukoliko sila F koja djeluje na tijelo čini s podlogom neki kut α,

tada okomiti pritisak Fn nije jednak težini tijela, jer komponenta
F·sinα podiže tijelo od podloge te na taj način smanjuje trenje
pa veličina Fn iznosi:

Ft   (G  F sin  )
Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi

Sila koja pokreće tijelo u horizontalnom smjeru mora savladati

trenje, pa je F izvedeno:

 G
F
cos     sin 

Sila F može se izraziti i pomoću kuta trenja ϕ, pa se sređivanjem

dobije:

sin  sin 
  tg  F G
cos  cos(   )
Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi

Primjer1: Koliki mora biti kut nagiba klina α prema slici da bi se

postigla samokočnost, ako je koeficijent trenja dodirnih površina
μ=0.18?

  0.18
 ?

  tg  0.18    1012

uvjet za samokočnost : α<ϕ, pa α mora biti manja od 10°12´

Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi

Primjer2: Kolika je sila potrebna za gibanje nekog predmeta

težine 25 kN po horizontalnom putu ako je koeficijent kinetičkog
trenja μ = 0.04, a sila djeluje pod kutom α=12°?

G  25kN  25000 N
G 0.04  25000
  0.04 F 
cos    sin  cos12  0.04  sin12
  12
1000 1000
F ? F   1013.72
0.978  0.0083 0.986464

F  1014 N
Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi

Primjer3: Na branu težine 7 kN djeluje pritisak vode od 40 kN.

Kolika je sila potrebna za dizanje brane ako je koeficijent trenja
u vodilicama μ=0.2? G  7 kN
Fn  40kN
  0.2
F ?
F  2 Ft  G  2 Fn    G
F  2  40000  0.2  7000

F  23000 N
Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi

Primjer4: Na horizontalnoj podlozi lokomotiva vuče vlak vučnom

silom od 180 kN. Na dijelu puta duljine 500 m brzina vlaka je
porasla od 36 km/h na 72 km/h. Koliko je trenje ako je masa
vlaka 500 tona?
F  m  a  Ft
F  180kN  180000 N
v 2
 v 2
s  500m v 2  v0 2  2as  a  0

2s
v0  36kmh 1  10ms 1
202  102 400  100
v  72kmh 1  20ms 1 a   0.3ms 2
2  500 1000
m  500t  500000kg
Ft  ? Ft  F  m  a  180000  500000  0.3

Ft  30000 N
Trenje klizanja na kosini
Sila koja vuče tijelo uz kosinu
Na kosini prema slici nalazi
se tijelo težine G. Vektor
težine G je projiciran na
pravac paralelan s kosinom i
na pravac okomit na kosinu
pa su dobivene komponente
Gsinα i Gcosα.

Silu koja vuče tijelo uz kosinu računamo prema izrazu:

F  G (sin    cos  )
Trenje klizanja na kosini
Sila koja vuče tijelo uz kosinu može se izraziti i kutom trenja
ϕ, u tom slučaju slijedi izraz:

sin(   )
F  G
cos 

Iz ovog izraza se vidi da trenje znači povećanje kuta nagiba α

za kut trenja ϕ. Da bi se izračunao stupanj iskoristivosti
treba poći od toga da nema trenja. U tom slučaju vučna sila
bi iznosila:
Fe  G sin 
Trenje klizanja na kosini
To je korisna sila, no ona je manja od stvarno utrošene sile F
koja je veća od Fe za iznos trenja Ft .
Stupanj iskoristivosti je omjer između korisne sile i stvarno
utrošene sile za pomicanje predmeta uz kosinu:

Fe
  100%
F
Stupanj iskoristivosti kosine pisan u drugom obliku:

sin  cos 

sin(   )
Trenje klizanja na kosini
Sila koja spušta tijelo niz kosinu
Pri jednolikom klizanju tijela
niz kosinu sila pridržavanja F
i trenje Ft djeluju u istom
smjeru.

Silu koja vuče tijelo niz kosinu računamo prema izrazu:

F  G (sin    cos  )
Trenje klizanja na kosini
Sila koja vuče tijelo niz kosinu može se izraziti i kutom trenja
ϕ, u tom slučaju slijedi izraz:

sin(   )
F  G
cos 
Trenje klizanja na kosini
Sila djeluje paralelno s bazom kosine:

F  G tan(   )

tan 

tan(   )

Predznak + znači vrijednost sile koja djeluje uz kosinu, a

predznak – vrijednost sile koja spušta tijelo niz kosinu.
Za vrlo male kutove vrijedi   i u tom slučaju je
kosina samokočna.
Još veća samokočnost postiže se ako je ispunjen uvijet:
 
Trenje klizanja na kosini

Primjer1: Teret od 8 kN miruje na kosini koja ima kut nagiba 35°,

μ=0.18. Između kojih granica se mora nalaziti sila koja drži teret
u ravnoteži da se on ne giba ako sila djeluje paralelno s bazom
kosine?
G  8kN  8000 N   tan   0.18    10.2
  35 Fmax  G tan(   )  8000 tan(35  10.2)
  0.18
Fmax  8056 N
Fmin  ?
Fmax  ? Fmin  G tan(   )  8000 tan(35  10.2)
Fmin  3696.5 N
 Trenje klizanja na kosini

Primjer2: Kolika je sila potrebna za dizanje natovarenog vagona

težine 30 kN po kosini nagiba 15° ako je koeficijent trenja 1.5%,
a sila djeluje paralelno s kosinom? Izračunati stupanj
iskoristivosti.
G  30kN  30000 N F  G (sin    cos  )
  15 F  30000  (sin15  0.015  cos15)
  0.015 F  8199 N
F ?
 ? Fe  G sin   30000  sin15
Fe  7764 N

Fe 7764
   0.946 100%  94.6%
F 8199
Trenje klizanja na kosini

Primjer3: Automobil težine 12000 N i snage 40kW vozi po cesti

nagiba 5° brzinom 6.2 m/s. Koliki je koeficijent trenja ceste?
G  12000 N P
P  F v  F 
P  40kW v
40000
  5 F  6452N
1
6.2
v  6.2ms
 ? F  G sin 
F  G sin    G cos    
G cos 

6452  12000  sin 5

  0.452
12000  cos 5
 Trenje klizanja na kosini

Primjer4: Auto mase 1t spušta se niz brijeg stalnom brzinom.

Odredi silu trenja ako je nagib ceste 10%.
m  1t  1000kg F1
sin    F1  G sin   mg  sin 
nagib  10% G
Ft  ?
F1  1000  9.81 0.1  981N

10
sin    0.1
100
  5.74
Trenje klizanja na klinovima
Utiskivanje klina:
Jednostrani klin s nagibom
Prilikom utiskivanja klina
silom F na gornjoj i donjoj
plohi klina javiti će se
normalni pritisak Fn` i Ft ,
koji sprječava utiskivanje
klina.
Rastavljanjem Fn` i Ft na
komponente te
sređivanjem formula
dobijemo izraz:

 sin    cos  
F  Fn   
 cos    sin  
Trenje klizanja na klinovima
Jednostrani klin s nagibom
Pridržavanje klina:
Istim izvodom kao za
utiskivanje klina, dobije
se vrijednost sile kojom
treba pridržavati klin da
se ne istisne iz spoja.
Također, ista sila je
potrebna za izvlačenje
klina. Izraz za navedenu
silu je:

F  Fn tan(  2 )
Da bi klin bio samokočan, mora biti:   2
Trenje klizanja na klinovima
Trenje na klinastom žlijebu
Ovdje se trenje javlja pri gibanju klizaču obliku dvostranog klina.
Zbog težine G na dodirnim plohama klizača javljaju se okomiti
pritisci Fn1 i Fn2 . Njihova veličina se može odrediti iz trokuta sila
za slučaj ravnoteže. G
Radi simetrije je: Fn1  Fn 2 

2sin
2
Trenje klizanja na klinovima
Trenje na klinastom žlijebu

Trenje se javlja na obje dodirne površine klinastog žlijeba pa je:

G
Ft 

sin
2
Trenje klizanja na klinovima
Primjer1: Čelični jednostrani klin prema slici utiskuje se između
ploha i pri tome se postiže normalna sila Fn = 8000N. Koeficijent
trenja je μ=0.18. Za dimenzije klina prema slici, treba odrediti:
a)Samokočnost klina
b)Silu utisklivanja
c)Silu izvlačenja klina iz spoja
Fn  8000 N
a )  2  ?
b) F  ?
a)   tan   0.18    1012`
c) F   ? 20
tan    0.1    5.7  542`
200
Klin je samokočan jer je:    (5.7  10.2)
Trenje klizanja na klinovima

b) F  Fn  tan(   )  tan  
F  8000  tan(5.7  10.2)  0.18  3718.85 N  3719 N

c) F   Fn  tan(   )  tan  
F  8000  tan(5.7  10.2)  0.18  2069.6 N  2070 N
Trenje klizanja na klinovima
Primjer2: Po vodilici u obliku klinastog žlijeba klizi klizač
opterećen silom 10kN. Treba izračunati kolikom silom klizač
djeluje na vodilicu, koliko je trenje ako je μ=0.12 i za koliko
posto je veće trenje u odnosu na ravnu plohu.

G  10kN
  0.12
a ) Fn  ?
b) Ft  ?
c) Ft %  ?
Trenje klizanja na klinovima

a) Iz trokuta sila:
F /2 F
sin  / 2   Fn 
Fn 2sin  / 2
10000 10000
Fn    6527 N
2sin 50 1.532
F 0.12 10000
b) Ft    1566.579  1566 N
sin  / 2 sin 50
1 1 1
c)    1.3
sin  / 2 sin 50 0.766
Trenje u klinastom žlijebu je 30% veće od trenja na
horizontalnoj podlozi.
Trenje klizanja na vijku

Trapezni navoj
α-kut uspona navoja
P-korak navoja
d2-srednji promjer navoja
d-nazivni promjer vijka
F0-tangencijalna sila vijka
Fa-aksijalno opterećenje
vijka
Trenje klizanja na vijku

Izvodom se dobiju formule:

Sila za dizanje r2
tereta (+);Sila F  Fa tan(   )
na ključu (-) l

Stupanj tan 

iskoristivosti: tan(   )

Uvjet
samokočnosti:
 
Trenje klizanja na vijku
Primjer1: Vretenom trapeznog navoja Tr 90x12 treba dizati
teret 10 kN. Odredite:
a)silu kojom treba djelovati na polugu vretena dužine
500mm, ako je srednji promjer navoja d2 = 84mm,
μ = 0.1 ;
b)silu za spuštanje tereta
c)stupanj iskoristivosti vijka
Fa  G  10kN  10000 N
d 2  84mm  r2  42mm  0.042m a) F  ?
P  12mm  0.012m b) F   ?
l  500mm  0.5m c)  ?
  0.1
 Trenje klizanja na vijku
a)Sila za dizanje tereta

r2
F  Fa tan(   )
l
P 12
tan     0.0454959   2.6
2r2 2  42  

  tan   0.1    5.7

0.042
F  10000 tan(2.6  5.7)  122.54 N  123 N
0.5
Trenje klizanja na vijku
b)Sila za spuštanje tereta
r2
F   Fa tan(   )
l
0.042
F   10000 tan(2.6  5.7)
0.5
F   45.49 N  46 N
c)Stupanj iskoristivosti vijka
tan  tan 2.6 0.0455
  
tan(   ) tan(2.6  5.7) 0.146
  0.31    31%
Kočnice s papučama
Kočnica s jednom papučom

Ova kočnica se upotrebljava za kočenje malih momenata na

vratilima do 50 mm promjera.
Uslijed pritiska kočnice prilikom kočenja vratilo je izloženo
naprezanju na savijanje.
U pogledu konstrukcije postoje dvije osnovne konstruktivne
izvedbe kočnica s jednom papučom:
-pravac sile trenja prolazi kroz zglob 0
-pravac sile trenja ima krak c s obzirom na zglob 0
Kočnice s papučama
Pravac sile trenja prolazi kroz zglob 0 Sila kočenja:

F0  a
F
 l

Sila kočenja s
određenim
koeficijentom
sigurnosti:

F0  a
F v
 l
Kočnice s papučama
Pravac sile trenja ima korak c s obzirom na zglob 0
Ako bubanj rotira u smjeru
kazaljke na satu (+), a u
suprotnom smjeru od
kazaljke na satu (-)

F0  a  1 c 
F   
l  a

Ako se uzme u obzir

koeficijent sigurnosti:

F0  a  1 c 
F v   
l  a
Kočnice s papučama
Primjer1: Teret težine 1 kN spušta se jednoliko na bubnju
promjera d=200 mm pomoću kočnice s jednom papučom koja
djeluje na obod bubnja promjera D=500 mm. Kolika je sila
potrebna za kočenje ako je μ=0.25?
G  1kN
d  200mm
D  500mm
  0.25
F ?
Kočnice s papučama
Uvjet ravnoteže momenta s obzirom na os bubnja 0:
d D
 M 0  0  G  2  Ft  2  0
d
G
D d 2 1000 100
Ft   G   Ft    400 N
2 2 D 250
2
Iz formule:
Ft
400
Ft    Fn  Fn    1600 N
 0.25
Kočnice s papučama
Uvjet ravnoteže momenta s obzirom na zglob A:

M A  0   Ft150  Fn  300  F 1800  0

Ft150  Fn  300 400 150  1600  30

F   60 N
1800 1800
Trene u ležajevima vratila (trenje u čepovima)
Trenje u radijalnom ili poprečnom ležaju:
Moment sile trenja iznosi:
d
M t  Ft   1  Fn  r
2
Radnja potrebna za n okreta
čepa u sekundi:
A  1  Fn  d    n (J)

Izgubljena radnja na trenje

u ležaju:
A 1  Fn  d   n
P0   (W)
t t
Trenje u ležajevima vratila (trenje u čepovima)

Rezultirajući pritisak koji djeluje na kružnici

radijusa rs koji iznosi:
r  r0
rs 
2
Moment sile trenja iznosi:

M t  Ft  rs  1  Fn  rs

Izgubljena snaga:

P0  1  Fn  2rs    n (W)
Trenje u ležajevima vratila (trenje u čepovima)
Primjer1: Vodno kolo promjera 9 m teži 120kN. Kolika je sila
potrebna na njegovu obodu da se kolo održi u jednom gibanju
ako je zadano:
Moment sile na obodu mora biti
D  9m jednak momentu sile trenja u ležaju:
G  120kN  Fn F  R  1  Fn  r  F
d  160mm  0.16m 1  Fn  r
1  0.03 F 
R
F ? 0.03 120  0.08 0.288
 
4.5 4.5
F  0.064kN  64 N
Trenje u ležajevima vratila (trenje u čepovima)
Primjer2: Koliko se snage utroši na savladavanje trenja u
čepovima vratila iz prethodnog zadatka ako se vodno kolo
okrene 4 puta u minuti?

1 1
n  4 min  0.0666 s
A 1  Fn  d   n
P0  
t t
0.03 120000  0.16  3.14  0.0666
P0 
1
P0  120.45W
 Trenje u ležajevima vratila (trenje u čepovima)
Primjer3: Koliki je moment sile trenja i izgubljena snaga kod
prstenastog čepa ako je zadano:
r1  25mm r1  r2 25  15
rs  
r2  15mm 2 2
rs  20mm  0.02m
Fn  30kN
1  0.1 M t  1  Fn  rs  0.1 30000  0.02
1 1
n  60 min  1s M t  60 Nm
Mt  ? P0  1  Fn  2rs    n
P0  ? P0  0.1 30000  2  0.02  3.14 1  376.8W
Trenje užeta
Trenje užeta pri dizanju tereta na nepomičnom kolu:

Da bi se podigao teret G pomoću užeta koje

je prebačeno preko nepomičnog kola, sila F
mora biti veća od tereta za iznos trenja:

F  G  Ft  G    Fn

Da se odredi trenje, treba poznavati

normalni pritisak Fn . Luk kojim uže
obuhvaća kolo s pripadajućim obuhvatnim
kutom α razdjeli se na n jednakih dijelova.
Jedan n-ti dio luka s pripadajućim
obuhvatnim kutom α/n prikazan je na
slijedećoj slici.
 Trenje užeta

Na taj dio luka, odnosno užeta, djeluju sile Fs1 i Fs .

Rastavljanjem sila na komponente, dobiju se horizontalna i
vertikalna komponenta. Komponente jedne i druge sile su
jednake pa će vertikalne komponente iznositi: Fn
Obje vertikalne komponente dat će veličinu 2
normalnog pritiska: Fn Fn
Fn  
2 2
 Trenje užeta

Iz šrafiranog trokuta proizlazi:

Fn 
 Fs  sin
2 2n
Za male kutove sinus je jednak samom kutu, pa slijedi:

Fn  
 Fs   Fn  Fs
2 2n n
Sila Fs1 je veća od sile Fs za iznos trenja:


Fs1  Fs  Ft  Fs1  Fs (1  )
n
 Trenje užeta

Da se pronađe ukupna sila Fs1 za cijeli luk kojim uže obuhvaća

kolo, treba pripadajuću silu Fs za svaki dio luka množiti s

faktorom (1  ) , dakle n puta. Zbroj svih sila Fs1 na lijevom
n
kraju užeta daju silu F, a zbroj svih sila Fs na desnom kraju užeta
jednak je težini G. Uvažavajući rečeno, sila F postaje:

F  G (1  ) n

n
 Trenje užeta

Po binomnom poučku je: 

(1  ) n  e 
n
gdje je:
e-baza prirodnog logaritma (e=2.71828)
α-obuhvatni kut u radijanima    
   
180 360
Uvrštavanjem slijedi Eulerova (Ojlerova) formula za trenje užeta:

 
F  G e
Trenje između užeta i kola:
 
Ft  G  (e  1)
Trenje užeta
Trenje užeta pri spuštanju tereta na nepomičnom kolu:

Spušta li se teret G, tada sila trenja pomaže

sili pridržavanja F, pa je sila u užetu manja
od tereta G, jer trenje pomaže držati teret.
Iz uvjeta momenata za os kola O, slijedi
izraz za silu:

F  G  F

Istim postupkom kao i pri dizanju tereta sila

F je izvedeno:

G
F   
e
Trenje užeta
Primjer1: Kolika je sila potrebna za dizanje tereta 2 kN pomoću
užeta prebačenog preko nepomičnog kola ako je μ=0.4, a
obuhvatni kut α=180°?

G  2kN  
180
   0.5rad
  0.4 360 360
  180
  0.40.5
F ? e e  3.51

 
F  G e  2000  3.51
F  7020 N
Trenje užeta
Primjer2: Bat težine 900 N diže se i spušta s remenom preko
nepomičnog kola. Kojom se silom F mora bat dizati i spuštati
ako sila čini kut od 30° prema vertikali, a μ=0.25?
G  900 N
  0.25
Fd  ?
Fs  ?
Trenje užeta
Prema slici obuhvatni kut α iznosi 150°, pa je:

 
150
   0.416rad
360 360
  0.250.416
e e  1.10
Sila dizanja bata: Sila spuštanja bata:

G 900
F  G e  
 900 1.1 F    
e 1.1
F  990 N
F  818.18 N
Trenje užeta
Primjer3: Teret G=540 N diže se silom F. Treba odrediti silu
potrebnu za podizanje tereta i silu trenja ako je poznato μ=0.35
i obuhvatni kut α=180°?
 
180
   0.5rad
360 360
F  G  e    540  e0.350.5
F  643.27 N
  0.350.5
Ft  G  (e  1)  540  (e  1)
Ft  103.27 N
Trenje užeta
Primjer4: Silom F=240 N zadržavamo na nepomičnom koloturu
teret G=360 N. Pri tome se javlja reakcija Fn =480 N. Koliki je
koeficijent trenja?

M 0 0
d d d
 F   Ft   G   0
2 2 2
GF
 F    Fn  G  0   
Fn
360  240
  0.25
480