Medunarodna organizacija rada-

Seminarski rad-Radno i socijalno

pravo-Pravo
Radno pravo
Univerzitet u Beogradu
29 pag.

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 1. UVOD

Promatraju i radne odnose u cjelini, odnosno ugovore o radu, vidljivo je da su njihovi

sastavni dijelovi propisan broj sati koji je radnik dužan obavljati na poslovima za koje je
sklopio ugovor o radu, o djelu, odre eno je maksimalno trajanje dnevnog i tjednog vremena,
nadnice koje osiguravaju minimalnu egzistenciju, slu ajeve zaštite protiv op ih bolesti ili pak
profesionalnih, raznih nesre a na radu, izme u ostalog sadrži i mehanizme pružanja zaštite
djece i žena, i izme u ostaloga i davanja za starosnu i invalidsku mirovinu.

No postavlja se pitanje ime i tko izme u ostaloga pruža takovu vrstu zaštitu da e se ta
zajam ena prava morati provesti i u djelu i da li postoje kakve sankcije ili prisilni akti koji
vezuju pojedinu državu da zajam i svojim gra anima barem nekakvu minimalnu zaštitu za
trajanja odre enog radnog odnosa ali i poslije njega, odnosno po njegovu završetku, i za
trajanja njegova otkazivanja.

Tim i sli nim pitanjima bavi se Me unarodna organizacija rada, koja ima odre ene ciljeve
koje u posebno obrazlagati u narednim temama ovoga seminara.

Me unarodna organizacija rada ima svoju strukturu, i specifi ne zna ajke o kojima e biti
govora kasnije.

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 2. Me unarodna organizacija rada
Op enito

Me unarodna organizacija rada (MOR1) jedna je od najstarijih me unarodnih organizacija.

Osnovana je 1919. godine na Mirovnoj konferenciji u Parizu, a zapo ela je s radom 11.
travnja 1919. godine.2 Specijalizirana je ustanova Ujedinjenih naroda i to na temelju
sporazuma Ujedinjenih naroda i MOR-a, koji je zaklju en 19. prosinca 1946. godine, što
zna i da je poseban subjekt me unarodnoga prava.

Najvažniji razlog koji je doveo do osnivanja MOR-a je osiguranje boljih uvjeta rada i položaj
radnika u cijelome svijetu (pomo u me unarodnih sporazuma) te osiguranje pristojnoga
(prikladnoga) posla za sve.3

Osnovni zadaci MOR-a utvr eni su Ustavom (Statutom) MOR-a, usvojenim 1919. godine.
1944. godine donesena je Philadelphijska deklaracija ije su odredbe postale sastavnim
dijelom Ustava. Prema Ustavu MOR ima zada u prou avati probleme iz oblasti rada i
socijalne politike u me unarodnim razmjerima, odnosno raditi na poboljšanju radnih i
životnih uvjeta ljudi i osiguranju socijalne pravde.

Ostvarivanje tih ciljeva je mogu e propisivanjem broja sati, odre ivanjem maksimalnog
trajanja dnevnog i tjednog vremena, borbom protiv nezaposlenosti, garantiranjem nadnica
koje osiguravaju normalne uvjete egzistencije, zaštitom protiv op ih ili profesionalnih bolesti
i nesre a na poslu, zaštitom djece i žena, davanjem starosnih i invalidskih mirovina i sli no.

1
MOR je kratica za Me unarodnu organizaciju rada, eng. International Labour Organisation (ILO), franc.
Organisation Internationale du Travil (OIT)
2
Smatra se da je ministar Luisa IV., Necker, bio prvi koji je iznio ideju o potrebi me unarodnog ure enja zaštite
radnika
3
Službena stranica MOR-a, http://www.ilo.org

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
Zada e MOR-a su4:
- pomaganje zapošljavanja radnika na poslovima i zanimanjima kojima e mo i najviše
iskazati svoje sposobnosti
-
osigurati normalno radno vrijeme i druge uvjete rada
-
osigurati mogu nosti osposobljavanja radnika
-
osigurati minimalnu nadnicu za sve one koji imaju zaposlenje
-
osigurati suradnju poslodavca i radnika radi stalnoga poboljšanja organizacije
proizvodnje
-
proširiti mjere socijalnog osiguranja te kompletnu zdravstvenu zaštitu
-
osigurati zaštitu djece i maj instva itd.
-

Zna ajke po kojima se MOR razlikuje od ostalih me unarodnih organizacija jesu stalnost i
neprekidnost, univerzalnost i tripartitnost:
Stalnost i neprekidnost. Organizacija je osnovana radi kontinuirana prou avanja problema
iz oblasti rada i socijalne politike i poduzimanja mjera radi rješavanja tih problema, odnosno
poboljšanja radnih i životnih uvjeta. No, veoma je malen broj organizacija koje su uspjele
ostvariti taj cilj.
Univerzalnost. MOR je stvoren kako bi postao univerzalnom organizacijom koja nije
ograni ena samo na neke zemlje, ve treba uspostavljati suradnju izme u svih regija i svih
zemalja te formirati svjetsku politiku rada i socijalnoga razvoja.
Tripartitnost. MOR je jedina organizacija u kojoj su uz predstavnike vlada, zastupljeni i
predstavnici radnika i poslodavaca.5

Republika Hrvatska je postala lanicom MOR-a 6. kolovoza 1992. godine, a od 2000. godine
lanica je Upravnoga vije a (Administrativnoga savjeta) MOR-a.6

4
Tomovi , Miladin, Zbirka konvencija Me unarodne organizacije rada; «Me unarodne konvencije rada,
sprovo enje ratifikovanih konvencija i preporuka Me unarodne organizacije rada putem zakona i drugih propisa,
samoupravnih opštinskih akata i odluka sudova, str. 8.
5
Marinko . U ur; Sandra Laleta : „Konvencije Me unarodne organizacije rada“ s komentarima, Udžbenici
Sveu ilišta u Rijeci, TimPress, Zagreb, 2007., str. 11. – 12.
6
Podatak preuzet sa službenih internetskih stranica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH,
http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=2045

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 3. Organizacijska struktura MOR-a
3.1. Me unarodna skupština rada

Me unarodna skupština rada je op eg, globalnog, reprezentativnog karaktera jer su u njenu

strukturu uklju eni predstavnici svih država lanica u tripartitnom, profesionalnom sastavu:
dva predstavnika vlade, jedan predstavnik radnika i jedan predstavnik poslodavaca. Tripartitni
sastav nacionalnog predstavništva omogu ava zastupljenost državnih, radni kih i
poslodav evih interesa. Na zasjedanjima Skupštine, koja se, u pravilu, održavaju jednom
godišnje u Ženevi7, raspravlja se o najvažnijim problemima iz podru ja rada, i to s
gospodarskog i socijalnog aspekta. Me unarodna skupština rada je najviše zakonodavno tijelo
MOR-a. U tom smislu ona priprema, izra uje i usvaja konvencije i preporuke, te je ovlaštena
za nadzor nad njihovom primjenom temeljem pravne i tehni ke prosudbe. Ostale nadležnosti
Skupštine odnose se na prijam novih država u lanstvo, osim ako one to ne postaju
automatizmom, temeljem lanstva u Ujedinjenim narodima. Nadalje, bira predsjednika i
potpredsjednike na plenarnoj sjednici; osniva razli ita povjerenstva (odbore), primjerice
Odbor za nacrte konvencija i preporuka, Odbor za primjenu konvencija i preporuka, Odbor za
rezolucije, Izborni odbor, Odbor za vjerodajnice koji su, za razliku od Odbora za financije,
koji je sastavljen samo od vladinih predstavnika, tripartitnog sastava. Skupština donosi odluke
obi nom ve inom glasova, osim ako Ustavom, konvencijom ili drugim aktima nije
predvi ena kvalificirana ve ina.8
Univerzalnost kao bitna karakteristika Me unarodne organizacije rada ostvaruje se polaze i
od pretpostavke da sve države, bez izuzetka, moraju biti lanice Organizacije. Postoji
nekoliko modusa putem kojih država može postati lanicom MOR-a:
lanice MOR-a su sve one države koje su bile u njenom sastavu 1. studenog 1945.,
lanice UN-a ako o svojoj namjeri izvijeste generalnog ravnatelja Me unarodnog
ureda rada formalno prihva aju i obveze koje proizlaze iz Ustava MOR-a,
države koje nisu lanice UN-a, ako se o njihovom prijmu pozitivno o ituje 2/3
nazo nih predstavnika koji su sudjelovali na glasovanju. Prijam postaje provediv trenutkom
formalnog prihva anja obveza MOR-a predvi enih Ustavom od strane lanice o ijem se
ulasku u lanstvo Organizacije odlu uje.

7
Od osnivanja Me unarodne organizacije rada održano je 95 zasjedanja Me unarodne skupštine rada. Prvo
zasjedanje održano je u Washingtonu 1919. godine. Sljede e, posve eno pomorcima, održano je 1920. u Genovi.
U razdoblju od 1921. do 1939. održana su 23 zasjedanja u Ženevi. Izvanredno zasjedanje održano je u New
Yorku 1941., u Philadelphiji 1944., u Parizu 1945., Seattlu 1946., Ženevi 1947., San Francisku 1948. , a od
1949. sva zasjedanja održana su u Ženevi.
8
http://www.ilo.org/public/english/bureau/inf/download/brochure/pdf/broch_0904.pdf

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
Prilikom prijama Skupština se može obavijestiti o me unarodnom statusu koji bi država, koja
se prima u lanstvo MOR-a, morala imati. Philadelphijska deklaracija iz 1945. kao amandman
Ustavu iz 1919. godine9 u odnosu na potonji preciznije je odredila pravila istupa država iz
lanstva MOR-a. Naime, lanica MOR-a može istupiti iz njenog lanstva ako o svojoj namjeri
obavijesti generalnog ravnatelja Me unarodnog ureda rada. Istup stupa na snagu protekom
roka od dvije godine od dana njegova primitka od strane generalnog ravnatelja, uz uvjet da je
do tog trenutka lanica ispunila sve svoje financijske obveze koje je imala u svojstvu lanice
MOR-a. Istup lanice ne utje e na pravovaljanost obveza koje je preuzela ratifikacijom
konvencija MOR-a. U slu aju da država prestane biti lanicom MOR-a, njezin ponovni
pristup podliježe pravilima o prijmu države u lanstvo MOR-a.10

9
Šunderi , Borivoje, «Pravo Me unarodne organizacije rada», Pravni fakultet univerziteta u Beogradu, Beograd,
2001., str. 248.: Ustav MOR-a iz 1919. godine ( l. 1. st. 5.) neprecizno je odre ivao pravila istupa država iz
njenog lanstva. Naime, uvjeti su bili neizravno precizirani pravilima koja su vrijedila za lanice Društva naroda.
Sukladno tim pravilima, svatko je mogao istupiti iz MOR-a ako je o svojoj namjeri obavijestio Organizaciju i
poštivao otkazni rok od dvije godine. Za države koje nisu bile lanice Društva naroda, nije bilo predvi eno
pravilo za njihov istup iz lanstva
10
Službene stranice MOR-a: http://www.ilo.org

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 3.2. Upravno vije e

Upravno vije e je izvršni organ MOR-a, nadležan za koordinaciju aktivnosti Organizacije.

Sastoji se od 112 mjesta, od kojih 56 mjesta pripada predstavnicima vlada, a po 28
predstavnicima radnika, odnosno poslodavaca. Dobra reprezentativnost postiže se vo enjem
ra una o razli itim gospodarskim, geografskim i socijalnim interesima unutar njegovih triju
konstituiraju ih skupina. Vladini predstavnici popunjavaju se prema sljede im kriterijima:
države su podijeljene prema svojoj pripadnosti jednoj od etiriju geografskih regija (Afrika,
Amerika, Azija, Europa). Svaka regija ima onoliko mjesta koliko ima država lanica, te
sukladno kriterijima broja stanovnika i ekonomskoj aktivnosti. Pravilo je da ni jedna regija ne
može imati manje od dvanaest, niti više od petnaest mjesta. Dva od 54 mjesta popunjavaju se
naizmjeni no izme u Afrike i Amerike s jedne strane, te Azije i Europe s druge. Predstavnici
radnika i poslodavaca izabiru se izme u poslodav evih i radni kih predstavnika na Skupštini.
Mandat Upravnog vije a traje tri godine. Glavni je zadatak Upravnog vije a uskla ivanje
aktivnosti organizacije. Ono odre uje pitanja dnevnog reda Skupštine, saziva druga
zasjedanja koja se održavaju pod okriljem Me unarodne organizacije rada, utvr uje nadnevak
i vrijeme trajanja tih zasjedanja, njihov dnevni red te odlu uje o mjerama koje mora poduzeti
temeljem izvješ a ili rezolucija usvojenih na tim zasjedanjima. Nadalje, utvr uje budžet
Organizacije, koji onda upu uje Skupštini na usvajanje. Zatim, vrši izbor generalnog
ravnatelja Me unarodnog ureda rada, utvr uje izbor lanova raznih komisija, dnevni red
regionalnih Skupština, odlu uje o na inu provo enja zaklju aka raznih zasjedanja, o izvršenju
programa tehni ke pomo i i sli no. Vije e, u pravilu, održava tri zasjedanja godišnje. Na
zahtjev odre enog broja lanova ili u slu aju iznimnih potreba može se sastati eš e.11

11
Degan, Vladimir uro, «Me unarodno pravo», Rijeka, Pravni fakultet Sveu ilišta u Rijeci, 2000.,
str. 245. - 248

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 3.3. Me unarodni ured rada

Za razliku od Skupštine i Vije a koji imaju skupštinski karakter, Me unarodni ured rada ima
profesionalno administrativno izvršno obilježje. Naime, bilo bi nemogu e zamisliti djelatnost
MOR-a bez kontinuiranog djelovanja jednog od tijela. Ideja o takvom me unarodnom tijelu
datira još iz 1889. pod nazivom, Me unarodni ured op e kontrole statistike rada i industrije“,
sa zadatkom prou avanja i predlaganja na ina proširenja i kodifikacije me unarodnog radnog
zakonodavstva.

Spomenuta ideja je stalno isticana, sve do njenog kona nog ostvarenja 1919. godine kada je
Ustavom Me unarodne organizacije rada osnovan Me unarodni ured rada12 kojeg nadzire
Upravno vije e. Ured ima funkciju tajništva Organizacije.
Dužnosti Ureda su sljede e:
pripremanje dokumentacije i drugog materijala koji su na dnevnom redu zasjedanja
Skupštine;
pružanje vladama, na njihovo traženje, i u okviru svojih mogu nosti, svake
odgovaraju e pomo i u izradi zakonskih tekstova i unapre enju upravne prakse i
sustava inspekcije u državama lanicama;
pružanje informacija, podataka i savjeta na traženje vlada, radni kih i poslodav evih
organizacija;
pra enje primjene ratificiranih me unarodnih konvencija rada u zemljama lanicama;
priprema i provedba tehni ke pomo i;
provedba raznih anketa koje odredi Skupština ili Vije e;
publiciranje asopisa, studija, izvješ a o socijalnim i gospodarskim pitanjima na
raznim jezicima;
pripremanje materijala za rad Vije a i provedba njegovih odluka;
objavljivanje zapisnika o radu Skupštine i Vije a.13

12
Ustav MOR-a iz 1919., l. 2.
13 13
Peši , Ratko,: «Me unarodna organizacija rada – poreklo, struktura, delatnost», Novi Sad, Pravni fakultet,
Zavod za nau noistraživa ki rad, 1969. str. 153.

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
Na elu Ureda14;15 nalazi se generalni ravnatelj, kojeg imenuje Upravno vije e, koji ujedno
ima funkciju generalnog tajnika Skupštine. Njegove su funkcije mnogobrojne i raznovrsne:
odgovoran je Vije u za dobro funkcioniranje Ureda; prima od Vije a naputke i izvršava sve
povjerene mu zadatke; ima pravo nazo nosti svim sjednicama Vije a, kao i raznih odbora.
U Ustavu MOR-a odre ene su djelatnosti generalnog ravnatelja, službenika i namještenika
Me unarodnog ureda rada isklju ivo me unarodnog karaktera. Oni u svom djelovanju ne
mogu primati ni tražiti naputke ni od jedne vlade, ili bilo koje vlasti izvan Organizacije. Za
svoj rad odgovorni su Organizaciji te su ga dužni obavljati sukladno aktima MOR-a.
U okviru Me unarodnog ureda rada djeluje niz op ih, stru nih i tehni kih službi, koje su
organizirane u ve e jedinice, tzv. odjele, u okviru kojih se nalaze posebne službe nadležne za
pojedine odgovaraju e poslove.

14
Organizacijska struktura Me unarodnog ureda rada je sljede a: generalni ravnatelj, zamjenici generalnog
ravnatelja, pomo nici generalnog ravnatelja, posebni savjetnik generalnog ravnatelja, te razni stru ni i tehni ki
odjeli.
15
Ravni , Anton: «Osnove radnog prava – doma eg, usporednog i me unarodnog», Pravni fakultet u Zagrebu,
Zagreb 2004., str. 571. – 622.

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 4. Ciljevi, zadaci i metode djelatnosti MOR-a

Shva aju i važnost op eg i trajnog mira koji se može zasnivati samo na socijalnoj pravdi,
budu i da postoji velik broj osoba kojima loši uvjeti rada nanose nepravdu, bijedu i odricanje,
ime se stvara nezadovoljstvo koje dovodi u opasnost svjetski mir, postoji potreba hitnog i
nužnog poboljšanja spomenutih uvjeta. Upravo zbog toga, svaka država mora usvojiti
dovoljno humane uvjete rada, ne samo iz razloga pravde i humanosti, nego i zbog injenice da
neusvajanje takvog režima rada sprje ava i druge države u poboljšanju uvjeta rada radnika na
svom teritoriju. Kao posljedica svijesti o globalnosti ovog problema i pokušaja njegove
rješidbe, donesen je 1919. Ustav MOR-a, u kojem je utvr ena institucionalna struktura
Organizacije te njeni zadaci i ciljevi. Ciljevi MOR-a mogu se svrstati u tri osnovne grupe:
svjetski i trajan mir može po ivati samo na socijalnoj pravdi;
loši uvjeti rada donose velikom broju ljudi nepravdu, bijedu i siromaštvo, što za
posljedicu ima op e nezadovoljstvo koje ugrožava svjetski mir i sklad;
svaka nacija mora usvojiti humani odnos prema radu, i to ne samo iz razloga pravde,
ve i zbog toga što se neusvajanjem takvih odnosa sputavaju druge nacije u
ostvarivanju poboljšanja položaja radnika u vlastitim zemljama.16
Ovi ciljevi mogu se ostvariti propisivanjem trajanja radnog dana, odre ivanjem maksimalnog
trajanja dnevnog i tjednog radnog vremena, nova enjem radne snage, borbom protiv
nezaposlenosti, jam enjem pla a koje osiguravaju pristojne uvjete egzistencije, zaštitom
radnika od profesionalnih oboljenja i nesre a na radu, zaštitom djece, mladeži i žena,
starosnim i invalidskim mirovinama, isplatom pla a sukladno na elu za isti rad, iste
vrijednosti, jednaka pla a, zaštitom radnika zaposlenih u inozemstvu, sindikalnim slobodama,
profesionalnom i stru nom izobrazbom i drugim mjerama koje mogu pridonijeti stvaranju i
poboljšanju humanih uvjeta na radu.17 Ciljeve i zadatke Me unarodna organizacija rada
ostvaruje kroz tri skupine djelatnosti:
normativnu,
prakti nu,
znanstveno-istraživa ku18

16
Tomovi , Miladin, Zbirka konvencija Me unarodne organizacije rada; «Me unarodne konvencije rada,
sprovo enje ratifikovanih konvencija i preporuka Me unarodne organizacije rada putem zakona i drugih propisa,
samoupravnih opštinskih akata i odluka sudova, str. 8. – 10.
17
Izvor: http://www.ilo.org/public/english/about/iloconst
18
Ravni , Anton: «Osnove radnog prava – doma eg, usporednog i me unarodnog», Pravni fakultet u Zagrebu,
Zagreb 2004., str. 585.

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 4.1. Normativna djelatnost Me unarodne organizacije rada

Svrha normativnog djelovanja MOR-a je potreba pronalaženja djelotvornog modusa

implementacije unificiranog me unarodnog poimanja i tretiranja uvjeta rada u nacionalna
radna zakonodavstva. Upravo je zbog toga nužno zadovoljiti kriterij univerzalnosti
normativne djelatnosti, odnosno sadržaj donesenih normativnih instrumenata mora biti što
prihvatljiviji za države lanice MOR-a, u smislu njegovog optimalnog zadovoljenja
nacionalnih potreba, odnosno njegove primjenjivosti unutar postavljenih nacionalnih okvira.
Pri tomu valja uzeti u obzir raspoloženje politi kih snaga u odnosu na konkretno radno-
pravno pitanje, društvene odnose, te stupanj gospodarske razvijenosti države u domeni rada
konkretne države. Prihvatljivost normativnih instrumenata MOR-a ogleda se u sljede im
karakteristikama:
razli itost u pravnoj snazi
neobveznost ratifikacije
zabranjeno odstupanje od ratificiranog teksta (samo uvjetno).
Nadalje, u normativnoj djelatnosti MOR-a naj eš e se isti u konvencije i preporuke, koje se
po posebnosti svog sadržaja razlikuju u odnosu na druge me unarodne instrumente. Naj eš e
obra uju pitanja u svezi radnog odnosa, socijalnog osiguranja i socijalne politike, iako su
predmet njihovog normiranja tako er i temeljna ljudska prava: pravo na rad, sloboda od
prinudnog rada, sloboda udruživanja i sl. Valja naglasiti da MOR od svog za etka do danas
ima kontinuiranu i vrlo dinami nu normativnu djelatnost. Naime, u razdoblju od 1919. pa sve
do 2006. doneseno je 185 konvencija i 195 preporuka. U prilog potonjem stajalištu ide
zna ajan utjecaj normi MOR-a na radno zakonodavstvo i praksu odre ene države, iako je
njegov doseg ovisan o njenom gospodarskom i socijalnom razvoju, politi kim uvjetima,
razli itosti konstitucionalnog i legalnog sustava, klimatskim uvjetima i sli nim imbenicima.
S jedne strane, njene norme mogu poslužiti kao izravan obrazac za izradu vlastitog radnog
zakonodavstva države koja je tek stekla neovisnost, a s druge strane, ne postoji ni jedna
država koja ne bi mogla korisno uporabiti odredbe o radno-pravnim standardima sadržanima
u njima.19 U svezi primjene me unarodnih normativnih instrumenata danas se javlja niz
problema, u prvom redu vezanih za na ine prilagodbe njihovih normi stvarnim uvjetima.
Naime, potrebno je utvrditi primjerenost donošenja op ih, standardnih normi koje bi vrijedile
za sve, ako se pri tomu ne uzimaju u obzir gospodarska i socijalna razvijenost država lanica.
19
Marinko . U ur; Sandra Laleta : „Konvencije Me unarodne organizacije rada“ s komentarima, Udžbenici
Sveu ilišta u Rijeci, TimPress, Zagreb, 2007., str. 11.

10

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
Nadalje, neke konvencije i preporuke donesene su do završetka II. svjetskog rata i u njima se,
za današnje uvjete na umnogome neprilago en na in, ure uju uvjeti rada. Tako er, problem
predstavljaju konvencije koje su donesene s uskog stru nog stajališta te stoga sadrže niz
tehni kih odredaba koje su ujedno prepreka njihove primjene. Stoga pri donošenju konvencija
i preporuka valja obratiti pozornost na sljede e:
Njihovom donošenju mora prethoditi svestrano, sveobuhvatno i objektivno
prou avanje pitanja koje mora postati objektom njihove regulacije.
Njihove odredbe moraju odgovarati potrebama suvremenog gospodarskog razvoja,
odnosno, bolje re eno, valja voditi ra una o razli itosti gospodarskog razvitka,
politi kim uvjetima, socijalnoj strukturi, konkretnim mogu nostima te razli itim
fazama razvoja pojedinih država. Stoga postoji nužnost njihove elasti nosti u smislu
modifikacije njihovih odredbi.
Državama lanicama mora se omogu iti da formalnom izjavom izaberu opseg obveza
koje preuzimaju iz konvencije. Ova se mogu nost predvi a kod konvencija koje se
sastoje od više dijelova, a kod kojih postoji nužnost ratifikacije minimuma dijelova što
je zaprije eno samom konvencijom; nadalje, kod konvencija koje se sastoje od dva
dijela, jednom koji sadrži strože i drugom koji sadrži blaže obveze za države lanice.
Formuliranjem opsega i sadržaja me unarodnog standarda omogu ava se
prilagodljivost konvencije, odnosno preporuke stvarnim potrebama odre ene države.
Primjerice, država nakon prethodnih konzultacija odlu uje koji e opseg
me unarodnog instrumenta (konvencije) ratificirati, na koje se kategorije osoba, vrste
poduze a, dijelove države, koji su primjerice rijetko nastanjeni ili nedovoljno
razvijeni, kao i grane gospodarske djelatnosti ne e odnositi pojedine ili sve odredbe
konvencije. Posebnim, prilagodljivim na inom formulacije sadržaja obveze sadržane u
konvenciji omogu ava se njena prilagodba stvarnim i iznimnim situacijama u
odre enoj državi lanici, ime se postiže šira prihva enost, odnosno primjena
konvencija, tj. univerzalnost radno-pravnih standarda. Prilagodba sadržaja obveza
države lanice mogu a je kod tzv. „poticajnih konvencija“, kojima se utvr uju
osnovna na ela i op a politika u nekom podru ju, a koje onda države posredno
primjenjuju prilago avaju i ih svojim specifi nim potrebama. Nadalje, prilagodba
sadržaja obveza državama lanicama postiže se uporabom i unošenjem u tekst
konvencije op ih pojmova poput „primjerene mjere“, „primjerena zaštita“,
„odgovaraju i aranžmani“, dostatan broj“ i sl. Tako er, prilagodba sadržaja obveze
postoji u situaciji u kojoj se u samoj konvenciji ovlaš uju države, koje još nisu

11

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 regulirale odre eno pitanje, da prihvate niži standard od onoga utvr enog
konvencijom.
Prilagodba konvencije postiže se i na inom njene primjene. Njenim odredbama
odre uje se obveza mjerodavnih vlasti države lanice na donošenje „zakonodavstva“
ili „drugih mjera“20, što uklju uje donošenje nacionalnih zakona, podzakonskih akata,
obuhva a obi aje, upravne mjere, i pod odre enim okolnostima kolektivne mjere i
arbitražne odluke. Stoga, odredbe konvencije imaju zna enje standarda koji se u
doti noj državi ostvaruje putem navedenog „zakonodavstva“ odnosno „drugih
akcija“.21
Dakle, normativna djelatnost MOR-a svodi se na me unarodno ujedna ivanje minimalnih
standarda u pogledu uvjeta rada i njihovu implementaciju u nacionalna radna zakonodavstva
država lanica.

20
Ustav MOR-a, l. 19/5/b/d i l. 19/7/i
21
Ravni , Anton: «Osnove radnog prava – doma eg, usporednog i me unarodnog», Pravni fakultet u Zagrebu,
Zagreb 2004., str. 620. – 621.

12

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 4.1.1. Karakteristike i pravna priroda konvencija i preporuka

Osnovne karakteristike konvencija MOR-a su:

usvajaju se u institucionalnom okviru, tj. postupak koji prethodi njihovom usvajanju
sastoji se od rasprave i glasovanja koje se odvija na zasjedanju Skupštine, a ne, kao što
je to slu aj kod klasi nih me unarodnih ugovora, ijem sklapanju prethodi
diplomatsko pregovaranje. Institucionalni karakter konvencija objašnjava nepostojanje
nužnosti u postizanju jednoglasnosti pri donošenju odluka, ve je dostatna 2/3 ve ina
lanica koje su nazo ne na skupštini i koje glasuju. Kao posljedica tripartitnog sastava
Me unarodne organizacije rada, u donošenju konvencija ne sudjeluju samo
predstavnici vlada država lanica, ve one imaju samo polovinu glasova, budu i da je
svako nacionalno predstavništvo sastavljeno, osim predstavnika vlada, i od
predstavnika poslodavaca i radnika, koji imaju drugu polovinu glasova u omjeru 1:1,
tako da unutar svakog nacionalnog predstavništva svaki lan glasuje pojedina no, što
zna i da unutar istog nacionalnog predstavništva mogu postojati razli itosti u
glasovanju. To je jedan od razloga zbog kojeg ratifikacije ne mogu biti predmet
rezervi ( tj. uz izjavu države koja tu konvenciju ratificira da se odre ene odredbe
konvencije ne e primjenjivati, ili da e se interpretirati na druga iji na in).22
Kada konvencija bude usvojena, formalnost potpisivanja teksta konvencije nije
potrebna kao kod diplomatskih konvencija, kao ni razmjena ratifikacijskih
instrumenata, ve je dostatno priop enje o ratifikaciji generalnom ravnatelju
Me unarodnog ureda rada.
Donošenje odluke 2/3 ve inom posljedica je želje da se me unarodni radni standardi,
odnosno novine u me unarodnom radnom pravu djelotvorno usvoje od što ve eg broja
država lanica. Nadalje, države lanica su dužne, na zahtjev MOR-a, podnijeti izvješ a
o konvencijama koje nisu ratificirale, djelovanju ratificiranih konvencija na
nacionalno radno zakonodavstvo, prihva anju obveza koje su prethodno prihvatile
države odgovorne za njihove me unarodne odnose. Nakon povla enja odre ene
države iz lanstva MOR-a ostaju obveze konvencije koje je do tog trenutka ratificirala.
Djelotvornoj primjeni konvencija ide u prilog i sofisticirani sustav nadzora primjene
ratificirane konvencije od strane pojedine države lanice.

22
Buklijas, Boris, Bili Andrijana: «Me unarodno radno pravo», Split 2006., str. 50. – 52.

13

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 Obveze iz ratificiranih konvencija ne mogu se jednostrano ratificirati, ak ni
pozivanjem na klauzulu rebus sic stantibus.
Iz prethodno izloženoga valjalo bi inducirati o pravnoj prirodi konvencija Me unarodne
organizacije rada i njihove razli itosti u odnosu na klasi ne me unarodne ugovore. U
me unarodnoj radno-pravnoj znanosti i teoriji sporna su sljede a pitanja vezana uz pravnu
narav konvencija. Naime, predstavljaju li me unarodne konvencije rada, po svojem zna enju,
klasi ne me unarodne ugovore, ugovore-pogodbe koje me usobno obvezuju njegove stranke,
ili su one ipak me unarodni zakoni, ugovori-zakoni, koji trenutkom ratifikacije proizvode
obveze države koja je konvenciju ratificirala prema Me unarodnoj organizaciji rada, a ne
prema drugim državama koje su tako er ratificirale konvenciju. Prema prevladavaju em
mišljenju u radno-pravnoj teoriji, konvencije MOR-a su pravni instrumenti kojima se ure uju
odre eni aspekti prava ovjeka koja su u uskoj vezi s radom, socijalnim blagostanjem te
administracijom rada. Nadalje, konvencija obvezuje državu samo ukoliko ju je ratificirala. Da
bi stupila na snagu, potreban je minimalan broj ratifikacija, obi no dvije.23 U slu aju revizije
konvencije, tekst revidirane konvencije obvezivat e državu lanicu samo ukoliko je
ratificirala revidirani tekst. Do tog trenutka državu e obvezivati prijašnji tekst konvencije.
Stoga, konvencije nisu istovjetne klasi nim me unarodnim ugovorima, ve su me unarodni
ugovori sui generis (posebne vrste).24
Za razliku od konvencija, koje su pravno obvezuju e za državu koja ih je ratificirala,
preporuke su pravni instrumenti koje donosi Op a skupština MOR-a prema istom postupku
koji je predvi en za donošenje konvencija, ali su one savjetodavnog i usmjeravaju eg
karaktera, odnosno nemaju obvezatni normativni karakter za države lanice. Njima se ukazuje
na na in rješenja nekog radno-pravnog pitanja u nacionalnom zakonodavstvu. U tom pogledu
države lanice imaju samo moralnu obvezu preuzeti odre ene mjere zakonodavne i upravne
naravi, koje bi odgovarale odredbama preporuke, odnosno intencijama koje su pri njenom
kreiranju imali donositelji. Zbog svoje neobvezuju e pravne snage, organizacije radnika stoje
na stajalištu da je što ve i broj radno-pravnih pitanja nužno regulirati konvencijama, a
preporuke pri tom moraju služiti kao dopuna konvencijama i smjernice za nacionalna
zakonodavstva u pogledu normiranja odre enog pitanja. Na drugoj strani, udruženja
poslodavaca zastupaju mišljenje prema kojem je što ve i broj pitanja iz oblasti rada poželjno
urediti preporukama kako bi u što ve oj mjeri mogli koristiti slobode koje im one

23
Bartoš, Milan; «Me unarodno javno pravo III», Beograd, 1938. godine, str. 221.
24
Tinti , Nikola; «Radno i socijalno pravo: radni odnosi», Zagreb: Narodne novine, 1969. – 1972.., Udžbenici
Sveu ilišta u Zagrebu, str. 160.

14

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
omogu avaju u ure ivanju uvjeta rada i zaposlenja. Osim što se odredbe ratificirane
konvencije MOR-a mogu primijeniti u nacionalnom pravu neposredno, te posredno putem
zakona, posredna se primjena još može izvršiti putem kolektivnih ugovora i prava slu aja. U
radnom pravu, kako nacionalnom tako i me unarodnom, jedno od osnovnih na ela je in
favorem laboratorem. Sukladno tom na elu, na radnike e se uvijek primjenjivati one odredbe
koje su za njih u danom trenutku povoljnije. Tako e norme kolektivnog ugovora koje su za
radnika povoljnije od onih previ enim zakonom derogirati potonje. Argumentom analogije
može se zaklju iti da iz istog razloga norme kolektivnog ugovora mogu derogirati odredbe
ratificirane konvencije koja je postala dio unutarnjeg pravnog poretka.U pogledu primjene
me unarodnih normi putem sudske prakse, odnosno prava slu aja, ovakva situacija bit e
mogu a ukoliko je u ustavnom sustavu države prihva eno stajalište prema kojemu
me unarodni ugovori ine dio unutarnjeg prava države lanice, te da su neke njihove odredbe
neposredno primjenjive. U tom slu aju sud se može izravno pozivati na odredbe tih
konvencija, pri tom stvaraju i nacionalno pravo slu aja. Suprotna je situacija ukoliko je
ustavni sustav države lanice prihvatio stajalište prema kojem se me unarodne konvencije ne
smatraju dijelom nacionalnog prava, dok nisu preoblikovani u nacionalne zakone ili
podzakonske akte. U tom se slu aju sudovi ne mogu neposredno pozivati na odredbe
ratificiranih konvencija. Postoje, iako rijetki, slu ajevi pozivanja sudova na me unarodne
norme. 25

25
Peši , Ratko,: «Me unarodna organizacija rada – poreklo, struktura, delatnost», Novi Sad, Pravni fakultet,
Zavod za nau noistraživa ki rad, 1969. str. 153.

15

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 4.2. Tehni ka i istraživa ko-znanstvena djelatnost MOR-a

Uz normativnu djelatnost Me unarodne organizacije rada usko je vezana njena tehni ka

djelatnost. Naime, normativna djelatnost, koja se sastoji u donošenju konvencija i preporuka i
drugih pravnih instrumenata niže pravne snage, bila bi mrtvo slovo na papiru bez postojanja
tehni ke potpore. Naime, nužno je povezivanje me unarodnih pravnih standarda s tehni kom
suradnjom kako bi se oni u odre enim razli itim gospodarskim, socijalnim, kulturnim i
drugim okolnostima mogli unificirano ostvarivati. Stoga su normativna i tehni ka djelatnost
MOR-a uzajamno ovisne i komplementarne metode u ostvarivanju usvojenih radno-pravnih
standarda na me unarodnoj razini, usprkos postojanju mišljenja prema kojima tehni ka
djelatnost MOR-a otežava normativnu djelatnost zbog vrlo složene tehni ke suradnje na
projektima iji se broj neprestano pove ava.26 Tehni kom djelatnoš u MOR-a omogu ava se
upu ivanje, stru no osposobljavanje i usavršavanje radnika i stru njaka zemalja u razvoju u
industrijski razvijene zemlje. Sastavni dio ove djelatnosti je i me usobna razmjena država
lanica u pogledu informacija o stanju radnog zakonodavstva, migraciji radnika, vo enju
statistike rada i sl. Sadašnja tehni ka djelatnost Me unarodne organizacije rada, to nije
Me unarodnog ureda rada, posljedica je dugogodišnjeg razvoja. U prvim godinama
postojanja MOR-a, Me unarodni ured rada prikupljao je, analizirao i uspore ivao zakonske
tekstove i druge propise, te nacionalnu praksu vezanu za pitanja iz podru ja rada, a sve u cilju
kvalitetne pripreme za publiciranje izvješ a koja su predmet zasjedanja MOR-a. Tek
tridesetih godina dvadesetog stolje a Me unarodni ured rada, na zahtjev pojedinih država
lanica, šalje u pojedine države stru njake odnosno povjerenstva radi pružanja pomo i u
smislu razvoja socijalnih institucija, te poboljšanja uvjeta rada i života, posebice socijalnog
osiguranja, odnosno op enito stvaranja kvalitetnog radnog i socijalnog zakonodavstva tih
država.27 Znanstveno-istraživa ku djelatnost MOR obavlja putem brojnih zasjedanja
pojedinih industrijskih povjerenstava na ijem su dnevnom redu razmatranja mnogobrojnih
pitanja, izabranih s obzirom na socijalnu nužnost, aktualne probleme u odre enoj
gospodarskoj djelatnosti odnosno profesiji. Nadalje, ova se djelatnost MOR-a upražnjava
putem stalnih ili povremenih publikacija koje izdaje Me unarodni ured rada.28

26
Valticos, Nicolas, «International Labour Law» by N. Valticos and G. Potobsky: 2nd revised ed.; Deventer,
Boston: Kluwer Law and Taxation Publishers, 1995., str. 31 i 32.
27
Peši , Ratko,: «Me unarodna organizacija rada – poreklo, struktura, delatnost», Novi Sad, Pravni fakultet,
Zavod za nau noistraživa ki rad, 1969. str. 153. - 154.
28
Bartoš, Milan; «Me unarodno javno pravo III», Beograd: Kultura 1954. – 1958., str. 22.

16

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 5. Me unarodni standardi
Op enito

Od 1919. godine Me unarodna organizacija rada nastoji definirati i jam iti radni ka prava i
poboljšanje uvjeta za rad osoba po izgradnji sustava me unarodnih standarda rada izražena u
obliku konvencija, preporuka i kodeksa prakse. MOR jer je usvojila više od 180
konvencijama i 190 preporuka koje pokrivaju sve aspekte rada. U podru jima kao što rodiljni
dopust, sigurnost i zdravlje, te zaštita migranata. Ovi standardi imaju važnu ulogu u izradi
nacionalnog zakonodavstva. Nadzorni procesi pomažu da se osigura da se standardi
ratificirani od strane pojedinih država lanica primjenjuju kroz zakone i praksu. MOR daje
savjete u izradi nacionalnog radnog zakonodavstva. Odbor stru njaka o primjeni konvencija i
preporuka je tijelo odgovorno za nadzor primjene standarda. On ispituje vladina izvješ a u
skladu sa konvencijama i ratifikacijama te izra uje godišnje izvješ e koje se dostavlja
Me unarodnoj konferenciji rada. Sa usvajanjem Deklaracije o temeljnim na elima i pravima
na radu 1998. godine, države lanice MOR-a odlu ile su podržati skup osnovnih standarda
rada bez obzira da li su ratificirale relevantne konvencije. To su osnovna ljudska prava i
centralno na elo dostojanstvenog rada. Ta prava su podržali na brojnim me unarodnim
forumima. Deklaracija pokriva etiri osnovna podru ja. Ta podru ja se odnose na:

slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje,

prisilni rad,
dje ji rad
jednakost spolova.

Za svako navedeno podru je postoje dvije donesene Konvencije MOR-a koja dodatno i
podrobnije utvr uju zajam ena prava. Stoga slobodu udruživanja i pravo na kolektivno
pregovaranje podrobnije utvr uju Konvencija MOR-a broj 87, sloboda udruživanja i zaštita
prava na organiziranje donesena 1948. godine, te Konvencija MOR-a broj 98 o pravu na
organiziranje i kolektivno pregovaranje donesena 1949. godine.
Za reguliranje prisilnog rada donesene su Konvencija MOR-a broj 29 o prisilnom radu,
1930. godine, te Konvencija MOR-a broj 105 o ukidanju prisilnog rada, 1957. godine.
O jednakosti mogu nosti i tretmana govori Konvencija MOR-a broj 111 o diskriminaciji
(zapošljavanje i zanimanje), donesena 1958. godine, te Konvencija MOR-a broj 100 o
ravnopravnoj naknadi, donesena 1951. godine.

17

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
Dje ji rad je reguliran na me unarodnoj razini Konvencijom MOR-a broj 138 o minimalnoj
dobi, donesena 1973. godine, te Konvencijom MOR-a broj 182 o najgorim oblicima dje jeg
rada, donesena 1999. godine

Kao druge me unarodne standarde kojima se podrobnije bavi MOR su problemi tripartitnih
konzultacija, rada uprava i inspekcija, politike zapošljavanja i promocije, profesionalno
usmjeravanje i osposobljavanje, sigurnost zaposlenja, pla e, radno vrijeme, sigurnost i
zdravlje, socijalna sigurnost, roditeljska zaštita, socijalna politika radnika – migranata,
pomoraca, ribara, autohtonih i plemenskih naroda, te ostalih odre enih kategorija radnika.29

29
Službene stranice MOR-a: http://www.ilo.org/public/english/standards/relm/ilc/ilc87/rep-i.htm

18

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 5.1. Razlozi donošenja me unarodnih radno – pravnih standarda

Me unarodni radno - pravni standardi su razvijeni ponajprije iz etiri razloga. Glavna

motivacija za donošenje standarda za poboljšanje uvjeta radnika u pogledu zaštite njihova
zdravlja, radnog vremena te njihove nemogu nosti napredovanja na poslu.
Drugo, politi ki motivi su odigrali ulogu u razvoju MOR-a, jer je industrijalizacija
napredovala, te je potencijal za socijalne nemire još, zbog izrazite nejednakosti u razvijenosti
pojedinih zemalja i dijelova svijeta, prisutan.
Tre e, postojanje država lanica koje se zajedno dogovaraju kako bi standarde za društvene
reforme postigli i uskladili sa svojim nacionalnim zakonodavstvima tako da pojedine lanice
ne stavljaju u nepovoljan položaj. Kona no, jedinstvo tih zemalja stvara potencijal za razvoj
trajnog mira na temelju socijalne pravde.
Struktura rada Me unarodne organizacije rada u svezi radnih standarda univerzalne su
prirode. Oni su zasnovani na na in koji omogu ava svim zemljama, bez obzira na ekonomski
i društveni status, njihovu provedbu te da ih imaju mogu nost i želju ratificirati. Tako su
dizajnirali standarde da budu fleksibilni, tako da svaki narod može izraditi zakone kojima se
provode standardi i istovremeno odgovaraju potrebama njihovih pojedina nih društava.
Te je standarde svaki narod obvezan transformirati u pravno obvezuju i oblik.
Iako su standardi fleksibilni, treba napomenuti da vlade ne smiju izabrati koji od lanaka
Konvencije su voljni primijeniti. Kada Vlada potpiše konvenciju ona mora pratiti sve
standarde postavljene u Konvenciji.

Temeljna na ela na kojima se temelji MOR su da:

rad nije roba;
sloboda izražavanja i udruživanja su bitne za održivi napredak;
siromaštvo predstavlja opasnost za prosperitet svugdje svijetu
uskla eni me unarodni napor u kojem predstavnici radnika i poslodavaca, uživaju
jednak status s tim vladama, te se time pridružuju njima te uklju uju u slobodnu
raspravu i donošenje demokratske odluke s glavnim ciljem promicanja zajedni kog
blagostanja. 30

30
Tomovi , Miladin, Zbirka konvencija Me unarodne organizacije rada; «Me unarodne konvencije rada,
sprovo enje ratifikovanih konvencija i preporuka Me unarodne organizacije rada putem zakona i drugih propisa,
samoupravnih opštinskih akata i odluka sudova, str. 10.

19

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 5.2. Konvencija o prisilnom ili obveznom radu

U smislu ove Konvencije izraz "prisilni ili obvezni rad" zna i svaki rad ili uslugu koji se od
neke osobe zahtijeva pod prijetnjom bilo kakve kazne, i za koje se ta osoba nije ponudila
dobrovoljno. Me utim, izraz "prisilni ili obvezni rad", u smislu ove Konvencije, ne odnosi se
na: svaki rad ili uslugu koji se zahtijeva na temelju zakona o obveznoj vojnoj službi za
poslove isklju ivo vojne naravi; svaki rad ili uslugu koji su dio uobi ajenih gra anskih
obveza državljana cjelovito suverene države; svaki rad ili uslugu koji se od neke osobe
zahtijeva kao posljedica osude proglašene sudskom presudom, pod uvjetom da se navedeni
rad ili usluga obavljaju pod nadzorom i kontrolom javne vlasti i da navedena osoba nije
ustupljena ili stavljena na raspolaganje privatnim osobama, poduze ima ili udrugama; svaki
rad ili uslugu koji se zahtijeva u slu aju iznenadne opasnosti, to jest u slu aju rata, velike
nesre e ili prijetnje od velike nesre e, kao što su požar, poplava, glad, potres, epidemije
velikih razmjera ili sto ne bolesti, najezda životinja, insekata ili biljnih parazita, i op enito
svaka okolnost koja bi mogla ugroziti život ili dobrobit itavog ili jednog dijela pu anstva.
Manji društveni radovi takove vrste koji se, budu i da ih obavljaju lanovi zajednice u
izravnom interesu za navedenu zajednicu, mogu stoga smatrati uobi ajenim gra anskim
dužnostima koje obvezuju lanove zajednice, pod uvjetom da se sa lanovima zajednice ili
njihovim izravnim predstavnicima obvezno savjetuje o potrebi za takvim radovima. 31
Svaka lanica Me unarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju se obvezuje
ukinuti korištenje prisilnog ili obveznog rada u svim njegovim oblicima u što je mogu e
kra em roku. U cilju ovakvog potpunog ukidanja, prisilni ili obvezni rad e se mo i koristiti,
u prijelaznom razdoblju, samo u javne svrhe i kao izvanredna mjera, pod uvjetima i uz
jamstva utvr ena ovom Konvencijom. Po isteku roka od pet godina nakon stupanja na snagu
ove Konvencije Upravno vije e Me unarodnog ureda rada priprema izvješ e. Navedeno
Upravno vije e e razmotriti mogu nost ukidanja prisilnog ili obveznog rada u svim njegovim
oblicima bez novog prijelaznog razdoblja, kao i potrebu uvrštavanja ovog pitanja na dnevni
32
red Konferencije. Samo fizi ki sposobni muškarci za koje se može pretpostaviti da nisu
mla i od 18 godina niti stariji od 45 godina mogu biti pozvani na prisilan ili obvezan rad.
Osim za vrste rada citirane gore kao izuzetak od zabrane prisilnog rada, moraju se
primjenjivati sljede a ograni enja i uvjeti: kad god je to mogu e, prethodna potvrda lije nika
kojeg je ovlastila uprava da doti ne osobe ne boluju niti od jedne infektivne ili zarazne bolesti
31
Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (1930), broj 29., Narodne novine – Me unarodni ugovori, br. 2/94,
3/00; www.nhs.hr/.../konvencije MOR /Konvencija-29_o_prisilnom_ili_obveznom_radu.doc, lanak 2.
32
Ibid., lanak 1.

20

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
te da su tjelesno sposobne za rad koji treba obaviti i da su sposobne raditi u uvjetima pod
kojima e se rad obavljati; op e izuze e nastavnika i u enika, kao i službenika u upravi;
održavanje broja odraslih i fizi ki sposobnih muškaraca neophodnih za obiteljski i društveni
život u svakoj zajednici; poštivanje bra nih i obiteljskih veza. 33
Prije nego dopusti korištenje prisilnog ili obveznog rada za poslove izgradnje ili održavanja
koji podrazumijevaju boravak radnika na mjestima rada duže vremensko razdoblje, nadležna
vlast mora utvrditi

da su poduzete sve potrebne mjere za zaštitu zdravlja radnika i za osiguravanje

potrebne medicinske skrbi, a posebice, (a) da se radnici podvrgavaju lije ni kom
pregledu prije zapo injanja s radom i u utvr enim vremenskim razmacima tijekom
službe, (b) da je prisutan odre en broj medicinskog osoblja koji imaju na raspolaganju
ljekarne, ambulante, bolnice i opremu potrebnu za zadovoljavanje svih potreba, i (c)
da su na mjestu rada zadovoljavaju i sanitarni uvjeti, opskrba pitkom vodom, hranom,
gorivom i kuhinjskim priborom, te, ako je potrebno, da smještaj i odje a
zadovoljavaju;
da su poduzete odgovaraju e mjere kako bi se osiguralo uzdržavanje obitelji radnika,
posebice omogu avanjem dostave, nov anom pošiljkom i na siguran na in, dijela
nadnice obitelji, na zahtjev ili uz pristanak radnika;
da su putovanja radnika na mjesto rada i s mjesta rada organizirana na teret i pod
odgovornoš u uprave koja takva putovanja mora olakšati koriste i u najve oj mogu oj
mjeri sva raspoloživa prijevozna sredstva;
da bi, u slu aju bolesti ili nesre e koje bi prouzro ile nesposobnost za rad za odre eno
vrijeme, radnik bio vra en ku i na teret uprave;
da se svakom radniku koji po završetku razdoblja prisilnog ili obveznog rada želi
ostati kao dobrovoljni radnik to dopušta bez da, u periodu od dvije godine, gubi pravo
na besplatnu repatrijaciju. 34

Nezakonito podvrgavanje prisilnom ili obveznom radu mora biti kažnjivo kao kazneno djelo, i
svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju je obvezna osigurati da su zakonom propisane
kazne zaista primjerene i da se strogo primjenjuju. 35

33
Ibid., l. 11.
34
Ibid., l 17.
35
Ibid., l 25.

21

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 5.3. Konvencija o ukinu u prinudnog rada

Pod nazivom “prisilni ili obvezni rad” razumije se svaki rad ili služba koja se zahtijeva od
osobe pod prijetnjom kazne i bez njezina slobodnog pristanka.36 Prisilni ili obvezni rad odnosi
se na svaki rad ili službu i na svaku osobu koja je sposobna za rad.Obvezni se rad poput
dužni kog sastoji u tome da se unaprijed ispla uje pla a radniku na temelju ugovora o radu
37
obi no sklopljenog na odre eno kra e vrijeme. Radnik je obvezan raditi za poslodavca sve
dok mu ne isplati ispla eni mu predujam. U slu aju smrti radnika – dužnika, dug prelazi na
potomstvo, se te nerijetko proteže kroz više generacija.

Svaka lanica Me unarodne organizacije rada koja ratificira ovu Konvenciju obvezuje se da
e zabraniti te da ne e koristiti nikakav oblik prinudnog ili obveznog rada

kao sredstvo politi ke prinude ili odgoja ili kao kaznu za posjedovanje ili izražavanje
stavova ideološki suprotstavljenih postoje em politi kom, društvenom ili
gospodarskom sustavu;
kao metodu mobiliziranja i korištenja rada u svrhu gospodarskog razvoja;
kao sredstvo radne snage;
kao kaznu za sudjelovanje u štrajkovima;
kao sredstvo rasne, socijalne, nacionalne ili vjerske diskriminacije. 38

36
International Labour Conventions and Recommendations, 1919. – 1981., Geneva, International Labour Office,
1982, 29.
37
Buklijas, Boris, Bili Andrijana: «Me unarodno radno pravo», Split 2006., str. 73.
38
l. 1. Konvencije o ukinu u prinudnog rada broj 105, U Hrvatskoj je ova Konvencija potvr ena Zakonom o
potvr ivanju Konvencije (broj 105) o ukidanju prisilnog rada, Narodne novine, broj 12/96.

22

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 5.4. Konvencija o primjeni na ela prava na organiziranje i
kolektivnog pregovaranja

Radnici imaju pravo na odgovaraju u zaštitu od svih postupaka protusindikalne

diskriminacije u vezi s njihovim zaposlenjem.39 Takva se zaštita mora nadasve primijeniti u
odnosu na postupke koji imaju za cilj: uvjetovati zapošljavanje radnika zabranom njegovog
u lanjenja u sindikat ili njegovim isklju enjem iz sindikata; uzrokovati otpuštanje ili na neki
drugi na in oštetiti radnika zbog lanstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim
djelatnostima izvan radnog vremena ili, uz pristanak poslodavca, tijekom radnog vremena. 40
U skladu s nacionalnim uvjetima moraju se, ako je potrebno, uspostaviti posebni mehanizmi
radi osiguravanja poštivanja prava na organiziranje odre enog prethodnim lancima. 41
U skladu s nacionalnim uvjetima moraju se, ako je potrebno, poduzimati odgovaraju e mjere
za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizama dobrovoljnog pregovaranja
izme u poslodavaca ili udruga poslodavaca i udruga radnika u cilju utvr ivanja uvjeta
zaposlenja kolektivnim ugovorima. 42
Na elo slobode udruživanja zauzelo je svoje mjesto u dokumentima MOR-a te nije ostalo
samo kao na elo, mrtvo slovo na papiru, ve je njezin sadržaj i djelovanje nadležnih tijela
pridonijeli osnivanju i me usobnoj suradnji udruga radnika, poslodavaca i vlada. 43;44
Uspostavljeni su posebni mehanizmi za provedbu tog na ela koji predvi aju da sve lanice
imaju obvezu, bez obzira na to jesu li ratificirale navedene konvencije, na temelju same
injenice što su lanice MOR-a, promicati i ostvarivati slobode udruživanja i djelotvornog
priznavanja prava na kolektivno pregovaranje.45

39
Buklijas, Boris, Bili Andrijana: «Me unarodno radno pravo», Split 2006., str. 63.
40
Konvencije o primjeni na ela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje,
www.nsz.hr/datoteke/konvencija_broj_98.pdf, lanak 1.
41
Ibid, l. 3.
42
Ibid, l. 4.
43
Željko Poto njak, Radni odnosi u Republici Hrvatskoj, Dušanka Marinkovi Dra a, dipl. iur., pravna
savjetnica URSH i GLAS-a HR, „Pravo na sindikalno organiziranje i sindikati u Hrvatskoj“, Pravni fakultet u
Zagrebu, Organizator, Zagreb 2007., str. 498.
44
Doneseni su dokumenti u svezi ovog na ela: Konvencija broj 87 o slobodi udruživanja i zaštiti prava na
organiziranje, 1948., Narodne novine – Me unarodni ugovori 2/94 i 3/00; Konvencija broj 98 o primjeni na ela
prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja, 1949., Narodne novine – Me unarodni ugovori 2/94 i 3/00;
Konvencija broj 135 o zaštiti predstavnika radnika u poduze u i pogodnostima koje bi im trebali osigurati, 1971.,
Narodne novine – Me unarodni ugovori 2/94 i 5/00.
45
Deklaracija o temeljnim na elima i pravima na radu,
http://www.ilo.org/public/english/standards/relm/ilc/ilc87/rep-i.htm.

23

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 5.5. Konvencija o zabrani i trenutnim djelovanjima za
ukidanje najgorih oblika dje jeg rada

Smatraju i da djelotvorno ukidanje najgorih oblika dje jeg rada zahtijeva trenutno i
sveobuhvatno djelovanje, te uzimaju i u obzir važnost besplatnog osnovnog obrazovanja i
potrebe da se doti na djeca udalje sa svakog takvog rada i da se osigura njihova rehabilitacija
i integracija u društvo, vode i istovremeno brigu o potrebama njihovih obitelji, i
podsje aju i na rezoluciju o ukidanju dje jeg rada koju je usvojila Me unarodna organizacija
rada na svom 83. zasjedanju 1996. godine, i priznaju i da je dje ji rad uvelike prouzro en
siromaštvom, te da je dugotrajno rješenje u održivom ekonomskom rastu koji vodi
društvenom napretku, a osobito smanjenju siromaštva i svima dostupnom obrazovanju, i
podsje aju i na Konvenciju o pravima djeteta koju je 20. studenoga 1989. usvojila Op a
skupština Ujedinjenih naroda, i podsje aju i na Deklaraciju MOR-a o temeljnim na elima i
pravima na radu i na in njezine primjene koje je Me unarodna konvencija rada usvojila na
svom 86. zasjedanju 1998. godine smatra se da svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju
mora, kao najhitniju zada u, poduzeti trenutne i djelotvorne mjere kako bi osigurala zabranu i
ukidanje najgorih oblika dje jeg rada.46 U smislu ove Konvencije, izraz "dijete" se
primjenjuje na sve osobe mla e od 18 godina.47
Najgori oblici dje jeg rada obuhva aju:
(a) sve vrste ropstva ili ropstvu sli ne prakse, kao što je prodaja djece i trgovina djecom,
dužni ko ropstvo i kmetstvo, te prisilni ili obvezni rad, uklju uju i prisilno ili obvezno
nova enje djece za njihovo korištenje u oružanim sukobima;
(b) korištenje, podvo enje ili nu enje djeteta za prostituciju, proizvodnju pornografskog
materijala ili pornografske priredbe;
(c) korištenje, podvo enje ili nu enje djeteta za nezakonite djelatnosti, a osobito za
proizvodnju droge i trgovinu drogom na na in definiran odgovaraju im me unarodnim
ugovorima;
(d) rad koji bi, zbog svoje naravi i okolnosti u kojima se obavlja, mogao štetiti zdravlju,
sigurnosti i moralu djece.48

46
. Konvencija o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dje jeg rada;
www.nhs.hr/.../konvencijeMOR/Konvencije_182_o_zabrani_dje jeg_rada.doc, lanak 1.
47
Ibid, l.2.
48
Ibid, l. 3.

24

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
Svaka lanica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala djelotvornu provedbu i
poštivanje odredaba kojima se primjenjuje ova Konvencija, uklju uju i utvr ivanje i primjenu
kaznenih sankcija ili, ako je to primjereno, drugih sankcija. Svaka lanica mora, uzimaju i u
obzir važnost obrazovanja u ukidanju dje jeg rada, poduzeti djelotvorne i vremenski odre ene
mjere kako bi:
sprije ila angažiranje djece na najgorim oblicima dje jeg rada;
osigurala potrebnu i primjerenu izravnu pomo za udaljenje djece s najgorih oblika
dje jeg rada i njihovu rehabilitaciju i integraciju u društvo;
osigurala pristup besplatnom osnovnom obrazovanju i, gdje god je to mogu e i
primjereno, i profesionalnu izobrazbu svoj djeci udaljenoj s najgorih oblika dje jeg
rada;
identificirala posebno ugroženu djecu i stupila u izravan kontakt s njima;
uzela u obzir posebne okolnosti u kojima se nalaze djevoj ice.

Svaka lanica mora odrediti nadležno tijelo odgovorno za provedbu odredaba kojima se
osigurava primjena ove Konvencije.49 lanice moraju poduzeti odgovaraju e mjere kako bi
jedna drugoj pomagale u provedbi odredaba ove Konvencije kroz poja anu me unarodnu
suradnju i/ili pomo , uklju uju i potporu društvenom i gospodarskom razvoju, programima
iskorjenjivanja siromaštva i svima dostupnom obrazovanju.50

49
Ibid, l. 7.
50
Ibid, l.8.

25

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 5.6. Konvencija o jednakosti pla a radnika i
radnica za rad jednake vrijednosti

Izraz »pla a« obuhva a redovitu, osnovnu ili najnižu nadnicu ili pla u i sva dodatna davanja
bilo koje vrste koja poslodavac ispla uje radniku izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, i
koja proizlaze iz radnikovog zaposlenja, a pod izrazom »jednaka pla a radnika i radnica za
rad jednake vrijednosti« se odnosi na visinu pla e utvr enu bez diskriminacije na temelju
51
spola. Ova Konvencija obvezuje samo one lanice Me unarodne organizacije rada ije su
ratifikacije registrirane kod glavnog ravnatelja. 52

Zabrana diskriminacije temeljem dobi, religije ili vjerovanja te tjelesnih ili duševnih
poteško a na sekundarnoj je razini regulirana odredbama Smjernice o uspostavljanju
jednakog tretmana u pogledu zapošljavanja i zanimanja, a zabrana diskriminacije temeljem
rasne ili etni ke pripadnosti, koja aplicira i na državljane tre ih država, i Smjernicom o na elu
jednakog tretmana osoba neovisno o njihovom rasnom ili etni kom podrijetlu. Potonja
smjernica smatra se «najradikalnijim» izvorom Zajednice, jer je prvi obvezuju i izvor koji se
hvata u koštac s rastu im problemom ksenofobije i rasizma, zadiru i istodobno u podru ja
socijalne politike, slobode, pravde i sigurnosti.53

51
Konvencija o jednakosti pla a radnika i radnica za rad jednake vrijednosti broj 100., Narodne novine –
Me unarodni ugovori – 03/00, l.1., http.//www.pravo.hr/_download/repository/%5B36%5D/Kon-MOR-
100.doc
52
Ibid, l.6.
53
Vinkovi , Mario; «Recepcija osnovnih me unarodnih radno-pravnih standarda kao temeljnih socijalnih prava
EU, u : Bodiroga Vukobrat, Nada (ur.), «Socijalna prava kao temeljna ljudska prava», TimPress, Zagreb, 2009.

26

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 6. ZAKLJU AK

Prou avaju i temu „Uloga Me unarodne organizacije rada u kreiranju i provedbi

me unarodnih radno-pravnih standarda“ potaknula me na razmišljanje koliko se pojedine
države, a ponajviše Hrvatska pridržava tih me unarodnih standarda i u kolikoj mjeri su ljudi
upoznati sa osnovnim pravima na koje se mogu pozivati u pojedinim novonastalim radnim
sporovima.

Izlaganje me navelo na to da pomislim da je formalno vrsto sve zakonito i potkrijepljeno

nizom zajam enih standarda, no vrlo je upitna primjena, odnosno provedba tih standarda.

Regulirani su pojedini slu ajevi vrlo dobro, detaljno su, barem ve ina njih, obrazloženi, no
ostavlja se ipak širok raspon za slobodna tuma enja pojedinih sudaca, u skladu s njihovim
tuma enjima pojedinih odredbi konvencija, preporuka, a ipak i oni podliježu ponekad svom
subjektivnom stavu, pa se može re i da se pojedine konvencije, u pojedinim zemljama, možda
sa razli itim kulturama, i razli itim stavovima o životu, primjenjuju na vrlo šarolik na in, što
opet ne mora nužno biti loše, ali ponekad bi u nekim slu ajevima bilo dobro definirati to no
kako je donositelj smatrao ispravnim, te ne ostavljati na slobodnu prosudbu odredbe
konvencija koje mogu izigravanjem kršiti ljudska prava i egzistenciju.

Smatram da je dobro što postoji Me unarodna organizacija rada jer osigurava na nekoj višoj,
me unarodnoj razini, neki osnovni, minimalni standard za kojim se moraju voditi države u
pogledu zaštite, prava i obveza radnika.

27

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 7. LITERATURA

1. Tomovi , Miladin, Zbirka konvencija Me unarodne organizacije rada; «Me unarodne

konvencije rada, sprovo enje ratifikovanih konvencija i preporuka Me unarodne
organizacije rada putem zakona i drugih propisa, samoupravnih opštinskih akata i
odluka sudova

2. Marinko . U ur; Sandra Laleta : „Konvencije Me unarodne organizacije rada“ s

komentarima, Udžbenici Sveu ilišta u Rijeci, TimPress, Zagreb, 2007.

3. Šunderi , Borivoje, «Pravo Me unarodne organizacije rada», Pravni fakultet

univerziteta u Beogradu, Beograd, 2001.

4. Degan, Vladimir uro, «Me unarodno pravo», Rijeka, Pravni fakultet Sveu ilišta u
Rijeci, 2000.

5. Peši , Ratko,: «Me unarodna organizacija rada – poreklo, struktura, delatnost», Novi
Sad, Pravni fakultet, Zavod za nau noistraživa ki rad, 1969.

6. Ravni , Anton: «Osnove radnog prava – doma eg, usporednog i me unarodnog»,

Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 2004.

7. Bartoš, Milan; «Me unarodno javno pravo III», Beograd, 1938.

8. Tinti , Nikola; «Radno i socijalno pravo: radni odnosi», Zagreb: Narodne novine,
1969. – 1972.., Udžbenici Sveu ilišta u Zagrebu

9. Valticos, Nicolas, «International Labour Law» by N. Valticos and G. Potobsky: 2nd

revised ed.; Deventer, Boston: Kluwer Law and Taxation Publishers, 1995.

10. International Labour Conventions and Recommendations, 1919. – 1981., Geneva,

International Labour Office

11. Buklijaš, Boris, Bili Andrijana: «Me unarodno radno pravo», Split 2006.

28

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)
 12. Željko Poto njak, Radni odnosi u Republici Hrvatskoj, Dušanka Marinkovi Dra a,
dipl. iur., pravna savjetnica URSH i GLAS-a HR, „Pravo na sindikalno organiziranje i
sindikati u Hrvatskoj“, Pravni fakultet u Zagrebu, Organizator, Zagreb 2007.

13. Vinkovi , Mario; «Recepcija osnovnih me unarodnih radno-pravnih standarda kao

temeljnih socijalnih prava EU, u : Bodiroga Vukobrat, Nada (ur.), «Socijalna prava
kao temeljna ljudska prava», TimPress, Zagreb, 2009.

Propisi:

1. Ustav MOR-a iz 1919.

2. Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (1930), broj 29., Narodne novine –
Me unarodni ugovori, br. 2/94, 3/00;
3. Konvencije o primjeni na ela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje,
4. Konvencija broj 98 o primjeni na ela prava na organiziranje i kolektivnog
pregovaranja, 1949., Narodne novine – Me unarodni ugovori 2/94 i 3/00; Konvencija
broj 135 o zaštiti predstavnika radnika u poduze u i pogodnostima koje bi im trebali
osigurati, 1971., Narodne novine – Me unarodni ugovori 2/94 i 5/00.
5. Deklaracija o temeljnim na elima i pravima na radu
6. Konvencija o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dje jeg
rada;
7. Konvencija o jednakosti pla a radnika i radnica za rad jednake vrijednosti broj 100.
Narodne novine – Me unarodni ugovori – 03/00, l.1.,

Internet stranice:

1. Službena stranica MOR-a, http://www.ilo.org

2. http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=2045
3. www.nhs.hr/.../konvencije MOR /Konvencija29_o_prisilnom_ili_obveznom_radu.doc
4. www.nsz.hr/datoteke/konvencija_broj_98.pdf
5. http://www.ilo.org/public/english/standards/relm/ilc/ilc87/rep-i.htm.
6. www.nhs.hr/.../konvencijeMOR/Konvencije_182_o_zabrani_dje jeg_rada.doc
7. http.//www.pravo.hr/_download/repository/%5B36%5D/Kon-MOR-100.doc

29

Document shared on https://www.docsity.com/sr/medunarodna-organizacija-rada-seminarski-rad-radno-i-socijalno-pravo-pravo/395511/

Downloaded by: arnesa111 (arnesa.dzulan@gmail.com)