Ivan Mažuranić

1. Kako su nazivali Ivana Mažuranića? Zašto ga nazivaju tako?

Ivana Mažuranića su nazvali “banom pučaninom”. Tako ga zovu zato što se on
rodio kao pučanin I uspio je postati hrvatski ban.

2. Je li to neobično za ono vrijeme? Objasniti zašto

Da, pošto su hrvatski banovi u to vrijeme dolazili na prijestolje preko obiteljskoga
roda. Ali je Ivan Mažuranić došao na prijestolje kao pučanin.

3. Bi li to bilo neobično za današnje prilike? Objasniti svoj odgovor.

To bih bilo neobično za današnje prilike pošto se u 21. st. predsjednici biraju od
ljudi. Više se ne dolazi na vrh preko roda.

4. Kakve veze s njim ima izreka „od sto glasa, glasa čuti nije“?
Ta izreka dolazi iz njegovog najpoznatijeg spjeva Smrt Smail-age Čengića.

5. Tijekom svojeg političkog djelovanja proveo je niz reformi

(promjena) zbog čega su ga i nazivali „ban reformator“
a) Izdvojite jednu reformu uprave koju smatrate bitnom i objasnite
zašto.
Mažuranić je odvojio sudstvo od uprave. Ja mislim da je ova reforma uprave bitna
pošto su čelni ljudi uprave bili ujedino na čelu sudske vlasti. To znači da je sud
imao istu moč kao uprava, ali to nije bilo dobro pa je odvojio sudstvo od uprave
pošto je uprava bitnija I jača.
b) Posebno obratite pozornost na reformu školstva. Navedite 3
reforme koje je proveo na području školstva. Odaberite jednu od tri
reforme koju ste napisali i objasnite zašto baš nju smatrate
najvažnijom. Navedite i objasnite (na naučenom primjeru) pozitivan
rezultat uvođenja obvezatnog osnovnoškolskog obrazovanja. Istražite
koja institucija danas ima nadzor nad školama i tko je na njezinom
čelu. Kako je Mažuranić pridonio tome?
Uveo je da djeca dobivaju besplatne knjige, napravio je da je škola obavezna, te je
maknuo strogo discipliranje.
Mislim da je najvažnija reforma da je napravio da je škola obavezna zato što je u
to vrijeme u hrvatskoj bilo oko 85 posto nepismene djece. On je uspio prebaciti to
u 74 posto, što je 11 posto razlike.
Pozitivan rezultat uvođenja ovavezatnog osnovnoškolskog obrazovanja je to da je
pala nepismenost, te su siromašna djeca mogla ići u školu.
Danas Ministarstvo znanosti I obrazovanja ima nadzor nad školama. Na njezinom
čelu je Radovan Fuchs.
6. Kako je Crkva reagirala na novi zakon o školstvu? Jesu li ga njegovi
stranački kolege, J.J. Strossmayer i Franjo Rački podržali? Objasnite
odgovor.
Crkva se odupirala, ali je Ivan Mažuranić Idalje proveo reformu. J.J Strossmayer i
Franjo Rački ga nisu podržavali pošto su oni bili liberalno orijentirani svećenici.
7. Kakav predmet je bio vjeronauk u Mažuranićevo vrijeme, izborni ili
obavezni? Usporedite s danas. Istražite otkada je takva situacija u RH?
U to vrijeme je vjeronauk bio obavezni predmet jer su škole bili pod nadzorom
Crkve. Vjeronauk je u RH postao izborni predmet 1996./97.
8. Pročitajte u udžbeniku izvor 139.str. Koji sabornik podržava
Mažuranićevu reformu? Kako argumentira? Kojim krugovima pripada
sabornik koji kritizira reformu?
Ivan Kukuljević podržava Mađurenićevu reformu. Argumentira tako da govori
kako crkva misli da se samo može uzdržati zbog škole te je samo briga crkvi o
širenju njihove vjere, a ne civilizirati. Crkva isto hoće biti iznad svih. Sabornik koji
kritizira reformu pripada u crkvenim krugovima.
9. Kojoj struji političara pripada ban Ivan Mažuranić, liberalima,
konzervativcima ili socijalistima? Objasnite svoj odgovor na temelju
tri primjera njegova djelovanja koja to dokazuju.
Ban Ivan Mažuranić pripada liberalima. Primjeri: htio je da sva djeca idu u školu,
bez obzira jesu li siromašni ili bogati. Uveo je slobodu tiska. Osnovao je moderno
Sveučilište u Zagrebu da studenti ne trebaju putovati daleko da se studiraju.
10. Koliki je bio postotak nepismenih muškaraca u hrvatskim
zemljama? Što je razlog tome? Usporedi je li i u ostatku razvijenih
europskih zemalja takva situacija?
U to vrijeme je bilo 87 posto nepismenih muškaraca u hrvatskim zemljama. U
razvijenim europskim zemljama je bilo do 20 posto nepismenih, ali uobičajeno je
bilo oko par posto.
11. Istražite koliki je postotak nepismenih danas? Je li se smanjio ili
porastao u odnosu na ono vrijeme? Što mislite zašto je to tako?
Smatrate li obrazovanje bitnim? Objasnite svoj odgovor. Koju ocjenu
biste dali hrvatskom obrazovnom sustavu? Ocjene su od 1-5, (1-
najniža, 5-najviša). Ocjenu donosite na temelju dosadašnjeg
obrazovanja. Odgovor obrazlažete/objašnjavate.
Postotak nepismenih danas je 0.8 posto. Smanjio se u odnosu na ovo vrijeme.
Zato što se nisu pohađivali školom. Da, smatram obrazovanje bitnim pošto nam
obrazovanje treba za ostatak našega života. Dao bih ocjenu 4. Mislim da je
obrazovanje danas prilično dobro, ali ne najbolje.
12. Kakva je bila disciplina u školama 19.stoljeća? Potkrijepite trima
primjerima svoj odgovor. Smatrate li da je disciplina na satu važna?
Objasnite odgovor. Što mislite o tjelesnom kažnjavanju koje se
nekada provodilo u školama? Mislite li da takve kazne daju učinak?
Postoji li danas kažnjavanje u školama? Navedite kazne i dokument
kojim su one propisane? Što mislite, koje kazne imaju više učinka,
fizičke ili ove danas? Pitajte svoje roditelje koje kazne oni pamte iz
svoji školskih dana. Navedite tri stvari koje vam se nikako ne sviđaju u
školama 19.st. Navedite dvije sličnosti škole danas i škole 19.st.
Disciplina u 19.st. je bila stroga. Evo par primjera: učenici su morali se ponašati
pristojno doma kao I kada su u školi. Imalo je tjelesnog kažnjavanja. Njihovo se
ponašanje pratilo čak izvan škole. Mislim da tjelesno kažnjavanje tada nije bilo
dobro. Mislim da daju učinak. Danas postoji kažnjavanje u školama, ali ne fizičko.
Više učinka imaju fizičke pošto ako učiniš nešto loše onda dobiš npr. šibom po
dlanu ili da sjediš na kukuruzu cijeli sat. To učenicima će biti bolno pa neće to opet
napraviti. Stvari koje mi se nikako ne sviđaju u školama 19.st. su: tjelesno
kažnjavanje, bili su pod nadzorom iznas škole I to da se ne smiju razgovarati
učenici međusobno. Dvije sličnosti su: pozdravljanje profesora kada uđu u
ućionicu I to da u slučaju svađe kažemo profesoru.
13. Što je tebi bilo najzanimljivije o banu Mažuraniću? Objasni svoj
odgovor.
Bilo mi je jako zanimljivo to da je on izmislio par hrvatskih riječi, kao što su
sladoled, nosorog, računovodstvo , itd...

14. Jednom prilikom je Mažuranić izjavio ovo: „…Ja ne mislim

da će se ikad pomirenje (s Mađarima) mirnim putem izvesti
moći… pa je još i ustvrdio: „što god je dosad samo na papiru
učinjeno, to Mađar nikad održao nije.” Navedite jedan primjer
iz hrvatske povijesti koji to potvrđuje i obrazložite.
To kada su nam obećali ravnopravnost ako ćemo se ujediniti s njima. To
nisu ispunili.

15. Kako je Mažuranić završio svoju političku karijeru?

Navedite razlog takvog završetka. Je li Mažuranićev zahtjev
po pitanju Vojne krajine bio opravdan? Koja država je
postavila vojsku u Bosnu i Hercegovinu 1878.godine? Ima li
smisla daljnje postojanje Vojne Krajine nakon tog postupka?
Objasnite odgovor. Prisjetite se u kojem razdoblju hrvatske
povijesti je osnovana Vojna krajina, te s kojim razlogom? Čiju
vlast sluša područje Vojne krajine od sklapanja Hrvatsko-
ugarske nagodbe, a čiju je do tad?
Ivan Mažuranić se odveo od njegovog mjesta kao ban 1880. zato što ga je
car maknuo. Nije mu zahtjev bio opravdan. Postavila je vojsku u BIH
Austrougarska 1878.g. Nema smisla više postojanja Vojne Krajine nakon
toga postupka pošto se Osmanlijska vojska maknula sa područja. Vojna
Krajina je osnovana u 16.st. zbog obrane Osmanlija. Bečki dvor je do tada
slušao područje Vojne krajine, a poslije Hrvatska.

16. Pronađite pjesmu „Ustani bane“, poslušajte je i pročitajte

riječi. Koji ban se spominje u pjesmi? Koja godina se spominje
u pjesmi? Što se je dogodilo te godine? Koji dokument je
prekršen tim činom? Iz tog dokumenta prepiši odredbu koja je
to jamčila.
Josip ban Jelačić se spominje u pjesmi. Spominje se godina 1903. Te
godine se ban Khuen-Hedervarya povukao s banskoga položaja.

17. Okolnosti u kojima je taj ban došao na bansku čast bile su

teške za Hrvatsku. Neposredno prije dogodio se slučaj
dvojezičnih grbova i nijemih grbovi. Istražite s kojom
situacijom nedavno u Hrvatskoj to možeš povezati (slučaj
dvojezičnih natpisa) i kako je to prošlo?
Ljudi su htjeli poskidati dvojezične napise sa ploča, ali nažalost to im nije
uspijelo.

18. Iz kojih razloga je car morao popustiti pritisku Mađara i

stvoriti dvojnu monarhiju? Objasnite na naučenim primjerima.
Car se je s Mađarima mučio oko zajedničkih poslova, u kojim
od navedenih djelovanja je Austrija ipak zadržala autonomiju
1867. Godine?
19. Zamislite da ste došli na otvorenje zgrade Hrvatskog
narodnog kazališta. Koji ban te je pozvao na njezino
otvorenje? Na otvorenje dolazi i vladar. U koji grad stiže
vladar? Kojim prijevoznim sredstvom je stigao? Zašto je
prema Khuenu stupio na mađarsko tlo? Kako je vladara
dočekala studentska mladež? Jesu li oni tim činom htjeli
uvrijediti mađarski narod ili poslati neku drugu poruku?
Objasnite. Je li car znao za nezadovoljstvo Hrvata banovom
politikom? Koji student se je posebno istakao na tom
protestu? Kako je reagiralo sveučilišno vodstvo prema tim
studentima? Tko je odobravao njihov čin i navedite kako su im
iskazali potporu.
Ban Khuen-Hedervarya me pozvao na otvorenje. Vladar stiže u Zagreb sa
kočijama. Studenska mladež je dočekala vladara sa nepoštovanjem.
Htjeli su vladaru poslati drugu poruku zato što Hrvati nisu htijeli biti pod
upravom bana Khuena. Car nije znao za nezadovoljstvo Hrvata banovom
politikom.
20. Na kojoj funkciji se je u to vrijeme nalazio Izidor Kršnjavi?
Koju po tebi važnu promjenu je napravio na području
školstva? Objasni zašto je tebi baš ta promjena najvažnija.
Nalazio se kao predstojnik Odjela za bogoštovlje I nastave. Po meni je
najvažnija promjena bila izgradnje škola jer u to vrijeme nije bilo tako puno
škola u hrvatskoj.

21. Istražite što je vritnjak? Tko je koga „vritnuo“? Iz kojeg

razloga se je to dogodilo?
Saborski vrtnjak je naziv za događaj kada je Josip Gržanić udario bana
Khuena-Hedervarya u stražnjicu. Dogodilo se tako da je Khuen razbijesnio
zastupnike sa ovom rečenicom “on dvoji o poštenom posjedu Hrvatske na
te spise.”. Izbila je žestoka svađa nakon toga pa je Khuen izlazio iz
sabornice, ali ga je onda Josip Gržanić izgurao iz sabornice I udario ga sa
nogom u stražnjicu.