Metode pozitivne diskriminacije

 1960. – tih počeli su ozakonjivati privilegije kao sredstva tzv. pozitivne diskriminacije
koja je metoda kojom se društvene manjine privilegiraju u nekim slučajevima kao npr.
spolne, rasne, vjerske, etničke, seksualne, … (žene, crnci i Indijanci, invalidi, trudnice,
itd.)
 npr. ozakonjuje se i kod nas da tvrtke s više od 20 zaposlenih treba zaposliti određeni
broj tjelesnih invalida razmjerno broju zaposlenih
 po zakonu se manjine može privilegirati kod zapošljavanja tako da se one izaberu
između više prijavljenih kandidata s istim uvjetima, sve dok njihov udio među
zaposlenima u državnoj i lokalnoj samoupravi ne dostigne njihov udio u stanovništvu
tog područja
Sindikalne organizacije
 sindikati su dobrovoljne udruge zaposlenika kojima je cilj zaštita radničkih interesa –
povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada
 sindikati su nastali u doba industralizacije kada radnici prestaju biti sami sebi
poslodavci (poljoprivrednici, obrtnici, …) nego postaju industrijski radnici
 postoje:
o granski sindikati koji okupljaju radnike uposlene u istoj gospodarskoj grani,
neovisno o struci (npr. sindikati automobilske industrije učlanjuje mehaničare,
električare, ekonomiste, …)
o strukovni sindikati koji okupljaju radnike iste struke (sindikati medicinskih
sestara, vozača, učitelja, policije)
Kolektivno pregovaranje
 sindikati pregovaraju s poslodavcima o kolektivnim ugovorima kojima se reguliraju
prava i obveze obiju strana za vrijeme trajanja kolektivnog ugovora
 ekonomski paket koji je predmet kolektivnog ugovora sačinjavaju: plaće, uvjeti rada,
uvjeti zapošljavanja, uvjeti napredovanja
 osim sindikata i udruga poslodavaca u neke pregovore uključuje se i država
Moguće mjere pritiska poslodavaca i sindikata
LOCKOUT
 sredstvo pritiska poslodavaca na radnike kako bi prihvatili njihove uvjete – fizičko
onemogućavanje radnika da dođu na svoja radna mjesta, često i uz korištenje zaštitara
PARALELNI POGONI
 zbog pritiska sindikata da se povećaju plaće, poslodavci otvaraju novi paralelni pogon
koji je prijetnja sindikatu u slučaju da ustrajava na zahtjevima o povišenju cijene rada
na uštrb poslodavčeva profita
 pritom se stari pogon ne modernizira
ODBJEGLE TVORNICE
  preseljenje tvornice u slučaju kad vlasniku pada profit šte se događa zbog porasta
cijene rada uslijed pritiska sindikata
 vlasnik seli tvornice u dio svijeta gdje su niže plaće – iz Zapadne Europe u Kinu, a
potom iz Kine u Vijetnam…, kad sindikat i tamo ojača slijedi novo seljenja
 npr. tako je 2012. godine talijanski vlasnik tekstilne tvornice u unajmljenom prostoru
u Rijeci, dok su radnice bile na kolektivnom godišnjem, preselio šivaće strojeve u Niš
u Srbiji očekujući poskupljenje u radu zbog skorog ulaska u EU
ŠTRAJK
 privremena obustava rada od strane radnika s ciljem da se izvrši pritisak na poslodavce
da prihvate njihove uvjete jer im štrajk stvara financijske gubitke
CLOSED SHOP
 klauzula je to u kolektivnom ugovoru po kojoj se mogu zapošljavati samo članovi
sindikata ili radnici koji bi se učlanili odmah po zaposlenju
 to je davanje prednosti pri zapošljavanju članovima sindikata
UNION SHOP
 je klauzula u kolektivnom ugovoru da je moguće zaposliti ne sindikalnog radnika ali s
obzirom da se npr. U roku od 30 dana učlani u sindikat
OPEN SHOP
 praksa zapošljavanja bez obzira na članstvo u sindikatu tj. slobodno zapošljavanje

Sindikalni utjecaj na ponudu i potražnju rada i nadnice

 sindikatima je cilj postići što veću plaću
 maksimaliziranjem plaća sindikati minimaliziraju zaposlenost zato što se rastom plaća
poduzeću povećaju troškovi pa vlasnik to nastoji kompenzirati otpuštanjem djela
radnika ili ne primanjem novih
Udruge poslodavaca
 kod nas postoji Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja ima sjedište u Zagrebu i tri
podružnice u Splitu, Rijeci i Osijeku
 HUP se sastoji od 29 granskih udruga: drvne i papirne industrije; energetske;
elektroindustrije; financijskog poslovanja; ljekarništva: metalne industrije; kemijske
industrije; novinskih izvođača; prehrambene industrije i poljoprivrede; trgovine;
proizvodnje lijekova; autoškola; nautika; malih i srednjih poduzetnika; graditeljstva;
hotelijerstva i zdravstvo
Pregovaračka scena u RH
 u pregovorima sudjeluju minimalno dvije strane: sindikati (radnici) i poslodavci
 to su bipartitni pregovori
 u neke pregovore uključuje se i država pa su to tripartitni pregovori
 pregovaračka moć sindikata odnosno poslodavaca je sposobnost da osiguraju pristanak
druge strane na ugovor o radu koji njima odgovara
 ako je gospodarstvo u ekspanziji (rastu) pregovaračka moć sindikata je bolja jer je
veća potreba za radnicima pa ih može i nedostajati
 to je trenutačno slučaj s RH što je vidljivo iz uvoza oko 180 000 stranih radnika
 uz to je Vlada povećala visinu minimalca u građevinarstvu
 sindikatu u RH okupljeni su u 5 središnjica: Hrvatska udruga sindikata, Nezavisni
hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata hrvatske, Udruga radničkih sindikata
hrvatske, Matica hrvatskih sindikata
 s druge strane je HUP koji je partner sindikatima u pregovorima o radničkim pravima
 danas se u društvu potiče socijalno partnerstvo između sindikata, poslodavaca i Vlade
 zato je 1994. kod nas osnovano GSV ( Gospodarsko socijalno vijeće) čija je aktivnost
poboljšanje trostrane suradnje sindikata, udruga poslodavaca i Vlade RH
 GSV je savjetodavno tijelo Vlade
 na nižoj razini postoji 21-no županijsko GSV
 svi GSV rade na usklađivanju gospodarske i socijalne politike te poticanju sklapanja
kolektivnih ugovora uključujući i mirno rješavanje sporova
Prirodni izvor kao fiksni proizvodni resurs
 tri su činitelja proizvodnje (inputa): RAD, PRIRODNI RESURS (ZEMLJA) I
KAPITAL
 poduzetnik posjeduje određenu imovinu koja može biti poljoprivredno zemljište
ali može koristiti i druge prirodne resurse (naftu, plin, rude, šume, …), također i
okoliš pod kojim podrazumijevamo zrak ali i nacionalne parkove, plaže, …
 zemlja uključujući spomenute rude,… je ne proizvedeni input tj. faktor
proizvodnje
 prirodni izvor je fiksni faktor proizvodnje jer se ne može proizvesti više nego što
ga planet Zemlja sadrži
 međutim, Zemlja/prirodni resurs neophodan je faktor za svaki posao (na Zemlji se
gradi i radi, sa Zemlje i iz Zemlje se uzimaju sirovine za preradu, …)