FSK ELEKTROTEHNIKA Prof.

dr Irfan Turković

Fluks vektora magnetne indukcije

Još jedna veličina koja karakteriše magnetno polje je magnetni fluks
koji se označava sa F.
Gustina linija sila magnetnog polja pokazuje intenzitet magnetne
indukcije. Magnetni fluks Φ ukazuje na broj linija sila koje prolaze
kroz neku površinu normalno na nju.
Fluks vektora B kroz neku površinu S, koja se oslanja na konturu C,
definiše se površinskim integralom:

Φ = න 𝐵 ⋅ 𝑑𝑆Ԧ = න 𝐵 ⋅ 𝑑𝑆 ⋅ cos ∡ 𝐵, 𝑛
𝑆 𝑆
Za homogeno polje:
Φ = 𝐵 ⋅ 𝑆Ԧ = 𝐵 ∙ 𝑆 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝛼 a
Jedinica za magnetni fluks je veber (Wb)
po njemačkom fizičaru (Wilhelm Eduard
Weber)
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Kako u prirodi ne postoje magnetne mase koje bi predstavljale izvore

i ponore linija magnetnog polja, znači da linije magnetnog polja
nemaju ni početka ni kraja već se zatvaraju same u sebe.
Ovu osobinu linija magnetnog polja definiše jedan od osnovnih
zakona u elektrotehnici, koji je poznat kao zakon o konzervaciji
magnetnog fluksa ili zakon o održanju magnetnog fluksa.

ර 𝐵 ⋅ 𝑑 𝑆Ԧ = 0
𝑆
Zakon o konzervaciji fluksa definiše i osobinu da fluks, kroz
zatvorenu površinu S, ne zavisi od oblika površine, nego samo od
oblika konture C na koju se ta površina oslanja.
Pitanje: Nacrtati smjer orijentacije konture na
S B
slici tako da magnetni fluks kroz konturu bude
pozitivan
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Primjer: Odrediti magnetni fluks struje I = 60 A koja

protiče kroz pravolinijski beskonačno dugi provodnik kroz
pravougaonu konturu kao na slici. Provodnik i kontura leže
u istoj ravni na međusobnom rastojanju d = 2 cm. Dato je:
a = 3 cm; b = 20 cm;
Rješenje: Prema definiciji magnetnog fluksa, prvo treba
odrediti referentni smjer obilaženja konture, naprimjer,
neka je to prikazani smjer na slici. Vektor magnetne indukcije B normalan je
na ravan konture i na rastojanju x od osovine provodnika iznosi:

Na rastojanju x magnetna indukcija ima u svim tačkama istu vrijednost, i ako

se odabere elementarna površina dS = bdx, može se smatrati da je intenzitet
magnetne indukcije, praktično, isti u svim tačkama odabrane elementarne
površine, pa je:

Uvrštavajući date podatke dobije se:  = 2,2  10–6 Wb.

 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Rad elektromagnetnih sila pri pomjeranju

provodne konture u magnetnom polju
Na konturu sa strujom I koji se nalazi u magnetnom polju indukcije B
djeluje elektromagnetna sila. Ako se kontura pomjeri iz jednog u neki
drugi položaj, onda će elektromagnetna sila izvršiti rad pri
pomjeranju provodnika A = I  −  ( 2 1 )
gdje su 1 i 2 fluksevi kroz konturu u oba položaja konture

Primjer: Pored beskonačno dugačkog ravnog

provodnika kojim protiče jednosmjerna struja jačine
I1 nalazi se strujna kontura oblika pravougaonika u
položaju a) kao na slici. Kroz pravougaonu konturu
protiče struja I2. Koliki se rad izvrši pri pomaku
pravougaone konture u položaj b) označen crtkano
na slici.
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Koristeći se rezultatima iz predhodnog primjera za fluks vektora B koji

stvara struja I1, kroz pravougaonu konturu

u položaju a) dobije se vrijednost:

2a
 0 I1 2a  0 I1a
1 =  dx = ln 2
a 2x 
a u položaju b) : 4a
 0 I1 2a  0 I1a 4
2 =  dx = ln
3 a 2x  3
Kada se kontura sa strujom I2 iz položaja a) pomjeri
u položaj b) izvrši se rad:
 0 I 2 I1a 2
A = I 2 (2 − 1 ) = ln
 3
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Elektromagnetska indukcija
Osnovna istraživačka preokupacija mnogih naučnika početkom XIX
vijeka bila je: da li električna struja u jednom provodniku može uticati
na pojavu struje u drugom provodniku, slično kao što naelektrisano
tijelo, posredstvom elektrostatičke indukcije, utiče na pojavu
elektriciteta na susjednom tijelu?
Pokazano je da elementarna električna opterećenja u kretanju,
odnosno električna struja u svojoj okolini, obrazuju magnetno polje.
Sa energetskog stanovišta, opisani proces predstavlja konverziju
električne energije u magnetnu.
Međutim, istovremeno je nametnut i inverzni zadatak o tome da li i
pod kojim uvjetima se može ostvariti obrnuta transformacija, koja se
sastoji u konverziji magnetne u električnu energiju, i na taj način
pokazati da je električna struja u jednom provodniku u stanju da utiče
na pojavu struje u drugom provodniku.
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Ova istraživanja uspješno su okončana 1831. godine epohalnim

otkrićem Faradejevog zakona o elektromagnetnoj indukciji.
Otkriće Faradejevog zakona elektromagnetne
indukcije predstavlja jedan od prelomnih trenutaka u
razvoju elektrotehnike. On je podjednako značajan,
kako za teorijsku, tako i za primijenjenu
elektrotehniku i predstavlja jedan od temeljnih
zakona makroskopske teorije elektromagnetnog polja.

U primijenjenoj elektrotehnici, primjena Faradejevog zakona

osigurala je brojna i kapitalna tehnička rješenja elektrotehničkih
uređaja i sistema.
Sa pravom zato mnogi ističu da je blagovremeno otkriće ovog zakona
jedna od osnovnih pretpostavki za vrlo intenzivan razvoj
elektrotehnike koji je uslijedio.
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Faradej je pojavu elektromagnetne indukcije otkrio skoro slučajno,

nastojeći da eksperimentalnim putem dokaže jednu pogrešnu naučnu
hipotezu. Neposredno nakon otkrića Oersteda i Ampera da
stacionarna električna struja stvara magnetno polje, Faradej je
pokušao dokazati suprotan efekat, to jest da pomoću stalnog
magnetnog polja izazove stacionarnu električnu struju u kolu koje
prožima magnetno polje.
Jedan od eksperimenata, koje je izveo, principijelno je prikazan na
sljedećoj slici. Stalno magnetno polje kao na slici trebalo je prema
očekivanju da u električnom kolu izazove električnu struju odnosno
skretanje kazaljke
Instrumenta,
što se nije desilo.
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Iako je očekivani efekat izostao Faradeju nije promaklo skretanje

kazaljke na instrumentu prilikom kretanja magneta ka konturi ili od
konture kao što je prikazano na slikama. Uočio je različit smjer
skretanja kazaljke u zavisnosti od smjera kretanja magneta.

Faradej je zaključio da je uzrok indukovanja struja u konturi

promjena magnetnog fluksa kroz posmatranu provodnu konturu, a da
je intenzitet indukovane struje srazmjeran brzini promjene fluksa.
Elektromotorna sila (EMS) e, koja se indukuje u zatvorenoj konturi,
srazmjerna je količniku negativne promjene magnetnog fluksa u
jedinici vremena, odnosno negativnoj brzini promjene fluksa:
𝒅𝝓
𝒆=−
𝒅𝒕
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Zadatak: Magnetni fluks kroz kružnu konturu površine S = 4 cm2

mjenja se od F1 =0,03 Wb do F2 =0,01 Wb za vrijeme od Dt = 2 ms.
Kolika EMS se indukuje u konturi.
Rješenje:
Indukovana elektromotorna sila jednaka je negativnoj brzini promjene
magnetnog fluksa
𝑑𝜙 𝜙2 − 𝜙1 0,01 − 0,03
𝑒=− =− =− −3
= 10𝑉
𝑑𝑡 𝛥𝑡 2 ∙ 10
Negativni predznak brzine promjene fluksa predstavlja
matematičku interpretaciju Lencovog pravila, prema
kome indukovana EMS u namotaju uvijek stvara struju
takvog smjera, da se svojim poljem suprotstavlja promjeni
fluksa. Pritom, važno je istaći da se magnetno polje
indukovane struje suprotstavlja promjeni magnetnog
fluksa a ne samom fluksu.
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Pitanje: Znak indukovane elektromotorne sile određen je:

a) Lorens Listo pravilom, b) Leo Mesi pravilom,
c) Lencovim pravilom. d) Lorencovim pravilom

Za konturu koja se sastoji od N namotaja indukovana elektromotorna

sila je:
𝒅𝝓
𝒆 = −𝑵 ⋅
𝒅𝒕
Kako je magnetni fluks jednak:
𝚽 = 𝑩 ⋅ 𝑺 = 𝑩 ⋅ 𝑺 ⋅ 𝐜𝐨𝐬 𝜶
to se promjena fluksa može se ostvariti na tri načina:
• promjenom magnetne indukcije B
• promjenom površine S
• promjenom ugla a između 𝐵 i 𝑆Ԧ
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Elektromagnetna indukcija uzrokovana promjenom magnetne indukcije

Elektromagnetna indukcija uzrokovana promjenom površine konture.

 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Elektromagnetna indukcija uzrokovana promjenom položaja konture

Elektromagnetna indukcija može nastati i simultanim djelovanjem

svih naprijed nabrojanih faktora. Isto tako promjena fluksa može
nastati i zbog promjene struje u posmatranoj konturi (samoindukcija).
Predhodno opisani često se u literaturi zove statička elektromagnetna
indukcija.
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

ZADATAK: Elastična kružna petlja nalazi se u

homogenom magnetskom polju 𝐵 = 0.6 𝑇. Ako se u
intervalu Δ𝑡 = 0.5 𝑠 poluprečnik petlje promijeni sa
𝑅1 = 10 𝑐𝑚 na 𝑅2 = 5 𝑐𝑚 odredite srednju
vrijednost inducirane ems, te smjer i srednju
vrijednost inducirane struje, ako je otpor petlje 2 Ω.
Rješenje: Fluks kroz petlju poluprečnika R1 iznosi:
Φ1 = 𝐵 ⋅ 𝑆1 = 0.6 ⋅ 𝑅12 ⋅ 𝜋 = 0.006𝜋
Fluks kroz petlju poluprečnika R2 iznosi:
Φ2 = 𝐵 ⋅ 𝑆2 = 0.6 ⋅ 𝑅22 ⋅ 𝜋 = 0.0015𝜋
Promjena fluksa je jednaka:
ΔΦ = Φ1 − Φ2 = −0.0045𝜋
Indukovana elektromotorna sila je sada:
ΔΦ 0.0045𝜋
𝑒=− = = 28.274 mV
Δ𝑡 0.5
Vrijednost struje u kolu je:
𝐼 = 𝑒Τ𝑅 = 14.137 mA
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Razmotrimo slučaj kretanja vodiča u magnetnom polju to jest

dinamičku elektromagnetnu indukciju. Ako se vodič dužine 𝒍 kreće u
magnetskom polju B brzinom 𝒗 okomito na polje onda na svaki naboj
u tom vodiču djeluje sila 𝐹 = 𝑄 ⋅ 𝑣 ⋅ 𝐵.
Zbog djelovanja ove sile dio slobodnih
elektrona se u prelaznom režimu pomjeri
prema kraju vodiča pa se na tom kraju
javlja višak, a na drugom kraju manjak
elektrona. Kada bi provodnik bio zatvoren
naelektrisanja bi nastavila da se kreću
obrazujući električnu struju.
U slučaju kada nema provodne veze (otvoren vodič) raznoimena
opterećenja na krajevima provodnika obrazovala bi električno polje Ei
u unutrašnjosti provodnika koje bi nakon uspostavljanja stacionarnog
stanja sprečilo dalje kretanje opterećenja pod djelovanjem Lorencove
sile. U stacionarnom stanju električna opterećenja su raspoređena tako
da je ispunjen uvjet ravnoteže električne sile i Lorencove sile .
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Električna sila Lorentzova sila

𝐹Ԧ𝑒 = 𝑞 ⋅ 𝐸𝑖 𝐹Ԧ𝐵 = 𝑞 ⋅ 𝑣Ԧ × 𝐵
Izjednačavenjem datih sila dobije se:
𝐹Ԧ𝑒
𝐸𝑖 = = 𝑣Ԧ × 𝐵
𝑞
Kada se kroz magnetno polje kreće provodnik elementarne dužine l u
njemu se indukuje elektromotorna sila e
𝑒 = 𝐸𝑖 ⋅ 𝑙Ԧ = 𝑣Ԧ × 𝐵 ⋅ 𝑙Ԧ = 𝐵 ⋅ 𝑣 ⋅ 𝑙 ⋅ sin 𝛼
Inducirani napon ovisi dakle o dužini i brzini vodiča koji se kreće
u magnetskom polju i iznosu magnetske indukcije B, kao i od
orijentacije vektora 𝒗 i 𝑩.
U slučaju da se provodnik kreće okomito na silnice magnetnog polja
B inducirana elektromagnetna sila iznosi:
𝒆=𝑩⋅𝒗⋅𝒍
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Smjer induciranog napona

određujemo pravilom desne ruke:
• desnu ruku postavimo tako da nam
silnice udaraju dlan,
• palac pokazuje smjer kretanja
vodiča,
• ispruženi prsti pokazuju smjer
induciranog napona tj. položaj
tačke s višim potencijalom.

Pravilo desne ruke vrijedi ako su vektori okomiti:

𝑩 ⊥ 𝒗 ⊥ 𝒍Ԧ
U opštem slučaju smjer induciranog napona treba računati pomoću
vektorskog proizvoda za elektromotornu silu.
FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Elektromotorna sila
na krajevima štapa
𝑒 = 𝑣Ԧ × 𝐵 ⋅ 𝑙Ԧ

Struja u zatvorenom
krugu je:
𝑒
𝑖=
𝑅
gdje R predstavlja
otpor strujnog kruga
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

ZADATAK: Vodič dužine 𝑙 = 1 𝑐𝑚 kreće se

u homogenom magnetskom polju brzinom
𝑣 = 4 𝑚/𝑠. Krajevi vodiča spojeni su na
ampermetar unutarnjeg otpora 𝑅𝑎 = 2 Ω.
Kolika je magnetska indukcija polja 𝐵
potrebna, da bi ampermetar pokazivao struju
𝐼𝐴 = 10 𝑚𝐴 ? Otpor vodiča i spojnih vodova je zanemariv.
Rješenje: Vrijednost indukovane elektromotorne sile koja kroz otpor
R = 2 Ω protjera struju od 𝐼𝐴 = 10 𝑚𝐴 je:
𝑒 = 𝐼𝐴 ⋅ 𝑅 = 10 ⋅ 10−3 ⋅ 2 = 20 mV
Iz relacije za dinamičku elektromagnetnu indukciju:
𝑒 = 𝑣Ԧ × 𝐵 ⋅ 𝑙Ԧ
dobije se vrijednost magnetne indukcije B, uz ∡ 𝐵, 𝑣Ԧ = 90°:
𝑒 20 ⋅ 10−3
𝐵= = −2
= 0.5 T
𝑣 ⋅ 𝑙 4 ⋅ 1 ⋅ 10
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Primjer: Metalna šipka 1’2’ dužine l= 0,5 m klizi duž para vodljivih šina u
magnetnom polju indukcije B = 0,8 T usmjerenom u smjeru z-ose kao na
slici, brzinom v = 4 m/s. Odrediti napon otvorenog kruga koji se javlja
između tačaka 1 i 2. Pretpostavljajući da je otpor R = 2 Ohma spojen izmedu
završetaka, naći struju i električnu snagu utrošenu na otporniku R
Rješenje: Pokretna šipka proizvodi
elektromotornu silu presjecanjem
magnetskog fluksa. Koristimo jednačinu
za dinamičku indukciju.
𝑒 = 𝑣Ԧ × 𝐵 ⋅ 𝑙Ԧ = 𝐵 ⋅ 𝑣 ⋅ 𝑙 ⋅ sin 𝛼
Uz ∡ 𝐵, 𝑣Ԧ = 90° dobije se: Smjer
𝑒 = 𝐵 ⋅ 𝑣 ⋅ 𝑙 = 1,6 𝑉
struje od
𝑒 𝑣𝐵𝑙
Struja kroz ptpornik R je sada jednaka 𝑖= = = 0,8 A tačke 2 ka
𝑅 𝑅 tački 1
𝑒2 𝑣2𝐵2𝑙2
Električna snaga na otporniku R je: P =R∙ 𝑖 2 = = = 1,28 W
𝑅 𝑅
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Primjer: Vodljiva šipka dužine l se kliže ulijevo

brzinom v na dvije paralelne sabirnice, kao na
slici. Dva otpornika, R1 i R2 su spojeni preko
krajeva sabirnica u stacionarnom magnetskom
polju sa usmjerenjem kao na slici. Odrediti struje kroz oba otpornika (smjer
i intenzitet) i ukupnu snagu predatu otpornicima R1 i R2 .

Rješenje: 𝑒 =𝐵⋅𝑣⋅𝑙

e smjer suprotan od
e smjer kazaljke
i2 = kazaljke na satu
i1 = R2
R1 na satu

𝑒2 2 2 2
𝑅1 + 𝑅2
𝑃= =𝐵 𝑙 𝑣
𝑅𝑒𝑘𝑣 𝑅1 𝑅2
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Faradejev disk je metalni disk montiran

na osovinu koji se okreće. Disk se
pokreće u odnosu na magnetsko polje
ugaonom brzinom w. Veza između
ugaone i linearne brzine je:
𝑣 =𝜔⋅𝑟
U dijelu diska 𝑑𝑟 se indukuje EMS:
𝑑𝑒 = 𝐵 ⋅ 𝑣 ⋅ 𝑑𝑟 = 𝐵 ⋅ 𝜔 ⋅ 𝑟 ⋅ 𝑑𝑟
Ukupna EMS indukovana u disku se
dobije kao:
𝑟2

𝑒 = න 𝐵 ⋅ 𝜔 ⋅ 𝑟 ⋅ 𝑑𝑟
𝑟1
𝑟22 𝑟12
𝑒 =𝐵⋅𝜔⋅ −
2 2
Faradejev disk = generator istosmjernog napona
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

ZADATAK: Metalni disk poluprečnika R = 10 𝑐𝑚

rotira konstantnom ugaonom brzinom 𝜔 = 100 𝑟𝑎𝑑/𝑠
oko svog središta. Disk se nalazi u magnetskom
polju indukcije 𝐵 = 1 𝑇 okomitom na površinu diska.
Inducirani napon tjera struju kroz otpor 𝑅 = 1 Ω.
Kolika je ta struja ako je otpor preostalog dijela kruga zanemariv ?
Rješenje: U dijelu diska 𝑑𝑟 se indukuje EMS:
𝑑𝑒 = 𝐵 ⋅ 𝑣 ⋅ 𝑑𝑟 = 𝐵 ⋅ 𝜔 ⋅ 𝑟 ⋅ 𝑑𝑟
Ukupna EMS indukovana u disku se dobije kao:
𝑅
𝑅2 0,12
𝑒 = න 𝐵 ⋅ 𝜔 ⋅ 𝑟 ⋅ 𝑑𝑟 = 𝐵 ⋅ 𝜔 ⋅ = 1 ∙ 100 ∙ =50 mV
2 2
0
Ova elektromotorna sila protjerat će prema omovom zakonu struju
jednaku: 𝑒 0,5
𝐼= = = = 0,5 A
𝑅 1
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

ZADATAK: Rotor u obliku metalnog diska

prečnika 𝐷 = 20 𝑐𝑚 nalazi se na vratilu
prečnika 𝑑 = 2 𝑐𝑚 i obrće se konstantnom
brzinom 𝑛 = 1475 𝑜𝑏/𝑚𝑖𝑛 u magnetnom
polju indukcije 𝐵 = 1.3 𝑇 okomitom na
površinu diska. Odrediti indukovanu ems između
četkice prislonjene na obim diska i četkice prislonjene na vratilu.
Rješenje: Postupak je isti kao u predhodnom zadatku samo su
granice integrala različite: 𝑛
𝐷/2 𝜔 = 2𝜋 =154,46 s-1
60
𝑒 = න 𝐵 ⋅ 𝜔 ⋅ 𝑟 ⋅ 𝑑𝑟
𝑑/2

1 𝐷2 𝑑2 1
𝑒 =𝐵⋅𝜔⋅ − =𝐵⋅𝜔⋅ 𝐷2 − 𝑑2 e =0,994 V
2 4 4 8
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Neke primjene Faradejevog zakona

Na slici je prikazana "pametna" ringla koja se grije samo
na onom mjestu gdje se nalazi posuda za kuhanje. Ispod
površine ringle, napravljene od posebne vrste stakla, se
nalaze namotaji kroz koje prolazi izmjenična struja.
Ona stvara oko sebe promjenjivo magnentno polje koje
indukuje struju u posudi za kuhanje. Obzirom da posuda
ima određenu otpornost, električna energija indukovane
struje prelazi u unutrašnju energiju izazivajući zagrijavanje posude.
Električna gitara takodje radi na principu elektromagnetne indukcije.
Namotaji se u ovom slučaju nalaze blizu metalne žice gitare pa
se može namagnetisati. Permanentni magnet unutar
namotaja tako uspijeva da namagnetiše dio žice koji mu je
najbliži. Kada žica vibrira nekom frekvencijom, taj
namagnetisani djelić stvara promjenjivi magnenti fluks
kroz namotaje. Promjena fluksa indukuje
Elektromotornu silu u namotajima koja se dalje
odvodi u pojačalo a odatle u zvučnike.
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Najvažnija primjena - Princip generiranja izmjeničnog napona

 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Magnetski tok obuhvaćen jednim zavojem je:

Φ = 𝑆 ⋅ 𝐵 ⋅ cos 𝛼 = 𝑆 ⋅ 𝐵 ⋅ cos 𝜔𝑡
Sada je inducirana EMS:
𝑑Φ 𝑑
𝑒=− = −𝑆 ⋅ 𝐵 ⋅ cos 𝜔𝑡
𝑑𝑡 𝑑𝑡
𝑒 = 𝜔 ⋅ 𝑆 ⋅ 𝐵 ⋅ sin 𝜔𝑡 ⟹ 𝒆 = 𝑬𝒎 ⋅ 𝐬𝐢𝐧 𝝎𝒕

Ako umjesto jednog imamo N zavoja, maksimalni iznos inducirane

elektromotorne sile biti će N puta veći:
𝐸𝑚 = 𝑁 ⋅ 𝜔 ⋅ 𝑆 ⋅ 𝐵
𝑒 = 𝐸𝑚 ⋅ sin 𝜔𝑡 = 𝑁 ⋅ 𝜔 ⋅ 𝑆 ⋅ 𝐵 ⋅ sin 𝜔𝑡
Elektromotorna sila ima sinusiodalan oblik. Veličina 𝜔 u prethodnom
izrazu predstavlja kružnu frekvenciju.
Sistem kolektor-četkice predstavlja mehanički ispravljač-na četkicama
se dobije pulzirajući istosmjerni napon.
FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Samoindukcija
Samoindukcija je pojava da se u strujnom kolu, kroz koje se mijenja
fluks sopstvenog polja, indukuje elektromotorna sila.
Prilikom isključenja (ili uključenja) strujnog kola, u njemu se javlja i
elektromotorna sila samoindukcije 𝑒𝑆 koja spriječava opadanje (ili
porast) struje u kolu.
𝑑𝑖
𝑒𝑆 = −𝐿
𝑑𝑡
Veličina 𝐿 predstavlja koeficijent samoindukcije i zavisi od oblika i
dimenzija strujnog kola i magnetnih osobina sredine u kojoj se kolo
nalazi.
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

ZADATAK: Mjerenjem na svitku sa 𝑁 = 10 zavoja ustanovljeno je

da se u intervalu Δ𝑡 = 100 𝑚𝑠 magnetski fluks linearno promijeni od
Φ1 = 0.2 𝑚𝑊𝑏 do Φ2 = 0.4 𝑚𝑊𝑏, pri promjeni struje od 𝐼1 =
50 𝑚𝐴 do 𝐼2 = 500 𝑚𝐴. Koliki je induktivitet svitka i inducirani
napon na njegovim krajevima?
Rješenje: Promjena magnetnog fluksa jednaka je ∆Φ = Φ1 − Φ2 pa
je indukovana elektromotorna sila jednaka:
∆Φ 0,2 ∙ 10−3
𝑒 = −𝑁 = 10 −3
= 0,02 V
∆𝑡 100 ∙ 10
Indukovana Ems se može izračunati i iz relacije:
∆𝐼 450 ∙ 10−3
𝑒 = −𝐿 = 𝐿 −3
= 0,02 V
∆𝑡 100 ∙ 10
Iz predhodne relacije je induktivitet svitka jednak:
0,02
𝐿= = 4,44 mH
4,5
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Pitanje: Indukovanje elektromotorne sile se može ostvariti:

a) samo u zatvorenoj konturi c) i u zatvorenoj i u otvorenoj konturi

b) samo u otvorenoj konturi d) ne može se ostvariti

Pitanje: Indukovana elektromotorna sila samoindukcije je tim veća

što je:
a) sopstveni fluks veći c) brzina promjene struje veća
b) otpor konture manji d) vrijednost struje manja

Pitanje: Ako se pri 𝜇 = const broj navojaka zavojnice poveća dva

puta a struja smanji dva puta, induktivnost torusa se:
NF=LI
a) smanji dva puta c) smanji četiri puta
𝑁Φ
b) poveća četiri puta d) poveća dva puta 𝐿=
𝐼
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Energija magnetskog polja

Pokazano je da magnetsko polje djeluje silom, ima određenu snagu,
pa stoga mora sadržavati i određenu energiju. Energija se akumulira
pri izgradnji magnetskog polja i gubi se u razgradnji polja. Ako je
polje stvoreno oko vodiča spojenog na napon u, protjecanog strujom
i, izvor je u intervalu dt isporučio energiju: dW=uidt. Zbog
djelovanja magnetskog polja u vodiču se inducira EMS, koja drži
ravnotežu narinutom naponu:
𝑑𝑖 𝑑Φ
𝑢 = −𝑒 = 𝐿 = 𝑁
𝑑𝑡 𝑑𝑡
Ukupna energija je tada:
𝑊 𝐼 𝐼
𝑑𝑖
𝑊𝑚 = න 𝑑𝑊 = න 𝐿 ⋅ ⋅ 𝑖 ⋅ 𝑑𝑡 = 𝐿 න 𝑖 ⋅ 𝑑𝑖
𝑑𝑡
0 0 0
odnosno:
𝐿 ⋅ 𝐼2
𝑊𝑚 =
2
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Proračun magnetskog kruga

Magnetski dijelovi uređaja kao što su motori, generatori,
transformatori i releji mogu se analizirati kao magnetski krugovi.
Analiza takvih krugova postaje jednostavna, ako se uspostavi
analogija između magnetskih i odgovarajućih električnih krugova.
Tada se i u magnetskim krugovima mogu izravno primijeniti temeljni
odnosi koji vrijede i za električne krugove.
ELEKTRIČNE VELIČINE MAGNETSKE VELIČINE
Jačina polja 𝐸 Jačina polja 𝐻
Struja 𝐼 = ∫ 𝐽Ԧ ⋅ 𝑑 𝑆Ԧ Magnetski tok Φ = ∫ 𝐵 ⋅ 𝑑𝑆Ԧ
Elektromotorna sila 𝐸 Magnetomotorna sila 𝑁𝐼
Električni napon 𝑈 Magnetski napon 𝑈𝑚
Električni otpor 𝑅 = 𝑙/g𝑆 Magnetski otpor 𝑅𝑚 = 𝑙/𝜇𝑆
Ohmov zakon 𝑈 =𝐸⋅𝑙 =𝐼⋅𝑅 Ohmov zakon NI = 𝐻 ⋅ 𝑙 = Φ ⋅ 𝑅𝑚
∑𝐼 = 0 ∑Φ = 0
Kirchoffovi zakoni Kirchoffovi zakoni
∑𝐸 = ∑𝑈 = ∑𝐼𝑅 ∑NI = ∑𝐻𝑙
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Na sljedećem primjeru obraditi ćemo jednostavan slučaj proračuna tražene

MMS, ako se zahtijeva određeni fluks u serijskom magnetskom krugu.
Zadan je poprečni presjek jezgre S, a iz dimenzija jezgre može se odrediti
srednja dužina magnetske silnice u jezgri 𝑙𝐹𝑒 . U mjerne ili druge svrhe u
magnetske se krugove postavlja zračni raspor širine 𝑙0 .
Uzbudna struja I na N
zavoja svitka stvara MMS
NI, koja potjera magnetski
fluks Φ. Dostignuta jačina
polja u jezgri je HFe a u
rasporu H0. Odgovarajući
pad magnetskog napona
je 𝐻𝐹𝑒 ⋅ 𝑙𝐹𝑒 odnosno 𝐻0 ⋅ 𝑙0 . Ako se zanemari rasipanje fluksa u zračnom
rasporu magnetski krug se može smatrati serijskim odnosno Φ = Φ𝐹𝑒 = Φ0 .
Analogni električni krug prikazan je na slici b. Ukupna uzbuda dobije se
prema II Kirchoff-ovom zakonu kao zbir magnetskih napona na magnetskim
otporima kruga: 𝑁⋅𝐼 =𝐻 ⋅𝑙 +𝐻 ⋅𝑙
𝐹𝑒 𝐹𝑒 0 0
 FSK ELEKTROTEHNIKA Prof. dr Irfan Turković

Pitanje: Omov zakon za magnetska kola glasi:

a) F = NI/Rm, b) F = BScosa, c) I = U/R d) NI = Hl

Pitanje: Prvi Kirhofov zakon za magnetska kola glasi:

a)  B = 0, b)  H = 0, c)  F = 0. d)  Im = 0

Pitanje: Drugi Kirhofov zakon za magnetska kola glasi:

a)  H  l =  N  I c)  H l =  I
b)  B  S =  N  I d) I R = E