Nominativ

Nominativ je osnovni oblik imenice. Dobijamo ga na pitanje KO? ili ŠTA?

Značenja:

 vršilac radnje

Djeca se igraju u dvorištu. (služba: gramatički subjekat)

 predikativno značenje

On je teniser. (služba: imenski dio predikata)

On je uporan. (služba: imenski dio predikata)

On je naš. (služba: imenski dio predikata)

On je prvi. (služba: imenski dio predikata)

 atributa

Umorna djevojka je zaspala.

 apozicije

Ilhamija, veliki pjesnik , rođen je u Žepču.

Sarajevo, glavni grad BiH, moj je omiljeni grad.

 načinsko značenje

Lijep je kao slika.

Genitiv

Genitiv je zavisan padež koji najčešće označava pripadnost, porijeklo ili dio nečega.
Dobijamo ga na pitanje KOGA?ili ČEGA?.

Može se upotrebiti s prijedlozima ili bez njih.

Značenja:
Genitiv bez prijedloga:

 prisvojni (posesivni) genitiv, genitiv pripadnosti

Stablo jabuke se osušilo.

 opisni (kvalitativni) genitiv

Mladić plave kose prolazi pored bioskopa.

 ablativni genitiv ili genitiv porijekla (poticanja) i odvajanja

Bojim se dosade. Narod se oslobodio ropstva. (služba: nepravi objekat)

 dioni ili partitivni genitiv

Ostalo je hrane na stolu. Daj mi vode. (služba:pravi objekat).

a) koristi se uz priloge za količinu, osnovne brojeve od pet pa naviše i uz imenice: komad, parče,
kilogram… Naprimjer: mnogo jabuka, dva stola, kilogram banana...

b) pored akuzativa bez prijedloga jedini ima funkciju pravog objekta, ali samo ako se može
zamijeniti akuzativom bez prijedloga:

Jeo sam čokoladu. (akuzativ) = Jeo sam čokolade. (genitiv)

Genitiv sa prijedlozima:

 ablativni genitiv ili genitiv porijekla (poticanja) i odvajanja

Dolazim iz učionice.
Na Kopaonik dolaze turisti iz svih krajeva Srbije. (služba: priloška odredba za mjesto)

 vremensko ili temporalno značenje

Čekali su se od jutra. (služba: priloška odredba za vrijeme)

 uzročno značenje

Uplašio se od filma. (služba: priloška odredba za uzrok)

 mjesno značenje
Voda teče ispod kamena. (služba: priloška odredba za mjesto)

 načinsko značenje

Posmatrao me je ispod oka. (služba: priloška odredba za način)

 namjerno zanačenje (ciljni genitiv)

Bio je tamo radi dogovora. (služba: nepravi objekat)

Prijedlozi: od, do, iz, bez, kod, u, za, sa, oko, pre, posle, preko, zbog, radi, usled, iznad,
ispod, ispred, između, iza.

Dativ

Dativ je zavisan padež koji najčešće označava namjenu (kome ili čemu je nešto
namijenjeno) ili usmjerenost (pojam u pravcu kojeg se neko ili nešto kreće). Dobijamo ga na
pitanje KOME? ili ČEMU?. Upotrebljava se s prijedlozima ili bez njih.

Značenja:

Bez prijedloga:

 pravac i cilj kretanja

Prilazim školi. (služba: priloška odredba za mjesto)

 značenje namjene

Daje sestri poklon. (služba: nepravi objekat)

 vršilac radnje

Majci se učinilo. (služba: logički subjekat)

 predmet ili trpilac radnje

Mami zasijaše oči. (služba: nepravi objekat)

 etički dativ

Kako si mi?
Sa prijedlozima:

 pravac (usmjerenost)

Idem ka (prema) školi. (služba: priloška odredba za mjesto)

 dopuštanje, dopusno značenje

Izašao je uprkos zabrani. (služba: nepravi objekat)

Predlozi: k, ka, prema, nasuprot, uprkos.

Napomena: Uz glagole kretanja koristi se dativ cilja: ići kući. Uz glagole mirovanja koristi
se genitiv mjesta: biti kod kuće.

Akuzativ

Akuzativ je zavisan padež koji najčešće označava pojam koji trpi radnju. Dobijamo ga na
pitanje KOGA? ili ŠTA?. Upotrebljava se sa predlozima ili bez njih.

Značenja:

Bez prijedloga:

 predmet ili trpilac radnje

Čitam knjigu. (služba: pravi objekat)

 vremensko ili temporalno značenje

Prošlu nedjelju sam bio na putu. (služba: priloška odredba za vrijeme)

 značenje količine

Posao radim punu nedjelju dana. (služba: priloška odredba za količinu)

 nosilac stanja

Milana je bilo stid. (služba: logički subjekat)

Sa prijedlozima:

 predmet ili trpilac radnje

Liči na oca. (služba: nepravi objekat)

 vremensko ili temporalno značenje

Stigao je u srijedu. (služba: priloška odredba za vrijeme)

 mjesno značenje

Uz kuću su posadili cvijeće. (služba: priloška odredba za mjesto)

 načinsko značenje

Uradio je domaći zadatak na brzinu. (služba: priloška odredba za način)

 značenje namjene

Kuha za prijatelje. (služba: nepravi objekat)

 namjera ili cilj

Svuda vlada borba za opstanak. (služba: nepravi objekat)

 pravac kretanja

Krenuo sam niz ulicu. (služba: priloška odredba za mjesto)

Prijedlozi: kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za.

Vokativ

Vokativ je nezavisan padež u kojem stoji ime onog koga dozivamo ili kome se obraćamo.
Dobijamo ga kada upotrebimo uzvik HEJ! uz neko ime. U pisanju se obavezno odvaja
zapetama.

Kaime, dođi!
Dođi, Kaime!
Dođi, Kaime, odmah!

Pošto je izdvojen iz rečenice, vokativ u njoj nema službu (funkciju). Ponekad u narodnoj
poeziji može imati službu subjekta.

Doletje joj siv zelen sokole.

Instrumental

Instrumental je zavisan padež koji najčešće označava društvo ili sredstvo. Dobijamo ga na
pitanje S KIM(E)? ili ČIM(E)?. Upotrebljava se s predlozima ili bez njih.

Značenje:

Bez prijedloga:

 značenje sredstva

Pišem olovkom, a olovku držim rukom. (služba: nepravi objekat)

 načinsko značenje

Govorio je tihim glasom. (služba: priloška odredba za način)

 mjesno značenje

Šetali smo se ulicom cijeli dan. (služba: priloška odredba za mjesto)

 uzročno značenje

Svojom nepažnjom nas je sve obrukao. (služba: priloška odredba za uzrok)

 značenje količine

Danima sam se nervirala. (služba: priloška odredba za mjeru i količinu)

 vremensko ili temporalno značenje

Subotom idemo na bazen. (služba: priloška odredba za vrijeme)

Sa prijedlozima:

 značenje društva

Otišla je na more sa drugaricom. (služba: nepravi objekat)

 predmet ili trpilac radnje

Čeznem za tobom. (služba: nepravi objekat)

 načinsko značenje
Slušali su me sa pažnjom. (služba: priloška odredba za način)

 mjesno značenje

Sjedim za radnim stolom. (služba: priloška odredba za mjesto)

 opisno ili kvalitativno značenje

Sviđaju mi se djevojke sa plavom kosom. (služba: atribut)

Prijedlozi: među, nad, pod, pred, s(a), za.

Napomena: Kada instrumental označava sredstvo, oruđe ili predmet radnje, prijedlog s(a)
se ne smije uz njega upotrebljavati.

Na primjer: - voziti se autobusom, pisati olovkom, nacrtati rukom

- putovati sa sestrom, razgovarati s ljudima, ručati s prijeteljem.

Lokativ

Lokativ je zavisan padež koji najčešće označava mjesto. Dobijamo ga na pitanje O

KOME? ili O ČEMU?. Upotrebljava se uvijek s prijedlozima.

Značenje:

 mjesno značenje

U gnijezdu cvrkuće vrabac. (služba: priloška odredba za mjesto)

 vremensko ili temporalno značenje

U avgustu nam stižu gosti. (služba: priloška odredba za vrijeme)

 načinsko značenje

Knjige se plaćaju u ratama. (služba: priloška odredba za način)

 predmet ili trpilac radnje

Ona piše o Italiji. (služba: nepravi objekat)

 opisno ili kvalitativno značenje

Vikendica na moru je baš lijepa. (služba: atribut)

Prijedlozi: u, o, na, po, pri, prema.

Razlike između padeža.

Razlika između nominativa i akuzativa

Put vijuga. – nominativ, vršilac radnje

Gazim put. – akuzativ, trpilac radnje

Razlika između dativa i lokativa

Idi kući. – dativ, pravac ili cilj (kretanje)

Zatvori prozor na kući. – lokativ, mjesno značenje (mirovanje)

Razlika između akuzativa i lokativa

Idem u bioskop. – akuzativ, mjesno značenje

Bio sam u bioskopu. – lokativ, mjesno značenje

Razlika između dativa, instrumentala i lokativa

Trčao je prema ljuljaškama. – dativ, pravac ili cilj

Ljuljaškama se vraćao u svijet djetinjstva. – instrumental, sredstvo
O ljuljaškama je govorio cijeli dan. – lokativ, mirovanje, trpilac radnj