PONAVLJANJE

GEOGRAFSKI
POLOŽAJ
HRVATSKE
REPUBLIKA HRVATSKA
Službeni naziv: Republika Hrvatska
Površina: 56 594 km2 (more 31 067 km2)
25. po površini u Europi
Broj stanovnika: 3,87 mil. st. (2021.)
Glavni grad: Zagreb (665 800 st – 2021.)
himna, zastava i grb – simboli hrvatske državnosti
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
– SREDNJOEUROPSKA, SREDOZEMNA i
PODUNAVSKA zemlja

GEOGRAFSKI POLOŽAJ HRVATSKE

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ
– KRAJNJE TOČKE HRVATSKOG KOPNA:
– naselje Žabnik (Sv. Martin na Muri)
– Ilok
– rt Oštra
– otočić/hrid Galijula (Palagruža)
– rt Lako (Savudrija)

– GRANICE HRVATSKE:
– KOPNO: najdulja s BiH // najkraća s
Crnom Gorom
– MORE: najdulja s Italijom // najkraća s
Crnom Gorom

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ HRVATSKE

KULTURNO-CIVILIZACIJSKI KRUGOVI koji su utjecali na Hrvatsku
– tri kulturno-civilizacijska kruga:
1. SREDNJOEUROPSKI
– katolicizam, protestantizam i Srednjoeuropski
judaizam
– Njemački jezik
2. SREDOZEMNI
– katolicizam
– Talijanski (romanski) jezik
3. JUGOISTOČNOEUROPSKI ili Sredozemni
BALKANSKI Jugoistočnoeuropski
– islam i pravoslavlje ili balkanski
– turcizmi
 HRVATSKE GEOGRAFSKE,
POVIJESNE I UPRAVNE REGIJE
REGIONALIZACIJA HRVATSKE
– tri prirodnogeografske regije:
1. panonsko-peripanonska
– 54% površine / 67% stanovništva
2. gorsko-kotlinska
– 14% površine / 2% stanovništva
3. primorska (jadranska)
– 32% površine / 31% stanovništva

TERITORIJALNO-SAMOUPRAVNI USTROJ RH:

– 21 županija
– 128 upravna grada
– 428 općina
– 2 NUTS regije: Kontinentalna i
Jadranska Hrvatska
PERIPANONSKO-PANONSKA HRVATSKA
– Međimurje
– Podravina
– Hrvatsko zagorje
– Pokuplje
– Turopolje
– Moslavina
– Kordun
– Banovina
– Posavina
– Baranja
– Srijem
– Slavonija
GORSKO-KOTLINSKA HRVATSKA
– Gorski kotar
– Lika
– Krbava
PRIMORSKA (JADRANSKA) HRVATSKA
– Istra
– Kvarner
– Dalmacija
– Konavle
– Dalmatinska zagora
– Bukovica
– Ravni kotari
TRADICIONALNE (GEOGRAFSKE) REGIJE

– Međimurje
– Hrvatsko zagorje – Pokuplje
– Podravina – Gorski kotar
– Posavina – Hrvatsko primorje
– Prigorje – Istra
– Moslavina – Lika
– Slavonija – Krbava
– Baranja – Ravni kotari
– Srijem – Zagora
– Turopolje – Poneretvlje
– Banovina – Dubrovnik
– Kordun – Dalmacija
HRVATSKA I EUROPSKI PROMETNI SMJEROVI
HRVATSKI PROMETNI PRAG
Delnička vrata
– najkraći put između panonsko-
peripanonskog i primorskog dijela
Banska vrata
Hrvatske
)( simbol na karti Tunel Mala Kapela
– PRIJEVOJI:
– Delnička vrata – 724 m
Vratnik
– Banska vrata – 1083 m
– Vratnik – 698 m
– Veliki Alan – 1406 m
– Oštarijska vrata – 928 m Veliki Alan

– Mali Alan – 1045 m

– Prezid – 766 m Oštarijska vrata

– TUNELI:
– Mala Kapela – 5 821 m Mali Alan
– Sveti Rok – 5 679 m tunel Sv. Rok

Prezid
PANEUROPSKI PROMETNI PRAVCI
– paneuropski koridori koji prolaze Hrvatskom:
– X (Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Skopje – Solun)
– Vb (Budimpešta – Zagreb – Rijeka)
– Vc (Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče)
– VII – rijeka Dunav (od Njemačke do Crnog mora)

Vb
Vc VII

X
RELJEF
HRVATSKE
VRSTE STIJENA
– magmatske (vulkanske) – nastaju hlađenjem i očvršćivanjem magme i lave (bazalt) – 1%
površinskih stijena RH

– metamorfne (preobražene) – nastaju preoblikovanjem ostalih stijena u dubinama Zemlje

(škriljavac i gnajs) – 2 - 4% površinskih stijena RH // najstarije

– sedimentne (taložne) – nastaju taloženjem trošenog materijala od ostalih stijena (vapnenac

i dolomit) – oko 95% površinskih stijena RH // najmlađe
VRSTE STIJENA U HRVATSKOJ

SEDIMENTNE
OBLICI RELJEFA HRVATSKE
– oblici reljefa RH:
– krški
– riječni
– padinski
– obalni reljef
KRŠKI RELJEF
– obuhvaća primorski i gorski dio Hrvatske – više od 50% površine RH
– vezan je za vodopropusne i topljive vapnence i dolomite
– krški reljefni oblici:
– površinski: kamenice, škrape, ponikve, uvale, krška polja (Gacko, Ličko,
Krbavsko, Imotsko…), zaravni u kršu…
– u unutrašnjosti: špilje i jame

– špiljski sustav Đula-Medvednica kod Ogulina (16,4 km), Lukina jama – Trojama u
NP Sj. Velebit (1421 m duboka – među 20 najdubljih jama u svijetu)

– sedrene pregrade (barijere) – nastale taloženjem kalcijeva karbonata iz vode –

Plitvička jezera, slapovi Krke
– špiljski ukras – sige (stalagmiti, stalaktiti i stalagnati)
KAMENICE ŠKRAPE

PONIKVE SEDRENE
BARIJERE
SIGE – ŠPILJSKI UKRAS
stalaktiti

stalagnati

stalagmiti
KRŠKA POLJA
Špilje i jame
OBALNI RELJEF
– prisutan uglavnom na jadranskoj obali
– Jadranska obala nastala je prije 11 700 god – potapanjem nižih dijelova reljefa nastali
su zaljevi i kanali, a viši dijelovi su postali otoci
– zbog kratkog vremena valovi nisu još stigli oblikovati klifove na obali
– rijeke su oblikovale deltu (Neretva) i kanjone (Cetina, Zrmanja i Krka)
RIJEČNI RELJEF
– najčešći oblik reljefa u panonsko-peripanonskom dijelu Hrvatske
– rijeke svojim djelovanjem stvaraju naplavne ravni (poloje), meandre, riječne
terase, riječne otoke, mrtvaje…
– najniži dijelovi poloja su močvare – Lonjsko polje, Kopački rit, Crnac polje, Jelas
polje, Crna mlaka

MEANDRI POLOJ
RELJEF – NIZINSKA ZEMLJA
– Hrvatska je pretežito nizinska zemlja – 79% površine ispod 500 m
– najviše planine – Dinara, Plješevica, Velika Kapela, Risnjak, Velebit i Biokovo; u
panonskoj Hrvatskoj – Žumberačko gorje, Medvednica i Ivanščica
– najviši vrh – Dinara – 1 831 m
– Biokovo – Sveti Jure – 1762 m
– Velebit – Vaganski vrh – 1757 m

Visinska Udio visinske Naseljenost

zona zone zone
79% 98%
0 – 200 m 54% 85%
200 – 500 m 25% 13%
500 – 1000 m 17% 2%
1000 – 1831 m 4% 0%
RELJEF HRVATSKE KRŠKA POLJA I POLOJI
RELJEF HRVATSKE PLANINE
RELJEF HRVATSKE VRHOVI
Klimatska obilježja Hrvatske
KLIMATSKI FAKTORI (MODIFIKATORI)
– na klimatska obilježja Hrvatske najviše djeluju 3 klimatska faktora
(modifikatora):

1. GEOGRAFSKA ŠIRINA
– umjerene geografske širine (od 42° do 46° s.g.š.)

2. ODNOS KOPNA I MORA

– utjecaj Sredozemnog mora i Atlantika (zračne mase – ciklone i anticiklone,
Golfska struja)

3. RELJEF
– pružanje reljefa (obala i Panonska nizina)
ZRAČNE MASE – CIKLONE I ANTICIKLONE
– zračne mase koje utječu na vrijeme u Hrvatskoj:

– ciklone – nastaju nad oceanima i donose kišovito i nestabilno vrijeme

– Islandska ciklona (zimi)
– Genovska ciklona

– anticiklone – donose stabilno vrijeme bez naoblake

– Azorska anticiklona (ljeti)
– Sibirska anticiklona (zimi)

– ljeti na naše područje pristiže vruća zračna masa sa sjevera Afrike – donosi
ljetne vrućine
 ISLANDSKA SIBIRSKA
CIKLONA ANTICIKLONA

N
N N
V V
V AZORSKA
V
ANTICIKLONA TOPLI ZRAK SA
SJEVERA AFRIKE

V V
V

N – niski tlak zraka (ciklona) – ispod 1013 hPa

V – visoki tlak zraka (anticiklona) – iznad 1013 hPa
UTJECAJ RELJEFA NA KLIMU I VRIJEME

– hladan zrak zaustavlja se iznad panonsko –

peripanonskog dijela (Panonska nizina)
– Dinaridi sprječavaju utjecaj Jadranskog mora
– Alpe sprječavaju prodor ciklona sa zapada
INSOLACIJA (OSUNČANOST)
– insolacija – broj sunčanih sati
godišnje

– smanjuje se od juga prema

sjeveru (primorska Hrv.) i od
istoka prema zapadu (panonska
Hrv.) – najviše sunčanih sati
ima Hvar
SREDNJE SIJEČANJSKE I SRPANJSKE TEMP. ZRAKA (°C)
– temperature rastu od kopna prema obali i od zapada prema istoku
– utjecaj kontinentalnosti – istočni dio panonske Hrv. ima više temp. od zapadne
– najniže temp. u gorskim dijelovima
SREDNJA GODIŠNJA KOLIČINA PADALINA (mm)
– količina padalina – izražava se u mm
– padaline donose ciklone – Islanska i
Genovska
– najviše padalina imaju gorski predjeli
(Risnjak – 3700 mm), a najmanje pučina
(Palagruža – 270 mm) i istočni dijelovi
panonske Hrv. (Vukovar – 650 mm)
– količina padalina se smanjuje od
zapada prema istoku i od kopna prema
obali
VJETROVI

– vjetrovi – najvjetrovitiji dio je primorska Hrv.

– na obali – bura (SI), jugo (JI) i maestral (SZ)
– u unutrašnjosti – sjevernjak i zapadnjak