Nezavisnost događaja i dokaz teorema:

- potpuna vjerojatnost
- Bayesov teorem
Primjer (Serijski spoj) Električna shema sastoji se iz niza blokova spojenih u
seriju. Pouzdanost (tj. vjerojatnost rada bez otkaza) za svaki blok jednaka je
redom: 𝑝1 , 𝑝2 , ⋯ , 𝑝𝑛 (ovo se odnosni na određeno vremensko razdoblje).
Pretpostavljamo da su otkazi u radu pojedinih blokova nezavisni događaji.
Kolika je pouzdanost (vjerojatnost) rada cijele sheme?

Neka je 𝐴𝑘 = 𝑘 − 𝑡𝑖 𝑏𝑙𝑜𝑘 𝑟𝑎𝑑𝑖 𝑏𝑒𝑧 𝑜𝑡𝑘𝑎𝑧𝑎 , 𝑘 = 1,2, ⋯ , 𝑛,

𝐴 = 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑙𝑎 𝑠ℎ𝑒𝑚𝑎 𝑟𝑎𝑖 𝑏𝑒𝑧 𝑜𝑡𝑘𝑎𝑧𝑎 .
Tada zbog serijskog spoja vrijedi 𝐴 = ‫=𝑘𝑛ڂ‬1 𝐴𝑘 . Osim toga imamo
𝑃 𝐴𝑘 = 𝑝𝑘 𝑧𝑎 𝑘 = 1,2, ⋯ 𝑛, 𝑖 𝐴1 , 𝐴2 , ⋯ , 𝐴𝑛 su nezavisni događaji.
Zato je 𝑃 𝐴 = ς𝑛𝑘=1 𝑃 𝐴𝑘 = 𝑝1 ∙ 𝑝2 ∙ ⋯ ∙ 𝑝𝑛 .
Primjer (Paralelni spoj) Promotrimo isti problem kao u prethodnom
primjeru samo su sada blokovi spojeni paralelno.

Neka su oznake iste kao i u prethodnom primjeru. Tada radi paralelnog

spoja vrijedi: 𝐴 = ‫=𝑘𝑛ڂ‬1 𝐴𝑘 , dakle je 𝐴𝐶 = ‫=𝑘𝑛ځ‬1 𝐴𝐶𝑘 .
Radi nezavisnosti događaja: 𝐴1𝐶 , 𝐴𝐶2 , ⋯ , 𝐴𝐶𝑛 imamo
𝑛

𝑃 𝐴𝐶 = ෑ 𝑃 𝐴𝐶𝑘 = 1 − 𝑝1 1 − 𝑝2 ⋯ 1 − 𝑝𝑛 .
𝑘=1
Prema tome vrijedi:
𝑃 𝐴 = 1 − 𝑃 𝐴𝐶 = 1 − 1 − 𝑝1 1 − 𝑝2 ⋯ 1 − 𝑝𝑛 .
Primjer: Shemu na slici

Možemo promatrati kao serijski spoj triju blokova koji su na slici okruženi
crtkanim linijama. Neka je 𝐴 = 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑙𝑎 𝑠ℎ𝑒𝑚𝑎 𝑟𝑎𝑖 𝑏𝑒𝑧 𝑜𝑡𝑘𝑎𝑧𝑎 ,
𝐵 = 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖 𝑏𝑙𝑜𝑘 𝑟𝑎𝑑𝑖 𝑏𝑒𝑧 𝑜𝑡𝑘𝑎𝑧𝑎 .
Tada je 𝐴 = 𝐴1 ∩ 𝐵 ∩ 𝐴4 . Prema prethodnim primjerima imamo:
𝑃 𝐵 = 1 − 1 − 𝑝2 1 − 𝑝3 , dakle vrijedi:

𝑃 𝐴 = 𝑝1 1 − 1 − 𝑝2 1 − 𝑝3 𝑝4 .
Prethodni primjeri upućuju nas na sljedeću generalizaciju.

Propozicija: Neka su 𝐴1 , ⋯ 𝐴𝑛 nezavisni događaji u vjerojatnosnom

prostoru 𝛺, 𝑃(𝛺 ,P). Tada je vjerojatnost da se dogodi barem jedan od
događaja 𝐴1 , ⋯ 𝐴𝑛 jednaka

1 − 1 − 𝑃(𝐴1 ) 1 − 𝑃(𝐴2 ) ⋯ 1 − 𝑃(𝐴𝑛 )

 Formula potpune vjerojatnosti
Definicija: Događaji H1 , H 2 ,..., H n čine potpun sustav događaja
ako je
1. P( H i )  0 za svaki i = 1, 2, …,n
2. Hi  H j  prazan skup za i  j, i, j  1,2,..., n
n
3. H i 
i 1

Teorem (Formula potpune vjerojatnosti)

Neka je H1 , H 2 ,..., H n  potpun sustav događaja i neka je 𝐴 ⊂ Ω ,
proizvoljan događaj. Tada vrijedi n
P( A)   P( H i )  P( A H i )
i 1
Dokaz (Formula potpune vjerojatnosti)

Vrijedi 𝐴 = 𝐴 ∩ Ω = 𝐴 ∩ ‫=𝑖𝑛ڂ‬1 𝐻𝑖 = ‫=𝑖𝑛ڂ‬1 𝐴 ∩ 𝐻𝑖 .

Budući se događaji 𝐴 ∩ 𝐻1 , 𝐴 ∩ 𝐻2 , ⋯ , 𝐴 ∩ 𝐻𝑛 očigledno međusobno isključuju, iz

aditivnosti vjerojatnosti slijedi
𝑛

𝑃 𝐴 = ෍ 𝑃 𝐴 ∩ 𝐻𝑖 =
𝑖=1

𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑓𝑜𝑟𝑚𝑢𝑙𝑖
= =
𝑃 𝐴∩𝐵 =𝑃 𝐵 𝑃 𝐴 𝐵 =𝑃 𝐴 𝑃 𝐵 𝐴

=σ𝑛
𝑖=1 𝑃 𝐻𝑖 𝑃 𝐴 𝐻𝑖
Q.E.D.
 Bayesova formula
Teorem: (Bayesova formula)
Neka je H1 , H 2 ,..., H n  potpun sustav događaja i neka je A  
događaj takav da je P(A) > 0. Tada za svako i = 1,2,…,n vrijedi

P( H i ) P( A H i )
P( H i A)  n

 P( H
j 1
j ) P( A H j )

Bayesova formula služi za aposteriorno izračunavanje vjerojatnosti

pojedinih hipoteza Hi , ako je poznato da se dogodio događaj A:
Dokaz (Bayesova formula)
𝑃(𝐴∩𝐵)
Prema definiciji uvjetne vjerojatnosti 𝑃 𝐴 𝐵 = imamo
𝑃(𝐵)

𝑃(𝐻𝑖 ∩ 𝐴) 𝑃𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑓𝑜𝑟𝑚𝑢𝑙𝑖

𝑃 𝐻𝑖 𝐴 = = =
𝑃(𝐴) 𝑃 𝐴∩𝐵 =𝑃 𝐵 𝑃 𝐴 𝐵 =𝑃 𝐴 𝑃 𝐵 𝐴

𝑃 𝐻𝑖 𝑃 𝐴 𝐻𝑖
= =
𝑃(𝐴)

= 𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑡𝑒𝑜𝑟𝑒𝑚𝑢 − 𝑓𝑜𝑟𝑚𝑢𝑙𝑎 𝑝𝑜𝑡𝑝𝑢𝑛𝑒 𝑣𝑗𝑒𝑟𝑜𝑗𝑎𝑡𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖 =

𝑃 𝐻𝑖 𝑃 𝐴 𝐻𝑖
=
σ𝑛𝑗=1 𝑃 𝐻𝑗 𝑃 𝐴 𝐻𝑗
Q.E.D.