Megaprojekti ili velike intervencije u prostoru

- Megaprojekti – velike intervencije u prostoru koje nastaju radom ljudi, potrebna priprema
(istraživanje prostora, izrada studija o utjecaju projekta na okoliš i biljni i životinjski svijet)
- Moguće pozitivne i negativne posljedice za okoliš
- Nastaju od prvih civilizacija, razvojem tehnologije sve su kompleksniji (Kineski zid, piramida u
Gizi, Panamski kanal, Hooverova brana, Burj Kalifa)
Dubai – od pustinje do remek-djela inženjerstva
- Grad u pustinji i na moru, održavam na turizmu, trgovini i graditeljstvu
- UAE – nafta (neobnovljiv izvor energije)  neće vječno trajati – turizam
- Položaj Dubaija – 70-ak km obale Perzijskog zaljeva, potrebno proširenje  umjetni otoci
- Palmini otoci – inženjerski projekt, iz mora iskopano 3 milijarde m3 pijeska i oblikovano stablo iz
kojeg se grana 16 poluotoka okruženih poluotokom u obliku polumjeseca (bez betona i čelika)
- Kritiziran – promjena valova, temperature, pojačala eroziju i nestala je kolonija koralja u
Perzijskom zaljevu  ubacili su dva borbena zrakoplova da stvore nove grebene, Svjetski
fond za prirodu nezadovoljan
- Predviđen broj stanovnika 120 000, broj stanovnika oko 60 000
- Problem cirkulacije vode, preplitki kanali između poluotoka (stvaranje algi)
- Plan – 3 otoka takvog tipa, samo jedan je napravljen
- Strategija ovisnosti o turizmu, a ne o nafti – uspjela
Polderi – stalna bitka s morem
- Novi nizozemski teritorij – provincija Flevoland (nastala polderima i nasipima)
- Rijeke Schelde, Maas i Rajna akumuliraju sedimente na području prema Sjevernom moru i šire
ilovastu glinu po širem području delte i obalnom području
- Frizijci (narod naseljen na područje Nizozemske) – grade humke (niska brda na kojima grade kuće,
zaštita od močvarnih područja), kasnije brane oko nasipa i njihovo isušivanje (poljoprivredne svrhe)
- Vjetrenjače – ispumpavanje vode na močvarnim područjima  stvaranje poldera
- Polderi – danas okruženi nasipima, ispod razine mora – postoji šansa izranjanja vode ispod nasipa –
voda se crpkama ili vjetrenjačama mora preusmjeravati u okolne kanale
- 60% stanovništva živi na polderima, ostvaruju 70% nizozemskog BDP-a
- 1953. velika poplava – Projekt delta (jedno od 7 modernih svjetskih čuda) – gradnja glavnih i
pomoćnih brana, ustava, pregrada i nasipa prema Sjevernom moru (3000km morskih nasipa i 10
000km nasipa oko rijeka i kanala), na branama otvori za cirkulaciju vode
- Najduža brana – povezuje dva otoka u provinciji Zeeland, može se zatvoriti po potrebi (3 od 8 km),
Oosterscheldekering
- Zaštićeno stanovništvo JZ Nizozemske, poboljšano upravljanje vodom, regulirani plovni putevi
između Antwerpena i Rotterdama
- Službeno završen 1997, ali i danas se unapređuje infrastruktura
- Problem globalnog zatopljenja – porast razine mora  češće i jače poplave
- Rješenja: uništili rizičnu branu i poplavili nenaseljeni dio, izgradnje kuća na štulama,
plutajuće kuće, pločnici i ceste
Pelješki most – najzahtjevniji projekt u povijesti Hrvatske
- Prometno povezivanje Hrvatske odvojeni BiH
- Predviđen kao jedan od najzahtjevnijih mostova, top 5 najvećih i najatraktivnijih mostova Europe 21
st.
- Gradnja: 2007.- 2012. (gospodarska kriza), 2018. (ugovor s tvrtkom China Road and Bridge
Corporation) 2020. – 2022.
- Troškovi: 420 milijuna eura, financiranje: EU 85%
 - Problemi: seizmička aktivnost područja, jačina vjetra, sastav stijena u podmorju, prolazak kroz
zaštićeni teritorij (Malostonski zaljev), gubitak staništa životinja (gmazovi i kornjače)
- Potrebna izgradnja državne ceste – kroz dva zaštićena područja (Uvala Prapratno, Malostonski
zaljev)
Megaprojekti u realizaciji
- Tri kanala u Kini – sjever države 50% stanovništva, 20% vodenih resursa, preusmjeravanje vode
kanalima (600km), jedan od najskupljih projekata u povijesti (do 2014. potrošeno 79 milijardi dolara,
ukupno predviđeno 62 milijarde)
- Brza željeznica u SAD-u (San Diego – San Francisco) – 2015. – 2029., dvije faza (1. – Los Angeles -
San Francisco; 2. – do San Diega), pokretanje na obnovljive izvore energije
Društveno-gospodarski učinci megaprojekata i utjecaj na okoliš
- Pozitivni i negativni učinci (niti jedan projekt sa samo pozitivnim)
- Asuanska brana (Nil) – preseljeno 100 000 stanovnika i hram
- Navodnjavanje oko Aralskog jezera – smanjenje površine jezera, pomor biljnog i životinjskog
svijeta, nestanak ribljih naselja, promjena ljudskih djelatnosti
Panamski kanal – utjecaj na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš (dug 80km)
- Najuži dio Srednje Amerike, spaja Atlantski i Tihi ocean (Karipsko more i Panamski zaljev)
- Početak 1880. Francuzi – zaustavljen –početak 20. st. –u funkciji od 1914. (350 milijuna dolara)
- 2007. – 2014. proširenje kanala (5.25 milijardi dolara), nadgledano od državnih tijela koja brinu o
zaštiti okoliša, oko kanala pošumljivano autohtonim biljnim vrstama, omogućena trgovina naftom i
plinom preko kanala
- Novi kanal – povećanje zaposlenih i povećanje zarade za Panamu (povećanje BDP-a); jefitinije
putovanje robe – jeftinije cijene
Projekt Tri klanca – pozitivni i negativni učinci
- Jedna od najvećih i najopasnijih hidroelektrana svijeta, na kineskoj rijeci Chang Jiang
- Kombinirani rad turbina daje snagu jednaku 15-ak nuklearnih reaktora
- Duga 2300m, visoka 185m, godišnja ušteda Kine od 200 milijuna tona ugljena
- Pozitivne strane: veliki energetski potencijal, zaštita od poplava, povećanje plovidbe i smanjenje
prometnih troškova, navodnjavanje
- Negativne strane: nastalo akumulacijsko jezero koje može prouzročiti tektonske poremećaje,
raseljavanje 1,3 milijuna stanovnika, potopljena arheološka nalazišta, ugrožene rijetke biljne i
endemske vrste (riječni delfin, kineski aligator), taloženje mulja – zagađenje voda
Hrvatske autoceste
- Kvalitetne prometnice i autoceste – preduvjet gospodarskog razvoja
- Pozitivan učinak – lakše i udobnije putovanje, bolja povezanost, rast turizma, povećana
konkurentnost hrvatskih luka i mobilnost stanovništva, nove industrijske zone
- Negativan učinak – ekonomska stagnacija i nazadovanje na trasi stare ceste (Gorski kotar, Karlovac
– Rijeka; pad ugostiteljstva), onečišćenje zraka, vode i tla, gubitak staništa
- Zeleni mostovi, vijadukti, kanali i tuneli – način prelaska autoceste za životinje (nepovoljno
djelovanje buke i svjetla automobila na orijentaciju životinja)
- 2006. – 2012. – čest pronalazak životinja, pogotovo medvjeda na autocesti – Upravljanje
populacijom i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama
Akumulacijsko jezero Peruća – od potopljenih naselja do proizvodnje energije
- Treće najveće jezero u Hrvatskoj (13 km2, duboko 64m), nadmorska visina 360m, umjetno jezero,
gornji tok Cetine
 - Usklađuje protok u cijelom porječju kako bi HE Zakučac proizvela što više električne energije
- Brana od poplava, izvor električne energije, izvor pitke vode, zaštita zemljišta od erozije, ribolov
(sportske i rekreacijske svrhe)
Primjeri i posljedice tehnološkog zatajenja u Hrvatskoj i svijetu
Pomorske havarije
- Svakodnevno u prosjeku 5, najviše zbog vađenja, transporta, obrade i spremanja nafte
- 8 grama nafte zagadi 1 kubični metar mora
- Oštećenje ekološkog, ekonomskog i gospodarskog sustava
- 1989. tanker Exxon Valdez je nakon udara u podmorski greben ispustio 41 milijun litara nafte
- Velike posljedice na biljni i životinjski svijet (250 000 – 500 000 ptica), samo 1/8 obale je
osposobljena nakon zagađenja, ribarstvo prestaje biti jedan od glavnih prihoda
- 2010. u Meksičkom zaljevu, Izljev nafte British Petroleuma, izlijevanje nafte trajalo je 3 mjeseca
- 100km onečišćene obale, uništen turizam, nestali biljni i životinjski svijet
- 2018. havarija u luci Ploče – nije bila ekološka katastrofa jer nafta nije dospjela u more
- Industrijska posljedica – privremeno otežana distribucija nafte u Dalmaciju i BiH
Industrijske havarije
- 1984. u Bhopalu (Indija) curenje otrovnog plina iz tvornice pesticida – umrlo 20 000 ljudi (ukupno),
životinjski gubici, smatra se da he zakopano 30 000 tona otpada i da je kontaminirana voda za piće –
posljedice rođenje djece s prirođenim manama
- Najistaknutiji faktor uzroka nesreće – ljudski
Nuklearne havarije
- Fukushima 2011. – uzrokovana tsunamijem (potopio spremnike s gorivom i agregate namijenjeni za
proizvodnju električne energije
- Ljudski gubici, velike evakuacije, područje je kontaminirano
- Kištimska katastrofa – u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak
- Problem sa skladištenjem otpada – podzemlje, kasnije u rijeku, hlađenje reaktora vodom iz
jezera Kačaj  voda i okolni područje je kontaminirano radioaktivnim otpadom
- 1957. eksplozija na reaktoru (kvar na rashladnom sistemu) – radioaktivni dim, ugroženo oko
270 000 ljudi, najuži dio uz postrojenje evakuiran iako i danas ima zdravstvenih problema
- 1986. Černobil (Ukrajna, tad SSSR) – riječni put između Baltičkog i Crnog mora
- Greška u dizajnu reaktora i nestručni radnici – uzroci nesreće
- Ljudske žrtve (u eksploziji na licu mjesta, radioaktivni plinovi u zraku)
Informatičke havarije
- Pad zrakoplova Boeing 737 – jeftini indijski programeri, bez iskustva u avioindustriji, su
izrađivali dio softvera
- Eksplozija baterija u Samsung uređajima – pregrijavanje, financijski gubici
- SAD (Nevada) – izdana vozačka dozvola za automobil bez vozača – prometne nesreće
- Njemačka, Volkswagen – tvornički robot usmrtio čovjeka
Učinci primjene tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš
Utjecaj tehnologije na gospodarstvo
- Napredak gospodarstva – nove tehnologije i inovativni proizvodi – znanje i kapital države
- Ekonomski rast SAD-a, Japana, UK-a, Njemačke i Francuske s 46 na 71% - zaslužan
tehnološki napredak
- Tehnološki jaz – sve više prisutan zbog sporog širenja tehnologija u slabije razvijenim državama
 - SSSR je bio neučinkovit u prihvaćanju novih tehnologija – gospodarski neuspjeh unatoč
gomili kapitala i brojnoj radnoj snazi
- Globalni indeks inovacija – rang lista država (2018. – Švicarska, Nizozemska, Švedska, UK,
Singapur, SAD, Finska, Danska, Njemačka, Irska; Kina u top 20), objavljuju je Sveučilište Cornell,
INSEAD, i WIPO (Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo)
- Globalni indeks inovacija – kvantitativni alat, pomaže globalnim donositeljima odluka bolje
razumjeti i pronaći način da potaknu inovativnu aktivnost koja pokreće ekonomski i ljudski razvoj
- rangirano 128 gospodarstva prema 80 kriterija (trajanje obrazovanja, znanstvene publikacije,
stvaranje aplikacija…)
Utjecaj tehnologije na okoliš
- do kraja 20. st spontano razvijanje gospodarstva – prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i
zagađenje prirode  smanjenje bioraznolikosti
- 1972. Stockholm – međunarodna konferencija UNEP-a (United Nations Environmental Program) 
Deklaracija o zaštiti okoliša
- 70-e, ekološko osvješćivanje javnosti
- 1992. Rio de Janeiro – Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda 21)
- 2015. Ujedinjeni narodi – Program za održivi razvoj 2030. (Agenda 2030), nastavak na Milenijsku
deklaraciju UN-a iz rujna 2000.
- Briga o okolišu tijekom odabira materijala, upotrebe proizvoda, proizvodnog procesa, recikliranja,
ponovne upotrebe, korištenje obnovljivih izvora energije
- Moguća negativna posljedica – eksplozivna atmosfera
- Cilj – održivi razvoj – postizanje ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva
(obnovljivi resursi, smanjenje kemikalija i stvaranja otpada)
- Cirkularna ekonomija (kružno gospodarstvo) – plan EU-a, dugoročno gospodarski rast uz
smanjenje emisije stakleničkih plinova od 80% do 2050. u odnosu na 1990.
Utjecaj tehnologije na stanovništvo
- Internet i mediji – globalizacija
- Robotika – potencijal za podizanje učinkovitosti i razine sigurnosti, pružanje usluga i stvaranje
novih radnih mjesta
- EU prosjek 90 robota na 10 000 zaposlenih, Hrvatska 13
- Sve više robotiziranih linija u proizvodni – njihovo uvođenje je skupo – povećavanje
tehnološkoj jaza između država
- Negativni učinci – zanemarivanje društvenih vrijednosti (smanjena izravna komunikacija),
energetska i prehrambena kriza, pasivnost u angažmanu prema zaštiti okoliša, potencijalna kriza
čovječanstva

Suvremene promjene u gradskim naseljima u zavičaju i Hrvatskoj

Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici u svijetu
- Velike promjene u gradskim regijama – 4 faze razvoja: urbanizacija, suburbanizacija,
deurbanizacija, reurbanizacija
- Suburbanizacija i deurbanizacija – smanjivanje broja stanovništva u matičnom gradu, a povećava
u okolici
- Visokorazvijene države Europe 1960-e – 1990-e  deurbanizacija (smanjenje broja stanovnika i
radnih mjesta)
- Od 1990-ih reurbanizacija fizionomska i funkcionalna obnova i sanacija stare gradske jezgre
- Gentrifikacija – proces fizionomske, funkcionalne i demografske obnove stare jezgre grada
 - Promjene u suburbanim zonama – nova središta s jednom dominantnom funkcijom (trgovina,
industrija, uredi…)
- Zone bez obilježja naselja ni gustoće naseljenosti – opskrbljuju matični grad sirovinama, energijom,
hranom, vodom, radnom snagom, logističkim, komunikacijskim ili komunalnim funkcijama ili
namijenjene turizmu i uklanjanju otpada
- Tranzicijske države – urbanizacija i centralizacija, jačanje gentrifikacije
Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici u Hrvatskoj
- Gradske jezgre – napuštanje poslovnih prostora i slabljenje stambene funkcije
- Rub grada – periurbano, suburbano i ruralno područje  postaje atraktivan, grade se ceste,
željezničke pruge, aerodromi…, jeftinije zemljište – sve poželjniji za stanovanje
- Prostorno planiranje – uređenje naselja, gospodarskih djelatnosti, infrastrukture, obuhvaća zaštitu
okoliša, prirodne i kulturne vrijednosti  bitan zbog ograničenog prostora
- Zakon o prostornom uređenju – 3 razine
- Prostorni planovi državne razine – državni plan prostornog razvoja, prostorni plan
nacionalnog parka, parka prirode i područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja
izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu državnog
značaja
- Prostorni planovi područne razine – prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba
i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku
i/ili javnu namjenu županijskog značaja
- Prostorni planovi lokalne razine – prostorni plan uređenja grada, općine, generalni
urbanistički plan i urbanistički plan uređenja (osim plana uređenja koji je na državnoj ili
područnoj razini)
Socioekonomska polarizacija u gradovima i gradskim četvrtima
Gentrifikacija i socioekonomska polarizacija
- Socioekonomska polarizacija – prisutna u gradovima i gradskim četvrtima, razlikuju se elitne zone,
stambene zone srednjeg sloja i zone stanovanja stanovništva s niskim dohotkom
- Razlike po dohotku, društvenom statusu, etničkoj, vjerskoj i rasnoj strukturi
- Gentrifikacija usložnjava socioekonomsku polarizaciju u gradovima
- Gentrifikacijsko prestrukturiranje stanovništva – u zapuštene dijelove grada naseljuju se bogati
(stari dijelovi grada su im atraktivni za doseljavanje i investiranje)
- Reurbanizaija – vraćanje života u gradsku jezgru
- Strukturne promjene – rast cijena nekretnina u centru, povećanje broja trgovina i usluga prilagođeni
višem sloju stanovništva, iseljavanje nižih slojeva, nestanak industrijskih i radničkih zanimanja,
pojava novog urbanog stila života
- Gentrifikacija – donosi fizičke (vidljive), društvene, socijalne, kulturne i ekonomske promjene
- Povećavanje koncentracije siromaštva u predgrađima – raseljavanje stanovništva s niskim
primanjima na periferiju  često pomicanje ekonomskih i rasnih granica
- Proces globalnog karaktera – distrikt Mission u San Franciscu (meksičko stanovništvo), četvrti
Kreuzberg i Neukolln u Berlinu (tursko stanovništvo), Vračar u Beogradu (Romi)
- Urbana dekadencija – propadanje autohtone građanske kulture uslijed preseljenja njezinih baštinika
u predgrađa i naselja izvan granica matičnog grada
- Portland (Oregon, SAD; više od 2/3 zgrada gentrificirano), Washington, Minneapolis, Seattle (više
od ½ zgrada gentrificirano)
Socioekonomska polarizacija – primjer metropolitasnkih područja SAD-a
- Brze promjene u gradskim četvrtima i gospodarski rast i pad češći su u središnjim gradovima
- Najčešći oblik promjene – ekonomsko propadanje  siromaštvo, žive u gospodarski propalim
četvrtima
- Veliki gradovi (Anaheim, Long Beach, Los Angeles, New York City, Portland, San Diego, San
Francisco, Seattle, Nortfolk, Washington) bilježe raseljavanje siromašnog stanovništva
- Promjenu gradske četvrti prati brza rasna tranzicija – 2000. – 2016. udio bijelaca raste za 44%, a
smanjuje se za 22% u područjima gospodarskog propadanja
- Raseljavanje iz središta grada i koncentracija siromaštva na rubu grada
- Američka slika socioekonomske polarizacije vrlo je slična onima u visokorazvijenim državama na
drugim kontinentima (npr. Nizozemska i Kanada) unatoč razlikama u urbanom planiranju, stambenoj
politici, strukturi stanovništva…