III.

UTJECAJ RAZLIČITIH FAKTORA NA

PULS
Nadia Tomljanović, 2.A
XV. gimnazija, Jordanovac 8
UVOD
Na puls mogu utjecati mnogi različiti faktori. Neki od njih su okolnosti u kojima se nalazimo
npr. temperatura prostora u kojemu smo. No, u svakodnevnom životu na naš puls najviše utječu
naše radnje, naše kretanje... U ovim vježbama ispitali smo kako određene radnje utječu na rad
našeg srca. Rad našeg srca pratili smo mjerenjem našeg pulsa. Faktori koje smo uzeli za
ispitivanje su položaj tijela, hiperventilacija te fizička tjelovježba. Cilj ovih ispitivanja bio nam je
utvrditi kako se puls mijenja u različitim uvjetima te u kakvoj smo mi kondiciji.
VJEŽBA 1: utjecaj položaja tijela na puls
Istraživačko pitanje
Kako položaj tijela utječe na puls?
Hipoteza
Puls će nam biti sličan, ali manji prilikom ležanja.
Materijali i pribor
štoperica
Postupak
Radili smo u paru. Puls se mjeri tako da se stavi prst točno na radijalnu arteriju na unutrašnjoj
strani zgloba. Mjerili smo broj otkucaja u minuti. Prvo je jedan učenik mirno ležao 5 minuta
nakon čega mu je drugi učenik izmjerio puls. Nakon toga učenik je stajao mirno slijedeće 3
minute nakon čega mu je ponovno izmjeren puls. Rezultate smo zapisivali.
Rezultati
puls nakon ležanja 5 minuta: 17 × 4 = 68
puls nakon stajanja mirno 3 minute: 21 × 4 = 84
Rasprava
Tijekom mirovanja srce nam radi usporenije odnosno puls nam je manji jer koristimo manje
energije i nalazimo se u stanju mirovanja. Prilikom stajanja smo također u stanju mirovanja, no
koristimo više energije nego dok ležimo stoga nam i srce više pumpa krv.
Zaključak
Naša hipoteza je potvrđena. Za određena stanja mirovanja srce će nam se ponašati slično, no za
ono za koje je potreban veći napor odnosno veći utrošak energije srce će pumpati više krvi stoga
će nam puls biti veći.
VJEŽBA 2: utjecaj hiperventilacije na puls
Uvod
Hiperventilacija, prekomjerno disanje, je fiziološki proces forsiranog i ubrzanog udisanja i
izdisanja zraka. Ovaj proces dovodi do smanjenja parcijalnog tlaka i koncentracije ugljičnog
dioksida u krvi.
Istraživačko pitanje
Kako hiperventilacija utječe na puls?
Hipoteza
Puls će nam biti povišen tijekom odnosno nakon hiperventiliranja.
Materijali i pribor
štoperica
Postupak
U ovom eksperimentu bilo je važno kontinuirano mjeriti puls u periodu od 7 minuta. To je
najbolje moguće mjerenjem brojem otkucaja svakih 15 sekundi i prevođenjem na broj otkucaja u
minuti. Jedan učenik mjerio je puls drugom učeniku kontinuirano dvije minute. Nakon toga
učenik je intenzivno disao 30 sekundi (što dublje i što češće) s minimalnim mišićnim naporom u
čitavom tijelu. Zatim je učenik normalno disao sljedećih 5 minuta, a puls smo mjerili i bilježili
svakih 15 sekundi.
Rezultati
mjerenje prve dvije minute prije hiperventilacije u intervalima od 15 sekundi
interval 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
puls 19 18 17 18 16 17 17 15
u min 76 72 68 72 64 68 68 60
mjerenje pet minuta nakon hiperventilacije u intervalima od 15 sekundi
interval 1. 2. 3. 4. 5.
puls 20 19 19 17 18
u min 80 76 76 68 72
interval 6. 7. 8. 9. 10.
puls 17 16 17 17 16
u min 68 64 68 68 64
interval 11 12. 13. 14. 15.
puls 15 17 16 16 15
u min 60 68 64 64 60
 interval 16. 17. 18. 19. 20.
puls 17 17 16 15 16
u min 68 68 64 60 64

Rasprava
Puls nam je bio povišen nakon hiperventiliranja. Ovo povišenje nije trajalo dugo, svega nekoliko
mjerenja, a zatim je opao odnosno vratio se u normalni ritam.
Zaključak
Naša hipoteza je potvrđena. Puls nam se povisio nakon hiperventilacije zbog napora odnosno
stresa pod koji smo stavili naše tijelo. Prilikom pojačanog disanja izmjena plinova u našim
plućima odvija se češće odnosno brže što znači da je mali optok krvi ubrzan. Ovo posljedično
dovodi da je i veliki optok krvi ubrzan, krv nam se pumpa brže iz srca (puls nam je veći).
VJEŽBA 2: utjecaj vježbe na puls
Istraživačko pitanje
Kako vježba utječe na puls?
Hipoteza
Puls će nam biti povišen tijekom odnosno nakon vježbanja.
Materijali i pribor
štoperica
Postupak
Učenik se penjao na stolac i silazio s njega svake 3 sekunde i tako 15 sekundi. Odmah nakon
vježbe izmjerio mu se puls u intervalima od 10 sekundi sve dok se ne vrati na vrijednost u
mirovanju. Ponovili smo mjerenje nakon teže vježbe (trčanje 100 m).
Rezultati
početni puls: 17 × 4 = 68
puls nakon vježbanja u intervalima od 10 sekundi dok se ne vrati na početno
interval 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
puls 24 24 23 21 20 18 18 17
u min 96 96 92 84 80 72 72 68
Rasprava
Puls nam je bio povišen nakon vježbanja. Povišenje je trajalo neko vrijeme, a zatim je puls opao
odnosno vratio se u normalni ritam.
Zaključak
Naša hipoteza je potvrđena. Puls nam se povisio nakon vježbanja. Prilikom vježbanja koristimo
veću količinu energije nego u stanju mirovanja. Kako bi energija nastala u našim stanicama je
potreban kisik koji se doprema pomoću krvnih stanica eritrocita. Zbog veće potrebe za energijom
potrebno je veće dopremanje kisika stanicama zbog čega se krv pumpa brže odnosno puls nam je
povećan. Računajući našu kondiciju sustavom bodovanja u sve tri vježbe zaključili smo da nam
je kondicija loša.