PRIBOR: prehrambena boja, mlijeko, bijeli tanjur, deterdžent za suđe,
štapić za uši
OBJAŠNJENJE: Kada kap deterdženta dodirne mlijeko, deterdžent smanjuje
površinski napon mlijeka. Taj pad površinskog napona rezultira kretanjem mlijeka prema rubovima tanjura, gdje je površinski napon veći nego u sredini. Ovaj proces manifestira se kroz širenje kapljica mlijeka prema rubovima tanjura. Tijekom ovog fenomena, hidrofobni dio strukture deterdženta veže se s mliječnim mastima, dok se hidrofilni dio povezuje s vodom unutar mlijeka, što rezultira vidljivim efektom boja koje se razdvajaju, miješaju i mijenjaju poziciju. ZAKLJUČAK: Ovaj eksperiment pruža korisne uvide u svojstva i sastav mlijeka, doprinoseći boljem razumijevanju njegovih karakteristika. Ovakvi pokusi trebaju se provoditi samo u kontroliranim okruženjima radi edukacije i istraživanja, s oprezom i poštivanjem sigurnosnih smjernica.
Ilija Babić, 4.a - Pokusi s mlijekom
1 Ilija Babić 2. PRAVLJENJE PLASTIKE OD MLIJEKA Pribor: 300 mL mlijeka, alkoholni ocat (dodajemo ga dok se prestanu stvarati grudice), posuda za grijanje, žlica, čaša za miješanje, papirnati ručnik, kalup (ili izrada oblika po želji bez kalupa)
OBJAŠNJENJE: Topljenjem mlijeka i miješanjem s alkoholnim octom dolazi
do koagulacije proteina u mlijeku, stvarajući čvrstu tvar koja podsjeća na plastiku. Ovaj proces naziva se "kazeinizacija" i rezultira formiranjem plastičnog materijala poznatog kao kazein, koji se koristi u proizvodnji nekih vrsta umjetne plastike. ZAKLJUČAK: Ova metoda nije efikasna u stvaranju prave plastike, budući da prava plastika pripada drugoj kategoriji materijala u odnosu na kazeinsku plastiku. Također, rezultati eksperimenata mogu varirati ovisno o postotku mliječne masti u mlijeku, kao i o količini korištenog octa. Stoga, iako ova tehnika pruža zanimljiv uvid u promjene svojstava mlijeka, nije prikladna za industrijsku proizvodnju konvencionalne plastike.