Principi koreografiranja

Trenažne specifičnosti u estetskim

gibanjima

Planiranje i programiranje u RG
 (grč.)Choreuo-pisati ples;
graphein-bilježiti
Koreografirati –
formirati tehnički i stilski
jedinstveno kompleksno
motoričko gibanje
određenog vremenskog
trajanja.

Koreografska kompozicija
može biti:
• forma izražavanja
dramaturškog sadržaja
(vid kazališne umjetnosti)
• oblik sportskog
nadmetanja
KOMPONENTE BODOVANJA KOREOGRAFIJE
VREDNOVANJE

UMJETNIČKO TEHNIČKO
ESTETSKA KOMPONENTA

•Konstrukciju koreografije
ELEMENTI ILI
KOREOGRAFIJA RAZINE ZADANE •Odnos glazbe i pokreta
PRAVILNIKOM

•Ekspresivnost

GLAZBENA
PRATNJA

ORIGINALNOST
MAJSTORSTVO
 STUDENTSKA KOREOGRAFIJA

Zadano:
Trajanje koreografije: 1,15 – 1,30 sprave (lopta, obruč vijača), 3 ili 4 studenta u
timu
Po izboru studenta:
• Glazba
• Elementi tijelom: 3, skoka, 2 ravnoteže, 3 rotacije
• 1 akrobatski element
• Razmjena rekvizita (5 od toga 3 visoke)
• 5 različitih formacija
 EKSPRESIVNOST – sposobnost izvedbe u kojoj se prenosi
koreografska ideja
EMOCIONALNOST = IZRAŽAJNOST

 U estetskim se gibanjima osobita pažnja

pridaje ekspresivnosti pokreta, odnosno
kretnim strukturama s emocionalnom
komponentom,

 filogenetska uvjetovanost,

 socijalni čimbenici značajno utječu na

ekspresiju emocija te se, kao i svako drugo
složeno ponašanje, razvija u zavisnosti od
naslijeđa i učenja,

 samo nadahnuti pokret može izraziti

emocije,

 kod izvođača koreograf mora izazvati

stanovitu emocionalnost te im pomoći
izraziti je pokretom.
 KONSTRUKCIJA KOREOGRAFIJE

KOMPONENTE KONSTRUKCIJE DOBRE

• Ritam KOREOGRAFIJE
• Dinamika
• prostor •Idejno jedinstvo od početka do kraja
PRINCIP
JEDINSTVA PRINCIP
SUPROTNOSTI •Ravnomjerno izvođenje lijevom i
desnom stranom tijela

•Odabir što različitijih elemenata tijelom i

• Ubrzavanje
tempa spravom, akrobatskih elemenata
• Pojačavanje
dinamike •Potpuno korištenje vježbališta
PRINCIP
KULMINACIJE
 Cilj sportske koreografije – postići što bolji
natjecateljski rezultat
FAKTORI NATJECATELJSKE USPJEŠNOSTI

•razina znanja i sposobnosti sportaša,

•sposobnost trenera da prati razvojne

trendove sporta te ih konstruktivno
primjenjuje u kompozicijama,

•poznavanja Pravilnika,

•poznavanje teorije glazbe,

•sposobnost i spremnost trenera da analizira

izvedbe vrhunskih sportaša,
Kvaliteta koreografije je
•kreativnost trenera i natjecatelja, ODGOVORNOST TRENERA
•sposobnost natjecatelja da razumije koncept
natjecateljske kompozicije
 ARHITEKTONIKA KOREOGRAFIJE –umjeće stvaranja

RASPORED U
ODABIR
VREMENU I
ELEMENATA
PROSTORU

PRINCIP
INTERGRACIJA RACIONALNOST PONAVLJANJA

PUTANJE • Usklađivanje • Formacije

RAZNOLIKOST
KRETANJA vremena trajanja • Prostorni oblici
koreografskih • Putanje kretanja
fraza
IMPRESIJA PRINCIP
DINAMIČNOST PRINCIP
KOMPOZICIJE URAVNOTEŽEN
PROPRCIJE OSTI
 Intergracija je idejni slijed koji se posebno očituje kroz princip jedinstva i
princip kulminacije. Pritom je iznimno važna glazbena pratnja i veze između
glavnih elemenata.

Najuspješnije natjecateljske kompozicije imaju instančano izrađene AKCENTE:

• početna pozu-efektan početak;
•graciozni spojevi glavnih elemenata u harmoničnu cjelinu;
•efektan kraj vježbe.

ODABIR
ELEMENATA

INTERGRACIJA

RAZNOLIKOST

DINAMIČNOST
 PRINCIP RAZNOLIKOSTI

PRINCIP SUPROTNOSTI

Raznolikost
•Odabir elemenata koji se razlikuju u amplitudi, pravcu, brzini, stupnju mišićne tenzije...
•Korištenje različitih razina prostora
•Izmjenu brzog i sporog tempa

ODABIR
ELEMENATA

INTERGRACIJA

RAZNOLIKOST

DINAMIČNOST
 PRINCIP KULMINACIJE

PRINCIP SUPROTNOSTI
PROMJENA DINAMIKE snažno djeluje na umjetničku impresiju. To je postepeno smanjenje ili
povećanje amplitude i tempa pokreta, te stupnja mišićne tenzije.

Povećanje tempa na kraju kompozicije te prikaz težih elemenata - taktika

Dojam na suce i gledatetlje.

ODABIR
ELEMENATA
INTERGRACIJA

RAZNOLIKOST

DINAMIČNOST
 RACIONALNOST

Racionalna distribucija snage - izmjena teških i lakih elemenata – taktika

KONTRAST = IZRAŽAJNOST

Povećanje tempa pred kraj vježbe - pokazatelj dobre fizičke pripremljenosti.

Trenažna mjerljivost

RASPORED U
VREMENU I
PROSTORU

RACIONALNOST

PUTANJE KRETANJA

IMPRESIJA
KOMPOZICIJE
 PROSTOR
•Položaj sudaca

•Razine prostora

•Putanje i pravci kretanja moraju se razlikovati: kružno, pravocrtno, elipsoidno, paralelno s linijom,
dijagonalno, spiralno...

RASPORED U
VREMENU I
PROSTORU

RACIONALNOST

PUTANJE
KRETANJA

IMPRESIJA
KOMPOZICIJE
 Impresija kompozicije ovisit će i o ritmičkoj podlozi glazbe.
Promjenom ritma i kombiniranjem različitih ritmova izbjegava se monotonija.
Promjena ritma mora se podudarati sa tjelesnom tehnikom.

stvaranje
atmosfere

aluzija priče
ekspresija
izazivanje
emocija
RASPORED U
VREMENU I
PROSTORU DIMENZIONALNOST Izražavanje
GLAZBE osobnosti
RACIONALNOST Ritmičke fraze
Akcenti
PUTANJE KRETANJA struktura
tempo

IMPRESIJA
KOMPOZICIJE
IZBOR GLAZBE - određuje dinamiku vježbe i ritam izvođenja

NAJČEŠĆE GREŠKE U IZBORU GLAZBE

•Nerazumijevanje značenja glazbe

•Izvedba ne prati stil glazbe

•Ritmičke pogreške

•Nema povezanosti glazbe i pokreta.

 NATJECATELJSKA KOMPOZICIJA

Dobra koreografija podrazumijeva:

• poštivanje općih principa

koreografiranja,

• uravnotežen odnos vježbanja

lijevom i desnom stranom tijela,

• raznolikost u izboru elemenata

tijelom i spravama,

• upotrebu akrobatskih elemenata,

te raznovrsno korištenje prostora.
 PRIMJENA U ŠKOLSKOJ PRAKSI
Improvizacija je poseban, originalan, stvaralački neponovljiv
način izražavanja motoričke kreativnosti koji podrazumijeva
posebnu sposobnost stvaralaštva, bez prethodne pripreme.

treniranje improvizacije potiče:

- KREATIVNOST
- ORIGINALONST
- optimalnu spregu znanja i
sposobnosti
 OBRAZOVNI PRISTUP USMJEREN NA STUDENTA
(STUDENT – CENTERED APPROACH)

ŠTO?

ZAŠTO? KAKO?

ODGOVORNOST AKTIVNOST

KRITIČKO
PROMIŠLJANJE
 STUDENT – CENTERED
APPROACH

INDIVIDUALIZATION

INTERACTION INTERGRATION

INDIVIDUALNI PRISTUP – podrazumijeva da su studenti osposobljeni da stvaraju i

osmišljavaju svoje aktivnosti i metode učenja
INTERAKCIJA – podrazumijeva suradnju studenata u timu i učenje od drugih
studenata u timu
INTERGRACIJA – podrazumijeva mogućnost ugrađivanja prethodno stečenih znanja
u stjecanje novih u obrazovnom procesu
 CHRITICAL THINKING SKILLS

OBSERVATION PROBLEM SOLVING

ANALYSING COMMUNICATION

INFERENCE
 KOMPONENTE KRITIČKOG PROMIŠLJANJA STVARANJE KOREOGRAFIJE

PROMATRANJE
sposobnost uočavanja i predviđanja prilika, problema i
rješenja
ANALIZA
prikupljanje, razumijevanje i tumačenje podataka i
drugih informacija

ZAKLJUČIVANJE
izvođenje zaključaka na temelju relevantnih podataka,
informacija te osobnog iskustva i znanja

KOMUNIKACIJA
dijeljenje i primanje informacija s drugima, verbalno,
neverbalno i pisano

RJEŠAVANJE PROBLEMA
proces prikupljanja, analiziranja i priopćavanja
informacija te prepoznavanje i otklanjanje poteškoća
TRENAŽNE SPECIFIČNOSTI U
ESTETSKIM GIBANJIMA
 TEHNIČKA RAZINA U RG
(PRAĆENJE)

OPSEG
VIŠESTRANOST

STABILNOST STUPANJ
ASIMETRIJE
RACIONALNOST
 OPSEG
...ili kvantitet usvojenih specifičnih motoričkih znanja definiramo kao broj
željenih elemenata koje sportaš izvodi na treningu ili natjecanju

NATJECATELJSKI OPSEG TRENAŽNI OPSEG

sadrži sve elemente koji su sadrži sve tehničke
uvršteni u kompozicije, elemente koje može izvesti
koreografije ili neke druge jedna osoba
vidove natjecanja.

Individualno i kontinuirano praćenje trenažnog opsega preduvjet je

učinkovitog planiranja tehničke pripreme u estetskim gibanjima
 I. VEĆI II. BOLJA III. BOLJI
TRENAŽNI KOREOGRA- PLASMAN NA
OPSEG FIJA NATJECANJU
 KAKAV JE VAŠ TRENAŽNI OPSEG?

17 17 14
SKOKOVI RAVNOTEŽE ROTACIJE

ODREDITE BROJ ELEMENATA IZ SVAKE POJEDINE GRUPE TIJELOM KOJU MOŽETE PRAVILNO IZVESTI
 Primjena trenažne specifičnosti (trenažnog opsega) u edukacijskoj praksi za izvođenje osnovnih tehnika tijelom
SKOKOVA, RAVNOTEŽA i ROTACIJA u ritmičkoj gimnastici (samoprocjena)

SKOKOVI RAVNOTEŽA
120,00 120,00

100,00 100,00

80,00 80,00

60,00 60,00

40,00 40,00

20,00 20,00

0,00 0,00
0 10 20 30 40 50 0 10 20 30 40 50

ROTACIJE
120,00

100,00

80,00

60,00

40,00

20,00

0,00
0 10 20 30 40 50
Usporedba samoprocjene sa mišljenjem nastavnika kod procjene trenažnog opsega za osnovne tehnike tijelom u ritmičkoj
gimnastici (skokove, ravnoteže i rotacije)

usporedba s ocjenom profesora

26%
24%
22%

13%
11%

4%

SKOKOVI RAVNOTEŽE ROTACIJE

više manje

Pogreška u samoprocjeni može se podijeliti na:

a) samoprocjena je manja od realne, odnosno student misli da elemente tijelom izvodi lošije od procjene profesora;

b) samoprocjena je veća od realne, odnosno student misli da elemente tijelom izvodi bolje od procjene profesora.

Najveće pogreške u samoprocjeni uočavamo kod tehničke grupe rotacija, a najmanje kod skokova.

kod tehničke grupe elemenata tijelom skokova, češća je samoprocjena da je konačna izvedba lošija od procjene profesora. Kod tehničkih
grupa ravnoteža i rotacija, češća je samoprocjena da je konačna izvedba bolja od procjene profesora.
 VIŠESTRANOST

... sposobnost dobrog izvođenja odabranih elemenata pod

različitim okolnostima

primjerice, izvođenje daleko visokog skoka

koristeći različite sprave u ritmičkoj gimnastici
 PRAĆENJE VIŠESTRANOSTI
evidentira se kvaliteta izvođenja upotrebom različitih sprava, koje predstavljaju specifične
otežavajuće okolnosti za njegovo pravilno izvođenje.

RUKOVANJE SPRAVAMA KOMBI-

NACIJA
Daleko-visoki skok

OBRUČ LOPTA ČUNJEVI TRAKA VIJAČA

rotacija izba- mali bočni krug u kroz otvorenu sa zaklonom

IME I PREZIME u desnoj ruci civanje vodoravni desnoj ruci vijaču trupa i
jednom krugovi zanoženjem
rukom

Trener procjenjuje stabilnost izvođenja odabranog elementa,

oznakom + ili – (odnosno procjenom može izvesti ili ne može izvesti zadani
element). Izračuna se razlika između moguće realiziranih i realiziranih
elemenata, te izrazi postotkom
 STUPANJ ASIMETRIJE

Prikazuje sposobnost sportaša da jednakom vještinom

manipulira lijevom i desnom rukom ili nogom
(odnosno vježba lijevom i desnom stranom tijela)

u trenažnom procesu može se definirati jednadžbom koja odražava

odnos motoričkog izvođenja obim stranama tijela a naziva se
koeficijent asimetrije.
 BILATERALNI TRANSFER
TRI TIPA TJELESNE ASIMETRIJE Označava transfer motoričkih znanja i
(1) morfološka vještina s jedne na drugu stranu tijela
(2) funkcionalna
(3) dinamička
Mc Morris, 2014

Jaszczak, 2008
BILATERALNO
TESTIRANJE

AMBIDEKSTRIJA
označava odnos lijeve i desne strane tijela u
motoričkom izvođenju

Jastrjembskaia & Titov, 1999

 Izračunavanje koeficijenta
asimetrije
AS = D - ND/ D x 100
gdje je AS = koeficijent asimetrije;
D = dominantna strana;
ND = nedominantna strana
 trener evidentira kojom stranom
tijela sportaš izvodi motorički
zadatak te procjeni tehničku razinu
izvođenja
 skalu procjenjivanja trener može
formirati sam
 sportaš isto motoričko znanje
uvježba i izvede nedominantnom
stranom tijela
 izvođenje slabijom stranom tijela,
trener procjeni na isti način kao i
izvođenje dominantnom stranom
tijela.
sumirani koeficijent asimetrije

AS (n) = Σ AS / n
n = broj elemenata

Da bi dobili potpuniju sliku odnosa lijeve i desne strane jedne osobe,

potrebno je odabrati nekoliko ključnih tehničkih elemenata te ih
procijeniti na isti način i uvrstiti u slijedeću formulu
 PROCIJENA KOEFICIJENTA
ASIMETRIJE

ŠKOLSKA SPORTSKA ZNANSTVENA

POGREŠKA
HALO EFEKT
KONTRASTA
 STABILNOST

... pokazatelj tehničke pripremljenosti sportaša, a podrazumijeva

TRAJNO uspješno izvođenje tehničkih elemenata.

NATJECATELJSKA TRENAŽNA
STABILNOST STABILNOST

Automatizacija odabranih znanja

 Analiza stabilnosti motoričkog izvođenja estetskih gibanja
omogućuje

• povećanje razine znanja i izvođenja specifičnih tehničkih elemenata

• detektiranje elemenata koje je neophodno dodatno uvježbavati
• uspoređivanje sportaša međusobno
• povećavanje frekvencije uvježbavanja elementa

Što je bolji postotak stabilnosti izvođenja motoričkog zadatka to će biti učinkovitije

provjeravanje koeficijenata asimetrije na elementima za koje smo sigurni da su usvojeni na
visokoj tehničkoj razini.
Suma stabilnosti izvođenja svih elemenata u kompoziciji ili koreografiji
može se izraziti slijedećom formulom:

SK = E1 + E2 + E3 ...En

gdje je SK = stabilnost kompozicije ili koreografije;

E –svi predviđeni elementi u kompoziciji.

Stalnim praćenjem stabilnosti izvođenja kompozicije ili koreografije

moguće je dobiti objektivnu informaciju o tehničkoj pripremljenosti i
pravilno usmjeriti ispravljanje pogrešaka.
 RACIONALNOST

Dobro osmišljena i izvedena kompozicija ili koreografija je ona u

kojoj je potrošnja energije racionalna.

Neracionalno izvođenje uzrokovat će umor i

češće greške u izvođenju

Mjerenje racionalnosti – kontrola pulsa nakon izvođenja koreografije

KAKO POBOLJŠATI RACIONALNOST ILI SPECIFIČNU KARDIOVASKULARNU IZDRŽLJIVOST?

Vježbati 3 -5 puta tjedno visokim intenzitetom (60-90 % od maksimalne srčane frekvencije)

TARGET HART RATE(THR)

MHR (maksimalna srčana frekvencija) = 220 – godine života

RHR (resting hart rate)

KARVONENOVA FORMULA

(THR) Target Heart Rate = [(MHR −RHR) × %Intensity] +RHR example

Model treninga u estetskim
gibanjima

• elementi planiranja treninga

• etape dugoročnog planiranja

• trenažni ciklusi
 ELEMENTI PLANIRANJA TRENINGA
– INDIVIDUALNOST - unaprijed postavljen natjecateljski cilj za svaku gimnastičarku
individualno, poštujući dobne karakteristike.

– KONTINUIRANOST - organizirane smjernice razvoja u vremenskim intervalima

(trenažni, tjedni, mjesečni, godišnji, itd.) koje osiguravaju kontinuitet trenažnog
procesa.

– SVEOBUHVATNOST - postavljenim trenažnim ciljevima moraju biti obuhvaćeni svi

segmenti razvoja gimnastičarke ( funkcionalni, morfološki, motorički, tehnički, taktički,
plesni i dr.). Takvi posebni ciljevi upotpunjuju se sa prvim, individualnim,
natjecateljskim ciljem gimnastičarke.

– REALNOST - objektivnom procjenom inicijalnog antropološkog statusa te

predviđanjem sveobuhvatnog razvoja gimnastičarke temeljenom na realnim trenažnim
pokazateljima potrebno je postaviti konačne ciljeve i organizirati trenažni proces.

– PERIODIČNOST – uspješan trening biti će utemeljen na znanstvenim spoznajama o

periodizaciji treninga (kratkoročno i dugoročno planiranje, sportska specijalizacija i sl.)
 Etape dugoročnog planiranja

Osnovne etape treninga mogu se podijeliti u tri

skupine:

• sportski trening koji obuhvaća tehničku, fizičku,

psihičku, plesnu, glazbenu i taktičku pripremu

• natjecanja koja možemo podijeliti na glavna,

selekcijska, pripremna i kontrolna

• dodatne aktivnosti koje obuhvaćaju životni stil,

prehranu, metode oporavka i povećanja
trenažnih kapaciteta, vanjske čimbenike (npr.
klima), teorijska znanja, i sl.
 Dugoročno planiranje odvija se u tri faze:

• osnovni trening
• realizacija sportskih mogućnosti
• produžavanje natjecateljske aktivnosti

Početak osnovnog treninga te dalja

trenažna dinamika ovisi o kalendarskoj i
biološkoj dobi gimnastičarke,
nadarenosti, individualnim potrebama,
sposobnosti adaptacije na trening,
trenažnom iskustvu i motoričkoj
informiranosti, te organizaciji trenažnog
procesa.
 DUGOROČNO
PLANIRANJE
TRENINGA
U RG

REALIZACIJA
OSNOVNI PRODUŽENJE
SPORTSKIH
TRENING AKTIVNOSTI
MOGUĆNOSTI

POSTIZANJE
ODRŽAVANJE
PRIPREMNI SPECIJALIZACIJSKI VRHUNSKIH
VRHUNSKIH REZULTATA
REZULTATA
• traje između četiri i šest godina

• osnovni cilj: formiranje široke osnove motoričke informiranosti

početnica kroz svladavanje tehnike tijelom i osnovnih tehnika
baratanja spravama.

• proces osnovnog treninga može se podijeliti u dvije faze: pripremnu i

specijalizacijsku.

Osnovni
trening
• započinje u dobi od pet do šest
godina i traje dvije do tri godine
Pripremni
osnovni
• primarni cilj pripremne faze
osnovnog treninga je
trening
uvježbavanje osnovnih tehnika
(težina nižih razina) tijelom,
osnovnih tehnika spravama, te
njihovo međusobno
povezivanje.

• trening u pripremnoj fazi traje

60 – 90 minuta, a realizira se
najmanje tri puta tjedno.
• započinje već u 7. ili 8. godini života i traje
dvije do tri godine. specijalizacijska
• Posebnost specijalizacijskog perioda je
specifičan, individualan razvoj tehnike,
faza osnovnog
kada se temeljem motoričke
informiranosti postignute u pripremnoj treninga
fazi osnovnog treninga formiraju osnovne
kompozicije

• intenzitet treninga potrebno je postepeno

povećavati, ali sporije no što se povećava
volumen treninga, kako bi se ukupni
trenažni proces uskladio sa razvojnom
krivuljom gimnastičarke.

• Posebna pažnja posvećuje se razvoju

motoričkih sposobnosti, osobito
koordinacije i fleksibilnosti.
 • započinje između 12. i 14. godine
života i traje 5 do 10 godina.

• aktivni trening visokog intenziteta i

natjecanja

• vrijeme najviših sportskih dosega,

potpunog ovladavanja tehnikama
tijelom i spravama, te najviše
razine razvoja osobnog stila
izvođenja, povezanog s estetskom
Realizacija komponentom i originalnošću

sportskih • dijelimo je u dvije trenažne cjeline:

trening za postizanje vrhunskih
mogućnosti rezultata i trening za održavanje
vrhunskih rezultata.
• gimnastičarka se usmjerava i
specijalizira za grupno ili individualno
vježbanje
postizanje
vrhunskih
• volumen i intenzitet treninga dosežu
maksimum dok se učestalost treninga rezultata
određuje i prema osobnim
sposobnostima gimnastičarke da se
prilagodi intenzivnom treningu, te
talentu

• ciljevi, planovi i programi treninga

moraju biti individualni, usklađeni s
razvojnom krivuljom i u svrhu postizanja
optimalnih natjecateljskih rezultata
imajući u vidu ukupan antropološki
status gimnastičarke.
 Produženje
• posljednjom etapom aktivnog
treniranja natjecateljske
• motoričke sposobnosti dostigle su
aktivnosti
limit, i slijedi opadanje koje prati i
otežano usvajanje novih motoričkih
znanja

• volumen treninga potrebno je uskladiti

s natjecateljskim obvezama

• posebnu pažnju treba posvetiti

prevenciji ozljeda koje često značajno
utječu na ukupan tijek dugoročnog
planiranja, posebno u fazi realizacije
sportskih mogućnosti, čije se posljedice
dugoročno odražavaju i na etapu
produženja natjecateljske aktivnosti.
 organizacija bugarske škole ritmičke gimnastike usklađene s dobi
gimnastičarki kroz etape dugoročnog planiranja treninga

Dob gimn. / opća specifična tehnička teorijska trajanje učestalost

etapa treninga fizička fizička priprema priprema treninga treninga
priprema priprema

7-8 godina 27% 29% 42% 2% 60-90 3-4 puta

osnovni minuta tjedno
trening

9-12 godina 20% 24% 54% 2% 180 5-6 puta

pripr. osnovni trening minuta tjedno
13 -16 godina 15% 21% 62% 2% 3-4 svaki dan
specijalizacijski trening sata
16 i više godina 10% 18% 70% 2% 4 sata i više svaki dan
Elitne gimnastičarke
 Trenažni ciklusi u ritmičkoj gimnastici
Ciklusi treninga označava skup
operativnih trenažnih aktivnosti u
određenom vremenskom
razdoblju.
Razlikujemo:
MAKROCIKLUSE,
MEZOCIKLUSE I
MIKROCIKLUSE
koji se međusobno isprepliću,
nastavljaju i nadopunjuju u skladu
sa postavljenim individualnim
ciljevima, a čiji sadržaji
predstavljaju svojevrstan model
treninga u ritmičkoj gimnastici.
 MAKROCIKLUS
(godišnji ili polugodišnji)

NATJECATELJSKI PRIJELAZNI
PERIOD PERIOD

PRIPREMNI
PERIOD
 Pripremni period

• Sadržaji treninga pripremnog

perioda u ritmičkoj gimnastici
usmjereni su na razvoj PRIPREMNI
kondicijske, psihološke, tehničke PERIOD
te koreografske pripreme
PERIOD PERIOD
• Što je razina znanja i sposobnosti GENERALNE SPECIFIČNE
niža to je pripremni period duži, PRIPREME PRIPREME
kako bi se stvorili što bolji
preduvjeti za uspjeh u
natjecateljskom periodu.
 Pripremni period
Generalna priprema:
• formiranje novih i usavršavanje već
usvojenih znanja i vještina
• razvijanje sposobnosti važnih za
uspjeh u rg.
• sastavljanje natjecateljskih
kompozicija
• usavršavanje tehnike spravama
• usavršavanje plesnih znanja
• povećanje volumena i intenziteta
Specifična priprema:
 Sadržaj treninga usklađuje se s
potrebama na natjecanju
 odabiru se specifični sadržaji
(motorička znanja) koja će se
usvajati na automatizacijskoj razini
 psihološka priprema
 Intenzitet treninga progresivno se
povećava, dok se volumen mora
stabilizirati, te pred samu
natjecateljsku fazu umanjiti
 Natjecateljski period
CILJ: ostvariti uvjete za najbolja postignuća na natjecanju
SADRŽAJI TRENINGA: direktna priprema za natjecanje (tehnička, psihološka i
fizička)

ZADACI
NATJECATELJSKOG
TRENINGA

TEHNIČKI PSIHOLOŠKI FIZIČKI

osigurati izvođenje poticati motivaciju, vrhunsku formu
na najvišoj kontrola emocija uskladiti s glavnim
mogućoj razini na natjecanju natjecanjem
 Natjecateljski period (trenažno opterećenje)
• Trenažno opterećenje kontinuirano se povećava, a najveći intenzitet treninga
trebalo bi ciljano dostići dva – tri tjedna prije glavnog natjecanja u makrociklusu.
• Zatim se volumen treninga postepeno smanjuje, dok se intenzitet održava.
• Zadnji tjedan prije glavnog natjecanja smanjuje se intenzitet treninga kako bi se
gimnastičarka potpuno oporavila što će osigurati najbolje fizičke preduvjete za
uspješno natjecanje
 Natjecateljski period
• Natjecanje u RG je nezamjenjiva forma
usavršavanja kompozicije, dostizanja
vrhunskog tehničkog izvođenja, stjecanja
iskustva i specifične natjecateljske
izdržljivosti te psihološke zrelosti

• Elitne gimnastičarke optimalno

organiziraju makrociklus sa 3-5 važnih
natjecanja te sa sporednim natjecanjima
koji uvijek prethode glavnim

• Najvažnije natjecanje predviđa se pri

kraju natjecateljske faze makrociklusa.
 Prijelazni period
CILJ: spriječiti pretreniranost
osiguravanjem perioda odmora i
oporavka.

SADRŽAJI: kreativni, raznoliki i

poticajni. Primjenjuju se sadržaji
niskog intenziteta: uče se novi
elementi, uvježbavaju nove veze
između težina ili formiraju nove
kompozicije, ispravljaju pogreške
na uvježbanim elementima i sl.

TRAJANJE: Kod elitnih ritmičarki -

najviše dva mikrociklusa
 Mezociklus
• sadrži najmanje dva, a najčešće tri do
šest mikrociklusa i traje otprilike jedan
mjesec

• cilj mezociklusa može biti povećanje

volumena treninga, smanjenje
volumena i intenziteta ili smanjenje
volumena, a povećanje intenziteta i sl.

• Sadržaj mezociklusa ovisi dinamici

makrociklusa i njegovim etapama.
Mezociklusi pomažu treneru da
optimalno operacionalizira trenažni
proces u skladu sa generalno
postavljenim ciljevima makrociklusa.
 Mikrociklus
• slijed treninga provedenih u nekoliko dana (u
RG – 7 dana)

• sadržaj, broj i učestalost treninga ovisi o stanju

treniranosti gimnastičarke, potrebnim
opterećenjima unutar mezociklusa,
individualnim reakcijama na trenažno
opterećenje, životnim obvezama gimnastičarke
te važnosti mikrociklusa unutar makrociklusa.

• Započinjane visokog opterećenja bez

mogućnosti oporavka od prethodnog trenažnog
opterećenja dovodi do umora, iscrpljenosti i
općeg stanja pretreniranosti što u velikoj mjeri
povećava rizik od ozljeđivanja.
 Mikrociklus mora sadržavati optimalan odnos visokog i srednjeg
opterećenja u pravilnim omjerima sa treninzima niskog opterećenja.

NEMA IZOSTAJU PREVIŠE PRETRE-

VISOKIH TRENAŽNU VISOKIH NIRANOST
OPTEREĆENJA EFEKTI OPTEREĆENJA

U pravilu, organiziraju se jedan ili dva treninga visokog trenažnog

opterećenja unutar mikrociklusa (kod elitinih gimnastičarki dva), te jedan
do dva treninga niskog intenziteta tjedno. Visoka trenažna opterećenja
ovise o dobi gimnastičarke, njenoj natjecateljskoj razini te o dinamici
makrociklusa.