METODA KONTURNIH STRUJA

Kod rješavanja složenih strujnih krugova generalno su nepoznate struje u granama.

Kod metode direktne primjene KZ struje u granama smo pisali DIREKTNO u
jednačinama i trebalo nam je onoliko jednačina koliko ima i nepoznatih struja (Ng).
Kod metode konturnih struja (kao i većine ostalih metoda) postavljamo jednačine u
kojima se kao nepoznate veličine NE POJAVLJUJU stvarne struje u granama
DIREKTNO, već se koriste neke zamjenske veličine. Kad se odrede te zamjenske
veličine, onda se iz njih lako računaju i stvarne nepoznate (struje u granama).
Zahvaljujući ovoj zamjeni nešto smo važno sebi olakšali a to je smanjenje ukupnog
broja postavljenih jednačina.
Metoda konturnih struja počiva na primjeni II Kirhofovog zakona, sa manjim brojem
jednačina nego kod Direktne metode. Broj jednačina koje treba postaviti kod ove
metode je Ng-(Nč-1). (Ako se sjetimo, to je broj jednačina koji nam je kod Direktne
metode davao samo IIKZ – bez jednačina IKZ, dakle očigledno smanjenje broja ukupno
postavljenih jednačina).
1. Označiti Ng-(Nč-1) kontura i odabrati im smjer
2. Za svaku konturu umjesto dosadašnih oznaka K1, K2, K3…označiti zamišljene
KONTURNE STRUJE, sa Ia, Ib, Ic…Ove struje NISU STVARNE struje u granama, ali
se one iz njih lako izračunaju na kraju.
3. Napisati jednačine konturnih struja. Ovih jednačina ima koliko ima i kontura dakle Ng-
(Nč-1). Ovdje ćemo napisati jednačine za konturne struje u slučaju da imamo zadatak
sa 2, 3 ili 4 konture, a ako je broj kontura veći, intuitivno je jasno kako se jednačine
proširuju. Ako neko ne može zapamtiti jednačine, bit će vam date gotove, ne morate
učiti napamet, mada se lako pamte.
Ako zadatak ima 2 konture, imamo sistem 2*2:
Raa*Ia + Rab*Ib = Uaa
Rba*Ia + Rbb*Ib = Ubb

Ako zadatak ima 3 konture, imamo sistem 3*3:

Raa*Ia + Rab*Ib + Rac*Ic = Uaa kontura a
Rba*Ia + Rbb*Ib + Rbc*Ic = Ubb kontura b
Rca*Ia + Rcb*Ib + Rcc*Ic = Ucc kontura c
Ako zadatak ima 4 konture, imamo sistem 4*4:
Raa*Ia + Rab*Ib + Rac*Ic + Rad*Id = Uaa
Rba*Ia + Rbb*Ib + Rbc*Ic + Rbd*Id = Ubb
Rca*Ia + Rcb*Ib + Rcc*Ic + Rcd*Id = Ucc
Rda*Ia + Rdb*Ib + Rdc*Ic + Rdd*Id = Udd

Mislim da je očiti kako bismo dalje proširili jednačine za veće sisteme (sa više kontura)
Naravno mi nikada nećemo imati više od tri konture jer smo rješavali sistem max 3*3.
Pretpostavimo da imamo ovakav zadatak sa Ng-(Nč-1)=6-(4-1)=6-3=3 konture.

Pošto imamo tri konture (konturne struje), nama treba sistem 3*3:

Raa*Ia + Rab*Ib + Rac*Ic = Uaa

Rba*Ia + Rbb*Ib + Rbc*Ic = Ubb
Rca*Ia + Rcb*Ib + Rcc*Ic = Ucc

Otpor koji ima oba ista slova (Raa, Rbb, Rcc…) zove se vlastiti otpor konture i jednak
je zbiru svih otpora koje kontura obuhvata. Ovaj otpor je uvijek pozitivan.
U našem slučaju je:
Raa=R1+R3+R4
Rbb=R2+R5+R6
Rcc=R4+R5+R7
Otpori koji imaju različite brojeve u indeksu (Rab, Rac, Rbc…) zovu se međuotpori i to
su otpori koji su zajednički za one dvije konture čija su slova u indeksu tog otpora,
odnosno to je zbir otpora iz grane koja je zajednička za te dvije konture. Ovaj otpor je
pozitivan ako obe konture (tačnije, konturne struje) kroz njega “prolaze” u istom smjeru,
a negativan ako te dvije konture (tačnije, konturne struje) kroz njega “prolaze” u
suporotnim smjerovima. Naravno da vrijedi da je npr. Rab=Rba, Rbc=Rcb, itd.
U našem zadatku je:
Rab=Rba=0 (Zajednička grana kontura a i b je grana sa strujom I2, a ona nema
otpora)
Rac=Rca=-R4 (Zajednička grana kontura a i c je grana sa strujom I4, a njen ukupan
otpor je R4. Ovaj međuotpor je negativan jer konture u različitim smjerovima “prolaze”
kroz ovu granu/njen otpor.
Rbc=Rcb=-R5 (Zajednička grana kontura b i c je grana sa strujom I5, a njen ukupan
otpor je R5. Ovaj međuotpor je također negativan jer konture u različitim smjerovima
“prolaze” kroz ovu granu/njen otpor.

Vlastiti napon izvora konture (Uaa. Ubb, Ucc…) predstavlja algebarski (pazi na
predznake) zbir svih napona izvora koje obuhvata data kontura.
U našem zadatku je:
Uaa=-U1-U3
Ubb=U2+U3
Ucc=U4
Sad popunimo postavljene jednačine i u njima će nam nepoznate ostati samo
KONTURNE struje Ia, Ib i Ic.
Nakon postavljanja i popunjavanja jednačina, rješavamo sistem 3*3 u kome figurišu
konturne struje kao nepoznate veličine. Nakon rješavanja sistema jednačina (npr.
metodom determinanti) ostao je još samo jedan korak a to je da iz dobivenih konturnih
struja izračunamo stvarne struje u granama.
Stvarne struje se iz konturnih struja računaju na sljedeći način:

Stvarna struja koja teče kroz granu koja pripada samo jednoj konturi (koja nije na
granici dvije konture) jednaka je iznosu date konturne struje ako je istog smjera kao
kontura, a ako nije onda dodajemo predznak -.
Stvarna struja koje teče kroz granu koja je zajednička za dvije konture jednaka je
algebarskom zbiru te dvije konturne struje.
U našem zadatku:
Struja (grana) koja pripada samo konturi a je struja I1 i ima isti smjer kao njena konturna
struja Ia:
I1=Ia
Struja (grana) koja pripada samo konturi b je struja I3 i ima suprotan smjer od svoje
konturne struje Ib:
I3=-Ib
Struja (grana) koja pripada samo konturi c je struja I6 I ima isti smjer kao njena
konturna struja Ic:
I6=Ic
Struje (grane) I2, I4 i I5 su zajedničke za neke od dvije konture pa slijedi :
I2=Ia-Ib
I4=Ic-Ia
I5=Ib-Ic
Nakon određvanja stvarnih struja završili smo zadatak.