MARKSIZAM

Marksizmom se smatra teorijski sustav znanstvenog socijalizma koji su utemeljili Karl Marx i
njegov suradnik Friedrich Engels. Ideja o Marksizmu dobivena je iz njegove filozofske knjige
Kapital (1867.) kojom kritizira političku ekonomiju tadašnjega vremena. Karl Marx rođen je u
Njemačkoj 1818. godine i tamo je studirao filozofiju i ekonomiju. Do 1849. živio je u
Njemačkoj, ali je morao pobjeći u Francusku jer je bio revolucionar. U to su se vrijeme diljem
Europe događale manje revolucije, ali sve su bile ugušene. Marx je jedno vrijeme bio prihvaćen
u Francuskoj, ali je 1871. morao pobjeći u Englesku zbog Francusko-pruskog rata.

Karl Marx bio je uvjeren u stalni napredak čovječanstva i stvorio je vlastitu teoriju o tijeku
ljudske povijesti. Tvrdio je da će u svakom trenutku (epohi) postojati ekonomski viša (bogata) i
niža (siromašna) klasa. Opisao je višu klasu kao zlu, zbog iskorištavanja niže klase. No, u
revolucijama događa se da se viša klasa ekonomski sve više urušava i postaje manjina, jer se
ljudi u višoj klasi međusobno ”uništavaju”. Karl Marx zamislio je postupni model napretka.
Tvrdio je da na svakoj razini postoje različite klase, ali se uvijek na kraju vraćalo na to da se
nakon revolucije ponovno pojavljuju različite klase. Nekim određenim koracima u ljudskoj
povijesti doći će do jednakosti klasa. Smatra da nakon ukidanja feudalizma, kmetstva i pobuna
radničke klase dolazi do komunizma. U marksizmu 19. i 20. stoljeća buržoazija je definirana kao
vladajuća i posjednička klasa kapitalističkog društva. Njihovo istaknuto obilježje bilo je
posjedovanje sredstava za proizvodnju i raspolaganje financijskim kapitalom. Prema
marksističkom gledištu, pripadnik nadničarske klase koja ne posjeduje sredstva za proizvodnju
mora prodavati svoju radnu snagu vlasnicima sredstava za proizvodnju. Cilj komunističke
klasne borbe bio je uništenje buržoazije. Smatra se da nakon nemilosrdne klasne borbe i
privremene diktature proletarijata, klase će se raspustiti, a na kraju će čak i sama država postati
diktatura proletarijata. Obično se roba razmjenjuje za novac, koji se zatim razmjenjuje za robu.
Kapitalist to čini obrnuto: on mijenja novac za robu i ove opet za novac. Kapitalist se
prvenstveno bavi viškom vrijednosti i to je stvoreno iskorištavanjem radne snage. Oni razvijaju
uporabnu vrijednost koja je veća od vrijednosti njihove radne snage te kapitalist od toga
ostvaruje dobit. Korijeni odnosa između buržoazije i proletarijata leže još u srednjovjekovnom
feudalnom društvu. Proletarijat, kao i kmetovi, nudi svoj rad na tržištu za neku nagradu odnosno
novac. Činovi nasilja su ozakonjeni te kapitalist ne može tjerati radničku klasu na rad kao što su
to činili vlasnici robova, ali u nekim dijelovima svijeta robovlasništvo još nije ukinuto. Marx
smatra da nadmoć kapitalista nad radničkom klasom dovodi do sve većih razlika između te dvije
strane. Kapitalista je sve manje ali se zato bogate, a radničke klase je sve više i još su
siromašniji. Marx govori da se iskorištavanje nastavlja sve dok uvjeti ne postanu toliko
nepodnošljivi da će izbiti revolucija. Cilj marksizma kao ideologije je komunizam, prevlast
besklasnog društva u svijetu ukidanjem privatnog vlasništva. U povijesti utjecaj marksizma
možemo uočiti u Rusiji (djelovanjem Lenjina i Plehanova krajem 19. stoljeća), u Njemačkoj
(zastupnicom proleterske revolucije Rose Luxemburg) i u hrvatskoj (glavni su nositelji
komunistički usmjereni književnici i publicisti Prica, Adžija, Keršovani, Krleža, Cesarec).

Danas je Marksizam poznat pokret većini educiranih članova društva. Široko je kritiziran u
prošlom stoljeću od strane liberalista i kapitalista. ”Neki teoretičari (na pr. Pitirim Sorokin)
smatrali su da je rasprava o marksizmu potpuno neproduktivna, jer doktrina o kojoj valja
raspravljati sadrži mnoge unutrašnje proturječnosti. Iz te unutrašnje nekoherentnosti slijedi ili a.
da ne možemo reći što točno sadrži ta doktrina ili b. da ne možemo sa sigurnošću tvrditi što su
njihovi tvorci doista mislili.” (Polšek, 2005). Marx je pisao i predvidio revoluciju i krhkost
kapitalističkog sistema, ali zbog izostanka revolucije kritičari smatraju da Marxova tumačenja
nemaju neko konkretno uporište. Na drugoj strani, novoosnovani pokret ”Re-thinking Marx”
pokušava približiti Marxova tumačenja svijetu. Kao i kod svakih teorija, tako I kod ove ne
možemo u sigurnosti znati što je istina a što n

Literatura:

https://mudrac.ffzg.hr/~dpolsek/Liberalna%20kritika%20marksizma.pdf

https://www.deutschlandfunk.de/karl-marx-und-seine-bedeutung-heute-100.html

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39048

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37646