1.Što obuhvaća dorada papira tijekom proizvodnje?

Uzdužno rezanje papirne trake na uže trake i

namatanje na kolute i/ili izrezivanje na listove papira, te pakiranje.

2.Što se provodi istovremeno s doradom? Kontrola kvalitete proizvedene trake, kao i određivanje duljine
namotane uže trake

3.Kada se provodi dorada? Nakon barem 48 sati od završetka proizvodnje papirne trake

4.Što je pretpostavka za dobro i ravnomjerno namatanje? Jednolična gramatura, debljina papira kroz
čitavu papirnu traku i vlaga papira.

5.Prilikom premotavanja papirne trake na uže kolute istovremeno se provodi? Uzdužno rezanje na zadane
dimenzije koluta.

6.Jedan od važnih elemenata u radu odnosno po završetku rezanja i namatanja je? Odvajanje jednog
kotura od drugog budući da može doći do oštećenja brida ili ruba koluta.

7.Jedno od pravila namatanja prigodom rezanja strojnog koluta u kolute manje veličine i promjera je?
Papir mora biti čvrsto namotan na tuljac ili papirnu jezgru i da zategnutost trake papira treba opadati
prema obodu role.

8.Za potrebe rezanja papira na listove određenog formata, papir se iz užih koluta reže na koji način? Na
uređaju za rezanje u poprečnom smjeru, a arci se slažu u snopove.

9.Za što služe folija u koju se papiri omotavaju? Služi za održavanje vlage u papiru koja bi se mogla
promijeniti prilikom transporta ili skladištenja.

10.Neujednačena vlažnost okolišnog zraka dovodi do čega? Do poteškoća u daljnjoj upotrebi papira,
najčešće u tisku.

11.Što se dešava s kolutom ili arcima u uvjetima suhog zraka? Rubovi se stežu, a sredina arka postaje
valovita.

12.Što se dešava s kolutom ili arcima u vlažnoj atmosferi okoliša? Valovitost papira na rubovima role ili
snopa zbog pojave bubrenja vlakanaca, a središnji dijelovi ostaju ravni.

13.Što se dešava debljim arcima koji su izloženi suhom zraku? Po cijeloj površini se ispupčuju na gore
zbog jednostranog isušivanja.

14.Kako se može provoditi kontrola kvalitete papira? Direktno na traci uređajima koji su obično ugrađeni
nakon mokrog i sušnog dijela papir-stroja.

15.Što se mjeri uređajima za kontrolu kvalitete papira i za što se koriste podaci? Gramatura, debljina i
vlaga papirne trake, a podaci se koriste za intervencije u natoku i poboljšanje kvalitete u daljnjoj
proizvodnji iste trake.

16.Zbog čega postoje oscilacije u gramaturi kod uzoraka? Zbog odstupanja koncentracije ili gustoće
suspenzije u natoku ili zbog varijacija brzina rada papir-stroja.

17.Što je razlog neujednačenoj debljini uzoraka papira? Nejednolični natok suspenzije na situ ili
nejednolično satiniranje.
18.Što može biti posljedica pregrijanih početnih sušnih cilindara? Površina papira postaje pahuljasta, pa
papir praši.

19.Koja mjerenja se provode izvan proizvodne linije? Stupanj bjeline, opaciteta, glatkost, mehanička
svojstva

20.Prema čemu se karton i ljepenka međusobno razlikuju? Prema debljini, gramaturi i postupku izrade.

21.Granice gramatura za papir, karton i ljepenku (i debljina)?

Papir do 150 g/m2, < 0,3 mm
Karton 150-450 g/m2, 0,3-2,0 mm
Ljepenka iznad 450 g/m2, > 2,0 mm

22.Gdje se može provoditi proizvodnja kartona? Na stroju s okruglim sitom i to s više korita za pulpu
poredani jedan iza drugog

23.Listovi mokrog papira prenose se kako i gdje? Prenose se beskonačnom trakom na prešanje i sušenje,
te eventualno kalandriranje.

24.Što čini vanjske slojeve kartona? Reciklirana vlakna proizvedena od novinskog papira ili kartonske
ambalaže.

25.Što čini unutrašnji sloj ili filer kartona? Reciklirani materijal kao i za vanjske slojeve, ali manje kvalitete.

26.Što je kromo-nadomjestak? Karton kod kojeg se kao gornji sloj koriste bijela reciklirana vlakna bez sita

27.Što se s kartonom može raditi poslije izrade? Može se površinski obraditi, zagladiti kalandriranjem ili
premazivati.

28.Kako se na karton može aplicirati premaz? Jednostrano i obostrano.

29.Kako nazivamo jednostrano premazani karton? Kromo-karton.

30.Što je ljepenka? Višeslojni karton koji se ne može savijati, a svi su slojevi iste kvalitete.

31.Od čega proizvodi ljepenka? Od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog, prešaju i suše.

32.Kakva su mehanička svojstva ljepenke? Vrlo dobra.

32.Koliki udio cjelokupne proizvodnje ambalaže na svijetu otpada na proizvode od papira, kartona i
ljepenke? Gotovo polovica.

33.Koje su osnovne vrste ljepenke? Puna i valovita

34.Puna ljepenka je kakva i kakvi su njeni slojevi? Ravna je, a slojevi su međusobno lijepljeni.

35.Koliko iznosi vlaga u ljepenci? 8-12%.

36.Ovisno o korištenim sirovinama za njenu izradu, koja je podjela ljepenki? Siva, bijela i smeđa ljepenka.
37.Od čega je sastavljena valovita ljepenka? Sastavljena je od više slojeva različitih vrsta papira koji se
razlikuju po sastavu.

38.Od čega se izrađuje valoviti sloj? Od nebijeljene poluceluloze, nebijeljene drvenjače, recikliranog papira
ili nebijeljene celuloze od slame.

39.Što je poluceluloza? Vrlo čvrst i stabilan papir pod nazivom fluting.

40.Kako se zovu strojevi za proizvodnju valovite ljepenke? Sloteri.

41.Što se radi s papirnom trakom od flutinga ili starog papira u proizvodnji valovite ljepenke? Grije se i
vlaži da dobije potreban elasticitet.

42.Tada pod pritiskom i parom grijani papir prolazi kuda? Između dva užljebljena valjka čiji žljebovi ulaze
jedan u drugog, a papir između njih dobiva oblik vala.

43.Koji su tipovi vala valovite ljepenke? A-veliki, B-mali, C-srednji, D-sitni

44.Međusobnim lijepljenjem slojeva ravnog i valovitog papira? Dodatno se pospješuju mehanička svojstva
valovite ljepenke.

45.Najčešće se proizvode valovite ljepenke od koliko slojeva? 2,3,5 moguća i 7-slojna.

46.Recikliranje starog papira obuhvaća koje faze? 1. Prikupljanja starog papira i transport u tvornice 2.
Razvlaknjivanja 3. Uklanjanja nečistoća metodama prosijavanja, centrifugalnog čišćenja, ispranja,
flotacije

47.Kako se provodi recikliranje mehaničkim pročišćavanjem? Prosijavanjem kroz sita, centrifugalnim

čišćenjem.

48.Kako se provodi recikliranje uz primjenu „odbojavanja“? Flotacijom ili ispiranjem.

49.Sofisticiraniji način recikliranja je proizvodnja čega? Proizvodnja bijelih klasa papira.

50.Opiši prosijavanje? Služi za za uklanjanje svih čestica koje su veće od vlakanaca u suspenziji
(nerazvlaknjeni komadići papira, komadići plastike od omota).Vrši prolaskom pulpe kroz sita definiranih
promjera otvora. Vlakna se protiskuju kroz sito.

51.Opiši centrifugalno čišćenje? Postupak pročišćavanja kojim se iz pulpe uklanjaju onečišćenja kao što su
smole, čestice gume, pijesak, ljepila. Temelji se na odvajanju čestica u centrifugalnom polju. Pulpa se
razrjeđuje vodom i podvrgava seriji centrifugalnih čišćenja. Celulozna kaša se rotira te se čestice veće
specifične mase od celuloznih vlakanaca kreću prema vanjskim rubovima cilindra i na taj način odstranjuju
iz suspenzije.

52.Opiši deinking flotaciju? Proces koji koristi mjehuriće zraka da odstrani čestice tiskarske boje iz
razvlaknjene suspenzije. U flotacijskoj ćeliji čestice boje se prihvaćaju na mjehuriće zraka koji ih nose
prema površini. Na površini se stvara pjena koja se ukloni

51.Što se uklanja flotacijom? Hidrofobne čestice tiskarskih boja reda veličine od 15 do 150 μm.
52.Zbog čega se u suspenziji dodaju flotacijske kemikalije i koje su? Radi povećanja hidrofobnosti čestica i
tiskarske boje, (natrijev hidroksid, vodikov peroksid, natrijev silikat, kelatni agensi i kolektori)

53.Što je dezintegrator? Uređaj u kojem se papir rastavlja na manje dijelove, te u njemu nastaje pulpa.

54.Što se može koristiti za izradu novog tzv. recikliranog papira? Sekundarna vlaknata sirovina, odnosno
vlakanca dobivena iz starog papira ili kartona.

55.Glavni izvori starog papira za daljnju preradu su? Trgovački centri, bolnice, tiskare, tvornice papira

56.Zakoni, propisi i smjernice za upravljanje starim papirom i kartonom obavezuju velike potrošače da
rade što? Da zbrinjavaju vlaknati otpad kao i svaki drugi otpad.

57.Na što se odnosi prvo sortiranje i gdje se ono provodi? U centrima za prikupljanje sekundarne papirne
i kartonske sirovine. Prvo sortiranje odnosi se na uklanjanje nečistoća i dijelova nevlaknatih materijala.

58.Kako se otisnuti papiri nastoje sortirati? Prema vrsti papira, tj. na bijeljenu celulozu i na drvenjaču.

59.Na kojem principu radi jedna skupina sortirnih uređaja? Na principu propuhivanja zraka u stupovima u
koje se na vrh pomičnim trakama dovoze papiri, a s dna kolone se upuhuje struja zraka pa će laganiji
papiri biti otpuhnuti u stranu i time se svrstati u tiskovne papire, a drugi, teži će padati na dno kolone i
biti odvojeni kao kartoni.

60.Na kojem principu radi druga skupina sortirnih uređaja? Koristi FTIR ili NIR spektroskopske uređaje koji
na temelju reflektiranog spektra s ispitivane površine detektiraju sadržaj lignina u vlaknima i tako sortiraju
papire na tiskovne i kartonske.

61.Što je rezultat sortiranja? Klase papira i kartona razvrstane tako da njihova daljnja obrada bude
najekonomičnija.

62.Što se radi sa razvrstanom vlakantom sirovinom nakon sortiranja? Transportira se u tvornice papira i
kartona.

63.Što je baliranje? Vezivanje komprimiranih bala pojedine klase starog papira plastičnim trakama.

64.Koji papiri se ni u kojem slučaju ne smiju koristiti u postupcima recikliranja? Kontaminirani, higijenski i
papiri koji su bili u neposrednom kontaktu s kemikalijama ili hranom

65.Kako se vrši pregledavanje i razvrstavanje starog papira? Ručno, na pokretnoj traci.

66.Gdje se vrši razvlaknjivanje otpadnog papira? U pulperima.

67.Kakva voda se za razvlaknjivanje najčešće koristi? Obrađena procesna voda iz kružnog toka tvorničkog
sustava.

68.Kako se vrši postupak pročišćavanja? Centrifugalnim pročistačima.

69.Koji parametri utječu na efikasnost flotacije? Svojstva čestica, svojstva mjehurića, stupanje miješanja i
procesni uvjeti.

70.Što je vrlo često mjera efikasnosti deinking flotacije? Svjetlina pulpe, uklanjanje tiskarske boje iz
samim time povećava svjetlinu.
71.Na što sve može utjecati onečišćenje u papiru? Gubitak mase, cijepanje trake papira tokom tiska,
nastanak rupa i pukotina, te jakost papira.

72.Definicija sitnih čestica? Sve čestice u pulpi koje mogu proći kroz sito od 200 žica po inču.

73.Kako na papir utječu sitne čestice? Dovode do smanjenja mehaničkih svojstava.

74.Što se dešava sa vlaknima papira koji su podvrgnuti učestalim reciklacijama? Slabije se istežu i postaju
čvršća

75.Na što utječe uzastopno sušenje vlakana? Na slabljenje prekidne jakosti recikliranog papira.

76.Koja svojstva su važna za proučavanje jakosti papira iz recikliranih vlakana? Jakost vlakana, duljina
vlakana, bubrenje vlakana i potencijal vezivanja vlakana.

77.Što je viša temperatura, veća je količina ______, koju zrak može primiti? Vlage.

78.Kada je zrak potpuno zasićen? Kada je apsorbirana maksimalna količina vodene pare pri određenoj
temperaturi

79.Što je relativna vlažnost zraka? Omjer između količine vodene pare koja se stvarno nalazi u zraku i one
maksimalne količine koju bi zrak mogao primiti.

80.Što znači da je papir higroskopan materijal? Da on ili upija ili otpušta dio vlage u atmosferu.

81.Što će se dešavati s papirom prilikom porasta, a što kod padanja temperature? Porast-papir će
otpuštati vodu i skupljati se Pad-primati će vodu i rastezati se

82.Kako se problemi u neklimatiziranim uvjetima očituju za papir? U valovljenju i savijanju papira i

promjeni mehaničkih svojstava

83.Koje su dvije metode ispitivanja vlage u papiru i koja je češća metoda u tiskarama? 1. Ispitivanje
apsolutnog sadržaja vlage 2. Ispitivanje vlažnosti zraka u neposrednoj blizini papira.

84.Ispitivanje apsolutnog sadržaja vlage u p/k/lj ispituje se metodom? Sušenja.

85.Apsolutni sadržaj vlage određujemo u svakom papiru u kojem želimo odrediti? Sadržaj punila.

86.Određivanje apsolutnog sadržaja vlage? Uzorak se odvagne i stavi u sušionik na 102-105°, da se ukloni
vlaga treba 30-60min, nakon vađenja i sušenja uzorak se opet važe.

87.Uređaj za mjerenje relativne vlažnosti zraka u snopu papira? Sabljasti vlagomjer.

88.Što mjere tranzistorski higrometri? Impedanciju neke higroskopne tvari pomoću visokih frekvencija.

89.Zašto se određuje dimenzionalna stabilnost nekog papira? Zbog toga što su vlakna sklona tome da na
sebe navuku vlagu iz okoline - pri tome dolazi do bubrenja vlakana i promjene dimenzije u uzdužnom i
poprečnom smjeru papira.

90.Čemu pomaže keljivo kod dimenzionalne stabilnosti? Da vlaga ne dođe do vlakna.

91,Što je rastezanje u vlažnom (dimenzionalna stabilnost)? Relativna promjena dužine neke probe
izražena u postocima - odnosi se na razliku u suhom i mokrom stanju s obzirom na početno stanje.

92.Do poteškoća s registrom otiska (paser) u višebojnom offsetnom tisku može doći ako je promjena
dimenzije papira _____? 0,3 % ili veća.