Pojmovi za ispravak

Računalno razmišljanje:
Algoritam je postupak koji opisuje točan redoslijed radnji za izvršavanje nekog zadatka ili rješavanje problema.
Algoritme opisujemo tekstom ili grafički.
Dijagram toka je grafički prikaz algoritma.
Dijagram toka omogućuje bolju preglednost algoritma te i lakše snalaženje.
Svaki korak u algoritmu predstavljen je grafičkim simbolom, a simboli su povezani strelicama.
Ti su grafički simboli zapravo geometrijski likovi u koje upisujemo naredbe.

Vrste algoritma:
Algoritam slijeda
Algoritam grananja
Algoritam ponavljanja
Algoritam - precizno napravljen plan izvedbe nekog slijeda postupaka
Slijed - radnje se izvode SLIJEDOM, jedna iza druge
Grananje - kojim putem (granom) će se postupak rješavanja problema odvijati ovisi o uvjetima koji nastanu tijekom
rješavanja.
Ponavljanje - tijekom izvođenja programa neke radnje se ponavljaju sve dok se ne ispune uvjeti za prestanak ponavljanja.
Nakon ispunjenja uvjeta izvođenje programa se nastavlja.
U algoritmu razlikujemo tri osnovne faze rada:
 Unos podataka (ULAZ)
Obrada podataka (OBRADA)
Ispis rezultata obrade (IZLAZ)
Osnovni je pristup računalnog razmišljanja u raščlanjivanju problema na jednostavnije probleme.
Python:
Programski jezik je skup simbola i pravila korištenja tih simbola kojima se opisuje postupak rješavanja nekog problema
na način razumljiv računalu.
Programiranje je izrada niza koraka i osnovnih operacija točno zadanim redoslijedom.
Python pokrećemo otvaranjem razvojnog okruženja nazvanog IDLE.
Start > Svi programi > Python > IDLE (Python GUI)
Kad se IDLE pokrene, otvori se prozor koji čini interaktivno sučelje s Pythonom i naziva se Python Shell.
Naziv za cjelobrojni podatak u Pythonu je int.
Broj znamenki cijelog broja nije ograničen.
Osnovni tip podataka za prikaz teksta je znakovni niz ili string.
U Pythonu se taj tip zove str, a vrijednost znakovnog niza obilježava se jednostrukim navodnim znacima na početku i na
kraju niza.

Ulazne vrijednosti su podatci koje unosimo pomoću ulaznih uređaja ili se zadaju unutar programa pri njegovoj izradi.
Izlazne vrijednosti označavaju rezultat obrade ulaznih podataka.
Varijabla je lokacija u memoriji, koja ima simbolički naziv te kojoj se može pridružiti neka vrijednost.
Varijabla je određena svojim nazivom i vrijednošću.
Naredba za unos podataka je input. npr.: ulaz=input(‘Poruka’)
Funkcija za pretvorbu ulaznog podatka u broj je int. npr.: int(ulaz)
Ugniježđena naredba je „naredba u naredbi”, a prilikom njezina izvršavanja, prvo će se izvršiti unutarnja, a onda
vanjska.
Petlja je dio programa koji se ponavlja.
Postoje dvije vrste petlji:
- petlje bez logičkog uvjeta
 - petlje s logičkim uvjetom (6.r)
Petlja bez logičkog uvjeta je vrsta petlje u kojoj unaprijed postavljaš broj ponavljanja.
Da bi petlja for u svakom trenutku znala na kojem je koraku ponavljanja pomaže joj kontrolna varijabla petlje ili
brojač. Npr. br in range (6)
Varijabla br je brojač petlje. Brojač se koristi tako da se postavi početna vrijednost i broj koraka izvođenja petlje.
Broj ponavljanja može se zadavati izravnim upisivanjem broja ponavljanja u naredbi petlje ili zadavanjem pomoću
varijable.