PRVA LEKCIJA

– ZNALCI RADOZNALCI 5

PAŽLJIVO PROČITAJ PRIČU!

Što se dogodilo u Šumi Striborovoj

Ovako je Josip, naš smeđokosi junak u plavoj majici sa žutim smajlićem, inače učenik 5.
razreda osnovne škole koji, vjerovali ili ne, jako voli čitati, prepričao antologijsku priču Ivane
Brlić-Mažuranić.

Bila jednom začarana šuma koja je trebala ostati začarana dokle god u nju ne uđe onaj
kojemu je draža njegova nevolja nego sva sreća na ovome svijetu.
Dogodi se da u toj začaranoj šumi jedan budalasti momak ugleda guju. To je zapravo
bila grešna duša zbog svojih grijeha pretvorena u zmiju. Guja je bila lijepa i kad je
vidjela neodlučnoga mladića, pretvorila se u ljepoticu kojoj momak nije mogao
odoljeti, iako joj je u ustima ostao zmijski jezik. Oženio se njome iako je mudra starica
majka uvidjela o kakvoj je snahi riječ.
Guja-snaha ružno se odnosila prema starici majci, a očarani sin sve joj je povlađivao.
Baka je bila vrlo tužna. Kad joj jednom zla snaha oduzme sinovu košulju koju je htjela
zakrpati, baka je još držala u ruci iglu i konac. Naišla je djevojka s lučima kojoj baka
zakrpa rukav. Zauzvrat je baka dobila luči. Iz tih luči baki u pomoć dolaze dobri kućni
dusi – Domaći. Njihov je vođa Malik Tintilinić.
Oni baki pomažu u nevolji: podmeću svračiće pod kokoš kako bi se snaha-guja
polakomila kad ih ugleda te pokazala pred svima zmijski jezik. Baka je mislila da će to
momka dozvati pameti. No sin se razljutio i otjerao majku. Nazvao ju je starom
vješticom.
Kad Domaći više nisu mogli pomoći dobroj starici, baku su stavili na jelena s
praporcima, sami su sjeli na vjeverice te tako u noći odjahali k svom starješini
Striboru po pomoć. Stribor je ponudio baki da ode u selo svoje mladosti, ondje bi se
pomladila, uživala bi u radosti i ne bi znala ni za kakva sina i snahu. Baka je odbila svu
svoju moguću radost jer nije željela zaboraviti da ima sina, koliko god joj bilo teško.
Bakin postupak odčarao je Šumu Striborovu: guja-djevojka pretvorila se ponovno u
zmiju, propali su Striborovi dvori u ponor, a momak se pokajao, zamolio majku da mu
oprosti te se oženio onom djevojkom koja je baki dala luči. Malik Tintilinić, iako je
nestalo Šume Striborove i svih čarolija, rado dolazi baki u pohode u zimske večeri.

antologijski – koji pripada antologiji, zbirci posebno vrijednih književnih ostvarenja,

ali i djela drugih umjetnosti (postoji npr. Antologija hrvatskoga filma)

luči – borovina u obliku klade ili iverja, služi za potpalu vatre

Domaći – kućni dusi iz starih slavenskih priča (slavenska mitologija)

PRODUBLJUJEM ZNANJE O…

razvrstavanju riječi hrvatskoga jezika

Čovjek je društveno biće i mora se moći sporazumjeti s drugim ljudima. Ako je osoba
zdrava, možemo reći da se sporazumijeva (komunicira) služeći se četirima jezičnim
djelatnostima: slušanjem, govorenjem, čitanjem i pisanjem. Govorenjem i pisanjem služi
se pošiljatelj poruke, a slušanjem i čitanjem primatelj poruke.
I jednomu i drugomu potrebne su riječi.

Govorenje riječi prvotnije je od pisanja. Slovo je zapisan glas, a glas je izgovoreno

slovo. Glasovi, tj. slova, slažu se određenim redoslijedom u riječ koja ima značenje
bitno za ljudsko sporazumijevanje, a u zapisanim tekstovima prepoznaje se jer je
okružena bjelinama (razmacima). Nizovi glasova bez značenja nisu riječi. S druge
strane, riječ može biti predstavljena i samo jednim slovom ili glasom. Značenja riječi
objašnjena su u rječnicima, a njihovi pravilni gramatički i pravopisni oblici u
gramatikama i pravopisima.

Koliko nam je riječi potrebno da bismo se razumjeli? Netko kaže – katkad nijedna. I
to je točno, ali pod uvjetom da smo upoznati s okolnostima sporazumijevanja. Ipak,
nijedna ili jedna riječ samo je u iznimnim slučajevima dovoljna za točan prijenos i
razumijevanje poruke, osobito kad pošiljatelj i primatelj poruke nisu u isto vrijeme na
istom mjestu, a to nije rijetko. Zapravo, u sporazumijevanju najčešće trebamo
mnogo riječi, i to različitih vrsta. Različite vrste i oblike riječi kombiniramo u različitim
izrazima, najčešće složenim u rečenicama, koji mogu biti različite duljine kako bismo
najbolje prenijeli poruku sugovorniku, tj. primatelju poruke. Oblik i sadržaj jezične
poruke ovisi o njezinoj namjeni, tj. funkciji.

Riječi s obzirom na razlike u značenju i obliku razvrstavamo u dvije velike skupine –

promjenjive i nepromjenjive riječi, a zatim svaku skupinu dalje dijelimo na pet vrsta
riječi.

Promjenjive riječi imaju nepromjenjivu osnovu i različite gramatičke nastavke, a

pripadaju im imenske riječi – imenice, pridjevi, zamjenice i većina brojeva te, od
imenskih riječi bitno različiti, glagoli. Promjenjive se riječi i zovu promjenjivima zato što
imaju gramatičke promjene.
Gramatička promjena svih imenskih riječi zove se sklonidba ili deklinacija.
Gramatička promjena pridjeva zove se stupnjevanje ili komparacija. Gramatička
promjena glagola zove se sprezanje ili konjugacija. Kao posljedica gramatičkih
promjena mijenjaju se glasovi u nekim oblicima promjenjivih riječi – to su glasovne
promjene, npr. u sklonidbi imenica dječak – dječače, dječaci, dječacima.

Nepromjenjive riječi nemaju nastavke, oblik im je jednak u različitim rečenicama, a

pripadaju im prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i čestice. Usklici se u nekim
gramatikama zovu i uzvici.
Vježba 1. Razvrstavanje riječi hrvatskoga jezika

1. Svakoj imenici dodaj opisni ili posvojni pridjev tako da nastanu skupovi riječi. /6

A _______________________________ dječak
B _______________________________ zmija
C _______________________________ šuma
D _______________________________ lišće
E _______________________________ svjetlost

Od ponuđenih OZNAČENIH RIJEČI u sljedećoj tvrdnji odaberi točnu riječ i zaokruži ju.

Obje riječi u svakom skupu riječi pripadaju PROMJENJIVIM / NEPROMJENJIVIM riječima.

2. Skupove riječi nastale u 1. zadatku napiši kao rečenice. /5

Posluži se glagolom biti (jesam/sam, jesi/si, jest/je... ).

A _______________________________________________________________________

B _______________________________________________________________________

C _______________________________________________________________________

D _______________________________________________________________________

E _______________________________________________________________________

3. Odaberi rečenicu koju si u 2. zadatku riješio/riješila pod C. /1

Umjesto imenice upotrijebi zamjenicu i onda tako napiši rečenicu.

____________________________________________________________________________________

4. Odaberi rečenicu koju si u 2. zadatku riješio/riješila pod A. /1

Izrazi više onoga što si imenovao/imenovala imenicom i onda tako napiši rečenicu.

____________________________________________________________________________________

5. Podcrtaj nepromjenjive riječi. /10

Gle, Josip je zašao u šumu! To je dubrava iz bajke Ivane Brlić-Mažuranić, poznata kao dom
šumskog starješine Stribora. Pod zrakama sunca blista zmijska koža začarane guje-djevojke koja
će uskoro očarati budalastoga momka i udaljiti ga od starice majke, zar ne?
6. Razvrstaj OZNAČENE RIJEČI tako da ih u tablicu prepišeš malim slovima. /11
U imenici odvoji osnovu od nastavka okomitom crtom.

NE znam kada sam PRVI put čuo priče Ivane Brlić-Mažuranić, no znam da su me odmah
oduševile. Prijateljujući S njezinim junacima, OSJETIO SAM plemenitu želju biti JOŠ bolja osoba,
dostojna da se sa MNOM druži jedna mudra starica majka, šumski starješina Stribor i sva druga
dobra bića koja nam nudi Šuma STRIBOROVA i sve ostale Priče iz davnine, ali i roman o Hlapiću
koji je bio malen kao lakat, A veseo kao ptica i mudar kao knjiga... EH, da, te su knjige IZVORI
jednostavne mudrosti – samo je potrebno otvoriti srce.

PROMJENJIVE RIJEČI NEPROMJENJIVE RIJEČI

glagol

imenica
pridjev

ostale promjenjive riječi

7. Pet je zadanih rečenica u kojima je velikim slovima u zagradama označena /4

vrsta riječi istoga ili slična oblika, a različita značenja.

1. Bili su u sobi Ivane Brlić-Mažuranić u Ogulinskom zavičajnom muzeju oko (A) pet sati!
2. Za to nam treba oštro oko (B) i precizna ruka.
3. Dobro (C) znam da je Ivana Brlić-Mažuranić svojim djelom prenosila dobro (D).
4. Prijateljujući (E) s Ivaninim junacima, prijateljevala (F) sam s čistim srcima.
5. Svijetleći (G) kao iskra u noći, ti Ivanini svjetleći (H) junaci ostavili su trag u mojoj duši.

Odgovori kratko. Kojim su slovima u zadanim rečenicama označene nepromjenjive riječi?

________________________________.

Broj bodova: ___/38 Postotak uspješnosti: _____ % Ocjena: ______________________