Društvene nejednakosti

 Društvena diferencijacija – oblik društvene nejednakosti koji nastaje na temelju sociokulturnih, bioloških i
fizioloških čimbenika (spol, rasa, nacionalnost)
 Društvena stratifikacija – trajni oblik nejednakosti koji se odnosi na društvene skupine koje su hijerarhijski
poredane na temelju bogatstva, moći i ugleda (od kad postoje ljudi)
 Obilježja:
1. Obilježje društva/skupina, a ne pojedinca – nejednakosti su temeljene na pripadanju određenoj
skupini
2. Temelji se na hijerarhijskim odnosima
3. Stabilna i postojana – posljedica je dugotrajnih procesa kroz povijest
4. Uz stratifikaciju se javljaju vjerovanja i ideologije koje opravdavaju i objašnjavaju te podjele
 Sistemi:
1. Robovlasnički sustav/ropstvo
2. Kastinski sustav/kaste
3. Staleški sustav/staleži
4. klasni/klase
 Sociološke perspektive o stratifikaciji
1. Funkcionalistička
 društvo je sustav sastavljen od međusobno povezanih dijelova (društvene institucije)
 za funkcionaliste stratifikacija je nužna za popunjavanje najvažnijih položaja u društvu
 društvo se sastoji od različitih društvenih položaja koji su različito rangirani jer su neki funkcionalno
važniji za dobro funkcioniranje društva
 važni položaji zahtijevaju puno znanja i truda -> više plaće (motiv pojedincima da zauzimaju te
položaje, nagrada je visoka plaća)
 pojedinci koji obavljaju poslove manje važnosti -> manje plaćeni
 funkcionalisti društvo promatraju kao meritokratsko društvo = sustav u kojem društveni položaj
pojedinca ovisi o njegovim sposobnostima i zaslugama
2. Konfliktna perspektiva (Karl Marks?)
 društvo je cjelina sastavljena od međusobno suprotstavljenih grupa i sukob je neizbježan dio društva
zbog nejednakosti
 u društvu postoje dvije velike osnovne društvene skupine : vladajuća/nadređena i podređena klasa
koje su u sukobu
 stratifikacija dijeli društvo i koristi samo nekim skupinama (nadređenima), a ne cijelom društvu kao
što tvrde funkcionalisti
 zategnuti odnosi između vladajuće klase (poslodavac) - podređene klase (radnik) će uvijek postojati
što dovodi do klasnih sukoba i nestabilnosti društva
 Društvena stratifikacija u modernom društvu
- 5 kriterija raslojavanja – moć, bogatstvo, ugled, obrazovanje, slojevitost po zanimanjima
- moć – vjerojatnost da pojedinac ili skupina uspiju nametnuti svoju volju usprkos otporu drugih
- teorija elite – stalno isti pojedinci imaju moć u svojim rukama (pojedinci koji sjede na vrhu nekih
osnovnih društvenih institucija npr. velike korporacije, država, vojska), donose odluke koje utječu na
sve ljude
- bogatstvo – očituje se kroz razlike u vlasništvu/kapital, dohotku i životnom standardu
- Životni standard određuje : u kojoj četvrti stanuješ, jel imaš pitke vode, mogućnost zdrave
prehrane, pristup zdravstvene skrbi, odjeća
- ugled- količina časti ili poštovanja povezana s društvenim položajem
 - obrazovanje - viši slojevi sa boljim obrazovnim mogućnostima -> veće šanse za obrazovna
postignuća
- 4 sloja zanimanja
- viši profesionalci - sudci, odvjetnici, arhitekti, strojari, inženjeri, liječnici
- niži profesionalci – nastavnici, medicinske sestre, tete u vrtiću
- rutinska zanimanja – prodavači, tajnice, poštari
- radnička klasa – neobrazovani, poluobrazovani i nisko kvalificirani, smetlari
- Statusna nedosljednost - nepoklapanje moći, bogatstva i ugleda s obzirom na društveni položaj
pojedinca

Životne šanse i društvene nejednakosti

 životne šanse – mogućnost i izgledi da neka osoba stekne prihode, obrazovanje, stanovanje, zdravlje i
ostale vrijednosti
 3 koncepcije jednakosti :
1. Jednakost šansi
- Zauzimanje društvenih položaja treba biti utemeljena na univerzalističkim mjerilima -> svi položaji
moraju biti dostupni svima na temelju zasluga, a ne na osnovi rođenja ili društvenog podrijetla
- Kako postići da pojedinci zauzimaju one društvene položaje koje zaslužuju? -> obrazovni sustav bi
trebao biti glavni mehanizam koji će sustavom nagrađivanja odrediti koje položaje pojedinci na
temelju svojih sposobnosti, talenata i postignuća trebaju zauzeti
2. Jednakost starta
- Bez jednake startne pozicije nema ni jednakosti šanse -> jednakost šansi vrijedi samo ako ljudi
startaju s istog položaja
- Ako društveni život promatramo kao utrku za društvenim povlasticama – utrka će biti pravedna
izjednačena samo ako svi kreću s iste startne crte
3. Jednakost rezultata
- Svi ljudi, ne samo da trebaju imati jednake šanse i jednaku startnu poziciju, već i nagrade odnosno
rezultate
- Jednakost šansi moguća je samo uz jednakost rezultata
- Svi ljudi trebaju imati iste plaće bez obzira koji posao obavljaju
- Stakleni plafon -> politički izraz kojim se opisuje nemogućnost žena i drugih manjina da u
poslovnoj hijerarhiji napreduju do najviših rukovodećih pozicija, bez obzira na njihove kvalifikacije,
sposobnosti i dostignuća
 Društvena pokretljivost ili socijalna mobilnost – pomicanje grupa ili pojedinaca između različitih
socioekonomskih položaja
1. Vertikalna mobilnost
- pomicanje prema gore ili donje na stratifikacijskoj ljestvici (povećanjem ili smanjenjem bogatstva,
prestiža i moći)
- uzlazna i silazna mobilnost
- dijeli se na intrageneracijsku (gleda se pojedinac/mi) i intergeneracijsku (usporedba s roditeljima)
mobilnost
 Intrageneracijska – mobilnost pojedinca tijekom njegovog života i radnog vijeka (npr. od
siromašnog službenika do bogatog direktora ili obrnuto)
 Intergeneracijska – mobilnost pojedinca u odnosu na roditelje (otac mehaničar - sin liječnik, otac
odvjetnik – sin konobar)
2. Horizontalna mobilnost – kretanje u prostoru odnosno migracije (npr. preseljenje iz sela u grad ili
iseljavanje u inozemstvo)
  Zatvoreni sustavi – sustavi u kojima se ograničavaju promjene društvenih položaja i gdje se ne
dopuštaju socijalni odnosi između slojeva (kaste u Indiji)
 Otvoreni sustavi – sustavi u kojima se omogućava kretanje između društvenih položaja (klase)

Devijantnost i društvena kontrola

 devijantnost – sklonost neprihvaćanju normi i nepoštivanju vrijednosti koje većina ljudi prihvaća u nekoj
zajednici ili društvu
 devijantne osobe se ponašaju suprotno od očekivanog ponašanja
 devijantno ponašanje se najčešće negativno vrednuje i izaziva neprijateljske reakcije
 sankcija – reakcija na ponašanje drugih

formalne neformalne
pozitivne povećanje plaće, diploma, osmijeh, kompliment,
pohvalnica pohvala
negativne novčana kazna, zatvorska uvreda, kritika, poniženje
kazna, pedagoške mjere
 društvena kontrola – ukupnost reakcija društva na neprihvatljivo ponašanje kojima društvo nastoji
potaknuti pojedince na usvajanje poželjnih normi, a ukoliko ih ne usvoje, izložiti ih kaznama koje provode
društvene organizacije
- Institucije koje provode društvenu kontrolu : škola, policija, socijalne službe, popravni domovi, zatvori
= društvene organizacije koje imaju na raspolaganju mehanizme kažnjavanja, pomoći i podrške ljudima
kojima je potrebna
 Zločin ≠ devijantnost
 zločin - čin kršenja zakona pa su i sankcije definirane zakonom
 devijantnost – puno širi pojam, uključuje : kaznena dijela, prekršajna dijela, mnoge druge oblike
ponašanja koji nisu obuhvaćeni zakonom, a većina društva ih smatra neprihvatljivima
 tri vrste zločina(udž 115):
1. Uobičajeni
- namjeran ili nenamjeran čin kojim jedna osoba nanosi štetu drugoj, protuzakonito, postoje zločini koje
zakon ne obuhvaća, ali je i dalje ponašanje koje društvo smatra neprihvatljivim jer donosi štetu
(preprodaja cigareta, pušenje?)
- ubojstvo, silovanje, fizički napad, krađa
2. Zločin bijelih ovratnika
- počinitelj vezan za radno mjesto, na pozicije je na kojoj može upotrijebiti zlouporabu moći (političari),
rijetko osuđivanje na dugotrajne zatvorske kazne, česte suspenzije, novčane kazne, oduzimanje posla
- porezne i bankarske prijevare, zloupotrebu funkcije, odavanje službenih tajni, nepoštena trgovina,
korporativno kršenje ekoloških zakona (to je sve korupcija)
3. Maloljetničko prijestupništvo
- sklonost mladih ljudi kršenju zakona, kazne drugačije jer su maloljetni, ne označava ih se kao zločince -
>delikventi, maloljetnički i odgojni domovi, socijalne službe pomažu u preodgoju

Objašnjenja devijantnosti u sociologiji

 Dva individualistička objašnjenja devijantnosti

1) Biološki pristup – pristup koji objašnjava uzroke devijantnog ponašanja u čovjekovoj biologiji (tjelesna
građa, genetska obilježja)
2) Psihološki pristup – smatra da je devijantno ponašanje rezultat određene strukture ličnosti
 Sociološka objašnjenja devijantnosti
a) Teorija anomije -> Durkheim
 (anomija – stanje u kojem društvo zbog učestalih promjena ne može osigurati stabilne norme i jasne obrasce
ponašanja)
- Uzrok devijantnog ponašanja je u brzim društvenim promjenama u kojima ljudi nisu sigurni što se od
njih očekuje
- Promjena normi -> stare norme ne vrijede -> nove norme nisu poznate ni jasne
b) Teorija strukturalnog pritiska -> Robert K. Merton
- Devijantnost - provalija između kulturom nametnutih ciljeva i društvenih mogućnosti za ostvarenje
tih ciljeva
- Pet načina kako ljudi reagiraju na pritisak o izboru ciljeva i sredstva:
1. Konformizam/prilagodba
- Prihvaćanje kulturno definiranih ciljeva i sredstava/dolaženje do cilja “na pravi način”
2. Inovacija/novost
- Prihvaćanje kulturna definiranih ciljeva ali se za njeno ostvarenje koriste nedopuštena sredstva
(varanje, pljačkanje - društveno neprihvatljivi načini)
3. Ritualizam/ponavljanje
- Odustajanje od cilja, ali zadržavanje sredstva
- prosječno plaćena osoba kojoj nije važno stjecanje materijalnog bogatstva
4. Povlačenje
- Odbacivanje i ciljeva i sredstava
- ljudi koji se povlače iz društva pa su skloni izolaciji, depresiji, ovisnosti, beskućništvu
5. Pobuna
- Zamjena društveno nametnutih ciljeva iz sredstava novima
- npr. ljudi koji napuste dobro plaćene poslove u gradu i odluče živjeti na selu
c) Teorija učenja
- Devijantno ponašanje se uči jednako kao i društveno prihvatljivo ponašanje
- Diferencijalna asocijacija - proces učenja različitih društvenih normi pod utjecajem različitih
društvenih grupa (npr. obitelj i škola)
d) Teorija etiketiranja (124str)
- Ljudi svjesno postaju devijantni
- Okolina određuje treba li se osobu kazniti i u kojoj mjeri
- Društvo prosuđuje je li cin devijantan
- primarna devijantnost -> etiketiranje -> sekundarna devijantnost ili devijacija
- etiketiranje -> proces pripisivanja uloge ili društvenog položaja osobi s kojom se okolina ne slaže ili
odbija

Obitelj

 Funkcije obitelji (6)

1. Reprodukcija – da bi se društvo održalo
2. Regulacija spolnog ponašanja - bračni i obiteljski sustav nekog društva služi uređivanju spolnog
ponašanja njegovih članova
3. Socijalizacija - obitelj izravno utječe na emocionalni, psihički i socijalni razvoj djeteta
te obitelj služi kao posrednik između pojedinca i šire zajednice
4. Emocionalna podrška i skrb - obitelj treba biti mjesto koje pruža brigu, skrb, zaštitu i sigurnost
5. Pridavanje društvenog položaja - u obitelji dijete ući o odnosima s drugim članovima pa zauzima
određeni društveni položaj (nečiji sin/kćer, brat/sestra, unuk/unuka)
Dijete razvija osjećaj pripadnosti široj društvenoj grupi – etničkoj, rasnoj, nacionalnoj ili religijskoj
6. Ekonomska funkcija - da bi obitelj svakodnevno funkcionirala mora svojim radom i prihodima osigurati
zadovoljenje egzistencijalnih potreba (hrana, odjeća, stambeni prostor)
 Sastav obitelji
 Nuklearna obitelj – čine ju roditelji i djeca, članovi te obitelji žive samostalno i prostorno su odvojeni
od srodnika
 Proširena obitelj – čine ju roditelji, djeca i ostali srodnici
 Vrste obitelji prema nasljeđivanju (70str)
1. Patrilinearna - priznaju se podrijetla i nasljeđuje se po očevoj liniji (tradicionalna društvo)
2. Matrilinearna – priznaje se podrijetlom i nasljeđuje se po majčinoj liniji (Židovi)
3. Bilinearna - prizna se podrijetlo i nasljeđuje se po obije linije (moderna društva)
 Vrste obitelji prema mjestu obitavanja
1. Patrilokalne – domaćinstvo kosa crta imanje supruga (tradicionalna društva)
2. Matrilokalne – imanje supruge
3. Neolokalne - supružnici s djecom žive neovisno o ostaloj rodbini (tradicionalna društva)
 Vrste obitelji po odnosu moći
1. Patrijarhalna – najstariji muškarac ima najveću moć, a ako nema muškarca moći ima dječak
(tradicionalno društvo)
2. Matrijarhalna – žena donose najvažnije odluke (moderna društva)
3. Egalitarna - jednaka raspodjela moći između supružnika
 Patrijarhat – društveni sustav utemeljen na dominaciji muškaraca
 Matrijarhat - društveni sustav utemeljen na dominaciji žena

Brak

 Brak – društveno prihvaćena zajednica dviju ili više osoba različitog ili istog spola usklađena s civilnim ili
vjerskim zakonima (prema hrvatskom ustavu brak je životna zajednica žene i muškarca)
 Oblici braka(2):
1. Monogamija - brak između dvoje ljudi
 uzastopna monogamija - osoba tijekom života ima više bračnih partnera (razvede se ili bračni
partner umre -> osoba se ponovno vjenča/oženi)
2. Poligamija – brak među više osoba
 poliginija - brak jednog muškarca sa dvije ili više žena
 poliandrija - brak jedne žene sa dva ili više muškarca
 KULTURNA PRAVILA ZA SKLAPANJE BRAKA
1. Zabrana incesta
- Incest - spolni odnos između osoba u bližem krvnom srodstvu (do 4.koljena)
- Tabu – norma koja označava apsolutnu zabranu
- sociokulturno objašnjenje – spolni odnosi među srodnicima/incest može izazvati ljubomoru i narušiti
obiteljske odnose i tako uništiti temeljnu strukturu obitelji
- biološko objašnjenje – potomci nastali incestom imaju mutacije koje se mogu dalje nasljeđivati
2. Endogamija
- pojava sklapanja braka unutar pojedine grupe
- etnička, vjerska, rasna, klasna…
- Češće sklapaju brak osobe iste rase, vjere, socioekonomskog sustava
3. Egzogamija
- pojava sklapanja braka izvan pojedine grupe (etnička, vjerska, rasna, klasna)
- istupanje iz svoje zajednice u miješani brak
 SUVREMENA ALTERNATIVE TRADICIONALNOM BRAKU
1. samački život
2. kohabitacija – zajednički život bez formalnog sklapanja braka
3. brak bez djece
4. samohrano roditeljstvo – zajednica koja se odnosi na majke i očeve koji samostalno odgajaju
svoju djecu
- zbog smrti, razvoda ili izbora (uzroci)
5. istospolne zajednice - (ne)formalno priznato partnerstvo među osobama istog spola
- kako bi istospolne zajednice ostvarile neka ili sva bračna prava uvodi se registrirano
partnerstvo
- RH -> životno partnerstvo
6. komune – zajednice čiji članovi žive u zajedničkom kućanstvu i dijele interese, imovinu, prihode
i skrbe o djeci (npr. Oneida, hipiji, izraelski Kibuci)