1.

ČITANJE POVIJESNE FOTOGRAFIJE

Cilj je naučiti učenike kako interpretirati povijesne fotografije, a ne da ih samo gledaju kao
ilustraciju u udžbeniku.
Mogu se koristiti sve fotografije, iz udžbenika, novina ili arhivske, koje su u skladu s
nastavnim sadržajem.
Predložak za analizu može se koristiti za svaku nastavnu jedinicu, cjelinu ili nastavni sadržaj.

1.1 PREDLOŽAK ZA ANALIZU POVIJESNE FOTOGRAFIJE

A) Opis: opiši što točno vidiš na fotografiji. Nemoj pogađati.

 Što ljudi rade? Koji su predmeti, stvari, objekti prikazani?

 Prouči kompoziciju (kako su raspoređeni u kadru).
 Što se nalazi u prvom planu, pozadini, središtu, lijevom i desnom dijelu
fotografije?

B) Interpretacija i zaključci

Interpretacija Dokaz (kako znaš) Koliko sam siguran/na

Što se događa na
fotografiji?

Tko su/što su ljudi ili

predmeti na fotografiji?

Kad je, prema vašem

mišljenju, približno nastala
 fotografija
- godina
- razdoblje
- događaj
- doba dana

Je li fotografija nastala
slučajno ili je namještena?

C) Veza s ranijim znanjem

 Na kojim drugim povijesnim izvorima, uključujući udžbenik, možeš provjeriti
svoje zaključke?
 Što možeš reći o događaju na fotografiji na osnovu svojeg znanja iz povijesti?

D) Pronalaženje elemenata za daljnju informaciju

 Je li te fotografija potakla na neka druga pitanja na koja bi želio/željela dobiti
odgovor/e?

1. 2. ZADATAK

Ovdje je riječ o zadatku koji se u kombinaciji s predloškom za analizu povijesne

fotografije može koristiti za svaku nastavnu jedincu ili sadržaj.
Cilj ovog zadatka je pokazati:
 Kako se „sadržaj“ povijesne fotografije lako može izmijeniti.
 Promijenjena fotografija ima nove povijesne implikacije.

Učenici pomoću programa za obradu fotografije obrade poznatu povijesnu fotografiju i opišu
nove povijesne implikacije uz pomoć predloška za analizu povijesne fotografije. Fotografija
može biti iz udžbenika ili iz nekih fotoarhiva dostupnih na mreži.
Najbolje bi odgovarala fotografija bogata detaljima i ona koja je utjecala na našu sliku o 19.,
20. i 21. stoljeću (npr. uhićenje G. Principa u Sarajevu 1914., radnička predgrađa u Londonu
za vrijeme I industrijske revolucije, pucnjava u parlamentu Kraljevine Jugoslavije 1928.,
fotografija zarobljenih Hrvata nakon pada Vukovara 1991. itd.).
2. INTERNET

U slučaju interneta u nastavi povijesti učenici moraju razviti učinkovitu pretraživačku

strategiju. Moraju sustavno razvijati vještinu za pretraživanje interneta.
Ovdje ponuđen predložak za razvijanje pretraživačke strategije može biti korišten za bilo koju
nastavnu jedinicu ili cjelinu.
1. Napravite tablicu 5x5, 6x6 ili 7x3, ovisno o temi, vremenskom rasponu, broju
relevantnih internetskih stranica itd.
2. Svakoj internetskoj stranici dodijelite jedan red polja.
3. Za svako razdoblje odredite glavne osobine krize, napetosti, politike itd. Ovisno o
temi. Zapišite što svaka stranica govori o uzrocima i čimbenicima povijesnih događaja.
4. Usporedite što ste na svakoj internetskoj stranici, za svako razdoblje, pronašli.
Zabilježite sličnosti i razlike.
5. Napišite sažetak onoga što smatrate kratkoročnim/dugoročnim uzrocima/čimbenicima.

Ovdje je primjer za Hrvatsku povijest od 1921. do 2000.

Izvor 1921. - 1939. 1939. - 1940. 1945. - 1990. 1990. - 2000.

Internet-stranica
A

Internet-stranica
B

Internet-stranica
C

Internet-stranica
D
3. PREDLOŽAK ZA ANALIZU PISANIH IZVORA

Ovaj predložak može biti korišten za svaku nastavnu jedinicu ili cjelinu.

1. Kontekst
a) Tko je pisac dokumenta?
b) Kad je napisan?
c) Za koga je napisan?
d) Koja je to vrsta dokumenta?
 dnevnik
 pismo
 tekst iz udžbenika
 autobiografija
 biografija
 memoari
 službeni dokument
 diplomatski dopis
 novinski članak
e) Sažmi glavne točke dokumenta.

2. Interpretacija

Interpretacija Kako znaš, dokaz

1. Je li to primaran ili sekundaran - je li napisan u vrijeme događaja?
izvor? - je li autor umiješan?
- autor neposredno iznosi događaj, on
je svjedok?
2. U kojoj je mjeri ovo pouzdani - što te u dokumentu navodi na tvrdnju
prikaz? da je autor pouzdan izvor?
3. Je li autor pristran? Što je izvor
njegovih informacija i kako su
dobivene?
4. Razlog pisanja dokumenta?
5. Što dokument govori o autorovu
gledištu?
- daje li autor objektivan prikaz?
- postoje li rečenične konstrukcije koje
upućuju na fraze ili pristranost za ili
protiv grupe, stajalište ili osobe?
- postoje li indicije iz kojih možeš
zaključiti zašto je napisan
(prenose li se samo podaci, radi li se o
osobnom zapisniku onoga što se
događalo?)
- samo izvještava, prenosi podatke,
opisuje događaj?
- sadrži autorovo mišljenje, zaključke,
preporuke?

3. Veza s ranijim znanjem

Potvrđuje li tvoje znanje o tome, tvoj udžbenik, informacije koje ti daje taj izvor ili je u
suprotnosti s njima ?

4. Nedostaci

Koje nedostatke u izvoru možeš navesti? (npr. nema imena, datuma, nije navedeno mjesto
ili nedostaju podaci koji bi ti mogli pomoći odgovoriti na postavljena pitanja.)
4. PREDLOŽAK ZA ANALIZU NOVINSKIH ČLANAKA,
DOKUMENTARNIH FILMOVA I KOMENTARA POLITIČARA O
ODREĐENOM POVIJESNOM PROBLEMU ILI PITANJU

4. 1. Pitanja za analizu

a) Koje motive imaju ti ljudi za podupiranje određenog stajališta?

b) Tko ima koristi od određenog rješenja?
c) Koje su važne informacije ispuštene iz izjave, članka, filma?
d) Koji bi bili motivi za namjerno ispuštanje informacija?
e) Koje točke ispuštaju, a koje ističu u svojim argumentima? Što je razlog tome?
f) Predlažu li rješenja i koja?
g) Što očekuju od svojih stavova i rješenja?

4. 2. Analiza jezika kojim se izražavaju

a) Koriste li se u svojim izjavama, članku, filmu, klišejima lažnih analogija?

b) Koriste li povijesne stereotipe, poruke povijesti? Ako da, koje? Navedi.
c) Koriste li se afektiranjem i emocijama?
d) Upotrebljavaju li predrasude? Ako da, koje? Navedi.
e) Je li jezik pun stranih riječi? Ako je, što time žele postići?