Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka

Metodologija šerijatskog prava
Prof. dr. Nedim Begović
 Središnji pojam pravne nauke (Hans Kelsen,
u. 1973.)
 Pravna norma = pravno pravilo
 Shodno pozitivističkom shvatanju prava,
pravne norme su vrsta društvenih normi
 Moralne i običajne norme
 Bitne odlike pravne norme: vezanost za
državu (“pravo na pravo”) i učinkovitost
 Šta je to pravna norma? Šta je svrha
propisivanja pravne norme?
 Pravna norma je zahtjev koji donositelj
norme upućuje drugima za motivaciju
njihovog ponašanja.
 Svrha: ostvarivanje i zaštita određenih
društvenih vrijednosti
 Adresant norme (država i drugi subjekti koji
stvaraju pravo)
 Adresat norme (pravni subjekti)
 Koji su to termini za „pravnu normu‟,
„adresanta norme‟ i „adresata norme‟ u usul
el-fikhu?
 ‫الحاكن‬

‫الحكن‬
‫الشرعى‬
‫الوحكوم‬ ‫الوحكوم‬
‫فيو‬ ‫عليو‬
‫‪‬‬ ‫الحكن الشرعى ىو خطاب هللا تعالى الوتعلق تافعال‬
‫الوكلفين تاالقتضاء او التخيير اؤ الوضع‬
  ‫الحكن الشرعى ىو خطاب هللا تعالى الوتعلق تافعال‬
‫الوكلفين تاالقتضاء او التخيير اؤ الوضع‬

 Govor Uzvišenog Allaha koji se odnosi na

djela pravnih subjekata u formi zahtjeva
(iktida’) ili ovlaštenja (tahjir) ili
pretpostavke (wad‘).
 ‫خطاب هللا تعالى‬
Sunnet
Kur‟an Ostali izvori
Npr. “Allahov prava
Npr. Zekat
Poslanik (a.s.) bi
pripada samo Npr.
klanjao vitr-
siromasima i transplantacija
namaz sa tri
nevoljnicima, i organa dopuštena
rekata i ne bi ih
onima koji ga jer se njome
rastavljao
skupljaju ... (Et- ostvaruje opće
selamom” (Sunen
Tevbe, 60) dobro (masleha)
En-Nesa‟i)
 Ef’alu mukellefin
 Pravni subjekti/ pravni obveznici (el-
mukellefun)
 Fizičko lice (ً‫)الشخص الطثيع‬
 Pravno lice (‫)الشخص االعتثاري‬
 1) ً‫ – الحكن التكليف‬zadužujuća norma,
preskriptivna norma
 2) ً‫ – الحكن الوضع‬uvjetujuća norma,
deskriptivna norma
1) Preskriptivna norma (el-hukmu-t-teklifijj)
jeste ona norma kojom se pravnom subjektu
nalaže određeno činjenje ili propuštanje ili
mu se daje ovlaštenje da bira između
činjenja i propuštanja
 ‫الحكن التكليفً‬

‫حرام‬ ‫هكروه‬ ‫هثاح‬ ‫هندوب‬ ‫واجة‬

 Deskriptivna norma (el-hukm el-vad‘i)
definira koje su to pretpostavke za primjenu
preskriptivne norme.
 Npr. na koje osobe se odnosi zahtjev
Zakonodavca da se posti mjesec ramazan?
 Dispozicija
Hipoteza
(pravilo Sankcija (u
(pretpostavka)
ponašanja) slučaju kršenja
El-hukm el- dispozicije)
El-Hukm et-
vad‘i
teklifi
 “Bračni partneri mogu nakon sklopljenog
braka pred matičarom sklopiti brak i pred
vjerskim službenikom” (član 7, stav (3)
Porodičnog zakona FBiH)
 “Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do
2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj
službenik vjerske zajednice pred kojim je
sklopljen brak prije sklopljenog braka pred
matičarom.” (član 383, stav (3) Porodičnog
zakona FBiH)
 Dispozicija
Hipoteza Sankcija (u
(pravilo
(pretpostavka) slučaju kršenja
ponašanja)
Ako su partneri dispozicije)
dozvoljeno im
već zaključili Novčana kazna
je sklopiti brak
brak pred u iznosu od 500
i pred vjerskim
matičarem do 2000 KM
službenikom
 Šta
ukazuje na obaveznost nekog djela
(vadžib)? Na osnovu čega šerijatski pravnici
zaključuju da je određeno ponašanje
vadžib?
 Šta ukazuje na obaveznost nekog djela
(vadžib)? Na osnovu kojih principa jezičkog i
logičkog tumačenja šerijatski pravnici
zaključuju da je određeno ponašanje vadžib?
 1) Imperativna forma u tekstu (emr)
(npr. Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime
očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, Et-Tevbe, 103)
 2) Sankcija
(npr. Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne
troše ga na Allahovom putu – navijesti bolnu
patnju, Et-Tevbe, 34)
 Većina uleme: fard i vadžib su sinonimi
 Hanefije: postoji razlika između farza i
vadžiba
 Npr. obaveze klanjanja namaza, obavljanja
hadža i poslušnosti roditeljima (farz)
 Klanjanje vitr-namaza, učenje fatihe u
namazu (vadžib)
 Delil qat’ijj Delil zannijj
(Kur‟an,
mutevatir hadis) (ahad hadis)

Farz (npr. Vadžib (učenje

klanjanje fatihe u namazu)
džuma-namaza)
 Farz Vadžib
Za izostavljanje Za izostavljanje
farza slijedi teža vadžiba slijedi
kazna lakša kazna

Poricanje vadžiba
Poricanje farza je ne smatra se
nevjerstvo (kufr) nevjerstvom
(kufrom)
 Ako je farz ispušten u nekom djelu koje je
zahtijevano Šerijatom (npr. u namazu), cijelo
to djelo biva apsolutno ništavno (batil)
 Ako je vadžib ispušten djelo biva relativno
ništavno (fasid)
 Vadžib mutlaq  Vadžib muqajjed
 Obavljanje hadža: vadžib mutlaq ili vadžib
muqayyed?
 Ebu Hanife, Ebu Jusuf, malikije (prema
preferiranom stavu) i hanbelije: musliman je
obavezan obaviti hadž u 1. godini nakon što
obezbijedi materijalna sredstva.
 Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki
onaj koji je u mogućnosti (Alu „Imran, 97)
 “Požurite s obavezom hadža, jer niko od vas ne
zna šta može da mu se dogodi” (Ahmed, Musned)
 Šafijski pravnici i Muhammed eš-Šejbani:
dozvoljeno je odgoditi obavljanje hadža
 Poslanik (a. s.) je obavio hadž 10. h.g., iako je
hadž naređen 6. h.g.
 Izvršenje obaveze:
 eda’en
 i‘adeten
 kada’en
 Vadžib muhadded  Vadžib
gajru
muhadded
 Vadžib mu„ajjen  Vadžib gajru
mu„ajjen
 Npr. iskupljenje za
neispunjenu
zakletvu: a)
nahraniti 10
siromaha ili ih
odjenuti, b)
osloboditi roba ili
c) postiti 3 dana.
 Vadžib „ajnijj  Vadžib „ale-l-kifaje
 Kako šerijatski pravnici raspoznaju mendub
od vadžiba?
 Ako Zakonodavac traži od čovjeka da nešto
uradi ali postoji drugi argument koji taj zahtjev
svodi na nivo preporuke, onda se dato djelo
smatra mendubom
 Npr. O vjernici, kada jedan od drugoga
pozajmljujete do određenog roka, zapišite to
(El-Bekara, 282)
 A ako jedan kod drugog nešto pohranite, neka
onaj opravda ukazano mu povjerenje (El-
Bekare, 283)
 Hadis: “Omladino, ko je od vas u mogućnosti
da se oženi, neka to učini”
 Poznato je iz prakse Poslanika a. s. da on
nije obavezivao svakog svog sljedbenika da
stupi u brak

 Sinonimi menduba: sunnet, nafila

 Vrste menduba

Sunne • Pritvrđeni sunnet

mu’ekkede • Npr. 2 rekata sabahskog sunneta

Sunne gajru • Nepritvrđeni sunnet

mu’ekkede • Npr. 4 rekata sunneta ikindije i jacije

Sunnet-i • Običaji Poslanika a. s. kao čovjeka/Arapa

zevaid ili • Oponašanje Poslanika u načinu odijevanja
ili ishrane
edeb
 Da li mendub, nakon što je osoba otpočela
sa njegovim izvršavanjem, ostaje mendub
ili postaje važdibom?
 Npr. nafila post
 Da li mendub, nakon što je osoba otpočela
sa njegovim izvršavanjem, ostaje mendub
ili postaje važdibom?
 Npr. nafila post
 Hanefije: mendub postaje vadžib (npr. ako
prekine nafila post mora ga nadoknaditi –
qada‟)
 Šafije: mendub ostaje mendubom
 Naosnovu kojih indicija šerijatski pravnici
zaključuju da je određeno djelo ili
postupak haram?
 2. Negacija
dozvoljenosti (“La
jehillu malu
imri‟in muslimin
illa bi ridahu”)
3. Vezivanje kazne
1. Upotreba izraza za određeno djelo
hurmet (Hurrime (npr. propisivanje
‘alejkum 80 udaraca za one
ummehatukum) koji potvaraju
čestite žene)

Haram
 Koje su to vrste harama?
VRSTA HARAMA POJAŠNJENJE PRIMJERI

1) HARAM LI ZATIHI Djelo koje je Alkohol, blud,

Zakonodavac zabranio ubistvo, krađa itd.
zbog štetnosti koja je
povezana sa njenom
biti

2) HARAM LI GAJRIHI Djelo koje je u osnovi - Namaz na

dozvoljeno, ali je u uzrupiranoj zemlji
određenom kontekstu - Sklapanje braka sa
zabranjeno djevojkom koju je
neko već zaručio
- Kupoprodaja u
vrijeme džume
 Posljedice klasifikacije na haram li zatihi i
haram li gajrihi
 Formalno-pravna valjanost djela koje je
haram li zatihi (npr. sklapanje braka sa
sestričnom ili bratičnom)
 Da li je formalno-pravno valjano djelo koje
je haram li gajrihi (npr. kupoprodaja
sklopljena u vrijeme džume)?
 Većina uleme: počinilac harama li gajrihi je
griješan, ali je djelo formalno-pravno valjano
(sahih)
 Hanbelije i zahirije: djelo je ništavno (batil)
 2. Izraz u tekstu ukazuje na
zabranu (haram), ali postoji
1. Formulcija u tekstu
dodatni argument koji tu
upućuje na mekruh (npr.
zabranu svodi na nivo pokude
“Ebgadu-l-halali ilellahi et-
(npr. O vjernici ne zapitkujte o
talaq”)
onome što će vam pričiniti
neprijatnosti)

Mekruh
Imperativna zabrana Imperativna zabrana
sadržana u delil sadržana u delil zannijj
qat’ijj (Kur‟an,
mutevatir hadis) (ahad hadis)

Haram Mekruh tahrimen

(npr. Poslanik je rekao “da
(npr. Inneme-l-hamru niko ne zaručuje onu koju
... fedžtenibuhu) je zaručio njegov brat”)
 Blažepokuđeno djelo, odn. djelo čije
ostavljanje Zakonodavac ne zahtijeva
imperativno (npr. Poslanik a. s. traži od
muslimana da se sustegnu od konzmiranja
konjskog mesa)
1) Iskaz u tekstu o dozvoljenosti (npr. El-Jevme
uhille lekumu-t-tajjibatu ve ta’amullezine
utu-l-Kitabe hillun lekum, El-Ma‟ide, 5)
2) Negiranje grijeha (npr. Fe menidturre gajre
bagin ve la ‘adin fe la isme ‘alejhi, El-
Bekara, 173)
3) Imperativna forma, ali uz postojanje indicije
da se radi o dozvoli (npr. A kada obrede
hadža obavite, onda lovite, El-Ma‟ide, 2)
4) Pretpostavka izvorne dopustivosti djela (el-
aslu fi-l-ešja’i el-ibaha)
 Pitanje (istifta‟): Da li je nargila zabranjena
u islamu?
 Odgovor (fetva): Pušenje nargile je štetna
navika kao i pušenje duhana ako ne i
štetnija. Vjera zabranjuje i odvraća od svega
što je štetno, pa bi se muslimani, posebno
omladina, trebali kloniti te i drugih štetnih
navika i običaja. Vjerska je obaveza
izbjegavati sve što šteti ljudskom zdravlju.
 Uzimajući u obzir strogu kur'ansku zabranu:
Ne bacajte se svojim rukama u propast i
njenu primjenu na pušenje duhana/nargile,
možda se može upotrijebiti i najjači stepen
zabrane u šerijatu "haram" u slučaju pušenja
duhana uvažavujući savremena saznanja i
otkrića o štetnosti spomenute pojave o kojoj
govore izvještaji Svjetske zdravstvene
organizacije i medicinske nauke.
 Ako bismo i pokazali neku rezervu prema
upotrebi termina haram - stroga zabrana, nema
dileme oko toga da tu pojavu okarakterišemo
kao strogu pokudu (mekruh tahrimi), posebno
imajući u vidu da pušenje duhana šteti ne samo
zdravlju pušača, već i zdravlju svih onih koji
dolaze u dodir sa duhanskim dimom, posebno
zdravlju djece. Vjerovjesnik, a.s., je rekao:
"Nije dozvoljeno nanositi štetu niti na štetu
uzvraćati štetom."
 U prilog ovom stavu idu i najnovija zakonska
rješenja kod nas prema kojima je zabranjeno
pušenje na javnim mjestima i zatvorenim javnim
prostorima.
 Analiza:
 a) Kojom šerijatskom normom je muftija
vrjednovao/kvalificirao pušenje nargile, odn.
pušenje duhana?
 b) Kako se ta norma definira u usul el-fikhu?
 c) Koji su to usulski principi jezičkog i
logičkog tumačenja teksta na osnovu kojih
je muftija vrjednovao pušenje
nargile/duhana?
 Pitanje: Da li je dozvoljeno reklamirati i
uzimati naknadu za reklamiranje svadbenih
salona (...) za organizaciju svadbi koje
možda u svom asortimanu ovisno od zahtjeva
gostiju mogu imati i alkohol ili svinjetinu
(...)? Također, uz svaki „oglas‟ bi stajao
podatak da li se u tom svadbenom salonu
može organizirati svadba koja će zadovoljiti
potrebe muslimana, tj. halal jelovnik i sl.
 Isto tako, da li je dozvoljeno reklamirati
salon vjenčanica ako znamo da krojačica
kroji vjenčanicu koja možda i ne zadovoljava
islamske propise, a s druge strane može
skrojiti i vjenčanicu za sestre koje nose
hidžab, što uglavnom ovisi od krajnjeg
korisnika?
 Fetva: S obzirom na to da namjeravate
reklamirati prostor za svadbe koji sam po sebi
nije zabranjen, smatramo da nema zapreke da to
činite uz napomenu da ne reklamirate nešto što
je zabranjeno. Prema tome, ne smije se isticati
da se u restoranu nude alkoholna pića i slične
zabranjene stvari i poslovi.
Nošenje vjenčanica, također, samo po sebi nije
zabranjeno, pa samim tim i njihovo
reklamiranje. Međutim, ako bi se na reklamama
vidjele ženske osobe odjevene u kratkim ili
uskim ili providnim vjenčanicama, onda bi to
reklamiranje bilo zabranjeno zbog spomenutih
fotografija.
 Analiza:
 a) Kojom šerijatskom normom je
muftija vrjednovao/kvalificirao
reklamiranje svadbenih, odn. salona
vjenčanica?
 b) Kako se ta norma definira u usul
el-fikhu?
 c) Koji su to usulski principi
jezičkog i logičkog tumačenja
teksta na osnovu kojih je muftija
vrjednovao reklamiranje svadbenih,
odn. salona vjenčanica?
 Pitanje: Interesuje me da li je haram
prodavati muslimansku zemlju onim
nemuslimanima za koje se zna da su
simpatizeri velikosrpske (anti-islamske)
ideologije?
 Fetva: Da, to je haram, jer Uzvišeni kaže:
Pomažite se u dobročinstvu i bogobojaznosti,
a ne sarađujte u grijehu i nasilju! Prodaja
zemlje din-dušmanima jeste saradnja u
grijehu i nasilju, što je u islamu zabranjeno –
haram.