SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREB

NESMETAN PRISTUP I KRETANJE OSOBAMA S INVALIDITETOM I

SMANJENE POKRETLJIVOSTI U GRAĐEVINAMA PROMETNE
NAMJENE

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnove prometne infrastrukture

Nositelji kolegija: Jasna Blašković Zavada

Marko Ševrović

Mentorica:

Studentica: Paula Vukuša

JMBAG: 0135268590

Zagreb, ožujak 2023.

Sadržaj
Uvod............................................................................................................................................................2
1. Uvjeti uporabe pomagala i obavezni elementi pristupačnosti.................................................................3
2. Elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika..........................................................................7
2.1. Rampa, stubište i dizalo................................................................................................................8
2.2. Vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma...............................................13
3. Elementi pristupačnosti.........................................................................................................................15
3.1. Ulazni prostor, komunikacije, WC...................................................................................................16
3.2. Kavana, restoran, šalter i ostalo..................................................................................................21
4. Elementi pristupačnosti javnog prometa...............................................................................................25
4.1. Stajalište i peron.............................................................................................................................25
4.2. Parkirališno mjesto i javna pješačka površina.................................................................................27
4.3. Semafor, pješački prijelaz, pješački tok i raskrižje...........................................................................30
5. Obvezna primjena elemenata pristupačnosti te prijelazne i završne odredbe......................................34
7. Primjer nepristupačnosti i kretanje osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću u
građevinama prometne namjene..............................................................................................................35
Zaključak....................................................................................................................................................37
Literatura...................................................................................................................................................38
Uvod

Svakodnevno ljudi obavljaju svoje obaveze od odlaska na posao, parkiranja,

kupovine, restorana i ostalog, ali nemaju svi ljudi iste uvjete za obavljanje istih. Osoba s
invaliditetom je osoba s privremenim ili trajnim mentalnim, intelektualnim, tjelesnim i/ili
osjetilnim oštećenjima koja u međudjelovanju s različitim preprekama u prostoru mogu
spriječiti njezino sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi, a osoba s smanjenom
pokretljivošću je osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju bilo to radi
invalidnosti, dobi, trudnoće ili drugih razloga. Osobe s invaliditetom i smanjenom
pokretljivosti trebale bi imati uvjete koji im osiguravaju nesmetan pristup, kretanje,
boravak i rad u njihovoj svakodnevici. Pristupačnost je rezultat primjene tehničkih
rješenja u projektiranju i građenju građevina, kojima se osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim
građevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobama.

U ovom radu će se opisivati pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina

osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti [NN 78/2013 (26.6.2013.)] s
naglaskom na građevine prometne namjene te što sve propisuje i koje uvjete osobe s
invaliditetom i smanjenom pokretljivošću imaju u građevinama javne i poslovne
namjene.

Pod građevine prometne namjene uključujemo: zračna luka; autobusna i

željeznička postaja/kolodvor; autobusno i tramvajsko stajalište, željeznički peron;
putnička zgrada u trajektnim i brodskim pristaništima; odmorište uz državnu i županijsku
cestu; javno parkiralište; javna garaža kapaciteta 300 i više vozila; crpka za gorivo i sl.

1. Uvjeti uporabe pomagala i obavezni elementi pristupačnosti

Pristupačnost i sama prilagodba se osigurava pametnim građenjem i

projektiranjem svih potrebnih i obveznih elemenata za pristupačnost u javnim i
poslovnim građevinama te se udovoljavaju uvjeti uporabe pomagala osoba s
invaliditetom. U slučaju ako je element pristupačnosti ujedno i dio puta za izlaženje u
slučaju opasnosti, moraju biti ispunjeni zahtjevi po posebnom propisu. Vlasnik bilo koje
takve građevine ima dužnost održavati sve elemente pristupačnosti i ne smije smanjivati
uvjete uporabe pomagala osoba s invaliditetom. [1]

Koriste se slikovne oznake pristupačnosti, uvjeta uporabe pomagala i obveznih

elemenata pristupačnosti na slici 1. koje moraju biti postavljene na lako uočljivim
mjestima te primjerene veličine. [1]

1
Slika 1. Prikaz oznaka pristupačnost. Izvor: [1]

2
 Pod uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom podrazumijeva se [1]:

– prostor potreban za kretanje osobe u invalidskim kolicima prikazan primjerom na slici

2.

Slika 2. Uvjeti uporabe pomagala – prostor potreban za kretanje osoba u invalidskim kolicima.
Izvor: [1]

– prostor potreban za uporabu štapa, štaka, hodalica prikazan primjerom na slici 3.

3
Slika 3.Uvjeti uporabe pomagala – prostor potreban za uporabu štapa, štaka i hodalice. Izvor:[1]

– prostor potreban za uporabu bijeloga štapa i psa vodiča prikazan primjerom na slici 4.

Slika 4. Uvjeti uporabe pomagala – prostor potreban za uporabu bijelog štapa i psa vodiča.
Izvor: [1]

4
Ako za određenu građevinu nije određen obvezni element pristupačnosti pravilnikom o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
tehničko rješenje građevine mora udovoljavati uvjetima uporabe pomagala. [1]

Obvezni elementi pristupačnosti su [1]:

1. elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika,

2.elementi pristupačnosti neovisnog življenja i

3. elementi pristupačnosti javnog prometa.

Obvezni elementi pristupačnosti primjenjuju se odabirom najpovoljnijeg rješenja

u odnosu na namjenu i druge značajke građevine. [1]

Pristupačna taktilna površina te njen primjer na slici 5. služi osobama sa

smanjenom vidljivošću ili potpunom sljepoćom te se izvodi reljefnom obradom visine do
5 mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir
stopala ili bijelog štapa i da ne zadržava vodu, snijeg i prljavštinu to jest da je lako
održiva. Taktilna crta vođenja, taktilna crta upozorenja i/ili taktilno polje upozorenja,
obvezno moraju imati karakteristike propisane za taktilnu površinu. [1]

Slika 5. Taktilna površina.Izvor: [1]

5
2. Elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika

Kako bi osobe sa smanjenom pokretljivošću mogle savladavati visinske razlike

prostora, za njihove potrebe se koriste sljedeći elementi pristupačnosti: rampa, stubište,
dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma. [1]

2.1. Rampa, stubište i dizalo

Rampa se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske
razlike do uključivo 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Primjer rampe je na slici
6. [1]

Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%),

2. svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90

cm u unutarnjem prostoru,

3. odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe,

4. čvrstu, protuklizno obrađenu površinu,

5. izvedenu ogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima,

6. rukohvate koji su promjera 4 cm, oblikovani na način da se mogu obuhvatiti

dlanom, postavljeni na dvije visine – od 60 i od 90 cm, produženi u odnosu na nastupnu
plohu rampe za 30 cm, sa zaobljenim završetkom, prema primjeru na slici 7.,

7. na ogradi rampe koja se nalazi u vanjskom prostoru rukohvate izvedene od

materijala koji nije osjetljiv na termičke promjene,

8. ogradu s ispunom od stakla uočljivo obilježenu,

9. oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.5., 1.7. i 1.8.

Iznimno, za visinsku razliku do uključivo 76 cm, dopušteni nagib smije biti do

uključivo 1:12 (8,3%). [1]

Postoji iznimka u vanjskom prostoru, kada za to postoje uvjeti, za potrebe

svladavanja visinske razlike veće od 120 cm, može se koristiti rampa uz primjenu uvjeta
propisanih u Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti. [1]

6
Slika 6. Rampa. Izvor: [1]

7
 Primjer stubišta je prikazan na slici 8. te ono mora omogućavati ispunjavanje
sljedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. visinu stube najviše 15 cm,

2. širinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm,

3. svijetlu širinu stubišnog kraka u unutarnjem prostoru najmanje 110 cm,

4. svijetlu širinu stubišnog kraka u vanjskom prostoru najmanje 120 cm,

5. rub nastupne plohe stube protuklizno i vizualno kontrastno obrađen u širini od

najmanje 2 cm,

6. rukohvate na zaštitnoj ogradi stubišta izvedene u kontinuitetu cijelom dužinom

stubišta, a na početku i na kraju stubišta produžene u odnosu na nastupnu plohu stube
za 30 cm, sa zaobljenim završetkom,

7. rukohvate na ogradi stubišta izvedene na način da se mogu obuhvatiti dlanom,

8. rukohvate na ogradi stubišta u vanjskom prostoru izvedene od materijala koji

nije osjetljiv na termičke promjene,

9. stubišni krak širine 250 cm i više izveden sa središnjim rukohvatom prema

primjeru na slici 9.,

10. prostor ispod početnog stubišnog kraka ograđen ogradom visine 70 cm do

mjesta gdje je visina podgleda stubišnog kraka 210 cm ili pod ispod stubišnog kraka
deniveliran podizanjem za najmanje 3 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubišnog
kraka 210 cm, prema primjeru na slici 10.,

11. ogradu s ispunom od stakla uočljivo obilježenu,

12. pred prvom i iza posljednje stube izvedeno taktilno polje upozorenja, u punoj
širini stubišnog kraka, širine najmanje 40 cm s užljebljenjima okomito na smjer kretanja
u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

13. oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2., 1.3., 1.5., 1.6. i 1.9.

Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske

razlike, a obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u
unutarnjem ili vanjskom prostoru. Primjer dizala je na slici 11. [1]

Dizalo mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 × 140 cm,

8
 2. vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm,

3. vrata dizala koja se otvaraju posmična ili prema van u odnosu na kabinu
dizala,

4. pozivnu i upravljačku ploču postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm,

5. pozivnu i upravljačku ploču s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno

prepoznatljive brojeve etaža i druge informacije na Braille pismu,

6. rukohvat u dizalu na visini od 90 cm,

7. vizualno-svjetlosnu i zvučnu najavu katova,

8. kada se nalazi u specifičnim građevini javne i poslovne namjene utvrđene

Pravilnikom, dizalo ima i govorno najavljivanje katova,

9.od ulaznih vrata građevine do dizala postavljenu taktilnu crtu vođenja širine
najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeru vođenja,

10. oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2., 1.3., 1.4. i 1.10.

Slika 7. Rukohvati. Izvor: [1]

9
 Slika 8. Stubište. Izvor: [1]

Slika 9. Stubište širine stubišnog kraka od 250 i više. Izvor:[1]

10
 Slika 10. Prostor ispod početnog stubišnog kraka. Izvor:[1]

Slika 11. Dizalo. Izvor: [1]

2.2. Vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma

11
 Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupačnosti za potrebe
svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada
se isto ne rješava pristupačnim dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim
ovim Pravilnikom. [1]

Vertikalno podizna platforma mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta,

odnosno imati [1]:

1. nastupnu plohu platforme veličine najmanje 110 × 140 cm,

2. bočne stranice platforme zatvorene do visine od 120 cm,

3. ulazna vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm koja se otvaraju posmično

ili zaokretno prema van,

4. oznaku pristupačnosti prema slici 1.

Primjer vertikalno podizne platforme i uvjeti i prikazani su na slici 12. [1]

Koso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupačnosti za potrebe

svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada
se isto ne rješava dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim Pravilnikom o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
[1]

Koso podizna sklopiva platforma postavlja se na bočne stubišne zidove ili

stubišnu ogradu, koja se vodi dužinom cijelog stubišta, a mora imati [1]:

– nastupnu plohu platforme veličine najmanje 90 × 100 cm,

– bočnu podnu preklopnu zaštitu visine 20 cm i preklopni zaštitni rukohvat,

– oznaku pristupačnosti prema slici 1.

Primjer koso podizne sklopive platforme i uvjeti prikazani su na slici 13. [1]

– od ulaznih vrata građevine do plana postavljena je taktilna crta vođenja širine

najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeru vođenja,

– označen je oznakom pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2 i 1.3.

12
 Slika 12. Vertikalno podizna platforma

Slika 13. Koso podizna sklopiva platforma

13
3. Elementi pristupačnosti

Kako bi se omogućio neovisni pristup, kretanje i korištenje prostora osobama s

invaliditetom i smanjene pokretljivosti postoje sljedeći elementi pristupačnosti: ulazni
prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba, učionica, radni prostor; stan;
kavana i restoran; kabina za presvlačenje; tuš kabina; ulaz u vodu na plaži i na bazenu;
mjesto u gledalištu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; električne instalacije (parlafon,
prekidač za svjetlo, i zvonce, utičnica u kuhinji, ostale utičnice, izvodna ploča za
električnu instalaciju); kvake na vratima i prozorima; šalter; pult; induktivna petlja ili
transmisijski obruč; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevinama i sl. [1]

Opisani su neki od najznačajnijih elementa pristupačnosti koji su povezani s

ustanovama javnog prometa odnosno namjene u sljedećim potpoglavljima [1]:

3.1. Ulazni prostor, komunikacije, WC

Ulazni prostor u građevinu je ulaz do kojeg se dolazi izravno s javne pješačke

površine ili uz pomoć elemenata pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika. Primjer
ulaznog prostora i uvjeti prikazani su na slici 14. Ulazni prostor mora omogućavati
ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. jednokrilna vrata širine svijetlog otvora od najmanje 110/210 cm, ili dvokrilna
vrata širine svijetlog otvora od najmanje 2 × 90/210 cm,

2. vrata koja se otvaraju prema van ili posmično,

3. pristupačnu kvaku prema odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti

građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

4. prag vrata koji nije viši od 2 cm,

5. strugač i otirač izveden od materijala koji nije ugibljiv, ugrađene u razinu poda,

6. u slučaju kada su glavna ulazna vrata kružna, uz njih i zaokretna ili posmična
vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm,

7. u slučaju kada su glavna ulazna vrata klizna svijetli otvor od najmanje 90/210
cm, a ispred vrata, u tom slučaju, osiguran uporabni prostor veličine najmanje 150 ×
150 cm,

8. oznaku smjera otvaranja vrata,

9. u slučaju kada su ulazna vrata i pregradne stijene ulaznog prostora izrađeni od

staklenih ploha površine veće od 1,5 m², bez prečki, uočljivu oznaku u rasponu visine
od 90 do 160 cm,

14
 10. vjetrobran duljine 240 cm ili toplinski zastor,

11. kod usmjeravajućeg ulaza osiguran i prolaz sa zaokretnom ogradom svijetle

širine najmanje 90 cm,

12. osvjetljenje razinom osvjetljenja od 200 luxa,

13. odgovarajuće električne instalacije

14. oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2., 1.3., 1.6. i 1.13.

Slika 14. Ulazni prostor. Izvor: [1]

Komunikacije moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati

[1]:

1. širinu hodnika najmanje 150 cm,

15
 2. sve hodne površine, u pravilu, u istoj razini,

3. hodne površine koje nisu u istoj razini, međusobno povezane elementima

pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika sukladno Pravilniku o osiguranju
pristupačnosti građevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

4. vrata na komunikacijama izvedena bez praga, svijetle širine svijetlog otvora

najmanje 90 cm,

5. vrata s pristupačnom kvakom

6. ulazna vrata koja s komunikacija vode u druge prostore i prostorije, stanove i

sl. izvedena s pragom koji nije viši od 2 cm,

7. u slučaju kada su vrata i pregradne stijene komunikacije izrađene od staklenih

ploha površine veće od 1,5 m², bez prečki, uočljivu oznaku u rasponu visine od 90 do
160 cm,

8. područje za kretanje osvijetljeno razinom osvjetljenja od 100 luxa;

9. na mjestima gdje se ogradama usmjerava kretanje, razmak između ograda od

najmanje 90 cm,

10. svu instalacijsku i drugu opremu širu od 10 cm ugrađenu i/ili postavljenu u

niše u zidu (protupožarni aparati, vatrogasna crijeva i sl.),

11. odgovarajuće električne instalacije sukladno odredbama Pravilnika o

osiguranju pristupa građevinama osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću,

12. oznake pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.1., 1.2., 1.3., 1.6. i 1.8.,

13. sve ostale oznake na komunikacijama postavljaju se u rasponu visine od 120

do 160 cm.

Primjer komunikacije i uvjeti prikazani su na slici 15. [1]

16
 Slika 15. Komunikacije. Izvor: [1]

WC mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm, koja se otvaraju prema van,
2. pristupačnu kvaku na vratima,
3. ugrađen mehanizam za otvaranje vrata izvana u slučaju poziva u pomoć,
4. odgovarajuće električne instalacije,
5. WC školjku zajedno s daskom za sjedenje visine od 45 do 50 cm,
6. uz WC školjku dva držača za ruke duljine 90 cm, postavljena na zid u rasponu
visine od 80 do 90 cm iznad površine poda,
7. najmanje jedan držač za ruke koji mora biti preklopni i to obvezno onaj s
pristupačne strane WC školjke, a drugi može biti fiksno pričvršćen na zid,
8. udaljenost prednjeg ruba WC školjke od zida od najmanje 65 cm,
9. pokretač uređaja za ispuštanje vode u WC školjku postavljen na visini od 70 cm
iznad površine poda ili izvedeno senzorsko ispuštanje vode u WC školjku,
10. konzolni umivaonik širine najmanje 50 cm na visini od 80 cm, sa sifonom
smještenim u ili uz zid,

17
11. slavinu – jednoručnu miješalicu ili ugrađeno senzorsko otvaranje i zatvaranje
vode,
12. širinu uporabnog prostora ispred WC školjke najmanje 90 cm,
13. širinu uporabnog prostora ispred umivaonika najmanje 90 cm,
14. slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica najmanje površine kruga
promjera od 150 cm,
15. nagnuto zaokretno ogledalo postavljeno donjim rubom na visinu od 100 cm,
16. vješalicu za odjeću na visini od 120 cm,
17. alarmni uređaj s prekidačem na pritisak ili vrpcom za povlačenje, na visini od 60
cm,
18. svu drugu oprema dostupnu iz invalidskih kolica koja ne smeta kretanju,
učvršćenu na zid, izvedenu kontrastno u odnosu na pod i zidove,
19. u slučaju da je WC u javnoj uporabi, obvezno zaseban ulaz, izdvojen od muških
i ženskih sanitarnih grupa,
20. od ulaznih vrata građevine do vrata javnog WC-a postavljenu taktilnu crtu
vođenja u širini od najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeru vođenja,
21. oznaku pristupačnosti prema slici 1.

Primjeri WC-a i uvjeti prikazani su na slici 16. [1]

18
 Slika 16. WC. Izvor: [1]

3.2. Kavana, restoran, šalter i ostalo

Kavana i restoran moraju obvezno sadržavati elemente pristupačnosti za ulazni

prostor, komunikacije i WC. [1]

Kavana i restoran moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. osiguran prolaz između stolova, stolaca i drugih vertikalnih prepreka širine

najmanje 100 cm za najmanje 20% uporabne površine kavane ili restorana namijenjene
korisnicima usluga,

2. stolovi izvedeni tako da je gornja ploha na visini od najviše 85 cm, a podgled

na visini od najmanje 70 cm s mogućnošću odgovarajućeg pristupa stolu, za najmanje
20% stolova,

3. podnu oblogu od čvrstog materijala koja ne otežava kretanje invalidskih kolica,

4. u slučaju kada su vrata i pregradne stijene kavane i/ili restorana izrađeni od

staklenih ploha površina većih od 1,5 m², bez prečki, uočljivu oznaku u rasponu visine
od 90 do 160 cm,

5. vrata s pristupačnom kvakom sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju

pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

6. oznaku pristupačnosti prema slici 1. i to 1.13. i 1.16.

Primjer kavane i restorana i uvjeti prikazani su na slici 17. [1]

19
 Slika 17. Kavana I rrestoran. Izvor: [1]

Kvake na vratima i prozorima moraju biti primjereno oblikovane, postavljene na

visinu od 90 cm za vrata, a za prozor kvaka ili ručica mehanizama za otvaranje
postavljeni u rasponu visina od 90 do 120 cm. Rukovanje kvakom za pokretanje
mehanizma za otvaranje i zatvaranje vrata/prozora mora biti lagano. [1]

Primjer oblikovanja kvaka i uvjeti prikazani su na slici 18. [1]

20
 Slika 18. Oblik kvaka i uvjeti. Izvor: [1]

Šalter za osobe u invalidskim kolicima mora omogućavati ispunjavanje sljedećih

uvjeta, odnosno imati [1]:

1. gornju plohu izvedenu na visini od najviše 85 cm, a podgled na visini od

najmanje 70 cm, konzolno oblikovan, dubine pristupa od najmanje 50 cm;
2. oznaku pristupačnosti prema slici 1.

Pristupačnim šalterom za gluhe, osobe oštećenog sluha, slijepe i slabovidne

osobe podrazumijeva se šalter uobičajene visine, koji omogućava ispunjavanje
slijedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. komunikacijsko pomagalo,

2. od ulaznih vrata građevine do šaltera postavljena taktilna crta vođenja širine

najmanje 40 cm s užljebljenjima u smjeru vođenja.

3. oznaku pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2., 1.3., 1.4., 1.6 i 1.21.

Primjer šaltera i uvjeti iz prikazani su na slici 19.

21
 Slika 19. Šalter. Izvor: [1]

Kada se u dvorani nalaze tri ili više šaltera istog tipa poslovanja jedan od tri
šaltera mora ispunjavati uvjete pristupačnosti za osobu u invalidskim kolicima, a jedan
za gluhe, osobe oštećenog sluha, slijepe i slabovidne osobe. [1]

Kada su posebnim propisima koji uređuju zaštitu u poslovanju gotovim novcem i

vrijednostima određeni uvjeti za šaltere, pristupačni šalteri obvezno osiguravaju i
ispunjavanje uvjeta tog propisa. [1]

Pult za osobe u invalidskim kolicima mora biti, odnosno imati [1]:

1. izveden najbliže ulazu u prostor i/ili prostoriju u kojoj se usluga pruža,

2. postavljen je gornjim rubom na visinu od 80 cm, podgledom na visinu od
najmanje 70 cm,
3. konzolno je oblikovan s dubinom pristupa od najmanje 50 cm,
4. osiguran pristup od najmanje 120 cm,
5. označen oznakom pristupačnosti prema slici 1.

Pristupačnim pultom za gluhe, osobe oštećenog sluha, slijepe i slabovidne

osobe, podrazumijeva se pult uobičajene visine, koji omogućava ispunjavanje sljedećih
uvjeta, odnosno ima [1]:

1. komunikacijsko pomagalo,

22
 2. od ulaznih vrata građevine do pulta postavljena taktilna crta vođenja širine
najmanje 40 cm s užljebljenjima u smjeru vođenja,

3. oznaku pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2., 1.3., 1.4., 1.6 i 1.21.

Kada se u dvorani nalaze tri ili više pultova istog tipa poslovanja jedan od tri pulta
mora ispunjavati uvjete pristupačnosti za osobu u invalidskim kolicima, a jedan za gluhe
i osobe oštećenog sluha, slijepe i slabovidne osobe. [1]

Induktivna petlja ili transmisijski obruč ugrađuje se u prostoriji površine veće od

500 m², odnosno u prostoriji koju istovremeno može koristiti više od 100 osoba, i u kojoj
se govor reproducira putem zvučnika. Prostorija u kojoj je postavljena induktivna petlja
ili transmisijski obruč označava se oznakom pristupačnosti prema slici 1. [1]

Oglasni pano mora biti postavljen svojim donjim rubom na visinu u rasponu od
120 do 160 cm te se on označava oznakom pristupačnosti prema slici 1. [1]

Orijentacijski plan za kretanje u građevini mora biti reljefno izrađen te mora

omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta [1]:

1. postavljen je horizontalno ili približno horizontalno na visinu od najviše 90 cm

odnosno vertikalno ili približno vertikalno na visinu gornjeg ruba do najviše 180
cm,
2. postavljen je uz ulaz u građevinu,
3. sadrži informacije na Braille pismu,
4. od ulaznih vrata građevine do plana postavljena je taktilna crta vođenja širine
najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeru vođenja,
5. označen je oznakom pristupačnosti prema slici 1. i to: 1.2 i 1.3

4. Elementi pristupačnosti javnog prometa

Za osiguranje uvjeta neovisnog kretanja osoba s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti u javnom prometu služe sljedeći elementi pristupačnosti: stajalište i peron;
parkirališno mjesto; javna pješačka površina; semafor; pješački prijelaz; pješački otok i
raskrižje. [1]

4.1. Stajalište i peron

Stajalište i peron moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati

[1]:

1. dužinu stajališta, odnosno perona najmanje jednaku dužini prometnog sredstva

(autobus, tramvaj i vlak) koje se zaustavlja na tom stajalištu, odnosno peronu, a
širinu najmanje 200 cm,

23
2. visinu nogostupa u razini ulazne stube niskopodnog prometnog sredstva, a
iznimno kada su u uporabi prometna sredstva s visokom prvom stubom,
nogostup može biti i niži od prve stube, ali ne niži od 18 cm ispod razine
nastupne stube prometnog sredstva, ako posebnim propisom kojim se uređuju
uvjeti za građevine željezničke infrastrukture nije drukčije propisano,
3. na stajalištu (autobusa i/ili tramvaja) u naselju gdje se izvodi nogostup, na
mjesto prvog ulaza u prometno sredstvo izvedenu taktilnu crtu vođenja širine
najmanje 40 cm i dužine 150 cm s užljebljenjima okomitim na kolnik/prugu,
4. na stajalištima koja se nalaze u neposrednoj blizini građevine u kojoj učestalo
borave osobe s invaliditetom taktilnu crtu vođenja postavljenu cijelom širinom
nogostupa,
5. na peronu vlaka, na udaljenosti 80 cm od ruba perona, čitavom dužinom perona
postavljenu taktilnu crtu upozorenja širine 20 cm sa užljebljenjima okomitim na
smjer ulaska u vlak.

Primjer stajališta i perona i uvjeti prikazani su na slici 20. [1]

24
 Slika 20. Stajalište i peron. Izvor: [1]

4.2. Parkirališno mjesto i javna pješačka površina

Parkirališno mjesto mora biti smješteno najbliže pristupačnom ulazu u građevinu

te mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. parkirališno mjesto za jedan automobil kad se nalazi u nizu parkirališnih mjesta,

okomitom, kosom, uzdužnom, u odnosu na nogostup, veličine 370 × 500 cm, a
prikazano je primjerom na slici 21.,

25
2. parkirališno mjesto za dva automobila koje se nalazi u nizu parkirališnih mjesta
okomitom na nogostup veličine 590 × 500 cm s međuprostorom širine 150 cm, a
prikazano je primjerom na slici 22.,
3. izlaz s parkirališnog mjesta na nogostup osiguran ukošenim rubnjakom nagiba
najviše 10%, širine najmanje 120 cm,
4. površinu parkirališnog mjesta izrađenu od materijala koji ne otežava kretanje
invalidskih kolica (šljunak, pijesak, zatravljena površina i sl.),
5. oznaku pristupačnosti prema slici 1. ili odgovarajućim znakom, odnosno
oznakom sukladno posebnom propisu.

Slika 21. Parkirališno mjesta u nizu. Izvor: [1]

26
 Slika 22. Parkirališno mjesto s međuprostorom. Izvor: [1]

Javna pješačka površina mora biti [1]:

1. uzdignuta u odnosu na kolnik rubnjakom visine najmanje 3 cm, ili razdvojena

tipskim elementom, a kada je u razini kolnika razdvojena je ogradom,
2. široka najmanje 150 cm,
3. sa ostalim pješačkim površinama povezana bez prepreka,
4. od prometnice zaštićena ogradom visine 90 cm kada se nalazi u području
pojačanog pješačkog prometa (navala ljudi).

Različite razine javne pješačke površine međusobno se povezuju odgovarajućim

elementima pristupačnosti za svladavanje visinske razlike sukladno odredbama
Pravilnika o osiguranju pristupa građevinama javne namjene osobama s invaliditetom i
smanjene mogućnosti. Kada su različite razine javne pješačke površine iz povezane
pristupačnim dizalom ili pristupačnom vertikalno podiznom platformom, obvezno se
dodatno povezuju pristupačnim stubištem. Sva komunalna oprema (klupe, stolovi,
znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.) se postavlja uz
rub javne pješačke površine, tako da ne predstavlja prepreku za slijepe i slabovidne.
Sve istake komunalne opreme na zidu građevine uz javnu pješačku površinu te sve
druge istake na tim zidovima koje se nalaze u visini od 70 cm do 220 cm i istaknute su
više od 10 cm, moraju biti izvedene u svojoj punoj dužini i širini sve do javne pješačke
površine ili označene na način da se pješačka površina ispod njih povisi najmanje 3 cm
u odnosu na okolnu razinu. Kada se uz javnu pješačku površinu predviđa biciklistička

27
staza ili parkiralište, potrebno je izvesti razgraničenje od javne pješačke površine
denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom površinom, tipskim elementom ili sl. [1]

Primjer javne pješačke površine i uvjeti prikazani su na slici 23.

Slika 23. Javna pješačka površina. Izvor: [1]

4.3. Semafor, pješački prijelaz, pješački tok i raskrižje

Semafor mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati [1]:

1. semafor koji se nalazi na prijelazu prometnice s više od dva prometna traka u

istom smjeru ima taktilni plan prijelaza,
2. semafor koji se nalazi u području gdje se nalazi građevina u kojoj učestalo
borave slijepe i slabovidne osobe, ima zvučnu signalizaciju,
3. kod semafora na raskrižju, zvučnu signalizaciju postavljenu na semafore jednog
prometnog pravca koja se ne preklapa sa zvučnom signalizacijom postavljenom
na semafore drugog prometnog pravca,
4. zvučnu signalizaciju postavljena na semaforu koja upozorava samo na promjenu
svjetla na semaforu, a ne na intenzitet prometa na prometnici,
5. točkastu disperziju zvuka zvučne signalizacije postavljene na semaforu,
usmjerenu tako da doziva slijepu ili slabovidnu osobu koja prelazi prometnicu.

28
 Pješački prijelaz mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati
[1]:

1. prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran ukošenjem rubnjaka uz najveći

dopušteni nagib od 10%, širine najmanje 120 cm,
2. na ukošenom rubnjaku izvedeno taktilno polje upozorenja čepaste strukture koje
završava na crti usporednoj s rubom kolnika koja je od njega udaljena za širinu
rubnog kamena, ali ne manje od 15 cm, prema primjeru na slici 24.,
3. u slučaju minimalne visine nogostupa od 3 cm, izvedeno taktilno polje
upozorenja čepaste strukture širine najmanje 40 cm, prema primjeru na slici 25.,
4. u slučaju kada je u funkciji prijelaza prometnice izvan raskrižja, taktilnu crtu
vođenja širine najmanje 40 cm s užljebljenjima okomito na prometnicu, izvedenu
do ukošenja rubnjaka na prijelazu, a u dužini od najmanje 110 cm prema
primjeru na slici 26.

Slika 24. Pješački prijelaz. Izvor: [1]

29
 Slika 25. Pješački prijelaz na mjestu najmanje visine nogostupa. Izvor: [1]

Slika 26. Pješački prijelaz izvan križanja. Izvor: [1]

Elementi pristupačnosti primjenjuju se na odgovarajući način na pješačkim

prijelazima cestovnog, željezničkog i tramvajskog prometa, te biciklističkih staza. [1]

Pješački otok mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta [1]:

1. izveden je sukladno članku 41. stavku 1. alineji 1., 2. i 3. Pravilnika o osiguranju

pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
2. u slučaju kada se pješački otok nalazi u razini kolnika ili se njegova razina na
mjestu prijelaza spušta na razinu kolnika, tada se on 15 cm od početka i 15 cm
od kraja otoka označava taktilnim crtama upozorenja s užljebljenjima okomitim

30
 na smjer kretanja, širine najmanje 40 cm, međusobno povezanim taktilnom crtom
vođenja s užljebljenjima u smjeru kretanja širine najmanje 40 cm, prema primjeru
prikazanom na slici 27.,
3. u slučaju kada je pješački otok povišen u odnosu na razinu kolnika, prijelaz s
kolnika na pješački otok izvodi se ukošenjem, prema primjeru prikazanom na slici
28.,
4. u slučaju kada je otok na mjestu prijelaza spušten na razinu kolnika, a na
povišenom djelu sadrži stajalište autobusa ili tramvaja, obvezno se izvodi
ukošenje za pristup stajalištu, sukladno odredbama članka 41. alineja 1. i 2.
Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.

Slika 27. Pješački otok u razini kolnika. Izvor: [1]

Slika 28. Pješački otok. Izvor: [1]

31
 Raskrižje obvezno sadrži elemente pristupačnog pješačkog prijelaza iz članka 41. i
pristupačnog otoka iz članka 42. Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. [1]

Na raskrižju koje se nalazi u području naselja gdje je smještena građevina u kojoj

učestalo borave slijepe i slabovidne osobe, pješački prijelaz mora imati pristupačni
semafor sa zvučnom signalizacijom i taktilne crte vođenja širine najmanje 40 cm, s
užljebljenjima okomitim na prometnicu. Taktilna crta upozorenja je izvedena do
ukošenja rubnjaka na prijelazu, u dužini od najmanje 110 cm, prema primjeru na slici
29. Kada raskrižje nije moguće svladati u istoj razini, izvode se pothodnici ili nathodnici
primjenom odgovarajućih elemenata pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika
prema odredbama Pravilnika o osiguranju pristupa javnih građevina osobama s
invaliditetom i smanjenom mogućnostima. [1]

Slika 29. Raskrižje. Izvor: [1]

5. Obvezna primjena elemenata pristupačnosti te prijelazne i završne

odredbe

Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene moraju se projektirati tako

da sadrže elemente pristupačnosti. [1]

Caffe-bar, kavana, restoran i drugi prostori za obavljanje ugostiteljske djelatnosti

s manje od 80 sjedećih mjesta; disko klub i noćni klub površine manje od 400 m²;
muzej, galerija, izložbeni prostor površine manje od 300 m²; te kino, kazalište i

32
koncertna dvorana s manje od 100 mjesta u gledalištu, moraju osigurati pristupačnost
elementima za svladavanje visinske razlike prema odredbama ovoga Pravilnika i moraju
imati pristupačan WC. Kada je posebnim propisima kojima su propisani uvjeti za
obavljanje djelatnosti u građevinama iz stavka 1. ovoga članka, dopušteno odstupanje
od tih uvjeta u smislu da nije potrebno izvođenje WC-a, tada ne postoji obveza
izvođenja niti pristupačnog WC-a. Ako je sukladno posebnim propisima iz stavka 2.
ovoga članka obvezna izvedba samo jednog WC-a za žene i muškarce, tada se on
izvodi kao pristupačan WC. [1]

Na javnom parkiralištu i u javnoj garaži izvodi se 5% pristupačnih parkirališnih

mjesta u odnosu na ukupni broj parkirališnih mjesta, ali ne manje od jednoga. Uz
građevinu izvodi se 5% pristupačnih parkirališnih mjesta u odnosu na ukupni broj
parkirališnih mjesta, ali ne manje od jednoga. [1]

Dopušteno je iznimno odstupiti od propisanih elemenata pristupačnosti, uz uvjet

da se za odstupanje pribavi suglasnost ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva
pro konstrukciji ako ne narušava spomeničko svojstvo. [1]

Kod rekonstrukcija postojećih građevina stambene i stambeno-poslovne namjene

u okviru koje se ne grade novi stanovi, ne primjenjuje se obveza jednostavno
prilagodljivog stana. U suprotnom, ako se radi o dogradnji ili nadogradnji kojom se
grade novi stanovi, obveza jednostavno prilagodljivog stana utvrđuje se u odnosu na
broj novih stanova koje se namjerava graditi. Kod rekonstrukcija postojećih građevina,
obveze osiguranja pristupačnosti i prilagodbi se odgovarajuće, u skladu s tehničkim
mogućnostima, primjenjuju na dio građevine koji se rekonstruira, odnosno u okviru
dijela građevine koji je u opsegu zahvata te rekonstrukcije. [1]

Na temelju idejnog ili glavnog projekta u kojemu je tehničko rješenje pristupačnosti

građevine izrađeno prema Pravilniku, izdat će se građevinska dozvola, odnosno potvrda
glavnog projekta i/ili rješenje o uvjetima građenja, ako je zahtjev za izdavanje tog akta
zajedno s takvim projektom podnesen do 31. prosinca 2013. godine. [1]

7. Primjer nepristupačnosti i kretanje osobama s invaliditetom i

smanjenom pokretljivošću u građevinama prometne namjene

Oko 85.000 osoba s invaliditetom živi u Zagrebu, što čini 11 % ukupnog broja
stanovnika. Naspram tome, Zagreb je grad koji takvim osobama nedaje jednake
mogućnosti te se time krši temeljno ljudsko pravo, to jest: pravo na mobilnost. Bivši
gradonačelnik Bandić je u 2017. zajedno s ZET-om (Zagrebački električni tramvaj)
obećao osobama s invaliditetom da će platforme biti ugrađene u sve niskopodne
tramvaje do kraja lipnja 2017. godine. Od današnjeg dana to jest dvije i pol godine

33
poslije, rampe su ugrađene u 55 % niskopodnih tramvaja. 70 % tramvajskih stajališta je
prilagođeno osobama s invaliditetom u gradu. Od javnog prijevoza, postoji i ZET
autobusi, ukupno njih 435. Od njih 435 autobusa 84,14 % su niskopodni, odnosno njih
366, ali to ne indicira na to da osoba s invaliditetom može ući u niskopodni autobus jer
to ovisi o vremenu ,stajalištima, gužvama, educiranosti i ponajviše dobroj volji vozača.
[2]

ZET nudi još jednu uslugu upravo za osobe s invaliditetom, odnosno

specijalizirani prijevoz koji se sastoji od 26 kombi vozila od kojih su 16 vozila za prijevoz
osoba s invaliditetom, a10 vozila za prijevoz djece s teškoćama u razvoju. Ta vozila su
poprilično stara i neka su u radu više od 10 godina, ali ZET planira nabaviti četiri nova
vozila. U stalnom prioritetnom prijevozu u 2018. bilo je 120 osoba od kojih je bilo 42
djece, a ostali odrasli. Za povremeni su prijevoz registrirane 1.524 osobe, a aktivno
prijevoz koriste 1.427 osoba. Ovakav način prijevoza porezne obveznike godišnje košta
7 milijuna kuna, ne smatra se kako je ovaj način najbolji način kako bi se udovoljile sve
potrebe osobama s invaliditetom, niti da je taj novac efikasno iskorišten.[2]

Stanje taxi prijevoza u Zagrebu je takvo da ne postoji ni jedna taxi usluga koja bi
obavljala prijevoz osoba u kolicima. Novim Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu
se liberalizirala djelatnost taxi prijevoza pa su jedinice lokalne samouprave izgubile
mogućnosti utjecati na prijevoznike kroz vlastitu Odluku o autotaksi prijevozu u kojoj su
ranije mogli propisati određene uvjete, kao što je bila veličina prtljažnika i ostalo. Grad je
prilikom izdavanja licence, trebao uvjetovati prijevoznicima određen postotak vozila koja
bi bila prilagođena za prijevoz putnika u kolicima. U situacijama kada stranci iz Zračne
luke Franje Tuđman, slete u kolicima, nemaju mogućnost taksi prijevoza kako bi došli
do svog odredišta što stvara velike probleme te narušava sliku grada.[2]

Na mjestima u kojima postoje ugrađene rampe u vozilima gradskog prijevoza

najveći je problem edukacija vozača tramvaja i autobusa. Naime prilikom izlaska iz
tramvaja teško je pronaći mogućnost za izlazak zbog kratkog stajališta.[2]

Nedavno je tim iz Potrage (istraživački magazin RTL-ove televizijske emisije)

izašao na teren kako bi vidjeli u kakvom su stanju podizne rampe za osobe s
invaliditetom u Novom Zagrebu. Utvrdilo se porazno stanje podiznih platformi za osobe
s invaliditetom te komplektna nefunkcionalnost. Testiralo se 16 podiznih rampi za osobe
s invaliditetom u dva pothodnika u Novom Zagrebu te ni jedna nije radila niti su mogli
pronaći ključevi koji služe za njihovo pokretanje.[3]

2017. je završena gradnja pristupne rampe za osobe s invaliditetom i za osobe

smanjene pokretljivosti u Magazinskoj cesti, kod pružnog prijelaza prema Ulici
Republike Austrije. Ta prijelazna rampa je napravljena na zahtjev velikog broja građana
te danas olakšava kretanje i pješacima, roditeljima s kolicima te biciklistima. U okviru

34
Projekta uređen je okoliš i postavljena nova javna rasvjeta. Rampa je inapravljena od
armiranog betona te njena konstrukcija ima tri kraka, a uz postojeće stepenice izvedena
je rampa za guranje bicikala te su postavljeni rukohvati od nehrđajučeg čelika.Za taj
Projekt je izdvojeno 433.000,00 kuna s PDV-om.[4]

Slika 30. Pristupna rampa u Magazinskoj cesti. Izvor: [4]

Zaključak

U zadnjih nekoliko godina mnogo toga se napravilo za osobe s invaliditetom kao

što su rubnjaci na prijelazima cesta te je broj parkirališnih mjesta povećan. Osobe mogu
koristiti i ZET uslugu s kombi prijevozom iako se pokazala neisplativom te osobe imaju
primjedbe i na takav način prijevoza. Nažalost, takve osobe još uvijek nemaju iste
mogućnosti kao ostali.

Ljudi koji nemaju invaliditet ili smanjenu pokretljivost stalno zloupotrebljavaju

znak pristupačnosti te se parkiraju na posebna mjesta namijenjena invalidima. Znak
pristupačnosti se može dobiti u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ako se
utvrdi da postotak tjelesnog oštećenja donjih ekstremiteta iznosi iznad 80 posto.

35
 Prometna gužva i nepristupačnost mjestima je veliki, ali i kompleksan problem
za osobe s invaliditetom jer jednostavno nemaju mobilnost ni brzinu da se nešto uspije
napraviti u određenoj situaciji. Iako se u posljednje vrijeme nastoji pomoći osobama s
invaliditetom te im pružiti njihova prava kako bi im se olakšala svakodnevica, postoji još
je puno problema i opasnosti u svakodnevnici, a ponajviše u prometu.

Stalnom promocijom i oglašavanjem problema koji postoje je jedini način da se

nešto postigne u vezi infrastrukturnih cjelina i tako pomogne osobama s invaliditetom i
smanjenom pokretljivošću.

36
Literatura

1. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti: MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA, NN
78/2013. (26.10.2023.)

2.Zagreb nije grad jednakih mogućnosti za sve osobe s invaliditetom,2019. Preuzeto

s:https://www.ekovjesnik.hr/clanak/2364/zagreb-nije-grad-jednakih-mogucnosti-za-sve-osobe-s-
invaliditetom (11.11.2023.)

3. Ponovo smo izašli na teren i utvrdili da podizne rampe za osobe s invaliditetom u

Zagrebu - ne rade!, 2018. Preuzeto s: https://danas.hr/potraga/ponovo-smo-izasli-na-
teren-i-utvrdili-da-podizne-rampe-za-osobe-s-invaliditetom-u-zagrebu-ne-rade-
1d6621b2-b9f1-11ec-a53f-0242ac120027 (11.11.2023.)

4. Pristupna rampa za osobe s invaliditetom u Magazinskoj cesti, 2017. Preuzeto s:

https://www.zagreb.hr/pristupna-rampa-za-osobe-s-invaliditetom-u-magazin/114257
(11.11.2023.)

37