Ispitivanje zaštitne opreme

Medina Sivac

Rezime:
U ovom seminarskom radu su opisani standardi i ispitivanja koja se na osnovu tih standarda
izvode na sopstvenoj zaštitnoj opremi. Standardi koji se koriste za zaštitnu opremu su EN
(European Standards) i ISO (International Standard Organization). Kako Bosna i
Hercegovina ima svoj standard BAS, u ovom radu sam navela važeće standarde sa punom
oznakom za zaštitnu opremu koji su izdati od strane Instituta za standardizaciju Bosne i
Hercegovine. Akreditovane labaratorije vrše ispitivanja na osnovu kojih se dobija certifikat,
odnosno piktogram za odgovarajuću zaštitnu opremu. Navela sam ispitivanja koja se vrše kod
industrijske zaštitne kacige, zaštitne obuće, odjeće i rukavica. Pored vrste ispitivanja, navela
sam i uređaje koji su potrebni u labaratoriji da bi se izvršilo dato testiranje.

Ključne riječi:
 standard
 zaštita
 ispitivanje
 kaciga
 odjeća
 obuća
 rukavice

Uvod
Zakon o zaštiti na radu, donesen 1990.godine, sadrži pravna rješenja vezana za prava, obaveze
poslodavaca i radnika u cilju poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu. Prema članu 51.
Zakona o zaštiti na radu radnici su, između ostalog, dužni da pravilno upotrebljavaju sredstva
i opremu lične zaštite koja su im dodijeljena. Oprema za ličnu zaštitu uključuje zaštitu ruku,
očiju, glave sluha, disajnih organa, radnu odjeću i obuću kao i opremu za rad na visini.
Zaštitna oprema mora biti napravljena i testirana prema propisanim standardima. Prema članu
15. Zakona o zaštiti na radu, proizvođači i uvoznici žaštitne opreme, sredstava i opreme za
ličnu zaštitu, obavezni su da izdaju ispravu kojom se dokazuje da navedeni odgovaraju
međunarodnim, tehničkim propisima i propisanim mjerama sigurnosti i zdravlja na radu. [1]
Postupci, kojima se ispituje zaštitna oprema, bit će razmatrani u ovom radu.

1
Slika 1. Primjer zaštitne opreme [2]

2
Industrijska zaštitna kaciga
Industrijske zaštitne kacige koriste se u industriji, šumarstvu, rudarstvu, građevinarstvu i
drugim djelatnostima. Industrijske kacige su neophodne na radnim mjestima na kojima postoji
opasnost od ozljeda glave.

Slika 2. Vanjski izgled industrijske kacige [3]

Standard koji se odnosi na zaštitne industrijske kacige, u Bosni i Hercegovini, je BAS EN
397+A1:2013, pa svaka kaciga prilikom testiranja treba zadovoljiti tražene zahtjeve. Niz
testova se izvodi na vertikalnom udarnom uređaju, pri čemu na pričvršćenu kacigu pada
udarni teg određene mase. U ovom slučaju klatno ima oblik polusfere, njegova odgovarajuća
težina je 5kg i pada sa visine od 1m. Prema standardu EN 397, maksimalna sila koja se
prenese, ne smije preći vrijednost od 5kN.

Slika 3. Vertikalni udarni uređaj sa udarnim tegom oblika polusfere [4]

3
Industijske kacige se također ispituju na prodiranje, da bi pružile adekvatnu zaštitu od oštrih
ili šiljastih predmeta. Test se temelji na sličnoj metodi koja je prethodno objašnjena.
Međutim, u ovom slučaju, udarni teg ima oblik šiljastog konusa (mase 3kg i pada sa visine
1m). Standard je zadovoljen ako prilikom ispitivanja šiljak padajućeg udarnog tega ne dodirne
površinu ispitne glave. Ispitna glava je napravljena od mekog materijala, npr.plastelin.

Slika 4. Vertikalni udarni uređaj sa udarnim tegom oblika konusa [4]

Kaciga može dobro zaštiti samo onda kada prilikom nekog udara, ostane na glavi. To
omogućava podbradni remen, koji treba biti dovoljno zategnut ali ne toliko da dolazi do
davljenja. Ispitivanje se vrši tako što se pričvrsna mjesta za podbradni remen izlažu zatezanju
i moraju izdržati silu od najmanje 150N ali ne više od 250N.
Industrijska kaciga mora biti otporna na plamen. Pri testiranju, materijal od kojeg je izrađena
kaciga ne smije goriti duže od 5s, pri čemu se to odnosi i na unutrašnji materijal od kojeg je
izrađena kaciga.
EN 397 uključuje i druge testove koji se vrše da bi se dodatno utvrdila zaštita koju pruža
kaciga. Kaciga može pružiti zaštitu od veoma visokih ili niskih temperatura, prskanja
rastaljenog metala, napona do 440V, bočne sile.
Konstrukcija industrijske zaštitne kacige prikazana je na slici 5., brojevima su naznačeni svi
dijelovi kacige, pa je 1-omotač kacige, 2-noseće trake, 3-pričvrščivaći nosećih traka, 4-
kolijevka kacige, 5-znojnica, 6-štitnik za oči i lice, 7-podbradni remen.

4
 Slika 5. Konstrukcija industrijske zaštitne kacige [5]

Zaštitna obuća
Zaštitna obuća štiti nogu i stopalo od mehaničkih, toplinskih, električnih i hemijskih
djelovanja te zračenja. U zavisnosti od radnog mjesta, opasnosti kojoj su izloženi radnici
upotrebljava se sigurnosna, zaštitna i/ili radna obuća. Takva obuća treba zadovoljavati
ergonomske uvjete, odnosno treba biti udobna (da ne izazove žuljeve), lagana, da ne izaziva
znojenje nogu.
Bosanskohercegovački standardi za sigurnosnu, zaštitnu i radnu obuću:
 BAS EN ISO 20344:2012 - općeniti zahtjevi i metode testiranja obuće
 BAS EN ISO 20345:2012 - sigurnosna obuća sa kapicom za zaštitu prstiju, koja
zadovoljava specifičnim zahtjevima zaštitne cipele, štiti stopalo od udarca jačine do
200J
 BAS EN ISO 20346:2015 - zaštitna obuća sa kapicom za zaštitu prstiju, koja
zadovoljava specifičnim zahtjevima zaštitne cipele, štiti stopalo od udarca jačine do
100J
 BAS EN ISO 20347:2013 – radna obuća bez kapice za zaštitu prstiju
Za rad u hladnim uvjetima, koristi se obuća izrađena prema standardu EN ISO 20344,
označena dodatnim simbolom CI (izolirana od hladnoće). Gornji dio obuće izrađen je od
kože, postava od materijala koji pruža dobru toplotnu izolaciju i od ovčije vune. Takva obuća
mora biti vodonepropusna i udobna za rad na temperaturama od 0°C do -30°C.
Prema standardu EN ISO 20344 vrši se ispitivanje električne otpornosti zaštitne obuće,
otpornost na savijanje gumenih gazišta obuće, određuje se propusnost vodene pare.
Ispitivanje električne otpornosti zaštitne obuće vrši se da bi se odredila električna svojstva,
odnosno odredili da li se radi o vodljivoj ili antistatičkoj obući. Uređaj se sastoji od ispitnog
instrumenta za mjerenje električnog otpora (Ohmmetra) raspona od 10 5 Ω do 1014 Ω,

5
unutarnje elektrode i vanjske elektrode/ploče koja ujedno sadrži i napravu za mjerenje otpora
vodljivog laka. [6]

Slika 6. Uređaj za ispitivanje električne otpornosti zaštitne obuće [6]

Ispitivanje se vrši tako što se ispitni uzorak obuće napuni čeličnim kuglicama ukupne težine
4kg i stavi se vodljivu ploču vanjske elektrode, gdje je napon između vanjske elektrode i
čeličnih kuglica 100V tokom jedne minute a zatim se na ohmmetru očita vrijednost otpora.
Ovaj standard obuhvata i ispitivanje otpornosti na savijanje gumenih gazišta obuće.
Ispitivanje se vrši na uređaju koji se sastoji od pokretnog metalnog okvira s 12 podesivih
stacionarnih hvataljki širine 25mm.

Slika 7. Uređaj za ispitivanje otpornosti na savijanje gumenih gazišta obuće [7]

Ispitni uzorci se stavljaju u hvataljke kada su one maksimalno razmaknute, gdje se izlažu
savijanju u više ciklusa. Kada se završi potrebni broj ciklusa, na ispitivanom uzorku se
provjerava da li su se pojavile rupice, pukotine ili je došlo do pucanja gazišta.

6
 Slika 8. Ispitni uzorci u uređaju, izloženi savijanju [7]
Obuća koja zadovoljava EN ISO 20345 standard sadrži elemente koji su dati na slici 8.

Slika 9. Obuća koja zadovoljava EN ISO 20345 standard [8]

Elementi označeni brojevima su: 1-porub, 2-jezik, 3-okovratnik, 4-gornji dio cipele
(ojačanje), 5-postava ispod ojačanja, 6-uložak, 7-zaštitna kapa, 8-pjenasta traka, 9-potplat, 10-
klin, 11-međuđon za sprječavanje probijanja, 12-unutrašnji đon, 13-peta, 14-šavovi, 15-
materijal oko pertli, 16-gornji dio cipele.

Slika 10. Izgled zaštitne kape od kompozitnog materijala [9]

Obuća izrađena prema prethodno navedenom standardu ima oznaku “S“. Takve cipele su
dizajnirane i opremljene da sadrže zaštitnu kapu koja može izdržati maksimalan udarac od
200J i gnječenje do 15kN.
7
Obuća izrađena prema standardu EN ISO 20346 ima oznaku “P“, imaju zaštitnu kapu koja
može izdržati maksimalan udarac od 100J i gnječenje do 10kN.
Ispitivanje zaštitne kape i metatarsal test se izvode na vertikalnoj udarnoj mašini kako je to
prikazano na slici 11.

Slika 11.ispitivanje zaštitne kape i metatarsal test [10]

Zaštitne rukavice
Zaštitne rukavice su dio vlastite zaštitne opreme. Nose se da bi šaku zaštitile od mehaničkih
rizika (zarezivanja), vibracija, toplote, hladnoće, električnih udara, opasnih hemijskih
materija. U zavisnosti od radnog mjesta bira se različita vrsta rukavica, koja je izrađena i
testirana po zahtijevanom standardu. Zaštitne rukavice se razvrstavaju u tri kategorije, prva
kategorija su rukavice za minimalne rizike, druga za srednje rizike, a treću kategoriju
predstavljaju rukavice za rad pri velikim rizicima.
Sve rukavice trebaju biti označene na odgovarajući način. Slika 12. pokazuje kakvu oznaku
trebaju imati rukavice prve kategorije. Tako označene rukavice dokazuju da su napravljene i
testirane prema zahtijevanim standardima.

Slika 12. Primjer označavanja zaštitnih rukavica [11]

8
Odgovarajući Bosanskohercegovački standardi za rukavice su:
 BAS EN 420+A1:2011 - opći zahtjevi i metode ispitivanja za zaštitne rukavice
 BAS EN 388:2005 - zaštitne rukavice za mehaničke rizike
 BAS EN 374-3:2005 - zaštitne rukavice za hemikalije i mikroorganizme, dio 3:
određivanje otpornosti na propusnost za hemikalije
 BAS EN 407:2006 - zaštitne rukavice protiv termalnih rizika
 BAS EN 1082-2:2002 - rukavice i štitnici za ruke za zaštitu od rezanja i uboda nožem,
dio 2: rukavice i štitnici za ruke napravljeni od materijala drugačijih od pancirnih
 BAS EN 455-2+A2:2014 - jednokratne medicinske rukavice, dio 2: zahtjevi i
ispitivanje fizikalnih osobina
 BAS EN ISO 10819:2014 - mehaničke vibracije i udari - vibracije ruke – mjerenje i
procjena vibracija koje rukavice prenose na dlan ruke
 BAS EN 60903:2005 - rad pod naponom - rukavice od izolacionog materijala
 BAS EN 421:2011 - zaštitne rukavice za zaštitu od jonizirajućeg zračenja i
radioaktivne kontaminacije
 BAS EN 659+A1:2009 – zaštitne rukavice za vatrogasce.
Standard EN 420 određuje opće zahtjeve i ispitne metode za veličinu zaštitnih rukavica,
spretnost prstiju, određivanje pH vrijednosti, ispitivanje sa hromom VI, označavanje i
piktograme, uputstvo za upotrebu i održavanje. Određene opće zahtjevi iz standarda EN 420
detaljno će biti objašnjeni u daljem tekstu
Standard EN 388 definiše zaštitne rukavice protiv mehaničkih rizika, takve rukavice su
podvrgnute testovima abrazije, zarezivanja, kidanja i probadanja. Ispitivanje rezanjem i
kidanjem će biti detaljno objašnjeno u daljem tekstu.

9
Veličina zaštitnih rukavica
Da bi rukavica omogućila sigurnost, udobnost i dobar osjet mora se odabrati ispravna
veličina.

Slika 13. Određivanje veličine zaštitnih rukavica [11]

Tabela 1. Veličine zaštitnih rukavica [11]

Spretnost prstiju
Rukavice trebaju omogućiti nesmetano obavljanje radnog zadatka uz dobar osjet i spretnost
prstiju. U tabeli 2. prikazana je klasifikacija razine spretnosti tokom upotrebe rukavica.
Tabela 2. Klasifikacija razine spretnosti tokom upotrebe rukavica [11]

10
Označavanje i piktogrami
Piktogrami su grafički simboli upozorenja koji ukazuju na vrstu rizika od kojih rukavice štite.
Tabela 3. prikazuje piktograme navedene u standardu EN 420.
Tabela 3. Piktogrami za zaštitne rukavice [11]

Određivanje pH vrijednosti kože i tekstila na rukavicama

Standardom EN 420 zahtijeva se određivanje pH vrijednosti i kože i tekstila na rukavicama.
Ta pH vrijednost treba biti veća od 3,5 a manja od 9,5. Testni uzorci se uzimaju sa dlana
rukavice, a ako drugi dijelovi rukavice sadrže druge vrste materijala, ti materijali se trebaju
testirati odvojeno. Pripremljeni testni uzorak se vadi iz vode mehaničkim potresanjem; vodeni
ekstrakt je pripremljen i pHmetrom određujemo pH vrijednost, kako je to prikazano na slici
14. Pretjerana količina kiselina ili lužina u materijalu je povezana sa kožnim dermatitisom i
može pogoršati kontrolu bolesti.

Slika 14. Određivanje pH vrijednosti zaštitnih rukavica [12]

11
Test hromom 6
Sve vrste kože na rukavicama trebaju biti testirane odvojeno i trebaju biti u skladu sa
zahtjevima da imaju manje od 3 mg/kg hroma 6. Testiranje zahtijeva dva uzorka jedne vrste
kože, ova dva uzorka trebaju biti uzeta sa različitih rukavica. Topljivi hrom 6 sa kože nakvasi
fosfat tampon. Hrom 6 u ekstraktu oksidira da proizvede crvenu/ljubičastu boju, koji se onda
može izmjeriti UVspektrometrom. Hrom 6 je supstanca poznata kao alergena.

Slika 15. Testiranje hroma 6 [12]

Ispitivanje presijecanjem
Uređaj za ispitivanje otpornosti na presijecanje zaštitnih rukavica sastoji se od okvira sa
glavnom sklopkom, upravljačke jedinice s alalfanumeričkim LCD zaslonom, ispitnog postolja
za smještaj nosača ispitnog uzorka ili nosača referentne tkanine, mehanizma s kružnim nožem
za rezanje, držača mehanizma s kružnim nožem za rezanje u gornjem položaju, držača
ispitnog uzorka (5 proreza) i držača referentne tkanine (6 proreza). [13]

Slika 16. Uređaj za ispitivanje otpornosti na presijecanje zaštitnih rukavica [13]

Ispitni uzorak kože rukavica se reže sa kružnim nožem prečnika 45mm, debljine 0,3mm,
obostranim uglom rezanja od 30° do 35° i tvrdoče 740 do 800HV, koji se obrće u suprotnom
smjeru i kreće se sa naizmjeničnim gibanjem na dužini 50mm pod opterečenjem od 5N s
12
brojačem koji dbrojava 1/10ciklusa gibanja i rezultantnom sinusoidalnom brzinom
presijecanja oštrice noža koja je manja od 10cm/s.
Prema standardu EN 388 definisano je pet razina otpornosti pri čemu razina 1 ima indeks
prosijecanja veći od 1,2; razina 2 > 2,5; razina 3 > 5, razina 4 >10, a razina 5 > 20.

Zaštitna odjeća
Ljudsko tijelo je tijekom radnog procesa izloženo različitim opasnostima. Ukoliko te
opasnosti nije moguće ukloniti ili smanjiti tehničkim i organizacijskim mjerama, potrebna je
primjena adekvatne zaštitne odjeće.
Da bi se osigurala zaštitna uloga radne odjeće, proizvođači su obavezni zadovoljiti normama
propisane uvjete kvalitete odjevnog predmeta, udobnost takve odjeće i modifikacije s obzirom
na uvjete okoline u kojoj se odjeća primjenjuje. Zaštitni učinak odjeće uglavnom ovisi od
karakteristika materijala od kojih je ona izrađena ali isto tako i od načina izrade odjeće.
Neudobna odjeća koja dizajnom i sirovinskim sastavom nije prilagođena radnim uvjetima
može uzrokovati dodatne poteškoće. Zaštitna odjeća pored osiguranja visoke razine zaštite
mora imati mogućnost lakog održavanja.
Osnovni zahtjevi za zaštitnu odjeću prema standardu BAS EN 13688:2014 su:
Neškodljivost
Zaštitna odjeća ne smije nepovoljno utjecati na zdravlje korisnika. Treba biti izrađena od
materijala kao što su tekstil, koža, guma, plastika i drugi koji su dokazano kemijski prikladni.
Materijali od kojih je izrađena zaštitna odjeća ne smiju za vrijeme upotrebe propuštati ili
razgrađivanjem propuštati supstance za koje je poznato da su otrovne, karcinogene, mutagene,
alergene, reproduktivno toksične ili na drugi način štetne.
Dizajn
Odjeća treba biti dizajnirana i izrađena tako da, veličinom i oblikom što bolje prati dimenzije i
oblik tijela korisnika, te da u svakom trenutku prati statičku i dinamičku morfologiju čovjeka.
Dizajn zaštitne odjeće mora osigurati da prilikom očekivanih kretnji korisnika, niti jedan dio
tijela nije nepokriven (npr. prilikom podizanja ruku, jakna se ne smije dizati iznad struka) te
da postoji odgovarajuće preklapanje dijelova odjeće.
Udobnost
Udobnost je subjektivan osjećaj i najčešće se definira kao odsutnost boli odnosno odsutnost
neudobnosti.
Općenito i specifično označavanje odjeće
Zaštitna odjeća mora biti obilježena oznakom veličine koja je temeljena na tjelesnim
dimenzijama mjerenim u centimetrima.[14]

Zaštitna odjeća prema zaštitnim svojstvima

Zaštitna odjeća prema zaštitnim svojstvima može se podijeliti na:
1. zaštitna odjeća za zaštitu od mehaničkih opasnosti:
a) odjeća za zaštitu od zahvata gibajući dijelova,
b) oprema za zaštitu od uboda i posjekotina,
c) odjeća za zaštitu od presijecanja pri rukovanju motornom lančanom pilom.

13
2. zaštitna odjeća za zaštitu od topline i vatre,
3. zaštitna odjeća za zaštitu pri zavarivanju i srodnim procesima,
4. zaštitna odjeća za zaštitu od statičkog elektriciteta,
5. zaštitna odjeća za zaštitu od kiše i hladnoće:
a) zaštitna odjeća za zaštitu od kiše,
b) zaštitna odjeća za zaštitu od hladne okoline,
c) zaštitna odjeća za zaštitu od hladnoće.
6. zaštitna odjeća za zaštitu pri smanjenoj vidljivosti,
7. zaštitna odjeća za zaštitu od kemijski štetnosti i opasnosti (prašine, tekućih i plinovitih
kemikalija…). [14]

Zaštitna odjeća pri rukovanju motornom pilom

Radnici koji rade sa motornom lančanom pilom, izloženi su povećanom riziku od mogućih
posjekotina i povrede ruku i nogu.
Standard koji vrijedi u Bosni i Hercegovini je BAS EN 381-1:2002 a odnosi se na zaštitnu
odjeću za korisnike ručne lančane pile, dio 1: uređaj za ispitivanje otpornosti pri rezanju
lančanom pilom.
Uređaj je izrađen prema zahtjevima standarda EN 381-1, te ima sposobnost da prilagodi
ispitnu brzinu od 0 do 32 m/s, a sastoji se od zaslona koji pokazuje brzinu obrtanja, digitalnog
sata za mjerenje vremena slobodnog zaustavljanja pile, sistem za pozicioniranje motorne pile,
sigurnosni štitnik za najnižu poziciju pile prema držaču uzorka i zaštitni poklopac prostora
ispitivanja.

Slika 17. Uređaj za ispitivanje na otpornost za presijecanje motornom lančanom pilom [15]
Pri ispitivanju kontroliše se i brzina lanca i vrijednost kinetičke energije pile. Lanac se
usmjerava prema ispitnom uzorku. Poslije ispitivanja se provjerava da li je uzorak prorezan.

14
Zaštitna odjeća za zaštitu od topline i vatre
Odjeća za zaštitu od topline i plamena primjenjuje se u uvjetima kada je radnik pri izvođenju
radnih zadataka izložen povišenim temperaturama ili direktno plamenu te može doći do
ugrožavanja zdravlja ili života radnika.
Odjeća za zaštitu od topline i plamena mora ispunjavati standarde:
 BAS EN ISO 14116:2009 - zaštitna odjeća - zaštita od topline i plamena - materijali,
kombinacije materijala i odjeća ograničena širenja plamena
 BAS EN ISO 11612:2009 - zaštitna odjeća - odjeća za zaštitu od topline i plamena.
Odjeća koja je namijenjena za zaštitu od topline i plamena treba potpuno prekrivati
tijelo, vrat, noge i ruke radnika.
 BAS EN 367:2002 - zaštitna odjeća - zaštita od toplote i vatre - metoda određivanja
prijenosa toplote pri izlaganju plamenu
 BAS ISO 17493:2003 - odjeća i oprema za zaštitu od toplote - metoda ispitivanja
otpornosti prenošenja toplote upotrebom peći za cirkulaciju toplog zraka.
Ispitivanje zaštitne odjeće prema standardu EN 367 (metoda određivanja prijenosa toplote pri
izlaganju plamenu) vrši se na uređaju prikazanom na slici 18. Ispitivanje vršimo tako što prvo
aktiviramo i zapalimo dovod pline ta ostavimo nekoliko minuta da se stabilizira plamen.
Dovodi se toplotni tok od 80kW/m2 na ispitivani uzorak. Uzorak se stavlja licem prema dolje
na okvir za pridržavanje uzorka i na njega se stavlja ploča za pridržavanje kalorimetra koja
ujedno pritišće ispitni uzorak. Ispitivanje se vrši sve dok ne dođe do porasta temperature za
24°C.

Slika 18. Uređaj za određivanje prenosa toplote kroz materijal ili slojeve materijala [16]
Ispitivanje zaštitne odjeće prema standardu ISO 17493 (metoda ispitivanja otpornosti
prenošenja toplote upotrebom peći za cirkulaciju toplog zraka) vrši se na uređaju prikazanom
na slici 19. Prvo uključimo komoru i zagrijemo je na ispitnu temperaturu, te ostavimo da se
stabilizuje na ispitnoj temperaturi najmanje 30 minuta. U roku od 15 sekundi moramo staviti
ispitivani primjerak u komoru s vrućim cirkulirajućim zrakom. Ispitivanje se provodi na
185°C ili 260°C. Nakon navedenog izlaganja izvadimo uzorak i pregledamo nagorenost,
krhkost, zapaljenje, taljenje ili odvajanje.

15
 Slika 19. Uređaj za ispitivanje otpornosti prenošenja toplote upotrebom peći za cirkulaciju
toplog zraka) [17]

Zaštitna odjeća za zaštitu od statičkog elektriciteta

Statički elektricitet na odjeći, može uzrokovati da takva odjeća bude neudobna za nošenje a u
eksplozivnoj atmosferi može doći do potencijalne opasnosti za život. Stoga je nužno koristiti
antistatička odijela koja imaju mogućnost provođenja statičkog elektriciteta.

Slika 20. Primjer zaštitnog odijela za zaštitu od statičkog elektriciteta sa piktogramom [14]
Odjeća za zaštitu od statičkog elektriciteta mora ispunjavati zahtjeve standarda:
 BAS EN 1149-1:2008 - zaštitna odjeća - elektrostatičke osobine - dio 1: ispitna
metoda za mjerenje površinske otpornosti
 BAS EN 1149-2:2002 - zaštitna odjeća - električne osobine - dio 2: ispitna metoda za
mjerenje električne otpornosti kroz materijal (vertikalna otpornost)

16
Ispitivanje zaštitne odjeće prema navedenim standardima vrši se na uređaju prikazanom na
slici 21. Uređaj se sastoji od ispitnog instrumenta za mjerenje električnog otpora (Ohmmetra)
raspona od 105 Ω do 1014 Ω. Prilikom ispitivanja na Ohmmetru se prvo izabere program za
ispitivanje površinskog otpora EN 1149-1 ili vertikalnog otpora EN 1149-2. Ispitivani uzorak
se smjesti između elektroda te se primjeni napon od 100V i nakon 15s očitavamo vrijednost
otpora sa Ohmmetra.

Slika 21. Uređaj za ispitivanje odjeće za zaštitu od elektriciteta [18]

17
Zaključak
Izradom ovog seminarskog sam zaključila da postoji mnogo elemenata zaštitne opreme i
standarda koji se koriste za njeno ispitivanje. S obzirom na obimnost teme u ovom radu sam
samo obradila glavne elemenate HTZ opreme. Zaštitna oprema se detaljno ispituje,
improvizirajući uslove koji se mogu desiti na radnom mjestu. Zaštitna oprema prije svega
radnicima mora obezbijediti sigurnost na radnom mjestu jer se njenom upotrebom
spriječavaju smrtni slučajevi, smanjuju ozljede na radu i profesionalne bolesti a također treba
zadovoljiti kriterije udobnosti a po potrebi i estetske uslove. Istraživanje i izrada ovog
seminarskog rada mi je omogućilo da se upoznam sa zaštitnom opremom, načinom njene
upotrebe i sa sigurnosti koju ona pruža. Pisanjem ovog rada sam obogatila svoje znanje iz
oblasti zaštite na radu što će mi koristiti u daljnjoj inženjerskoj karijeri.

18
Literatura
[1]http://www.upfbih.ba/attachments/article/432/Nacrt%20%20zakona%20o%20sigurnosti
%20i%20zdravlju%20na%20radu.pdf (dostupno 3.1.2016.)
[2] Slika uslikana na prvom spratu direkcije ArcelorMittal Zenica ( dana 3.8.2015.)
[3] http://www.solidgold-helmets.com/images/products/others/slide-lock-type/yellow.jpg
(dostupno 3.1.2015.)
[4] http://www.daksystem.com/products/helmet-testing-equipment/ (dostupno 3.1.2015.)
[5] https://oshwiki.eu/images/4/4c/Figure1_Construction_of_an_industrial_safety_helmet.jpg
(dostupno 3.1.2015.)
[6] http://www.mirta-kontrol.hr/prospekti/HR/TE-03%20-%20FERT%20Prospekt%20HR.pdf
(dostupno 10.11.2015.)
[7] http://www.mirta-kontrol.hr/prospekti/HR/TE-06%20-%20FRUFT%20Prospekt
%20HR.pdf (dostupno 10.11.2015.)
[8]https://oshwiki.eu/wiki/Protective_footwear_
%E2%80%93_requirements_selection_and_ergonomy#cite_ref-C1_1-1 (dostupno 4.1.2015.)
[9] http://www.os-safety.com/en/product/shoes (dostupno 4.1.2015.)
[10] http://www.cadexinc.com/pdf_e/Impact_dual_sefety_shoes_testing_machine.pdf
(dostupno 4.1.2015.)
[11] http://www.hzzzsr.hr/images/documents/sigurnost%20na%20radu/OZO%20ruke.pdf
(dostupno 4.1.2015.)
[12] http://www.satrappeguide.com/EN420.php (dostupno 2.1.2015.)
[13] http://www.mirta-kontrol.hr/prospekti/HR/TE-01%20-%20GCRT%20Prospekt
%20HR.pdf (dostupno 10.11.2015.)
[14]http://www.hzzzsr.hr/images/documents/sigurnost%20na%20radu/Za%C5%A1titna
%20odje%C4%87a.pdf (dostupno 5.1.2015.)
[15] http://www.mirta-kontrol.hr/prospekti/HR/TE-14%20-%20CSCRT%20Prospekt
%20HR.pdf (dostupno 10.11.2015.)
[16] http://www.mirta-kontrol.hr/prospekti/HR/TE-12%20-%20FHET%20Prospekt
%20HR.pdf (dostupno 10.11.2015.)
[17] http://www.mirta-kontrol.hr/prospekti/HR/TE-13%20-%20CHRT%20Prospekt
%20HR.pdf (dostupno 10.11.2015.)
[18] http://www.mirta-kontrol.hr/prospekti/HR/TE-02%20-%20EPT%20Prospekt%20HR.pdf
(dostupno 10.11.2015.)

19