INTERPRETACIJSKI ESEJ: Marin Držić, Novela od Stanca

Polazno pitanje Kako antiteza mladost – starost pokreće radnju Novele od Stanca i utječe na njezin
razvoj?

Prvi polazni tekst

Drugi polazni tekst Nepoznate riječi:
VLAHO
STANAC, sam iziti – izići;
A ti gdje s’ dosle bio?
Ah, vile vilice, molju vas boga rad, fengati – pretvarati se;
Kako li s’ od oca iz kuće izit smio?
vodene diklice, pridite ovdi sad, omijerati – smjerati,
MIHO smišljati;
tuđinu da meni razgovorak date
Bogme imam smiješna oca! kalati – spustiti;
pri vodi studeni, veće ne krsma’te,
Kuću mi zatvori, ma ja, kad večeram, funjestra – prozor;
Vašima liposti nije slike na sviti, pjastra – zaštitni grudnjak
fengam poć leć gori; a ja ti omijeram
a sione kriposti tko će vaše izriti? za mačevanje;
kako ću se kalat niz njeku funjestru
Možete od stara mlada učiniti, čelata – kaciga;
i, kad podu svi spat, obučem se u
a slavn’jega dara nije inoga na sviti. brokijer – štit;
pjastru;
mčina – mačina (veliki mač);
čelatu na glavu, brokijer na bedru u čas
odar – krevet, postelja;
stavim, a rđavu ovu mčinu na pas,
jej – grabežljiva noćna ptica;
pak se niz konopac na ulicu kalam, sova (jejina)
a mudri moj otac u odru mni da sam.
VLAHO
Smiješni su oci ovi! Neće im se njekad
da su i oni bili svi lovci kako i mi sad,
ki noćno lovimo kako i jeji.
MIHO
Taki e’ svijet!

Uvod - Smjernica za pisanje uvoda sastavljena je od dvaju dijelova: u prvom dijelu traži se predstavljanje
autora i djela, tj. stavljanje djela u književnopovijesni kontekst,
*Razdoblje: renesansa (15. i 16. stoljeće); autor: Marin Držić (16. stoljeće), pučanin, renesansni
komediograf; djelo: komedija, farsa; ulomci: renesansna antiteza: mladost – starost
Marin Držić najveći je hrvatski komediograf koji je stvarao u razdoblju renesanse (16. st.) U svojim djelima,
koja su uglavnom komedije, prikazao je dubrovačko društvo svoga vremena. Temeljno je obilježje njegova
stvaralaštva nastojanje da se različitim tipovima humora ukaže na ljudske nedostatke i slabosti te
negativne pojave društvene sredine. Pri tom se Držić često poslužio suprotnostima, na primjer mladi-stari,
gospodari-sluge, građani-seljaci, škrtost-rasipnost i dr.

a u drugom dijelu potrebno je oblikovati središnju tvrdnju kojom će se odgovoriti na polazno pitanje.
Vaša tvrdnja (odgovor na polazno pitanje) mora biti točna te formulirana jasno i precizno. Svojim
odgovorom zapravo pokazujete poznavanje i razumijevanje književnoga djela u esejskom zadatku, ali i
najavljujete ono o čemu ćete pisati u središnjemu dijelu eseja
*Antiteza mladost – starost jedna je od ključnih renesansnih antiteza. Njome se iskazuje tema vječnoga
sukoba između roditelja i djece, ali i naglašava mladost kao najljepše razdoblje u čovjekovu životu. Upravo
se ta renesansna antiteza nalazi u središtu komedije Novela od Stanca: dramsku radnju pokreće
mladenačka želja trojice dubrovačkih mladića da se u karnevalskoj noći našale sa starim Stancem, a razvoj
radnje utemeljen je na Stančevoj želji da ponovno postane mlad. (ujedno je navedena tema djela u
cijelosti)
Razrada
U tablici su prikazana temeljna pravila kojih se trebate držati tijekom argumentacije.
polazni tekst Argumentacija se temelji na cjelovitoj sadržajnoj i
stilskoj analizi polaznoga teksta i poznavanju djela
u cjelini.
odabir argumenata Na temelju polaznoga teksta treba odabrati 2 – 3
argumenta kojima se jasno obrazlaže središnja
tvrdnja.
razrada i potkrepa argumenata Argumenti trebaju biti temeljito razrađeni i
potkrijepljeni (citatima, parafrazama ili
primjerima iz djela), čime se pokazuje poznavanje
i
razumijevanje djela u cjelini.

polazni tekst i djelo u U eseju se treba odrediti i obrazložiti važnost

cjelini ulomka za djelo u cjelini.

Primjer mogućih argumenata postavljenih na temelju središnje tvrdnje.

Argument (1.) – prvi ulomak: Umjesto da poslušaju svoje roditelje i ostanu u kućama jer su dubrovačke
ulice noću opasne, mladi Dubrovčani Miho, Vlaho i Dživo susreću se tijekom karnevalske noći i žele se
zabaviti.
Argument (2.) – drugi ulomak: Stari Stanac ponovno bi želio biti mlad jer je mladost najljepše razdoblje
čovjekova života. Budući da je naivan, povjerovao je u priču Džive Pešice i pomislio da se mladost može
vratiti.
Argument (3.) – prvi i drugi ulomak: Želeći se zabaviti, mladost ne bira sredstva. Tako je i šala trojice
mladića sa Stancem prešla granice dobroga ukusa, ali čitatelj/gledatelj im to ne zamjera jer ima
razumijevanja za mladost kao životno razdoblje u kojemu se pomiču granice.
Primjer razrade jednoga argumenta. Argument (2.)
Stari Stanac, seljak iz dubrovačkoga zaleđa, našao se tijekom karnevalske noći u stranome, njemu
neprijateljskom gradu: nije uspio prodati svoje proizvode (kozlić, gruda sira), a nije ni uspio pronaći
prenoćište pa se sklonio kod gradske fontane namjeravajući tamo provesti noć. Budući da je neuk, priprost
seoski starac, Stanac ne poznaje način života gradskih ljudi i boji se da će ga netko opljačkati. Stoga je vrlo
zahvalan Dživi Pešici koji s njim lijepo razgovara predstavljajući mu se kao trgovac i tako stječe Stančevo
povjerenje. Dživo, s druge strane, prilazi Stancu računajući na njegovu lakovjernost i imajući u vidu da je
Stanac star čovjek: smislio je priču o tome kako se starac može pomladiti znajući da je u starim ljudima
uvijek prisutna čežnja za mladošću koja je nepovratno prošla. U obraćanju vilama naivni Stanac izražava
upravo središnju misao komedije, tj. ideju o mladosti kao najljepšem razdoblju čovjekova života: »Možete
od stara mlada učiniti, / a slavn’jega dara nije inoga na sviti.« Pritom se Stanac, da bi se umilio vilama i
pridobio njihovu naklonost, služi deminutivima (umanjenicama): vile su »vilice« i »diklice«, razgovor je
»razgovorak«.

Zaključak
Sadržaj zaključka treba na neki način zaokružiti vaš esej, tj. u njemu je potrebno sažeto istaknuti ono
najvažnije vezano uz razradu središnje tvrdnje.
Komedija Novela od Stanca utemeljena je na renesansnoj antitezi mladost – starost. U skladu s
renesansnim optimističnim svjetonazorom, u njoj se likovima dubrovačkih mladića ukazuje na pobjedničku
snagu mladosti, a staračka Stančeva čežnja za povratkom u mlade dane pokazana je kao neostvariva
želja.