Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

alata imaju plastične dijelove koji mogu pomoći u čišćenju2. Općenito,

presađivanje je jednostavnije sa tamnijeg saća, a ne sa svjetlijeg saća zbog boljeg
kontrasta s malim bijelim ličinkama. Korištenje hladnog svjetla ili osvjetljenja sa
povećalom kod presađivanja će pomoći da ličinke vidimo bolje. Presađivanje bi
trebalo biti učinjeno po mogućnosti u sobi ili na neizravnom svjetlu kako bi
zaštitili ličinke od isušivanja i oštećenja zbog UV ili sunčeva zračenja. U osnove
pripremljenog matičnjaka, dodaje se po kap razblaženog matičnog mliječa i vrši
presađivanje larvi .Vrlo je bitno da se larva prenese iz radiličke ćelije što mlađa
(12 do 24 sata) i da se pri tome ne povrijedi ili ne prevr ne(Büchler i sar.2013)..

Setovi za uzgoj matica

Postoji nekoliko dostupnih setova za uzgoj matica (Jenter sustav, Nicot Queen
sustav, Mann Lake Queen Rearing Kit, Ezi-queen queen rearing system) u kojim
je matica u kavezu na plastičnom saću s odvojivim dnom stanica. Ovi sustavi
mogu se koristiti za prijenos ličinki bez presađivanja.

3.2. Potrebno znanje i iskustvo

Za uzgoj matica potrebno je teoretsko i praktično znanje iz oblasti biologije i

anatomije pčela. Osim toga potrebno je poznavanje tehnika i metoda uzgoja
pčela, kao i dobro poznavanje životnih ciklusa pčela. Najčešće korištena
Dulitlova metoda za uzgoj matica traži prilično veliku stručnost pčelara, puno
iskustva, mnogo rada i usavršavanja, edukacija kao i blagovremen tok i kontrolu
svih etapa u radu.

2Bilo koji alat za presađivanje jednodnevnih larvi mora se umočiti u matičnu mliječ pa tek
onda s njim dodirivati larve. Metalom se larve ne smiju doticati. Larva se ne smije
prevrnuti prilikom ili uzimanja ili polaganja u osnovu matičnjaka, jer će se prevrtanjem na
drugi bok ugušiti. Stigme za disanje moraju biti slobodne a ne uronjene u mliječ.

22
Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

23
Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

4. POSTUPAK

24
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

4.1. Izbor matice rodonačelnice

Prije svega potrebno je odabrati roditeljsku maticu od koje će se u jednoj godini

vršiti reprodukcija mladih matica. Pri tome se odaberu "izolovane" košnice u
kojima se pripreme kvalitetne dvanaestočasovne larve za presađivanje. Odabir
matica – majki za uzgoj sljedeće generacije vrši se na temelju ispitivanja
svojstava matica na pčelinjaku uzgajivača matica i na testnim stanicama, odnosno
na temelju uzgojne vrijednosti. Uzgojne vrijednosti izračunavaju se u skladu s
važećim, znanstveno potvrđenim metodama. U izračunu uzgojnih vrijednosti
primjenom selekcijskog indeksa (I) koristi se sljedeća jednadžba:

I = 0,42 x kg meda + 1,94 x rojivost + 0,80 x mirnoća + 0,80 x agresivnost.

Temeljem ovih metoda izražava se uzgojna vrijednost svake selekcionirane

matice. Odabir matica – rodonačelnica za uzgoj sljedeće generacije vršit će se na
temelju ispitivanja osobina matica na pčelinjaku uzgajivača matica i testnim
stanicama odnosno na temelju uzgojne vrijednosti. Ovaj postupak je sprovodiv u
narednom periodu po formiranju selekcijskih centara i testnih stanica.

4.2. Izbor trutova

Oplodnu stanicu je potrebno obezbijediti zajednicama u kojima će se osigurati

uzgoj trutova koji potječu od visoko kvalitetnih matica, uz uvjet da nisu u
rodbinskoj vezi sa maticom rodonačelnicom.

4.3. Dobivanje ličinki za presađivanje

Presađivanje je lakše ako se ličinke mogu uzeti s tamnog saća (saće u kojima je
odgojeno 8 - 10 generacija radilica). Prije upotrebe, tamno saće bi trebalo
postaviti u blizinu okvira sa leglom, tako će pčele očistiti i ispolirati stanice za
polaganje jaja. Ako se od jedne matice presađuje mnogo ličinki na određeni
datum, vrlo je korisno ograničiti maticu na jednom okviru za 12 - 24 sata četiri
dana prije presađivanja. Nakon tog vremena, okvir s jajima se prenese u uzgojnu
zajednica sa maticom ili može biti zadržan u gnijezdu legla izvorne zajednice.
Postoji nekoliko metoda izrade kaveza za ograničenje matice (Büchler i
sar.2013). Jednostavan način je da se koriste posebni kavezi sa mrežom (sa 4 mm
razmaka) ili matična rešetka. Posebni kavezi su obično oko 12 - 15 cm2. Pčele
radilice kreću se kroz rupe u mreži lako kao što to čine kroz matičnu rešetku.
Ponekad pčele radilice će uništiti saće oko ruba kaveza, a može se pustiti matica
u roku od dva dana. Ako će se uzgojna zajednica koristiti za dulje razdoblje,
preporuča se koristiti 3 - 5 okvira izolatora, izrađenog od metalne matične
rešetke. Izolatori su smješteni u sredini košnice. Jedan od okvira treba imati
obilje polena. Preostali prostor je ispunjen jednim praznim okvirom, zatvorenim i
nepoklopljenim leglom i jedan okvir sa nepoklopljenim medom. Svaka 24 sata,

25
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

jedan okvir s jajima je uklonjen i zamijenjen jednim praznim. Nakon četiri dana,
ličinke na prvom okviru biti će spremne za presađivanje. Sustav omogućuje
kontinuirano presađivanje velikog broja ličinki svaki dan. Jedan od najboljih i
najviše odgovarajućih načina dobivanja ličinki je koristiti poseban umetak u
punoj dubini nastavka košnice (Laidlaw i Page, 1997). Uzgojna matica je
ograničena na tri mala okvira, svaki oko pola veličine standardnih okvira, u
pretincu sa strane napravljena je matična rešetka koja čini polovicu umetka. Tri
dodatna poluokvira zauzimaju drugu polovicu umetka, koji ima otvorene strane.
Standardni okvir dobro popunjen peludom se nalazi uz jednu stranu umetka, na
lijevoj strani, a okviri s zatvorenim ili otvorenim leglom se stavljaju u ostalom
prostoru nastavka. Svaki dan centralni okvir s jajima se preseli u desno bez
isključenja polovice umetka (Büchler i sar.2013)..

4.4. Presađivanje ličinki

Presađivanje ličinki iz radiličkih stanica treba obaviti brzo i uz odgovarajuće

uvjete, 24 - 260 C i vlaga zraka >50%. Najbolje mjesto za obavljanje presađivanja
je u kući ili laboratoriju, zbog toga što su ličinke osjetljive na visoke temperature,
izravnu sunčevu svjetlost (UV) i nisku vlažnost. Presađivanje u sobi je udobno za
uzgajivača i štiti od grabeži pčela. Mjesto za presađivanje u sobi bi trebalo biti
samo nekoliko koraka od uzgajivačkih zajednica i startera koje primaju,
presađene ličinke. Hladna rasvjeta mora se koristiti kako bi se izbjeglo stvaranje
previše topline koja može oštetiti ličinke. Mora se pokloniti pažnja odabiru
ličinki koje se „kupaju“ u matičnoj mliječi jer "gladne" ličinke neće lako biti
prihvaćene od strane mladih pčela niti će se razviti u jake matice. Stanice i leglo
okvira treba čuvati izvan jakog sunca što je više moguće. Kad je vruće i suho,
vlažnom krpom mogu biti prekrivene stanice kako bi ih se spriječilo isušivanje.
Vlažnom krpom štitimo ličinke i od svjetla i prašine. S iskustvom i brzinom, tri
letvice (60 matičnjaka) mogu biti dovršene za 8 - 10 minuta ili manje. Čim jednu
letvicu završimo, treba je pokriti s vlažnom krpom. Presađene ličinke treba staviti
u starter što je prije moguće. Postoje posebni kutije za nošenje okvira sa leglom i
presađenih ličinki, koje pomažu u zaštiti od isušivanja ličinki na suncu, kao i
hlađenja u hladnim danima.
Matičnjaci mogu biti ''premazani'' stavljanjem male kapljice (oko dva puta
veličine glave čiode) mješavine pola matične mliječi i pola tople vode prije nego
što se ličinke presađuju. Ako su stanice premazane, važno je da ličinke nisu
uronjene u matičnu mliječ, da su presađene na vrh središta kapi. Obično je
potrebno ponoviti presađivanje ličinke, ako se koristi standardni alat za
presađivanje, a nema potrebe ako koristimo Kineski alat za presađivanje ili
automatsku iglu, koji imaju tendenciju da prenose i matičnu mliječ uz ličinke.

Starteri i finišeri
Odgajivačke zajednice se uglavnom u savremenom i serijskom uzgoju matica
dijele na dvije različite zajednice: startere i finišere. Okvire sa presađenim

26
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

larvama, u posebnim kutijama koje štite larve od isušivanja ili hlađenja je

potrebno što prije staviti u starter. Starter je pčelinja zajednica bez matice u kojoj
presađene larve provedu 24 sata u svrhu stvaranja i njege matičnjaka. Nakon 24
sata okvir sa započetim matičnjacima se dodaje u uzgojnu ili finišer zajednicu.
Finišeri služe za njegovanje započetih matičnjaka do samog dodavanja
oplodnjacima ili prenošenja u inkubatore.

4.5. Izbor oplodnjaka

Oplodnjak je minijaturna košnica iz koje neoplođena matica izlijeće na na

svadbeni let i prostor u kojem matica posle uspješne oplodnje treba da počne
polagati prva jaja.U profesionalnom uzgoju matica uzgajivači na oplodnim
stanicama koriste oplodnjake raznih konstrukcija i veličina. Oplodnjaci su
dvoramni ili troramni formirani iz pčelinjih društava dobro razvijene LR košnice.
Najčešće su u upotrebi pojedinačni, dok neki pčelari koriste standardne nastavke
podijeljene pregradama na tri ili četiri oplodnjaka. Za mlade nesparene matice
pripreme se oplodnjaci u koje će one biti dodane nakon izlijeganja. U
oplodnjacima je bitno osigurati hranu pčelama pratiljama. Najbolja prihrana
oplodnjaka dobija se konstantnim uzgajanjem medonosnog bilja u blizini
oplodnjaka ili dodavanjem okvira sa medom.

4.6. Dodavanje zrelih matičnjaka u oplodnjake

Poslije 12 dana svi matičnjaci su zatvoreni. Nakon 11 do 12 dana od

presađivanja, matičnjaci su zreli i spremni da se prenose u oplodnjake ili
nukleuse. Potrebno je izbjegavati minijaturne oplodnjake. U oplodnjacima je
bitno osigurati gotovu hranu pčelama (pogače stimular ili med) jer tako mala
zajednica nije u stanju osigurati zalihe za svoje samoodržanje.

4.7. Čuvanje zrelih matičnjaka i neoplođenih matica

Ako se matice izležu u društvima ili u inkubatoru moraju biti zaštićene od drugih
matica i radilica, a to se postiže zaštitom matičnjaka kavezima. Za mlade
nesparene matice pripreme se oplodnjaci u koje će biti dodane nakon izlijeganja.

4.8. Oplodnja mladih matica

Oplodnja matica može biti vještačka i prirodna. Vještačka se oplodnja uglavnom

koristi u experimentalne svrhe. Matica izlazi na oplodnju sa 8 - 10 dana svoje
starosti. Oplođuje se prosječno sa 15-tak trutova. Matica može više puta izlaziti
na oplodnju u toku istog dana pa čak i sutradan. Matice koje se ne oplode do 25-
tog dana u pravilu ostaju neoplođene.

27
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

Kontrola oplodnje
Uzgojni programi ovise o kontroli procesa parenja matica. Izolirane stanice za
oplodnju mogu poslužiti kao učinkovit način za kontrolu parenja za komercijalne
i znanstvene svrhe. Zbog potpunog izbjegavanja prolaza trutova preko velikih
voda, otoci nude izvrsnu priliku za uspostavu potpune kontrole genetskog sastava
trutova. Na kopnu, kontrola parenje ovisi o izolaciji trutovskih zajednica po
zemljopisnoj udaljenosti (ograničeni raspon leta trutova i matica). Kriteriji za
uspostavu oplodne stanice:
 nepostojanje ili minimalno prisustvo zajednica pčela i letećih trutovi u
radijusu od najmanje 6 km,
 povoljni resursi peluda i nektara u prirodi,
 vremenski uvjeti s dugim razdobljima sa temperaturom okoline višom od
200 C, a brzinom vjetra ne većoj od 24 km/h,
 valoviti krajolik i zaklonjena područja za pozicioniranje prostora za
oplodnju. Očiti orijentiri, kao što su kamenje, drveće, grmlje ili posebno
građeni pomoćni objekti kako bi se smanjilo rasipanje matica i gubitak,
 dostatni broj zajednica s trutovima kako bi se osigurala jaka trutovska
populaciju za parenje,
 minimalna prisutnost predatora pčelinje vrste pogotovo ptica pčelarica.

4.9. Obilježavanje matica

Skupljanje i obilježavanje mladih već sparenih matica vrši se poslije 14 dana od

dodavanja matičnjaka u oplodnjake. Ove matice moraju imati veću površinu
zaleženu jajima ali i već izvedenim larvama. Defektne matice ili one koje po bilo
kom osnovu ne zadovoljavaju standardom eliminišu se. O svakoj matici i
oplodnjaku vodi se detaljna evidencija na kartonu ili na drugi prikladan način.
Obilježavanje matica se obavlja određenom bojom (flomaster za obilježavanje ili
naljepnica sa brojem) za pripadajuću godinu.

4.10. Zatvaranje matice u transportni kavez

Nakon što se matice spare i počnu polagati jaja, mogu se odmah prodati ili
ostaviti na čuvanje. Kavezi za matice obično su izrađani od plastike, u različitim
veličinama i oblicima. Obično je to kavez sa dva odjeljka, veći se koristi za
maticu i za 6 do 12 mladih pčela pratilja koje imaju aktivnu mliječnu žlijezdu.
Manji je ispunjen pogačom koji osigurava hranu u transportu. Po mogućnosti
kavez sa maticom se drži na mračnom mjestu i na sobnoj temperaturi.

4.11. Dodavanje i zamjena matica

Nema savršene metode dodavanja nove matice u zajednicu. Najbolje vrijeme za

zamjenu nove matice je u vrijeme dobrog unosa nektara. Postoji više načina ili
postupaka dodavanja ili zamjene matica. To ovisi od više faktora u samoj košnici,

28
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

ovisi koliko je dana zajednica bila bez matice, u kakvom je stanju struktura pčela
itd. Preporučeni metod je da se nova oplođena matica dodaje u kavezu u novu
zajednicu i da u kavezu bude par (nekoliko) dana kako bi se prihvatio feromonski
spektar nove matice itd.
Većina pčelara mijenja matice poslije dvije godine. Mada se smatra da je matica
najproduktivnija u drugoj godini, neki pčelari zagovaraju zamjenu matica poslije
jedne godine života.

4.12. Dokumentacija

Sama evidencija se sastoji iz matične knjige matica. Matica može biti upisana u
glavni dio matične knjige, a ima poznate roditelje i roditelje roditelja te je
označena od rođenja prema propisima za označavanje.
Matična knjiga matica pčela sadrži sljedeće podatke o matici:
 broj i oznaka matice,
 podaci o porijeklu,
 ime i adresa uzgajivača i vlasnika,
 datum oplodnje.

29
Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

5. PRAĆENJE OSOBINA MATICE I

PČELINJIH DRUŠTAVA

30
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

Praćenje osobina matice i poboljšanje osobina pčelinjih društava obavlja se na

bazi definiranja kontrolne ispitivane skupine. U okviru partnerskih institucija
uspostavit će se organizacija izvođenja testova i mjerenja najčešćih pokazatelja
kod selekcije društava sa najboljim performansama. Pri praćenju uspostavit će se
dokumentacija te prikupljati i analizirati statistički podaci za procjenu uzgojnih
vrijednosti koje integriraju pedigre i podatke o željenim performansama.

Cantar za uzgoj matica Stanica za uzgoj matica

Bihać Zadar

Stanica za uzgoj matica Stanica za uzgoj matica Stanica za uzgoj matica

Posušje Bihać Zadar

L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2

Kontrolirana Kontrolirana Kontrolirana

skupina matica skupina matica skupina matica

Ispitivana Ispitivana Ispitivana

skupina matica skupina matica skupina matica

Shema 5.1. Poboljšanje osobina matica sive pčele.

Alternativni uzgojni programi za male populacije uključuju pregled brzo

razvijajućeg područja odabira. Budući da je predmet uzgoja i selekcija matica
prevelik da bi se pokrio ovom procedurom potrebno je koristiti reference koje su
date kako bi se olakšala praktična provedba postupaka uzgoja ispitivane skupine
matica i njima pripadjućih društava.

5.1. Pravni okvir u FBiH za praćenje genetskog potencijala

Praćenje genetskog potencijala selekcioniranih matica je drugim riječima

praćenje kvalitete selekcioniranih matica, a kvalitetu možemo pratiti bilježeći
određene parametre i tražene rezultate kao što su:
 prinosi meda, proizvodnost, produktivnost;
 mirnoća pčela na saću (leglu);
 agresivnost;

31
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

 sklonost rojidbenom nagonu (cilj je smanjivanje rojidbenog nagona);

 tolerantnost na bolesti što dijelimo na higijensko ponašanje pčela u košnici
te,
 sklonost zajednice na samočišćenje od varoe.
Stoga će se nadalje koristiti više riječ kvaliteta umjesto genetski potencijal, jer
nema dobre kvalitete bez dobrog genetskog metarijala, a kvalitetu potvrđuju
jedino dobri rezultati.
Pravna regulativa koja bi trebala urediti ovu oblast u FBiH ne postoji. Nema
Zakona o pčelarstvu kao krovnog pravnog akta niti imamo Pravilnik o držanju i
uzgoju pčela u sklopu kojeg se definira uzgoj matica i testni postupci uzgojenih
matica. Bez obzira na nedostatak pravne regulative cilj postizanja najveće
moguće kvalitete matica je imperativ u pčelarstvu kako kod pčelara “amatera”
tako i kod profesionalnih pčelara a posebno kod uzgajivača matica bez obzira
jesu li na neki način registrirani ili ne. Tržišno i interesno pozicioniranje matice je
najbolja “pravna regulativa” koja stalno tjera ili zove najbolju moguću kvalitetu.

5.2. Praćenje genetskih potencijala matice nakon izlijeganja

Matičnjaci se ocijenjujju 9 - 10 dana poslije presađivanja larvi. Njihov kvalitet se

određuje prema njihovojj visini. Kod matičnjaka visine do 16 mm razvijaju se
matice male težine do 180 mg, a iz matičnjaka preko 20 mm razvijaju se
zadovoljavajuće po kvalitetu matice težine 180 – 200 mg.
Za uzgoj visoko produktivnih pčelinjih društava potrebno je osigurati krupne
matice čija masa ne smije biti manja od 200 mg. Radi toga je potrebno da se
prilikom uzgoja selekcioniranih matica uništavaju svi matičnjaci manji od 20
mm. Za selekciju matice nakon izlijeganja, a prije oplodnje (mlada matica) pored
mase i dužine bitne su biološko-genetičke osobine rase: ravnomjernost boje,
širina prstenova, veličina grudi, dužina trupa, pravilnost vretenastog oblika,
ispravnost krila, nogu, pravilan hod itd. Prosječna masa sive matice, izmjerena 8
sati poslije izlaska iz matičnjaka, se kreće od 175 – 210 mg, broj jajnih cjevčica u
jednom jajniku se kreće oko 140-180. Oplođena matica, pet dana od početka
polaganja jaja ima prosječnu težinu oko 230 mg. Ocjena kvaliteta oplođene
matice obavlja se već 30 dana od oplodnje. Plodnost matice se procjenjuje po
količini zatvorenog legla u toku jedne sezone. Plodnost se ocijenjuje i pomoću
broja položenih jaja u jedinici vremena, kao i ukupne količine legla koja se mjere
u razmacima 3, 9, 12 i 21 dan. Vrlo efikasna metoda provjere plodnosti matice je
prebrojavanje ukupnog otvorenog i zatvorenog legla svakih 9 dana. Za ove
postupke potrebno je napraviti okvir dimenzija 50 x 50 mm. U jedan kvadrat
stane 100 radiličkih ćelija na saću. Pravilnim premještanjem okvira moguće je
utvrditi količinu legla. Kompaktnost legla (tepih legla) je vrlo poželjna
karakteristika selekcioniranih matica koja ukazuje na dobre reproduktivne
sposobnosti. Dobra kvalitetna matica polaže u centar saća, odakle pravilno širi
leglo u koncentričnim krugovima. Zatvoreno leglo kod dobre matice predstavlja
ravnu površinu bez praznih ćelija na saću.

32
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

5.3. Praćenje genetskih potencijala matice nakon oplodnje

Genetski potencijal matice nakon oplodnje prati se i ocjenjuje putem:

 povećanje produktivnosti (proizvodosti),
 praćenje brzine proljetnog razvoja,
 praćenje mirnoće na saću,
 praćenje agresivnosti,
 praćenje rojivosti i
 praćenje tolerantnosti na bolesti.

Povećanje proizvodosti
Proizvodnost se ocjenjuje kroz proizvodnju meda. Proizvodnja meda sastoji se od
ukupne količine prikupljenog meda – izvrcanog i meda ostavljenog za zimovanje
društva. Vaganjem ustanovimo težinu nastavka sa okvirima prije vrcanja i poslije
vrcanja kako bi dobili količinu meda. Prinos meda po košnici upisuje se u karton.
U karton se upisuje i prosjek pčelinjaka za to vrcanje. Relativnu vrijednost za
pojedino društvo dobijemo tako da prinos meda pojedinog društva podijelimo sa
prosjekom prinosa pčelinjaka i pomnožimo sa 100.

Praćenje brzine proljetnog razvoja

Procjena brzine proljetnog razvoja provodi se kontinuiranim praćenjem
zaposjednutosti broja ulica u društvu. Broj okvira zaposjednut s pčelama upisuje
se prilikom svakog pregleda. Prilikom bilo kojeg otvaranja košnica jasno se može
procijeniti broj zaposjednutih ulica. Broj okvira s leglom upisuje se najmanje tri
puta godišnje odnosno svaki puta kada se pregledava plodište.

Praćenje mirnoće na saću

Bitno je utvrditi da li su pčele ravnomjerno raspoređene po saću tj. prvenstveno
po zoni legla i da li pčele migriraju sa legla kad se okvir nasloni sa strane uz
košnicu. Ocjenjuju se sve košnice u testu. Mirnoću pčela na saću okvira ocjenjuje
se ocjenama od 1 do 4 prema slijedećim kriterijima:
4 - vrlo mirne, pčele prilikom rukovanja okvirima mirno hodaju po saću,
3 - normalne, pčele se kreću po saću prema dijelu saća na kojem je med,
2 - uznemirene, poneke polijeću sa saća,
1 - nemirne, pčele pri vađenju okvira polijeću i napuštaju saće.

Praćenje agresivnosti
Agresivnost (ćud) ocjenjuje se ocjenama od 1 do 4 prema slijedećim kriterijima:
4 - vrlo blage, pčele prilikom otvaranja košnice i rukovanja mirno hodaju i ne
izlijeću,
3 - normalne, pčele se nemirno kreću, poneke polijeću i ne napadaju,

33
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

2 - pomalo agresivne, pčele su izrazito nemirne, polijeću i pokušavaju ubosti,

1 - agresivne pčele, pčele napadaju pri otvaranju košnice, a pri pregledu bodu
pčelara.

Praćenje rojivosti
Rojidbeni nagon ocijenjujemo pri svakom pregledu društva. U uzgojnu kartu se
upisuje i eventualna pojava (rojevnih ili tihe izmjene) matičnjaka. Rojidbeni
nagon ocjenjue se ocjenama 1 do 4 prema slijedećim kriterijima:
4 - bez rojidbenog nagona (bez matičnjaka u košnici),
3 - pojavu matičnjaka i rojidbenog nagona možemo spriječiti uobičajenim
postupcima prevješavanja okvira s leglom i dodavanja satnih osnova,
2 - rojive (rojidbeni nagon je moguće spriječiti dodavanjem više okvira sa satnim
osnovama ili cijelog nastavka),
1 - izrojene, (uprkos provedenim mjerama za sprečavanje rojenja društvo se
izrojilo).

Praćenje tolerantnosti na bolesti

Procijenu stepena odbrambenih aktivnosti i tolerantnosti pčelinjeg društva na
bolesti ocijenjujemo testom nagona za čišćenje legla i testom tolerantnosti na
varrozu. U slučaju da testirano društvo oboli od neke pčelinje bolesti, izlučit će se
odmah iz testa odnosno uzgoja. Nagon za čišćenjem legla (“pin test”) testira se
rombom koji pokriva 100 poklopljenih ćelija legla. Izbuši se tankom iglom 50
ćelija i obilježe se krajnje tačke flomasterom. Kontrola se vrši nakon 12, 24 i 48
sati. Rezultati se obilježavaju ocjenama od 1 – 4 prema slijedećim kriterijima:
1 - nakon 12 h očistile su izbušene ćelije,
2 - nakon 24 h očistile su izbušene ćelije,
3 - nakon 48 h očistile su izbušene ćelije,
4 - nakon 48 h nisu potpuno očistile izbušene ćelije.
Ovim se testom procjenjuje nagon za čišćenjem legla, a važan je u borbi protiv
bolesti pčelinjeg legla. Test se radi tokom proljetnog razvoja društava. Test
tolerantosti na varrou vrši se u vrijeme početka cvatnje maslačka u okolini
pčelinjaka utvrđivanjm broja prirodno otpalih varroa u periodu kroz 10 dana. Test
se ponavlja 60 dana nakon prvog testa, s tim da se u tom periodu ne koristi niti
jedna metoda suzbijanja varroe. Istovremeno se utvrđuje snaga društva izražena
brojem okvira zaposjednutih pčelama, kako u prvom tako i u drugom testu.

PIN test
Higijensko ponašanje pčela uključuje inspekciju, otkrivanje i uklanjanje bolesnih
i mrtvih iz legla ili kolonije. Higijensko ponašanje pčela je prepoznata i kao
indikator zaštite od bolesti legla kao što je američkai trulež i varoe . Može biti
relevantan pokazatelj u programu uzgoja vazano za otpornost na patogene i
parazite.
Procjena higijenskog ponašanja provodi se najčešće PIN-testom. Poklopljenih 50
stanica sa mladim kukuljicama (bijele ili roze oči) se izbode što tanjom iglom

34
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

(entomološkom ako je moguće). Okvir se vrati na isto mjesto te se broj

neočišćenih stanica broji nakon 8, 12 ili 24 sata. Vrijeme provjere nakon
usmrćivanja legla prilagođava se uvjetima. Trebalo bi se utvrditi kad je u
prosjeku 50 % stanica očišćeno. Test bi trebalo ponoviti 2 – 3 puta u sezoni.

Slika 5.2. Shema pin testa

Opis postupka: Romboidni okvir 10 x 10 stanica (broj 2) se stavi na poklopljeno

leglo (broj 1). Obilježi se gornji lijevi i donji desni kut (broj 3). Usmrti se 50
kukuljica (broj 4). Obilježi se 51 stanica (broj 3). Treba pažljivo upisati podatke u
matični list. Broje se stanice koje pčele nisu očistile (jer su neke stanice već
ranije bile prazne), te se izračunava broj očišćenih stanica.

Prirodna smrtnost varoe

Prati se kroz 3 - 4 tjedna za vrijeme prve glavne peludne paše (vrba, lijeska,
badem). Sakupljaju se i broje prirodno stradale varroe svakih nekoliko dana kroz
približno 3 tjedna. Treba podatak koliko je bilo varroa i koliko dana je bila
podloga u košnici za sakupljanje varroe. Izračuna se broj mrtvih varroa po danu.

Uzorkovanje za utvrđivanje invadiranosti odraslih pčela varoom

Uzima se volumni uzorak pčela u plastičnu bočicu zapremine 100 ml (1 dcl), u
koju stane približno 500 pčela, približne mase 50 g. Pčele se premjeste u posebno
pripremljenu posudu većeg volumena koja s jedne strane ima žičano dno. Pčele
se obilno zaspu suhim šćerom u prahu (najmanje 3 velike juhne žlice) i ostave par
minuta (slika 3). Nakon par minuta, posuda se preokrene i šećer istrese kroz
žičano dno, najbolje na gusto sito za med (slike 4 – 7). Na situ za med ostanu
varoe i mogu se jednostavno prebrojati (slika 8), a pčele iz posude se vrate natrag
u košnicu (slika 9). Metoda se ne može primjenjivati kad je kišno ili vrlo visoka
vlaga u zraku. Metoda nije invazivna za zajednicu i može se primjenjivati

35
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

tijekom cijele sezone, a preporučuje se učestala (tjedna) kontrola od sredine

ljetnog razdoblja do uzimljavanja. Cilj je prepoznati zajednice u kojima je
plodnost varoe smanjena, te takve zajednice ostavljati za uzgoj.

Praćenje prezimljavanja
4 boda = Uspješno, zajednica nije dodatno prihranjivana,
3 boda = Dobro, uz dodatak hrane,
2 boda = Loše, uz dodavanje hrane, zajednica je izašla iz zime vrlo slaba,
1 bod = Stradala tokom zime.

Dokumentacija
Vođenje evidencije je izuzetno važno kod uzgoja matice, a naročito uspostava
dokumentirane procedure sa uputama i zapisima i to za najvažnije faze razvojnih
ciklusa matica koje se ne mogu mijenjati. Na taj način se može uspostaviti
pouzdana kontrola i praćenje procesa uzgoja. To jasno podrazumijeva da pčelar
treba uspostaviti jasne pisane evidencije za praćenje poduzetih koraka u procesu
uzgoja matice. Obilježavanje larv, njihovo presađivanje i praćenje kao i ostali
koraci trebaju biti evidentirani naročito u profesionalnom uzgoju.
Kod praćenja osobina zajednice uz svaku ocjenu obavezno se u obrazac unosi
datum pregleda i ocjenjivanja zajednice (obrazac u prilogu).

Obilježavanje
Neki od preduvjeta za praćenje genetskog potencijala slekcioniranih matica je i
njeno obilježavanje. Sve matice u prometu moraju biti propisno obilježene
opalitnom markicom i trajnom neškodljivom bojom i brojevima prema
međunarodnom slijedu boja.

Tabela 5.1. Obilježavanje matica trajnom neškodljivom bojom prema

međunarodnom slijedu boja
2016 2017 2018 2019 2020 2021
bijela žuta crvena zelena plava bijela

Transport
Transport matica vrši se u kavezima sa pčelama pratiljama i zalihom hrane.

36
Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

37
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

Korištena i citirana literatura

Radovi

1. Bandžov N. i Bandžov V.: Selekciske mere Praćenje novih ekotipova domaće

,,Carnike,, – Banatska preuzeto sa: http://www.u-pcelara-maradik.org/za-
pcelare/kvalitetne-i-higijenske-matice/5-pracenje-novih-ekotipova-domace-carnice-
banatska/.

2. Büchler R., Andonov S., Bienefeld K., Costa C., Hatjina F., Kezic N., Kryger P.,
Spivak M., Uzunov A. and Wilde J. (2013): Standardne metode uzgoja i selekcije Apis
mellifera matica, Journal of Apicultural Research 52 (1). Dostupno na:
http://pubweb.carnet.hr/matica/wpcontent/uploads/sites/132/2014/08/Standardne-
metode-uzgoja-i-selekcije.pdf.

3. Kobra M., Kezić N. (2005). Uzgojni program sive pčele Apis mellifera carnica.
Udruga uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske, Zagreb.

4. Kovačić M, Puškadija Z, Lužaić R (2013): Uzgoj selekcioniranih matica autohtone

sive pčele (Apis mellifera carnica 1879) u Republici Hrvatskoj Ribarstvo, lovstvo i
pčelarstvo 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik
http://sa.agr.hr/pdf/2013/sa2013_p0626.pdf.

5. Matičnjak: Tehnologija odgajanja matica. Dostupno na:

http://www.maticnjak.com/Images/Proizvodnja%20matica.htm.

6. Mirjanic G. (2016). Metodologije u proizvodnji i selekciji matica, workshop Bihać,

15. 4. 2016.

7. Jašić M., Cvrk R., Alihodžić D., Aličić D. (2013). Kvalitet i stanje proizvodnje
pčelinjih proizvoda. Zbornik radova II Naučno-stručna konferencija sa međunarodnim
učešćem, Jahorinski poslovni dani: preduzetništva, gastronomije i turizma. (JPD-PGT-
2013), Jahorina, BiH.

8. Markovic M. (2016). Maticnjak: Tehnologija odgajanja matica. Dostupno na:

http://www.maticnjak.com/Images/Proizvodnja%20matica.htm.

9. Šekulja Damir. (2016). Selekcija pčela i uzgoj selekcioniranih matica na Jadranu.

Dostupno na: http://pcelari-bujstine.com/selekcija-pcela-i-uzgoj-selekcioniranih-
matica-na-jadranu/.

10. Ruttner F. (1988). Biogeography and taxonomy of honeybees. Springer, Berlin.

11. Rad sa malim osmodelnim oplodnjacima. Preuzeto sa:

http://www.poljoberza.net/PCMart2006_6.aspx.

12. Palacio María Alejandra, Rodriguez Edgardo, Goncalves Lionel, Bedascarrasbure

Enrique, Spivak Marla (2010) Hygienic behaviors of honey bees in response to brood

38
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

experimentally pin-killed or infected with Ascosphaera apis. Apidologie INRA/DIB-

AGIB/EDP Sciences, raspoloživo na
https://www.beelab.umn.edu/sites/beelab.umn.edu/files/hygenic-behaviors.pdf
pristupljeno novembar 2016

13. Perez-Sato Juan Antonio, Francis L.W. Ratnieks (2006): Comparing alternative
methods of introducing virgin queens (Apis mellifera) into mating nucleus hives.
Apidologie, Springer Verlag, 37 (5), pp.571-576. Dostupno na: https://hal.archives-
ouvertes.fr/hal-00892217/document pristupljeno novembar 2016

14. Velagić F. (2016): Organizovani uzgoj matica. http://zlatna-

dolina.moy.su/news/uzgoj_matica_ferid_velagicdipling/2009-12-05-26 Pristupljeno
novembar 2016.

15. Stanimirović Z., Stevanović J., Ćirković D.: Selekcija matica. Dostupno na:
http://documents.tips/documents/selekcija-matica.html. pristupljeno novembar 2016

16. Šekulja D. (2016): Selekcija pčela i uzgoj selekcioniranih matica na Jadranu Dostupno
na: http://pcelari-bujstine.com/selekcija-pcela-i-uzgoj-selekcioniranih-matica-na-
jadranu/.

17. BRID (2016). Bee Research Institute Dol, Ltd., 252 66 Libcice nad Vltavou, Czech
Republic Morphometrical analysis and taxonometrical classification of honey bees by
wing characters http://www.beedol.cz/dawino/DAWINO_prosp_EN.pdf
http://pubweb.carnet.hr/matica/wpcontent/uploads/sites/132/2014/08/Standardne-
metode-uzgoja-i-selekcije.pdf.

18. Zawislak J. and Burns D. (2016) Master Beekeepers certified through the Eastern
Apicultural Society Raising Quality Queen Bees. Illinois
(www.honeybeesonline.com). http://www.uaex.edu/publications/pdf/mp518.pdf

Knjige

1. Cramp D. (2009): Pčelarstvo – cjelovit priručnik. Prevela: Rajna Maršanić –

Jovanović, 2012. Leo – Commerce d.o.o. Rijeka, Zagreb

2. Crane E. (1990) Bees and Beekeeping, Science, Practice and World Resources,
Cornell University Press.

3. Flottum, K. (2005): Pčelarstvo – Ilustrirani priručnik za uzgoj pčela i izradu

proizvoda od meda. Prevela: Vesna Valenčić, 2006. Miš Zagreb, Zagreb

4. Howland B. (2002) Beekeeping for Dummies, Wiley Publishing, Inc.

5. Khalil H. A., Raising Honey Bee Queens The Netherlands

http://countryrubes.com/template/images/Raising_Honey_Bee_Queens_8_30_10.pdf
pristupljeno novembar 2016

39
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

6. Laktić Z., Šekulja D. (2008): Suvremeno pčelarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb

7. Laidlaw H.H., Page R.E. (1997) Queen rearing and bee breeding, Wicwas Press,
Cheshire, Connecticut.

8. Nedialkov S., Bižev, B., Mitev, B., Simitčijev, T., Venov, B. (1986): Praktično
pčelarstvo. Nolit, Beograd

9. Caron D .M. (2006) Honey Bee Biology and Beekeeping,Wicwas Press, Chesire.

10. Sammataro D. and Avitabile A. (1998) The Beekeeper’s Handbook, Comstock Publ.
Assoc.

11. Stanimirović Z. i sar. / Medonosna pčela.

http://katedre.vet.bg.ac.rs/~biolog/images/stories/UZGOJ_PCELA/Knjiga_MEDON
OSNA_PCELA.pdf. pristupljeno novembar 2016

12. Umeljić, V. (2014): Pčelarstvo od početnika do profesionalca. Kolor Pres Lapovo,

Kragujevac

13. Stone D. M. (2006) Overview of Bee Biology University of Illinois Laboratory

Highschool; web accessed.

14. OSB (2016) A Queen Manual http://www.ohiostatebeekeepers.org/wp-

content/pdf/books/Queen_Manual.pdf pristupljeno novembar 2016

Legislativa:

1. Pravilnik o medu i drugim pčelinjim proizvodima („Službeni glasnik BiH“ br. 37/09 i
25/11).
2. Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše (Urednički pročišćeni tekst,
«Narodne novine», broj 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14).
3. Hrvatski pčelarski savez: Smjernice za dobru pčelarsku praksu prema načelima
HACCP sustava.
4. Zakon o stočarstvu BiH.

Web izvori

http://www.beebreeding.net/scientific-publications.php
http://www.maticnjak.com/Images/Proizvodnja%20matica.htm
https://www.pcela.rs/clanci/Sacepcel.htm
http://honeybee.drawwing.org/
http://www.pcela.hr/
http://pubweb.carnet.hr/matica/statut-udruge/
http://www.glenn-apiaries.com/breeding.html

40
Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

41
Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

PRILOZI

42
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

KARTA ZA MATICU U TESTU BROJ: _____________________________

Pčelar (Testna stanica): ____________________________________________;
Adresa: _________________________________________________________;
Datum početka testa: ________________________;
Lokacija pčelinjaka: _______________; Košnica br: ____________________

OCJENA
Odlika 4 3 2 1
Agresi Vrlo blage blage Bodu učestalo bodu
vnost
Mirnoć Vrlo mirne mirne uznemiren bježe sa saća
a na e
Rojidb Bez rojidbenog Pojava matičnjaka spriječeno Izrojene
eni nagona rojenje
Matičnjaci za tihu izmjenu se ne smatraju rojevnim matičnjacima i ne utječu na ocjenu
rojevnog nagona
Prinos meda
Datum pregleda

Nalaz pri pregledu (ocjena) Bolesti

Red.broj pregleda

(kg) po vrcanju

Zapažanja
Broj okvira s

Broj okvira s

U košnici kg
Agresivnost

Mirnoća na

pčelinjaka

leglo (+/-)

% varoa u
Rojidbeni

Vapneno
pčelama

Prosjek
leglom

nagon

leglu
saću

kg

OCJENA
Odlika 4 3 2 1
Agresi vrlo blage blage bodu učestalo bodu
vnost
Mirnoć vrlo mirne mirne uznemiren bježe sa saća
Rojidb bez rojidbenog pojava matičnjaka spriječeno Izrojene
eni nagona rojenje
Matičnjaci za tihu izmjenu se ne smatraju rojevnim matičnjacima i ne utječu na ocjenu
rojevnog nagona
Prinos meda
Nalaz pri pregledu (ocjena) Bolesti
Red.broj pregleda

(kg) po vrcanju
Datum pregleda

Broj okvira s

U košnici kg
Agresivnost

pčelinjaka
Broj okvira

Mirnoća na

% varoa na
Prosjek

Zapažanja
leglo (+/-)
% varoa u
Rojidbeni

Vapneno
pčelama

pčelama
sleglom

kg
nagon

leglu
saću

43
 Uzgoj i selekcija matica sive pčele (Apis mellifera carnica)

BILJEŠKE

44
 IPA prekogranični program Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007-2013
The Europian Union´s IPA Cross - Border Programme Croatia - Bosnia and Herzegovina 2007-2013

Vodeći Hr partner Vodeći BH partner

Udruga pčelara
„IVA“
Posušje

Ova publikacija je pripremljena uz potporu Europske unije. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost
projektnih partnera iz Republike Hrvatske i BiH, te ni u kom slučaju ne odražava stanovišta Europske unije.

This publication has been prepared with support of the European Union. The contents of this publication
is the sole responsibility of project partners from the Republic of Croatia at the BiH and in any case not
be taken to reflect views of the European Union.

www.beepromoted.eu

9 789926 812720