Multimodalni prijevoz i

pomorske prometnice
Prometna politika

doc. dr. sc. Dražen Žgaljić

Šira transportna politika
• Glavna uprava za mobilnost i promet Europske komisije (European Commission’s Directorate-
General for Mobility and Transport – DG-MOVE) - odgovorna je za razvoj prometne politike
unutar EU. Njezin je zadatak osigurati mobilnost u jedinstvenom europskom prometnom
području, integrirajući potrebe stanovništva, politiku zaštite okoliša i konkurentnost.
• DG-MOVE nastoji provoditi učinkovitu i djelotvornu prometnu politiku EU-a, uključujući:
o Učinkovito, održivo i sigurno jedinstveno europsko prometno područje — poboljšanje
regulative, osiguranje visokog stupnja provedbe zakonodavstva EU-a u području prometa te
otvoreno i pošteno natjecanje kako u EU-u tako i u odnosima s ključnim partnerskim
državama;
o Moderna europska prometna infrastruktura — osigurava učinkovitu provedbu financiranja
transeuropske prometne mreže (TEN-T) u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i
korištenjem inovativnih financijskih instrumenata (kao što je Europski fond za strateška
ulaganja (EFSI)) ;
o Inovativni prometni sektor — osigurava učinkovitu provedbu financiranja istraživačkih i
inovacijskih aktivnosti u prometnom području u okviru programa Obzor (Horizon) Europa.
Put ka Jedinstvenom europskom prometnom području
• U ožujku 2011. Europska komisija usvojila je Bijelu knjigu Putokaza za
jedinstveno europsko prometno područje — prema konkurentnom i
resursno učinkovitom prometnom sustavu (COM(2011) 144 final) -
Roadmap to a Single European Transport Area — Towards a
competitive and resource efficient transport system.

• Ta strategija sadrži 40 specifičnih

inicijativa za izgradnju konkurentnog
prometnog sustava koji ima za cilj
povećanje mobilnosti, uklanjanje
glavnih prepreka i poticanje rasta i
zapošljavanja.
• Opći cilj strategije je smanjiti emisije CO2 iz prometa za 60 % (u usporedbi s razinama iz 1990.)
do 2050. godine i smanjiti ovisnost o uvezenoj nafti. Da bi se to postiglo, postoji niz različitih
ciljeva, koji uključuju:
 prepoloviti korištenje automobila na konvencionalno gorivo u gradskom prijevozu do
2030.; njihovo postupno ukidanje u gradovima do 2050.; postizanje gradske logistike bez
CO2 u velikim urbanim središtima do 2030.;
 prelazak na 40 % korištenja održivih goriva s niskim udjelom ugljika u zrakoplovstvu;
smanjenje emisija CO2 u EU-u iz pomorskih bunker goriva za najmanje 40 % do 2050.;
 većina međugradskih putnika na srednjim udaljenostima koji putuju željeznicom do 2050.;
 postizanje 50-postotnog pomaka u prijevozu tereta od više od 300 km s cestovnog na
druge načine prijevoza do 2050.

• Strategija također ima niz ciljeva koji se odnose na kriterije osim održivosti, na primjer:
 približavanje smrtnih slučajeva prema nuli u nesrećama u cestovnom prometu do 2050.; ili
 utrostručiti duljinu mreže brzih željeznica EU-a do 2050.
Transportna infrastruktura
• U prosincu 2013., države članice EU-a i Europski parlament dogovorili
su novi okvir za prometnu infrastrukturu, postavljajući smjernice za
razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T) i Instrumenta za
povezivanje Europe (CEF).
• One čine ambiciozan paket koji ima za cilj pružiti tvrtkama i
pojedincima potpuno funkcionalnu prometnu mrežu, kombinirajući
različite načine prijevoza kroz brze usluge, ujedinjujući Europu od
sjevera prema jugu i od istoka prema zapadu pritom stvarajući
mrežnu infrastrukturu koja može djelovati kao okosnica za razvoj
gospodarskog rasta i prosperiteta.
• Smjernice TEN-T predviđaju razvoj multimodalne i inteligentne jezgrene
prometne mreže do 2030. Osim toga, do 2050. treba razviti sveobuhvatnu
mrežu koja osigurava dostupnost svih regija.
• Strateški fokus TEN-T je devet koridora jezgrene mreže i dva horizontalna
prioriteta, a to su europski sustav upravljanja željezničkim prometom
(ERTMS) i pomorske prometnice (MoS).
• Politika TEN-T ima za cilj razviti učinkovitiju prometnu mrežu, pojednostaviti
prekogranične prometne operacije za putnike i tvrtke, poboljšati veze
između različitih načina prijevoza i pridonijeti ciljevima EU-a u pogledu
klimatskih promjena.
• Za razdoblje financiranja 2014. – 2020., proračun od 24 milijarde eura bio je
dodijeljen za sektor prometa u okviru Instrumenta za povezivanje Europe
(CEF).
• Za razdoblje financiranja 2021. – 2027., proračun od 25.81 milijarde eura je
dodijeljen za sektor prometa u okviru Instrumenta za povezivanje Europe
(CEF).
Hrvatska i europska prometna politika:
• Vlada RH je u prosincu 2012. donijela odluku za uključivanje RH u Prijedlog TEN-T Uredbe i CEF
Uredbe.
• Prioriteti određeni Odlukom Vlade su koridori:
 od državne granice s Republikom Slovenijom iz pravca Ljubljane preko Zagreba, do državne
granice s Republikom Srbijom u pravcu Beograda (tzv. koridor X) - za CEF (Koridori koju su
potrebni za priključenje na Baltičko-jadranski, Dunavski i Mediteranski koridor iz Priloga
Uredbe o CEF-u)
 od državne granice s Republikom Mađarskom preko Zagreba do Rijeke (tzv. koridor Vb) - za
CEF,
 plovni put rijeke Dunav (tzv. koridor VII) s plovnim putem rijeke Save – za CEF,
 od državne granice s Republikom Slovenijom iz pravca Maribora do Zagreba (tzv. koridor Xa)
- za osnovnu mrežu,
 pravac od državne granice s Republikom Mađarskom preko Osijeka prema Bosni i
Hercegovini, te od Metkovića do Ploča tzv. koridor Vc) – za osnovnu mrežu,
 MoS od Rijeke i Ploča – za osnovnu mrežu,
 cesta uzduž jadranske obale (tzv. Jadransko jonski pravac) – za osnovnu mrežu.
Strategija za mobilnost s niskim emisijama
• U srpnju 2016. Europska komisija predložila je Europsku strategiju za mobilnost s
niskim emisijama (COM(2016) 501 final) - European strategy for low-emission
mobility.
• Glavni elementi strategije uključuju:
o Povećanje učinkovitosti prometnog sustava maksimalnim iskorištavanjem
digitalnih tehnologija, pametnim određivanjem cijena i daljnjim poticanjem
prelaska na načine prijevoza s nižim emisijama;
o Ubrzanje primjene alternativnih energija s niskim emisijama u prometu poput
naprednih biogoriva, električne energije, vodika i obnovljivih sintetičkih goriva.
Fokus je također i na uklanjanju prepreka u svrhu elektrifikacije prometa;
o Kretanje prema vozilima s nultom emisijom — dok će biti potrebna daljnja
poboljšanja motora s unutarnjim izgaranjem, strategija tvrdi da Europa treba
ubrzati prijelaz na vozila s niskim i nultim emisijama.
 A Clean Planet for all i Green Deal
• U studenom 2018. Komisija je usvojila Komunikaciju „Čist planet za sve: europska
strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski
neutralno gospodarstvo” - 'A Clean Planet for all: A European strategic long-term
vision for a prosperous, modern, competitive and climate neutral economy’ .
 Dokument pruža viziju za smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u na neto
nultu razinu kroz pozitivnu dugoročnu transformaciju koja će dovesti do
pametnijeg, kružnijeg gospodarstva s učinkovitijom upotrebom resursa,
povećanje konkurentnosti EU-a i zaštitom zdravlja građana EU-a.

• U prosincu 2019. Komisija je usvojila Europski zeleni dogovor (COM(2019) 640

final) - European Green Deal.
 Njime se postavlja strateški okvir za klimatski neutralno gospodarstvo EU-a do
2050. ) smanjenje emisija u prometu za 90% do 2050)
• Prioritetne aktivnosti Green Deal-a za prelazak na održivu i pametnu
mobilnost uključuju:
jačanje multimodalnog prometa,
podržavaju implementaciju automatiziranih i povezanih rješenja
mobilnosti,
bolje rješavanje vanjskih troškova prometnih aktivnosti kroz
određivanje cijena,
povećanje proizvodnje i primjenu održivih alternativnih goriva za
prijevoz
smanjenje onečišćenja iz prometa, posebno u gradovima.
Plan implementacije pomorskih prometnica
(Detailed implementation Plan – DIP for Motorways of the Sea)
• Detaljni plan provedbe baziran je na tri razvojna stupa koji se smatraju ključnim prioritetima
za brodarstvo i luke:
o Okoliš (pomorska zelena rješenja)
o Integracija pomorskog prometa u logistički lanac
o Sigurnost, ljudski element i upravljanje prometom

• Krajnji cilj bio je stvoriti europski pomorski prometni prostor bez barijera, povezati koridore
jezgrene mreže integracijom pomorskog dijela i olakšati pomorski prijevoz tereta unutarnjeg
tržišta EU sa susjednim, kao i trećim zemljama.

• Pomorske prometnice trebale bi dovesti do povećanja tokova tereta koji će se prevoziti

morem, razvoja učinkovitih luka i lučke infrastrukture kao i povezanosti sa zaleđem.

• Sve to s ciljem da se omogući nesmetano odvijanje prometa u Europi, ali i pridonese

dekarbonizaciji prometa.
 Stup 1. Okoliš
Klimatske promjene
I. Plovila
o Nastavak trenutne evolucije hibrida i korištenja baterija
o Daljnji razvoj korištenja alternativnih goriva
o Nastavak optimizacije trupa, uključujući razvoj lakog materijala i nove mogućnosti dizajna
(energetski učinkoviti laki dizajni) i njihova interakcija
o Daljnji razvoj upotrebe LNG-a i metanola
o Istraživanje novih mogućnosti goriva, kao što su vodik i biogoriva
o Daljnje razvijanje pročišćivača zatvorene petlje kako bi se uzeli u obzir utjecaji zraka i vode
II. Infrastruktura
o Nastavak s primjenom pristupa cold ironing-a
o Implementacija i korištenje punionica za baterije i hibride
o Digitalna podrška za učinkovitost rute
Stup 1. Okoliš
III. Regulacije
o Podržavanje rada EU-a u IMO-u jer je pomorstvo globalni sektor koji treba ostati reguliran
na globalnoj razini
o Rješavanje razlika i nedosljednosti u smjernicama o sigurnosti LNG-a i plina za rukovanje
(npr. LNG bunkeriranje i priključci za bunkeriranje, sustavi za zaustavljanje brodskih strojeva
u hitnim slučajevima, hitno ispuštanje uskladištenog LNG-a na brodu, razmjena podataka i
izvještavanje o incidentima) kako bi se smanjila nesigurnost među operaterima i olakšalo
preuzimanje LNG-a
o Predvidljivost u regulatornim okvirima i suradnji

IV. Istraživanje i razvoj

o Razvoj zajedničkih KPI-jeva za vizualizaciju koristi za društvo, za postizanje zajedničkih ciljeva
s ciljem smanjenja klimatskog otiska brodarstva
o Podrška razvoju 3. i 4. generacije bio- i elektro-goriva za pomorstvo
Stup 1. Okoliš
Kvaliteta zraka/emisije

I. Plovila
o Nastavak trenutne evolucije hibrida i korištenja baterija
o Daljnji razvoj upotrebe LNG-a i metanola, kao i istraživanje drugih novih i
inovativnih tehnoloških rješenja
o Istraživanje novih mogućnosti goriva
o Daljnji razvoj pročišćivača zatvorene petlje kako bi se uzeli u obzir oba utjecaja
(zrak i voda)
o Podrška dobrovoljnom i proaktivnom pristupu brodovlasnika kroz platforme za
višestruko financiranje
o Podrška ekološkoj usklađenosti plovila uz zaštitu konkurencije putem EU MoS-a,
posebno SSS na regionalnoj razini
Stup 1. Okoliš
II. Infrastruktura
o Nastavak traženja načina za smanjenje troškova skladištenja i logistike LNG-a
o Promicanje sinergije s drugim uporabama LNG-a u cestovnom prometu i
energetskom sektoru
o Razvoj i usklađivanje obuke i obrazovanja pri rukovanju i korištenju novih vrsta
goriva
o Olakšavanje daljnjeg razvoja infrastrukture za alternativna goriva (opskrba, lučka
infrastruktura, plovila za punjenje goriva)
o Podrška dobrovoljnom i proaktivnom pristupu luka i operatera terminala putem
platformi za višestruko financiranje
o Nastavak podrške za usvajanje tehnologija cold ironing-a putem EU MoS
Stup 1. Okoliš
III. Regulacije
o Stabilno regulatorno okruženje za olakšavanje i promicanje ulaganja u zelene
tehnologije u pomorstvu

IV. Istraživanje i razvoj

o Pojednostavljivanje sustava za sigurnost (i daljnje proučavanje troškova)
o Daljnja istraživanja obnovljivih goriva i njihovog utjecaja/uporabe u
pomorskom transportu, uključujući posljedice troškova
o Zajednički KPI-jevi za vizualizaciju koristi za društvo, postizanje zajedničkih
ciljeva koji imaju za cilj smanjenje klimatskog otiska brodarstva
o Daljnje usklađivanje kako bi se postigla standardizacija zelene proizvodnje
brodova.
Stup 1. Okoliš
Operativno onečišćenje

I. Plovila
o Daljnji razvoj i pilotiranje sustava za čišćenje ispušnih plinova (npr. scrubberi,
SCR)
o Daljnji razvoj i pilotiranje sustava za pročišćavanje vode na brodu (npr. balastna
voda, recikliranje, crna/siva voda)
o Pilot testiranje opreme za praćenje radi poboljšanja energetske učinkovitosti
o Daljnji razvoj instrumenata za olakšavanje optimizacije rute
o Daljnji razvoj mjera za smanjenje buke
o Financijska potpora MoS-a za ekološku usklađenost plovila
 Stup 1. Okoliš
II. Infrastruktura
o Daljnji razvoj lučkih prihvatnih objekata za pripremu i podršku novih tehnologija
o Ispitivanje rješenja za smanjenje buke
o Daljnji razvoj lučkih prihvatnih objekata sufinanciranih putem MoS-ovog Programa za
pripremu za nove ili povećane tokove otpada i potporu novim tehnologijama

III. Regulacije
o Novim tehnologijama treba dati poticaje za razvoj najbolje prakse i novih industrijskih
standarda

IV. Istraživanje i razvoj

o Daljnji razvoj pročišćavanja i drugih analiza ispuštanja i emisija za procjene utjecaja na
okoliš
o Dodatno istraživanje pametnih plovila i autonomnih sigurnosnih sustava
Stup 1. Okoliš
Slučajno onečišćenje

I. Plovila
o Mjere usmjerene na poboljšanje sigurnosti kroz praksu obrazovanja i
osposobljavanja usredotočujući se na slučajno onečišćenje
o Pilot testiranje tehnologije kako bi se minimiziralo slučajno onečišćenje u
Arktiku i toplim okruženjima

II. Infrastruktura
o Nastavak razvoja alata za upravljanje prometom (izbjegavanje sudara i
nasukavanja)
o Daljnje istraživanje načina na koji se koristi pilotaža i poboljšanje rutine
o Digitalna infrastruktura za daljnje pojednostavljenje i smanjenje
administrativnog opterećenja
Stup 1. Okoliš
Integrirano korištenje brodskih goriva

I. Plovila
o Pilot testiranje novih rješenja i njihova interakcija s postojećim tehnologijama

II. Infrastruktura
o Razvoj posebnih instrumenata planiranja za integrirano korištenje morskih
resursa (na temelju discipline definirane UNCLOS-om)

III. Regulacije
o Razvoj alata za upravljanje pomorskim prostornim planiranjem kao metode
rješavanja sukobljenih potreba
Stup 1. Okoliš
Mjere ekološke kompenzacije

I. Infrastruktura
o Promicanje suradnje luka i korisnika luka radi razmjene najboljih praksi i
postizanja isplative i učinkovite mjere zaštite okoliša

II. Financije; istraživanje i razvoj

o Daljnji razvoj alata za podršku, kao što je Environmental Performance Indikator
za pronalaženje zajedničkih KPI-ja i koristi za društvo i more
o Daljnji razvoj potpornih inicijativa za poticanje modalne promjene i/ili
izbjegavanje modalnih pomaka unatrag kroz jačanje postojećih ruta ili razvoj
novih učinkovitih ruta (npr. Ecobonus)
Stup 1. Okoliš
Financiranje zelenog brodarstva
I. Plovila
o Nova ulaganja u ekološki učinkovita rješenja trebaju biti podržana od strane
javnih ulagačkih inicijativa
o Podrška novim financijskim instrumentima putem mehanizama za smanjenje
rizika može pomoći industriji postići promjenu paradigme u prihvaćanju zelenih
učinkovitih tehnologija
o Promicanje strategije zajedničkog interesa udruživanja vlasnika brodova u
kombinaciji s EU poticajima i reindustrijalizacijom EU
II. Infrastruktura
o Pristup i konkurentnost najudaljenijih regija ostaje problem i zahtijeva razvoj
održivog prometa kako bi se zajamčila kohezija
o Razvoj sustava poticaja za korištenja klimatski učinkovitih morskih alternativa
kao što je EKO bonus.
Stup 1. Okoliš

III. Regulacije
o Potrebni su regulatorni poticaji kako bi se industrija potaknula da se snađe s
potrebnim promjenama i to na vrijeme.

IV. Financije; istraživanje i razvoj

o Pilot testiranje novih mehanizama koji uzimaju u obzir i kapitalne izdatke i
operativne rashode
o Privlačenje dionika kao što su brodogradilišta, EU proizvođači motora i opreme
o Pomorska ulaganja treba dalje razmotriti u koheziji i ostalom agendom
strukturnih fondova
Stup 2. Logistika
Učinkovito brodarstvo i lučke operacije: optimiziranje operacija pomorskog prometa

More
o Daljnji razvoj usluga s ciljem optimizacije ukupnog protoka prometa
o Nastavak razvijanja usluge upravljanja putovanjem
o Implementiranje usluge lučkog suradničkog odlučivanja (port CDM) za
povećanje učinkovitost lučkih operacija za sve dionike
o Poticanje dijeljenja podataka korištenjem zajedničkog informacijskog
okruženja i strukture korištenjem utvrđenih standarda priznatih od strane
sektora
Stup 2. Logistika

Kopno
o Nastavak ulaganja u opremu u svrhu povećanja produktivnosti rukovanja na
terminalima
o Inovacije kako bi se smanjila potrošnja lučke opreme
o Automatizacija ulaza i rada terminala
o Investiranje u željezničke veze do lučkih pristaništa i terminala
o Omogućavanje skladištenja alternativnih goriva i napajanja s kopna u
europskim jezgrenim lukama
o Instaliranje prihvatnih objekta za mulj iz scrubber-a u lukama
o Stvaranje suradničke mreže ICT platformi za luke i usluge MoS-a koje će se
prilagoditi potrebama pošiljatelja korištenjem utvrđenih priznatih standarada
Stup 2. Logistika
Istraživanje i razvoj
o Olakšavanje prijelaza europskih lučkih terminala prema niskougljičnim i
lokalnim operativnim modelima nulte emisije izazovan je cilj koji bi trebao biti
promoviran u R&D projektima
o Projektiranje više vrsta LNG (i drugih alternativnih goriva) motora za lučku
mehanizaciju
o Dinamička rasvjeta za luke i terminale
o Hibridizacija lučke opreme
o Korištenje vodikovih ćelija za lučku opremu
o Inovativni sustavi za pohranu energije
o Daljnji razvoj usluga i infrastrukture za upravljanje pomorskim prometom
Stup 2. Logistika
MoS veze: učinkovite veze sa zaleđem
More i kopno
o Poboljšanje veze zadnje milje s lukama, a time i usluga pomorskog prometa, povezivanje TEN-
T koridora putem MoS-a i promicanje zelenih koridora
o Poboljšana kvaliteta MoS usluge prijevoza od vrata do vrata i održivost
o Procjena izvedbe koridora koristeći KPI-jeve
o Daljnje proučavanje i pilotiranje poticaja, mehanizama financiranja i mjera naknada
o Nastavak poboljšavanja veza između ključnih luka koje povezuju europske regije i povezivanje
EU sa susjednim državama
o Dijeljenje informacija za povećanje učinkovitosti logističkog lanca usklađivanjem ICT platformi
u različitim prometnim okruženjima
o Stvaranje informacijskih sustava za upravljanje koridorima kako bi se optimizirao protok
tereta
o Osiguravanje veze između zaleđa i najudaljenijih regija i otoka
Stup 2. Logistika
Istraživanje i razvoj
o Razvoj pametne, nadograđene i potpuno međusobno povezane prometne
infrastrukture
o Daljnja istraživanja o telematskim aplikacijama i tehnologijama za učinkovitu
podršku sinkromodalnosti
o Više studija, uključujući pilote o poticajima i mehanizmima financiranja za
zelene koridore i pomorske prometnice, uključujući socio-ekonomske studije /
mjerila na kojima bi poticaji generirali najveći porast društvenih dobrobiti
o Osmišljanje cjelokupnog pristupa upravljanja rizikom i sigurnošću u transportu
i sektoru logistike
 Stup 2. Logistika
Učinkoviti postupci carinjenja
More
o Razvoj jedinstvenog prozora za trgovinu i transport koji uključuje sve modalitete
o Poticanje usvajanja eManifesta u EU
o Daljnje usklađivanje relevantnih administrativnih postupaka

Kopno
o Podrška brodarima i logističkim pružateljima u tranziciji u novi Unijski carinski zakonik
o Podrška razmjeni informacija između različitih dionika
o Poboljšanje sigurnosti intermodalnog transporta putem naprednog integriranog sustava
nadzora i upravljanja
o Razvoj sveobuhvatnijeg sustava praćenja
o Provedba pojednostavljenih i bezpapirnih brzih carinskih koridora što rezultira međusobno
povezanom i interoperabilnom digitalnom infrastrukturom
Stup 2. Logistika

Istraživanje i razvoj
o Daljnja istraživanja o automatizaciji i digitalizaciji luka za podršku učinkovitoj
proceduri carinjenja
o Više automatizacije (skenera i drugih sustava) za provjeru zajedno s daljnjim
istraživanjem novih tehnologija skeniranja
o Daljnja istraživanja napredne robotike, senzora, komunikacije stroj-stroj i
drugih sredstava za ubrzavanje prijelaza robe kroz luke i čvorove u logističkom
lancu
Stup 2. Logistika
Tehnologije

More
o Daljnji razvoj tehnologija za osiguranje sigurnosti plovidbe
o Razvoj automatiziranog sustava planiranja evakuacije plovila
o Osiguravanje održavanja usklađenog načina komunikacije u pomorskoj
industriji koja koristi otvorene i dostupne standarde

Kopno
o Promicanje korištenja tehnologija (skeneri, mosne vage, svjetionici, senzori,…)
te njihovu integraciju u povezane IT sustave stvarajući mreže čvorova i sustava
transportnih usluga s ciljem optimizacije upravljanja transportom
o Podrška implementaciji zajedničkih informacijskih sustava i usluga za skupine
luka za optimizaciju korištenja infrastrukture
Stup 2. Logistika

Istraživanje i razvoj
o Daljnja istraživanja Internet of Things i Big Data kao i njihovu primjenu za
poboljšanje sustava za potporu u odlučivanju
o Poboljšanje senzora, svjetionika, bežične komunikacije i drugih sustava za
ugradnju na brodove
o Istraživanje novih ili poboljšanih tehnologija za automatizaciju luka i drugih
čvorova u logistički lanac
Stup 2. Logistika
Pomorsko prostorno planiranje

Integrirani cjelokupni pristup

o Daljnji razvoj procesa pomorskog prostornog planiranja s interakcijama između
kopna i mora
o Bolje veze između MoS-a i SSS-a s plavim rastom i pomorskim prostornim
planiranjem

More
o Podrška usvajanja rješenja koja doprinose sigurnijoj plovidbi, učinkovitijem
odvijanju prometa i zaštiti okoliša kao što je planiranje, upravljanje prometom i
sustavi upravljanja prometom plovila
Stup 2. Logistika
Kopno
o Promicanje suradnje među država u vezi s pomorskim prostornim planiranjem
o Poticanje razmjene informacija među državama i regijama

Istraživanje i razvoj
o Daljnje istraživanje načina, metoda i tehnologija za što učinkovitije i održivije
obavljanje aktivnosti na moru
Stup 2. Logistika
Vanjska dimenzija
Integrirani pristup moru i kopnu
o Treba uzeti u obzir širu vanjsku dimenziju EU i povezane aspekte
o Provođenje mjera i sustava za olakšavanje trgovine i jačanje veza s glavnim
trgovinskim partnerima EU i diljem svijeta
o Jačanje teritorijalne kohezije EU poboljšanjem povezanosti perifernih područja
i najudaljenijih regija prema ostatku EU i svijeta

Istraživanje i razvoj
o Daljnje studije o utjecaju širenja Panamskog kanala, Transatlantsko trgovinsko i
investicijsko partnerstvo, Unija za Mediteran, i buduće otvaranje arktičke
pomorske rute, te definiranje mjera i aktivnosti koje stvaraju maksimalnu
socijalnu dobrobit EU-a
 Stup 2. Logistika
Financiranje ulaganja u brodove i luke
More
o Osiguravanje jasnih poticaja za korištenje financijskih instrumenata za promicanje
ekologizacije pod uvjetima transparentnosti i jednakih mogućnosti
o Uspostava stabilnog pravnog okvira kako bi se olakšalo ozelenjavanje prometa
o Bliska suradnja s EIB-om na mehanizmima financiranja.
Kopno
o Promicanje korištenja Europskog fonda za strateška ulaganja i drugih instrumenata za lučka
ulaganja u veze sa zaleđima i koridorima jezgrene mreže
o Podrška spajanju financijskih instrumenata
o Bolja koordinacija između bespovratnih sredstava CEF-a i ostalih financijskih instrumenata
Istraživanje i razvoj
o Daljnje studije o financijskoj izvedivosti i analizama troškova i koristi mjera MoS-a
o Istraživanje o korištenju financijskih instrumenata kako bi se ubrzalo vrijeme između
istraživanja i stvarne implementacije pilotiranih rješenja
Stup 3. Sigurnost, upravljanje prometom i ljudski element
Sigurnost
Sigurnost na moru
o Rješavanje sigurnosnih izazova koje postavlja korištenje novih alternativnih goriva i
pogonske metode u svrhu smanjenja emisija i dekarbonizacije pomorskog prometa. Moraju
se provesti odgovarajuće analize rizika i procesa certificiranja kako bi se jamčilo da su nova
goriva ili metode barem jednako sigurne kao tradicionalne metode pogona.
o Odgovarajuće planiranje izvanrednih situacija kako bi se osigurala sigurna evakuacija
putnika na velikim putničkim brodovima (s posebnim naglaskom na putnike s invaliditetom)
u slučaju nesreće ili bolesti na brodu, uzimajući u obzir specifičnu situaciju otoka,
arhipelaške i periferne regije.
o Istraživanje bi se trebalo usredotočiti na pojednostavljenje dizajna broda i sigurnosnih
sustava, smanjenje troškova u životnom ciklusu, upravljanje pomorskim prometom, ljudski
element i novi napredni digitalni sustavi, kao i energetska učinkovitost (sustavi i brodovi).
o Više istraživanja i razvoja kako bi se postigao koncept “autonomnog broda” u svrhu
povećanja sigurnosti. To uključuje navigaciju i precizno utvrđivanje rute i praćenje kako bi se
osiguralo izbjegavanje sudara; kontrola performansi (tj. učinkovitije održavanje, otpornost
sustava, itd.).
 Stup 3. Sigurnost, upravljanje prometom i ljudski element
Sigurnost u lukama
o Rješavanje razlika i nedosljednosti u smjernicama o sigurnosti LNG-a (npr. LNG
bunkeriranje i priključci za bunkeriranje, sustavi za zaustavljanje strojeva plovila u
slučaju nužde, ispuštanje uskladištenog LNG-a na brodu u nuždi, razmjena podataka i
izvještavanje o incidentima)
o Sigurno skladištenje i rukovanje alternativnim gorivima
o Različiti zahtjevi za bunkeriranje za različite tipove plovila, posebno putnički brodovi
o Sigurne procedure za opskrbu električnom energijom s obale
o Daljnji razvoj visokotehnoloških sustava priveza
o Razvoj potrebnog hardvera za povećanje i ubrzanje postupka inspekcije kontejnera
o Razvoj sigurnosne platforme i master planova
o Rješavanje pitanja odgovornosti za probleme u slučaju (odbijenog) pristupa luci
o Provođenje glatke i pametne sigurnosne provjere
Stup 3. Sigurnost, upravljanje prometom i ljudski element
Upravljanje prometom

o Fokus na daljnji razvoj pomorskih ICT-a za upravljanje pomorskim prometom,

praćenje “planirane rute” i svjesnost situacije, što će omogućiti nadležnim
tijelima utvrđivanje sigurnosnih opasnosti
o Podrška daljnjeg razvoja upravljanja pomorskim prometom uspostavom
namjenskog programa EU i mehanizma za koordinaciju i širenje
o Usredotočenje na razvoj platformi za dijeljenje informacija za učinkovito
korištenje i analizu velikih podataka u upravljanju pomorskim prometom
Stup 3. Sigurnost, upravljanje prometom i ljudski element
Ljudski element
Izobrazba
o Obrazovni programi trebaju se baviti specifičnostima pomorskog sektora i
promicati interdisciplinarne vještine: npr. tržišta, poslovnu strategiju,
upravljanje lancem opskrbe, timski rad, suočavanje sa stresom,
međukulturalne kompetencije i jezične kompetencije („brodski" engleski koji
se koristi na brodu može biti sasvim drugačiji od "ispravnog" engleskog).
o Usredotočenje na obuku za siguran rad i potpuno iskorištavanje novih
tehnologija, kao što su alternativna goriva (npr. LNG).
o Povećanje fokusa na digitalne vještine za pomorce i pomorske stručnjake na
moru i na kopnu. Potrebna su daljnja istraživanja o interakciji između
pomoraca i tehnologija.
Stup 3. Sigurnost, upravljanje prometom i ljudski element
Promicanje pomorskih karijera
o Poboljšanje pristupa obuci: učiniti obuku dostupnijom, pristupačnijom,
certifikacija
o Uspostavljanje platformi EU-a za razmjenu najboljih praksi o pomorskoj karijeri
o Povećanje privlačnosti profesije (osobito za žene), npr. kroz kampanje, društvene
mreže, promocije sheme obrazovanja i druge motivacijske mjere
o Osposobljavanja mladih pomorskih profesionalaca kako bi se uspješno premjestili
s položaja na moru u položaj na kopnu
Novi izazovi
o Nastavak traženja načina za smanjenje birokratskog opterećenja za pomorce, npr.
kroz digitalizaciju.
o Kibernetička sigurnost: usredotočenost na odgovarajuću obuku o tome kako
odgovoriti na takve incidente i kako izvršiti planove za izvanredne situacije kako bi
se izbjegle sigurnosne nesreće
 Cestovni prijevoz
• U srpnju 2020. Europski parlament i Vijeće usvojili su neke važne elemente takozvanog „Paketa
mobilnosti I.“, skupa zakonskih prijedloga koje je Europska komisija predstavila u svibnju 2017.
za modernizaciju i poboljšanje zakonodavnog okvira koji regulira europski cestovno
transportno tržište. Nova pravila sada osiguravaju bolje uvjete rada vozača i pravedniju
konkurenciju između prijevoznika:
o Nova pravila o vremenu vožnje i odmoru (Uredba (EU) 1054/2020)
o Posebne odredbe o primjeni pravila o upućivanju radnika (Uredba 96/71/EZ) za vozače u
međunarodnom cestovnom prijevozu.
o Modernizirana su i pravila o pristupu profesiji cestovnog prijevoznika te o pristupu
međunarodnom tržištu cestovnog prijevoza robe u EU (Uredbom (EU) 2020/1055).

• Ostali elementi Paketa mobilnosti I, posebice Revizija pravila o naplati teških teretnih vozila za
korištenje određene infrastrukture (tzv. „Direktiva o eurovinjeti”) i prijedlog koji pruža veću
fleksibilnost poduzećima u cestovnom prijevozu da iznajmljuju kamione izvan države osnivanja
još se pregovara.
Željeznički prijevoz
• Usvojen 2016. godine, 4. željeznički paket, skup je od šest zakonodavnih tekstova osmišljenih za
dovršenje jedinstvenog tržišta željezničkih usluga (Jedinstveno europsko željezničko područje).
Paket se sastoji od dva 'stupa’:
o „tehnički stup” - koji se odnosi na Agenciju EU-a za željeznice (Uredba (EU) br. 2016/796),
Interoperabilnost željezničkog sustava unutar EU-a (Direktiva (EU) br. 2016/797) i Sigurnost
željeznice (Direktiva (EU) ) br. 2016/798) - doneseni u travnju 2016.
o „tržišni stup” - koji se bavi dodjelom ugovora o javnim uslugama za usluge domaćeg prijevoza
putnika željeznicom (Uredba (EU) br. 2016/2338), otvaranjem domaćeg putničkog tržišta i
upravljanjem željezničkom infrastrukturom (Direk va (EU) 2016/2370) i normalizacija računa
željezničkih prijevoznika (Uredba (EU) br. 2016/2337) - usvojeni u prosincu 2016.

• Četvrti željeznički paket ima za cilj pridonijeti stvaranju učinkovitije željezničke industrije koja
odgovara klijentima, poboljšanju relativne privlačnosti željezničkog sektora u odnosu na druge
načine prijevoza kroz otvaranje tržišta željezničkog prijevoza konkurenciji, poboljšanje
interoperabilnosti, sigurnost nacionalnih željezničkih mreža i razvoj infrastrukture željezničkog
prometa.
 Zračni prijevoz
• Inicijativa Jedinstveno europsko nebo (The Single European Sky Initiative), pokrenuta 2004.,
osmišljena je kao odgovor na izazove izazvane zagušenjem zračnog prostora i povećanim
opterećenjem kapaciteta zračnih luka i zračnog prostora budući da se očekuje da će obujam
zračnog prometa nastaviti rasti do 2030.
• Inicijativa je slijedila 2009. godine drugim paketom mjera, Jedinstveno europsko nebo II, koji je
stavio veći naglasak na okoliš i troškovnu učinkovitost.
• Međutim, smatralo se da je ritam promjena spor i Europska komisija je u lipnju 2013. dala
daljnje prijedloge za ubrzanje provedbe, Jedinstveno europsko nebo 2+ (COM(2013) 408 final).
• To je uključivalo niz daljnjih inicijativa u vezi s boljom sigurnošću i nadzorom, kao i veću
usredotočenost na kupca. Krajnji cilj ovih inicijativa je povećanje ekonomske, financijske i
ekološke učinkovitosti usluga zračne plovidbe, uz uklanjanje fragmentacije europskog sustava
upravljanja zračnim prometom.

• U prosincu 2015. Europska komisija usvojila je Zrakoplovnu strategiju za Europu (COM(2015)

598 final) - Aviation Strategy for Europe s ciljem osiguravanja da europski zrakoplovni sektor
ostane konkurentan i ubire prednosti globalnog gospodarstva koje se brzo mijenja i razvija.
Unutarnji plovni putevi
• Politika EU koja se odnosi na unutarnju plovidbu ugrađena je u program NAIADES. NAIADES II
započeo je 2014. i završio u 2020. Program je uključivao niz inicijativa za:
 poboljšanje infrastrukture;
 poboljšanje inovativnosti i funkcioniranja tržišta;
 promicanje zelene inicijative;
 poticanje obuke i stručne kvalifikacije u sektoru;
 poboljšanje svoje integracije u multimodalni logistički lanac.
• Značajan napredak postignut je u provedbi akcijskog programa NAIADES II usvajanjem
Direktive (EU) 2016/1629 o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila unutarnjih plovnih putova i
Direktive (EU) 2017/2397 o priznavanju profesionalnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi.
• Komisija financijski podupire Tajništvo Središnjeg povjerenstva za plovidbu Rajnom (CCNR) -
Central Commission for the Navigation of the Rhine da izvrši sveobuhvatno promatranje tržišta
EU-a o IWT-u (Inland waterways – unutarnji plovni putevi) i da upravlja Europskim odborom za
standarde unutarnje plovidbe (CESNI) - European Committee for Inland Navigation Standards.
Pomorski prijevoz
• Pomorska politika EU bavi se konkurentnošću pomorskog prometa, provedbom
sigurnosnih pravila, smanjenjem rizika od ozbiljnih pomorskih nesreća i utjecajem
pomorskog prometa na okoliš.
• Europska komisija također radi na osiguravanju zaštite građana kao korisnike usluga
pomorskog prijevoza, osiguravajući sigurne uvjete, brinući o njihovim pravima kao
putnicima, ispitujući primjerenost javnih usluga pomorskih prometnih veza i smanjujući
administrativno opterećenje pojednostavljenjem postupaka.
• Poduzeti su koraci na međunarodnoj i na razini EU-a za smanjenje emisija stakleničkih
plinova s brodova, posebice usvajanjem početne IMO strategije stakleničkih plinova
(IMO Greenhouse Gas Strategy) u travnju 2018. i Europskog zelenog dogovora
(European Green Deal) od strane Europske komisije u prosincu 2019.
• Jedna od ključnih akcija za područje prometne politike je nova inicijativa FuelEU
Maritime, kako bi se olakšalo usvajanje održivih alternativnih goriva i elektrifikacije u
pomorskom sektoru, nastavljajući pristup već promoviran Europskom strategijom za
mobilnost s niskim emisijama iz 2016. (European Strategy for Low-Emission Mobility)
• U lipnju 2019. usvojena je Uredba (EU) 2019/1239 kojom će se do kolovoza 2025.
uspostaviti European Maritime Single Window environment koje će također
zamijeniti trenutno postojeći okvir predviđen Direktivom 2010/65/EU o
formalnostima izvješćivanja za brodove pri dolasku i/ili odlasku iz luka unutar EU.
• Novo digitalno okruženje također bi trebalo poboljšati javnu dostupnost
pouzdanijih podataka gotovo u stvarnom vremenu za brodove koji pristižu u i/ili
odlaze iz luka država članica, uključujući informacije koje zahtijeva Direktiva
2014/100/EU o uspostavljanju nadzora prometa plovila i informacijskog sustava
(VTMIS) - Community vessel traffic monitoring and information system koji bi se
mogao koristiti u statističke svrhe, primjerice za rute, vrste robe, putnike kao i
vrste plovila i pristaništa u lukama.
• U veljači 2017. usvojena je Uredba (EU) br. 2017/352 o uspostavljanju okvira za
pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka
(Framework for the provision of port services and common rules on the financial
transparency of ports).
• Njegova provedba trebala bi pridonijeti promicanju SSS-a i boljoj integraciji
pomorskog prometa sa željezničkim prometom, unutarnjim plovnim putovima i
cestovnim prometom.
 Statistički prikaz

Međuobalno prometno povezivanje (SSS), 2009, 2018 i 2019 (milijuni tona)

• Short Sea Shipping činio je 60% ukupnog pomorskog prijevoza tereta do i iz glavnih luka EU u 2019., što
je jedan postotni bod više u odnosu na 2018.
• Prevlast pomorskog prijevoza robe na kratkim udaljenostima posebno je bila izražena u Cipru, Finskoj,
Švedskoj, Danskoj, Irskoj, Bugarskoj, Malti, Estoniji, Latviji, Italiji, Poljskoj, Grčkoj, Litvi, Rumunjskoj, kao i u
EFTA-inoj državi Norveškoj, u Ujedinjenom Kraljevstvu i u državama kandidatkinjama, Crnoj Gori i Turskoj,
gdje su sve države imale 70% ili više udjela u SSS-u u svojim glavnim lukama.
 Međuobalno prometno povezivanje (SSS), 2009, 2018 i 2019 (milijuni tona)

• Italija je 2019. bila najveća sila u EU unutar SSS domene s 311 milijuna tona tereta, što
predstavlja udio od gotovo 15% ukupne tonaže SSS-a u EU u 2019.
• Italiju slijedi Nizozemska s 300 milijuna tona, a zatim Španjolska s 236 milijuna tona.
 Međuobalno prometno povezivanje (SSS) ovisno o smjeru (% udio u tonama)
• Bugarska je zabilježila najveći relativni porast u SSS-u između 2018. i 2019. (+13,4%), a slijede
Španjolska (+11,9%), Cipar (+9,3%), Rumunjska (+7,6%), Belgija (+5,2%) i Estonija (+5,1%).
Nasuprot tome, Latvija je zabilježila najveći relativni pad sa (-7,1%), a slijedi je Hrvatska s (-
7,0%).
• Unutarnja kretanja tereta činila su gotovo 60% ukupnih tona robe pretovarene u lukama EU-a.
U većini zemalja EU iskrcano je više pomorske robe nego što je ukrcano na plovila.
 Međuobalno prometno povezivanje (SSS) u odnosu na pomorske regije, 2019. (% udjela u tonama)
• Međuobalno prometno povezivanje između glavnih luka EU-a i luka smještenih u Sredozemnom
moru iznosio je gotovo 629 milijuna tona u 2019. odnosno 32% ukupne tonaže EU-a za sve
morske regije u 2019.
• Regiju Sredozemnog mora slijede regija Sjevernog mora s 23% i regija Baltičkog mora s 21%
ukupno prevezene tonaže u SSS-u
 Međuobalno prometno povezivanje (SSS) u odnosu na vrstu tereta, 2019. (% udjela u tonama)
• Kao i prethodnih godina, tekući rasuti teret ostao je dominantna vrsta tereta u SSS-u EU-a. Sa
757 milijuna tona, tekući rasuti teret činio je 42% ukupnog pomorskog prijevoza robe SSS-a do i
iz glavnih luka EU-a u 2019.
• Nakon tekućeg rasutog tereta slijedi suhi rasuti teret s 377 milijuna tona (21%), kontejneri s 292
milijuna tona (16%) i Ro-Ro s 243 milijuna tona (14%).
 Međuobalno prometno povezivanje (SSS) po regijama u odnosu na vrstu tereta, 2019. (% udjela u tonama)
• U svim morskim regijama u 2019. godini dominirao je pomorski prijevoz tekućeg rasutog
tereta, iako se sastav tereta za SSS razlikuje među morskim regijama.
• Dok je tekući rasuti teret činio 55% ukupnih prijevoza SSS-a u Crnom moru, isti teret u regiji
Atlantskog oceana iznosio je samo 30% ukupnog broja.
• Nasuprot tome, udio suhog rasutog tereta u SSS-u svake regije ravnomjernije je raspoređen, s
rasponom od 16% u Sredozemnom moru do 34% u Crnom moru.
 Top 20 luka međuobalnog prometnog povezivanja (EU-27) za 2009., 2018. i 2019. (milijuni tona)
• Prvih 20 luka čini više od 40 % ukupne robe prevezene SSS-om među glavnim lukama EU-a u 2019.
• Rotterdam je ostao najveća luka EU-a za SSS pretovarivši ukupno 204 milijuna tona tereta u 2019.
• Drugo i treće mjesto pripadaju Antwerpenu sa 101 milijun tona tereta u 2019. i Amsterdamu s 53
milijuna tona tereta u 2019.
Zahvaljujem na pozornosti!